Sunčica Kovačević očekuje prvostepenu presudu nakon gotovo pet godina postupka zbog navodne klevete, koji je protiv nje pokrenuo investitor malih hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci. U njenom predmetu je juče, 20. oktobra, zaključena glavna rasprava, dok je danas počela glavna rasprava protiv Sare Tuševljak, njene saborkinje u odbrani rijeke uz koju su odrasle.
Obje je za klevetu tužila firma „BUK“ iz Istočnog Sarajeva, u vlasništvu belgijske kompanije Green Invest. Od Sunčice traži 5.000 KM, a od Sare, protiv koje su podnesene dvije tužbe, ukupno 10.000 KM. Uz odštetne zahtjeve, postupke su obilježili dugotrajno čekanje, skupa vještačenja i međunarodna upozorenja da tužbe imaju obilježja pritiska na građanski aktivizam.
„Protiv mene i Sare vode se dva odvojena postupka. U mom je juče održano saslušanje parničnih stranaka, odnosno direktora firme BUK doo Istočno Sarajevo, Davora Jovića i mene. Zaključili smo dokazni postupak, dali završna izlaganja i presudu očekujemo u narednih 30 dana“, rekla je Sunčica Kovačević za GERILU.
U Sarinom predmetu glavna rasprava zakazana je do petka, 23. oktobra. Prema najavljenom rasporedu, nakon saslušanja stranaka i svjedoka slijede svjedoci tužene i završna izlaganja. Kovačević kaže da poslije toga i u ovom predmetu očekuju presudu.
„Postupci su pokrenuti početkom 2022. godine zbog navodne klevete i radujemo se što im napokon naziremo kraj“, navodi ona.
Za aktivistkinje, međutim, godine provedene u sudskim postupcima već predstavljaju posljedicu njihovog javnog djelovanja, nezavisno od budućih presuda.
„Tužbe vidimo kao sredstvo zastrašivanja i odvraćanja od našeg djelovanja koje je usmjereno na obustavljanje nezakonitih i štetnih projekata po životnu sredinu“, kaže Kovačević u razgovoru za naš portal.
Takvu ocjenu dijele i organizacije koje im pružaju podršku. Amnesty International i Front Line Defenders upozoravali su na obilježja SLAPP tužbi, odnosno strateških tužbi protiv učešća javnosti, kojima se kritičari izlažu sudskim i finansijskim pritiscima. Slučajem su se bavili i specijalni izvjestioci Ujedinjenih nacija.
Investitor je takve ocjene ranije odbacivao i tvrdio da tužbom želi zaustaviti ono što smatra klevetama o korupciji, lošem upravljanju i nepoštovanju propisa i dozvola. Kompanija je tada negirala da se radi o neosnovanom SLAPP postupku i branila projekat kao ulaganje u održivi razvoj.
Godine čekanja i skupa vještačenja
Dugotrajnost postupaka posebno je došla do izražaja kroz vještačenja. Kako je Žurnal izvijestio u decembru 2024. godine, vještaci angažovani 2023. godine izašli su na teren tek u junu 2024, a nalaz je sudu dostavljen u septembru te godine. Cijena vještačenja iznosila je 14.973,66 KM.
Sunčica i njena odbrana osporavale su, između ostalog, vremenski razmak između događaja o kojima je govorila i izlaska vještaka na teren, kao i dokumentaciju na kojoj je nalaz zasnovan.
Prema objavi Front Line Defendersa od 16. oktobra ove godine, sud je 12. juna odbio prijedlog Centra za vještačenje i procjenjivanje „Zenit“ iz Banjaluke za sveobuhvatno tehničko vještačenje u Sarinom predmetu, ocijenivši ga nepotrebnim za odlučivanje u sporu zbog klevete. U Sunčicinom predmetu odbijen je i zahtjev za dodatni predujam od 13.897 KM.
Organizacija navodi da je sud takva dodatna vještačenja smatrao neopravdanim produžavanjem postupka i finansijskim opterećivanjem stranaka.
U Sunčicinom postupku učestvovao je i Centar za životnu sredinu, kao umješač na strani tužene. Pravni predstavnik Centra Redžib Skomorac učestvovao je u ispitivanju stranaka i iznio završno izlaganje.
Iz Centra poručuju da imaju poseban pravni interes za zaštitu slobode izražavanja i uspjeh tužene, jer su te slobode neophodne i za njihov rad. Smatraju da bi nepovoljna odluka po Kovačević predstavljala štetan presedan za demokratske vrijednosti u BiH, te pozivaju sud da odmjeri pravo na slobodu izražavanja i pravo tužioca na sudsku zaštitu.
Centar za životn u sredinu je umješač i u postupku protiv Sare Tuševljak. Podsjećaju i da su u maju ove godine Narodnoj skupštini Republike Srpske dostavili nacrt Zakona o zaštiti lica koja promiču ljudska prava i slobode, kao posebnog propisa protiv SLAPP tužbi. Prema njihovim navodima, nacrt se nalazi na razmatranju kod Vlade RS.
Azra Berbić iz Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT za GERILU naglašava da aktivisti moraju moći javno govoriti bez straha da će ih borba za prirodu dovesti do finansijskog iscrpljivanja i sudskog progona.
„Ovaj postupak nije samo pitanje zaštite prava dvije mlade aktivistkinje. Njegov ishod važan je za sve građane i građanke koji se usuđuju suprotstaviti ekonomskim interesima i javno govoriti o ugrožavanju prirodnih dobara. Sloboda izražavanja ne smije postati privilegija onih koji imaju dovoljno novca i moći da se brane pred sudovima“, kaže Berbić za naš portal.
Prema njenoj ocjeni, slučaj ima sva obilježja klasične SLAPP tužbe, usmjerene na zastrašivanje i ućutkivanje kritičkih glasova.
„Zato očekujemo da sud zaštiti ovo temeljno pravo i pošalje jasnu poruku da se građanski aktivizam i borba za javni interes ne smiju kažnjavati“, poručuje Berbić.
Dozvole prestale da važe, borba za Kasindolsku rijeku i dalje traje
Sunčica i Sara dio su inicijative „STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci“, koja je okupila građane protiv izgradnje novih hidroelektrana na rijeci koja izvire na padinama Jahorine. Na njoj je već izgrađena MHE „Podivič“, dok su planirane još dvije elektrane – „Samar“ i „Slapi“.
Njihovu borbu pratili su protesti, peticije i upravni sporovi. Okružni sud u Banjaluci je tokom 2021. godine poništavao akte za MHE „Samar“, uključujući obnovljenu ekološku i građevinsku dozvolu.
Kako je GERILA izvještavala u oktobru 2025. godine, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS donijelo je rješenje o prestanku važenja ekoloških dozvola za „Samar“ i „Slapi“. Aktivisti su tada naglasili da konačnu zaštitu očekuju kroz raskid koncesionih ugovora i proglašenje zaštićenog područja „Kanjon Kasindolske rijeke“.
Već u januaru ove godine GERILA je pisala o novom zahtjevu firme „BUK“ za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za MHE „Slapi“, snage 0,925 megavata. Prestanak važenja ranijih dozvola tako, ipak, nije značio i odustajanje investitora od projekta.
O borbi za Kasindolsku rijeku i tužbama s kojima se suočavaju, Sara i Sunčica govore i u dokumentarnom filmu „Rijeke na ivici: Bitka za vodu Bosne i Hercegovine“, autora Dejana Rakite i Vladimira Kovačevića, nastalom u produkciji GERILE.
Film kroz priče sa sedam rijeka prikazuje iskustva ljudi koji su se suprotstavili projektima što ugrožavaju njihovu životnu sredinu. U više navrata emitovan je na javnim servisima Radioteleviziji Bosne i Hercegovine (BHRT) i Federalnoj televiziji (FTV), pa je bio dostupan publici širom BiH i regiona, a može se pogledati i na našem youtube kanalu.
Sunčica Kovačević kaže za GERILU da u širem ekološkom pokretu svjedoče pritiscima na ljude koji se usude objelodaniti loše upravljanje, korupciju i druge nepravilnosti. Takvo iskustvo, dodaje, nije promijenilo njihovu odluku da djeluju.
„Uprkos tome ne želimo okretati glavu i prihvatiti da živimo u ovakvom sistemu, želimo ga mijenjati, kako radi nas, tako i radi svih onih koji u ovoj zemlji tek trebaju da žive.“
Dejan Rakita / GERILA
