Gudronska jama koja je prošlog ljeta gorjela u modričkom naselju Modriča 5 i dalje prijeti stanovništvu ovog kraja. Iako je prije godinu dana na teritoriji ove opštine proglašena vanredna situacija kada je jama gorjela, ona do danas nije sanirana.
Načelnik Modriče Jovica Radulović za GERILU kaže kako je i dalje sve isto – jama stoji, puna je gudrona, a rješenja nema. Temperature su svakog dana sve više i samo je pitanje dana kada bi mogla da se ponovi prošlogodišnja katastrofa.
„Nema nikakvog pomaka. Resorno ministarstvo je prije pola godine raspisalo javni poziv za uklanjanje gudrona. Trebalo je da nađu nekoga ko će uraditi elabtoat o gudronu, a zatim i nekoga ko će dostaviti predračun i metodologija njegovog uklanjanja. Nemamo nikakvu informaciju da li je išta od toga urađeno“, istakao je Radulović.
Podsjećamo, Štab za vanredne situacije opštine Modriča proglasio je prije godinu dana vanrednu situaciju na dijelu opštine zbog požara na području gudronske jame. Iz Inspektorata Srpske je tada preporučeno da se u pomenutoj opštini otkažu sve zakazane aktivnosti i manifestacije na otvorenom.
U Gudronskoj jami se nalazi 25.000-30.000 tona toksičnog i otpada iz Rafinerije ulja Modriča. Od 1967. do 1996. godine u Rafineriji ulja Modriča su prikupljana otpadna motorna i industrijska ulja sa prostora bivše Jugoslavije, nakon čega su tretirana postupkom rerafinacije sa sumpornom kiselinom i aktivnom glinom.
U tom tehnološkom postupku kao nus-proizvod nastajao je opasni rafinerijski otpad (kiseli gudron) koji je odlagan na lokalitetu „Garevac“ u lagunama nastalim iskopavanjem šljunka.
Deponija kiselog gudrona nalazi se van kruga Rafinerije ulja Modriča. Rafinerija ulja Modriča je od 1996. godine prestala da primjenjuje tehnologiju za obradu otpadnih ulja sa sumpornom kiselinom, tako da se od tada u ovom preduzeću više ne produkuje kiseli gudron. Međutim, problem otpada koji je do tada odlagan je ostao neriješen i do danas, a u međuvremenu oko jame su se formirala naselja sa više hiljada porodica sa djecom.
Problem ovog odlagališta otpada do izražaja dolazi posebno ljeti kada se širi nesnosan smrad i dim od požara koji nerijetko izbijaju. Iako se ovo pitanje godinama postavljalo vlasti, ali i vlasnicima rafinerije, konkretnih pomaka nije bilo.
Predsjednik Upravnog odbora Društva za istraživanje i zaštitu biodiverziteta i biolog Jovica Sjeničić i dalje stoji „na straži“ i prati stanje oko jame. On godinama upozorava na opasnost koja dolazi od kiselog gudrona, ali rješenja nema.
„I dalje ništa konkretno nije urađeno. Uskoro ćemo početi sa konkretnijom kampanjom koja će opet upozoriti na opasnosti gudrona. Postoje neki nagovještaji da bi jama mogla da se sanira, ali je to sve u domenu spekulacija. Dobio sam informaciju da je Rafinerija obnovila ekološku dozvolu“, istakao je Sjeničić.
Prije dvadeset i četiri godine prostor oko jame je isparcelisan i, dodaje on, gusto naseljen. Sjeničić kaže kako jama ima dva vlasnika – jedan je Republika Srpska, drugi je Rafinerija. Oba vlasnika brigu oko saniranja jame prepuštaju onom drugom.
„Gudron najviše liči na katran. To je želatinozna, polutečna materija koja se odlagala kao nusprodukt prerade korišćenih motornih ulja u modričkoj Rafineriji ulja. Gudron se u ovoj jami odlagao od 1967. do 1996. godine. Jama se nalazi u Starači koja predstavlja dio starog toka Bosne. Taj potez se popularno zove Kriva bara“, rekao je Sjeničić za Gerilu.
Iako svi peru ruke od sanacije jame, Sjeničić kaže da se ona može uništiti, ali da je za to potrebno vrijeme, volja i novac. Gudronskih jama ima i u regionu, najviše ih je bilo u Hrvatskoj i sve su sanirane. Gudron nije lako uništiti, za to su potrebni određeni uslovi, ali nije nemoguće.
„Gudronska jama ‘Sovjak’ u Hrvatskoj imala je oko 200.000 kubika. Za njenu sanaciju bilo je potrebno 70 miliona maraka. Naša jama ima 20-30.000 kubika i za njenu sanaciju bi bilo dovoljno deset miliona maraka. Najbezbolnija sanacija je spaljivanje u koncentrisanim uslovima, ali to mora da se radi na zapadu, jer na Balkanu ne postoje takve spalionice“, rekao je Sjeničić.
Goran Dakić, Gerila info
