Posebna sjednica Narodne skupštine RS, 23. u ovom sazivu, zakazana je za prvi jul, a baviće se stanjem u kojem se trenutno nalaze javna preduzeća.
Neobično, ali vladajuća većina u Republici Srpskoj prihvatila je inicijativu opozicionih poslanika i sazvalu sjednicu sa samo jednom tačkom dnevnog reda, međutim, prema informacijama Gerile, postoji velika mogućnost da se ova sjednica uopšte i ne održi.
Nezvanično saznajemo da će prilikom glasanja o dnevnom redu poslanici vladajućih stranaka biti suzdržani ili čak protiv ovog dnevnog reda, tako da bi praktično sjednica mogla završiti na samom početku.
S obzirom da je već najavljena i nova redovna sjednica, ona će početi odmah nakon posebne sjednice.
Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Mirjana Orašanin izjavila je kratko za Gerilu da je i ona čula za kalukacije da dnevni red ne dobije podršku.
„Postoji ta mogućnost da vladajuća većina neće dozvoliti da se raspravlja o radu javnih preduzeća, s obzirom da oni upravljaju njima i znaju koliko je loše stanje i zbog same činjenice da je sav kriminal skoncentrisan u javnim preduzećima“, izjavila je Orašanin.
Inače, inicijativa za održavanjem posebne sjednice NSRS pojavila se nakon sastanka predstavnika opozicionih partija u februaru ove godine, a bilo je i određeno da će nekolicina poslanika uraditi sveobuhvatnu analizu svih javnih preduzeća u Republici Srpskoj.
Ipak, prema riječima Mirjane Orašanin, to je bilo nemoguće uraditi, s obzirom da najveći broj javnih preduzeća krije podatke o svom poslovanju, te nisu dostupni izvještaji o njihovom radu.
„Sva preduzeća koja su u statusu akcionarskih društava, a tu su sva preduzeća gdje Republika Srpska ima svoje vlasništvo, imaju obavezu da javno objavljuju svoje izvještaje o radu na sajtu Banjalučke berze, kao i revizorske izvještaje. Međutim, podaci su za sada javni samo za tri preduzeća: Elektroprivredu, Željeznice i Šume Republike Srpske. Međutim, kad je riječ o revizorskim izvještajima, samo su Željeznice Republike Srpske objavile revizorski izvještaj za 2024.godinu“, kaže Orašanin.
Dodaje da se zbog toga ne mogu uraditi objektivne analize, a da su za pojedina preduzeća zadnji dostupni revizorski izvještaji za poslovanje u 2021. i 2022.godini, kao i da je stanje u tri najveća javna preduzeća veoma alarmantno, što se vidi i u materijalu koji je poslanicima dostavljen i o kojem će raspravljati.
Gubici tri preduzeća veći od pola milijarde
Naime, u dokumentu se navodi da je ukupan gubitak Šuma, Željeznica i Elektroprivrede oko 550 miliona maraka.
„Ovo preduzeće je prošlu godinu završilo sa gubitkom od oko 25 miliona KM, čime se akumulirani gubitak Željeznica RS popeo na oko 312 miliona KM. U Željeznicama RS je zaposleno više od 1800 radnika, a plate uglavnom kasne. Nedavno je zabilježeno veliko nezadovoljstvo radnika, kada plate nisu isplaćene za Vaskrs, 20.aprila, ali su u isto vrijeme nabavljene skupe i luksuzne limuzine za rukovodioce“, navodi se u dijelu dokumenta koji je posvećen Željeznicama.
Kada je riječ o Šumama RS, konstatovano je da iako preduzeće upravlja sa ukupno više od 1,3 miliona hektara šume, na kraju prošle godine su imali gubitak od oko 14 miliona KM, kratkoročne obaveze od 100 miliona i dugove prema dobavljačima od oko 27 miliona KM.
„Gubitak iz ranijih godina je oko 45 miliona, a ukupan „minus“ se kreće oko 200 miliona KM. Najveća opasnost za ovo preduzeće je izrazito visok nivo kratkoročnih obaveza, koje su više nego duplo veće od kapitala preduzeća. Kredit od 15 miliona KM, koji je odobren Šumama RS u martu, za neisplaćene dospjele obaveze samo je „kap u moru“ i neće riješiti nijedan od postojećih problema“, navodi se o stanju u ovom preduzeću.
Takođe, konstatuje se i da je Elektroprivreda RS planirala dobit u 2024.godini od 46 miliona maraka, a na kraju poslovala sa gubitkom od 30 miliona KM.
„Došlo je do ogromnog pada u proizvodnji struje, kao i u investicijama. Ovo preduzeće prate brojne afere oko sumnjivih javnih nabavki, raznih manipulacija u skoro svim preduzećima, sastavnim dijelovima Holdinga, kao i neke nezamislive aktivnosti, poput plaćanja multimilionskih marketinških ugovora, iako se radi o monopolskom preduzeću, koji na tržištu nema konkurenciju“, navodi se u informaciji dostavljenoj poslanicima.
Autori zaključuju i da je situacija u javnim preduzećima direktan odraz stanja u društvu i loše, koruptivne i neefikasne vlasti.
Topić: Teško je očekivati da će vlast pustiti da se priča o kriminalu
Politički analitičar Tanja Topić kaže da niko više i ne krije da su javna preduzeća plijen koji razdijele koalicioni partneri koji participiraju u vlasti.
Kako je rekla, teško je čekivati da će biti dovoljno ruku koje će tačku o javnim preduzećima staviti na dnevni red.
„Razlog je vrlo pragmatičan. Mi smo već sada gotovo ušli u izbornu kampanju za predstojeće izbore. Mi naravno kroz medijska izvještavanja imamo dosta slika koja su razotkrila razmjere pustošenja i pljačkannja, devijacija, korupcije koja su prisutna u javnim preduzećima. Naravno da je teško očekivati da će vladajuća koalicija i vlast dopustiti da se ta slika još pojača i ode u javnost kroz eventualnu raspravu u NSRS“, izjavila je Topić za Gerilu.
Prema njenim riječima, i ako bi došlo do takve rasprave u skupštinskoj sali, poslanici vlasti će problem postaviti iz sopstvene perspektive, koja će biti potpuno izokrenuta i prebaciti pažnju na druge teme.
„Mi smo u prethodih par mjeseci vidjeli vrlo naglašene afere koje se vezuju za aktuelnu vlast. Vidjeli smo pitanje Viadukta, ali sad vidimo da danas o Viaduktu više niko ne govori. Vidjeli smo da je spektakl prebačen na drugu stranu, kao što je pitanje hapšenje Milana Miličevića. Zato se o teškim aferama koje se mjere stotinama miliona sada uopšte ne govori“, zaključila je Topić.
Inače, ni sami poslanici koji treba da raspravljaju o ovoj tački, nemaju informaciju ni o tačnom broju javnih preduzeća u Republici Srpskoj.
Tako je, prema nekim procjenama između 200 i 300 javnih preduzeća. Oko 40 njih je u vlasništvu Republike Srpske, a najveći dio njih je u vlasništvu lokalnih zajednica.
Đorđe Vujatović
