ISTRАŽIVANJA

U gornjem toku Neretve planirana izgradnja čak osam hidroelektrana, uzaludni protesti i tužbe ekologa

„Nera Etwa“ ili Božanstvena rijeka, kako zovu Neretvu, mogla bi uskoro da izgubi veliki dio svojih prirodnih ljepota, te da u velikom dijelu svog toka, umjesto ribe postane stanište malih hidroelektrana.

Jedna od najvećih bitki na području bivše Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu bila je ona na Neretvi. U istorijskim udžbenicima naziva se i Četvrta ofanziva.

Skoro 80 godina kasnije na Neretvi i dalje traju neke bitke i ofanzive, ali ovaj put nezadrživi napad vode „investitori“, koji na ovoj rijeci planiraju i grade hidroelektrane, koje prijete da zauvijek promijene ovo područje.

Naime, još 2009.godine kompanija EFT, koja je u vlasništvu jednog od najvećih trgovaca električnom  energijom Vuka Hamovića dobila je koncesiju za izgradnju velike hidroelektrane Ulog, na Neretvi, na području opštine Kalinovik. Gradnja je počela 2013.godine, nekoliko puta prekidana, ali je Vlada Republike Srpske sa Hamovićem potpisala čak tri Aneksa, kojima je rok za izgradnju hidroelektrane produžen do maja 2022.godine.

Tako će na Ulogu da nikne hidroelektrana od 35 MW, s branom visokom 53 metra i izlaznim tunelom od 2,7 km. Uzalud su bili protesti ekologa i stanovnika koji tvrde da će izgradnjom ove hidroelektrane biti značajno promijenjeni i klimatski uslovi.

„Što se tiče uticaja na život ovdje, Ulog je nekad bio opština, sad ima 15 stanovnika. S druge strane, biće velikih promjena na Neretvi, od Uloga pa do izvora Neretve, ona je na svakom koraku pitka, jer nema naroda, to je raseljeno i pomrlo. Nema šta da je zagadi. To je pitka rijeka, ima ribu kakve nigdje nema. To je šteta pokvariti. To su prirodne ljepote kojih u svijetu nema. To će oni sa cijevima i mašinama sve razrušiti”, govori za Gerilu Željko Popović  iz Kalinovika.

Dodaje i kako se na ovom području izgradnjom hidroelektrane očekuju i određene klimatske promjene.

„Bilo je tu nekih prezentacija. Dolazili su tu i prije za tu veliku centralu. Ko će to zabraniti- to su više sile. Tu je bilo pobuna, ali šta ćeš ti kada država tako odluči. Bilo je i sudskih procesa, nije dao narod oduzimanja zemlje. Međutim, kad je država u pitanju, ljudi izgube te slučajeve“, dodaje Popović.

Međutim, uzvodno od Uloga, u rasponu od oko 30-ak kilometara, planirano je još čak sedam manjih hidroelektrana, kroz projekat „HES Gornja Neretva“, koncesionara “MHE Marvel” iz Kalinovika.

Zbog izdavanja ekološke dozvole za gradnju tih elektrana, Centar za životnu sredinu podnio je tužbu protiv Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Rješenjem broj 15.04-96-165/19 od 13.04.2020. godine Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, je propisalo da nosilac projekta “MHE Marvel“ d.o.o. Kalinovik, ulica Karađorđeva 19, Kalinovik, nije obavezan sprovoditi procjenu uticaja na životnu sredinu niti pribaviti Studiju uticaja na životnu sredinu za projekat HES „Gornja Neretva“ Faza I (MHE Grebenac Ušće, snage 1,064 MW, MHE „Mjedenik“, snage 1,207 MW i MHE Igaščica, snage 0,675 MW) na rijekama Neretva i Igaščica, opština Gacko.

Pored tri planirane male hidroelektrane koje spadaju u Fazu I, MHE MArvel planira gradnju i Faze II, što podrazumijeva gradnju još dodatne četiri male hidroelektrane (MHE Grebenac-Krupac, MHE Trnovica, MHE Plačikus i HE Uloški buk)

Ono što je naročito sporno, prema informacijama Gerile, jeste činjenica da je za isti projekat Ministarstvo donijelo Rješenje o utvrđivanju obaveze sprovođenja procjene uticaja i izradi Studije uticaja na životnu sredinu, broj 15.04-96-33/12 od 29.05.2012. godine, kojim je odlučeno da je Studija uticaja na životnu sredinu obavezna, tako da ostaje potpuno nejasno na temelju kojih činjenica je isto Ministarstvo osam godina poslije odlučilo da ipak nema potrebe za izradom ove Studije.

Osim tužbe protiv Ministarstva, podnesena je i žalba Sekreterijatu Bernske konvencije, kao i Energetskoj zajednici.

„HES Gornja Neretva podrazumjeva dvije faze i više hidroelektrana u nizu. Od momenta saznanja za drugu fazu, mi smo pripremili i poslali komentare na Zahtjev za izdavanje ekoloske dozvole, gdje smo istakli većinu nedostataka same Studije uticaja na životnu sredinu. Ukazali smo na nelogičnosti, odnosno nesklad u prostorno-planskoj dokumentaciji, gdje je u istom području planirana i zaštita prirode, odnosno zaštićeno područje, kao i izgradnja malih hidroelektrana. Nakon toga smo podnijeli i tužbu u upravnom sporu, kada je sama Ekološka dozvola izdata“, izjavio je za Gerilu Viktor Bijelić iz Centra za životnu sredinu.

On dodaje da  je važno spomenuti da same studije, kao i podaci su izuzetno stari i ne odražavaju stvarno stanje na terenu, pri tom imajući saznanja sa terena da je čitavo područje potpuno netaknuto i u kojem čovjek do sada nije imao nikakvih značajnijih aktivnosti, što znači da je samo prirodno područje izuzetno sačuvano.

„Izgradnjom ovih objekata to bi stanje bilo u potpunosti promijenjeno, od probijanja pristupnih puteva, gradnje, postavljanja cijevovoda, kompletno područje bi se narušilo i izgubilo one glavne prirodne vrijednosti zbog kojih i jeste predloženo da bude zaštićeno područje“, napominje Bijelić.

Iz kompanije MHE Marvel kažu da oni nisu imali nikakav problem kada je riječ o dobijanju dozvola za ovaj projekat. Iako se u Kalinoviku i Gacku sve češće čuju informacije da je vrlo vrjerovatno da će se koncesionar povući, direktor preduzeća “MHE Marvel” Zdravko Gutović kaže da je riječ o spekulacijama, da je kompletan posao još uvijek u toku, ali da trenutno rade uglavnom na projektovanju samih elektrana.

„Mi nismo naišli ni na jedan problem, od početka, otkako smo dobili koncesiju. Imamo dobru saradnju sa lokalnim zajednicama, tako da nemamo tu vrstu problema. Radimo uglavnom na projektima, a imali smo ulaganja na putevima, da bi mogli završiti geološka istraživanja za projekte”, izjavio je Gutović za naš portal.

Prema dostupnim informacijama, od 2010.godine MHE Marvel gomila gubitke u poslovanju. Ni u jednoj godini nisu imali ni jedan fening prihoda, ali iako imaju samo jednog zaposlenog, gubici su u tih 10-ak godina dostigli cifru od milion konvertibilnih KM.

Samo u 2012.godini kompanija je imala minus u poslovanju od 411 hiljada KM. Gutović kaže da ne želi govoriti o količini ulaganja koja su imali u proteklom periodu.

„Nas je to koštalo mnogo više. Tu su razrađeni idejni projekti i dio glavnih projekata, ekspropisana zemlja za tri elektrane i ekspropisana zemlja za dalekovod do Gacka i mi smo otišli tu dosta daleko“, napominje Gutović.

S druge strane, mještani Gacka gaje nadu da neće doći do izgradnje pomenutih elektrana.

„Te minihidroelektrane na području Gornje Neretve, to ima 10 godina da je napravljen projekat. To nikad nije zaživjelo, to su samo bile predizborne kampanje i predizborne laži. Prije nekih 10 godina došli neki bageri, to je bilo pred izbore. Puštali put sa glavnog puta što vodi gore uz Neretvu. Znači sa glavnog puta probili do Neretve nekih 100-200 metara puta. Čim su prošli izbori, oni su povukli mašine i tu više niko nije došao“, kaže Željko Popović.

Da neće doći do gradnje, nadaju se i ribolovci. Kažu kako je Neretva dom autohtone vrste riječnih pastrmki, tzv “Neretvanske pastrmke”, pa bi gradnja minihidroelektrana uništila riblji fond u kompletnom gornjem toku rijeke.

Duško Bozalo iz Sportsko- ribolovnog društva „Ulog“ Kalinovik kaže da ti projekti imaju velike posljedice.

„Mi smo tužli Ministarstvo zbog davanja ekološke dozvole i uputili smo smo neke primjedbe, ali to nije usvojeno, pa je tako ostalo. Od toga jednostavno nema ništa, ništa se ne radi i stoji toliko godina. Mi se nadamo da od toga nema ništa i mislim da su uvidjeli da to nije ekonomski isplativo jer puno ima posla, a mala korist. Što je najvažnje, koliko smo mi upućeni i koliko smo saznali, otpao je taj glavni projekat Uloški buk, on je tehnički neizvodiv, a onda ovo ostalo više nema važnost“, govori Bozalo.

Na naše pitanje, koji dio rijeke je ugrožen, Bozalo dodaje: „Cijeli gornji tok Neretve. Ovaj dio naš kojim mi gazdujemo, od Uloga, pa do granice sa Gackom, praktično je sav uzurpiran tom izgradnjom. To je pojas od skoro 30 kilometara vodenog toka rijeke Neretve, koji bi bio totalno ugrožen. To više ne bi bila rijeka. Ne znam kako bi se to više moglo nazvati jer bi sve bilo ispregrađivano nekim branama, vodozahvatima, kanalisano cjevovodima, pravila bi se neka manja jezera”, zaključio je Bozalo.

Ipak, u Marvelu govore da su spekulacije i navodi o neizvodivosti projekta elektrane Uloški buk.

Na naše pitanje o izgranji elektrane, kažu da radove očekuje kada se za to steknu uslovu.

„Domaće banke nisu spremne da finansiraju veće sume novca, koje su potrebne za ovakav projekat“, kaže direktor MHE Marvel Zdravko Gutović.

Inače, preduzeće „MHE Marvel Kalinovik“ je kćerka firma građevinske kompanije MARVEL d.o.o Istočno Sarajevo.

Vlasnik te firme je bizismen Savo Lalović, koji je i član SNSD-a, stranke kojoj pripada i ministrica za za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, koja je i izdala ekološku dozvolu za izgradnju HES Gornja Neretva.

Lalović je i na lokalnim izborima 2016. bio nosilac odborničke liste SNSD-a u opštini Istočno Novo Sarajevo.

GERILA.info

Comment here