<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/"
>

<channel>
	<title>Gerila.info</title>
	<atom:link href="https://www.gerila.info/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.gerila.info</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Sat, 21 Nov 2026 14:43:51 +0000</lastBuildDate>
	<language>bs-BA</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.5</generator>

<image>
	<url>https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2022/04/cropped-Gerila-logo-red-11-01-01-32x32.webp</url>
	<title>Gerila.info</title>
	<link>https://www.gerila.info</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Grad Prijedor ignorisao presudu o Bukovoj Kosi: Sud odlučio umjesto gradonačelnika Javora</title>
		<link>https://www.gerila.info/grad-prijedor-ignorisao-presudu-o-bukovoj-kosi-sud-odlucio-umjesto-gradonacelnika-javora/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=grad-prijedor-ignorisao-presudu-o-bukovoj-kosi-sud-odlucio-umjesto-gradonacelnika-javora</link>
					<comments>https://www.gerila.info/grad-prijedor-ignorisao-presudu-o-bukovoj-kosi-sud-odlucio-umjesto-gradonacelnika-javora/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dejan Rakita]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 21 Nov 2026 14:43:51 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[DRUŠTVO]]></category>
		<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[Bukova kosa]]></category>
		<category><![CDATA[Dragana Stanković]]></category>
		<category><![CDATA[Drvo-export]]></category>
		<category><![CDATA[Grad Prijedor]]></category>
		<category><![CDATA[Miroslav Stakić]]></category>
		<category><![CDATA[Okružni sud u Prijedoru]]></category>
		<category><![CDATA[pristup informacijama]]></category>
		<category><![CDATA[rudnik uglja]]></category>
		<category><![CDATA[Slobodan Javor]]></category>
		<category><![CDATA[sudska presuda]]></category>
		<category><![CDATA[Veliko Palančište]]></category>
		<category><![CDATA[vodosnabdijevanje]]></category>
		<category><![CDATA[vodovod]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.gerila.info/?p=52163</guid>

					<description><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/03/DJI_20260225115441_0164_D-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" /><p>Nakon što Grad Prijedor nije postupio po pravosnažnoj presudi, a potom čak pismeno saopštio da dalje postupanje smatra „bespredmetnim“, Okružni sud je sam usvojio zahtjev Miroslava Stakića. Njegova advokatica Dragana Stanković kaže da joj nije poznat nijedan sličan slučaj u sporovima za pristup informacijama, što pokazuje koliko je neuobičajeno da sud mora preuzeti posao institucije koja odbija da postupi po presudi.</p>
<p>The post <a href="https://www.gerila.info/grad-prijedor-ignorisao-presudu-o-bukovoj-kosi-sud-odlucio-umjesto-gradonacelnika-javora/">Grad Prijedor ignorisao presudu o Bukovoj Kosi: Sud odlučio umjesto gradonačelnika Javora</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/03/DJI_20260225115441_0164_D-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><h2 data-pm-slice="1 1 []">Grad Prijedor nije postupio po pravosnažnoj sudskoj presudi kojom mu je naloženo da odluči o zahtjevu za pristup informacijama o vodosnabdijevanju Bukove Kose, a nakon što je dalje postupanje po toj presudi proglasio „bespredmetnim“, Okružni sud u Prijedoru morao je sam donijeti odluku umjesto gradske vlasti. Riječ je o postupku koji je pokrenuo Miroslav Stakić, mještanin Bukove Kose, pokušavajući od gradske administracije na čelu sa Slobodanom Javorom dobiti dokumentaciju o oštećenim izvorištima pitke vode, mjerama preduzetim radi zaštite stanovništva i postupanju nadležnih zbog posljedica rudarenja.</h2>
<p><span id="more-52163"></span></p>
<p>U rješenju od 4. novembra 2026. godine  <strong>Okružni sud u Prijedoru u cijelosti je usvojio Stakićev zahtjev za pristup informacijama od 13. januara ove godine, naloživši Gradu Prijedoru – gradonačelniku da mu sve tražene informacije dostavi odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od prijema rješenja.</strong></p>
<p><img fetchpriority="high" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-52165" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/1.jpeg" alt="" width="785" height="485" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/1.jpeg 785w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/1-300x185.jpeg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/1-768x474.jpeg 768w" sizes="(max-width: 785px) 100vw, 785px" /></p>
<p><strong>Prethodno je Okružni sud u Prijedoru, presudom od 15. juna, već naložio gradskoj vlasti da ponovo razmotri Stakićev zahtjev i donese odluku u skladu sa zakonom.</strong> Naime, Grad mu je ranije dostavio određena objašnjenja o vodosnabdijevanju Bukove Kose, ali nije jasno naveo koje informacije će mu dati, a koje eventualno odbija da dostavi. Pritom je potpuno izostavio odgovore na pojedina pitanja, među kojima su ona o zagađenju vode, odgovornosti za oštećena izvorišta i službenoj dokumentaciji o tim problemima. Sud je zato presudio da takav odgovor nije dovoljan i naložio Gradu da o zahtjevu odluči na propisan način, što gradska vlast nije učinila.</p>
<p>Među informacijama koje je Stakić tražio bili su <strong>podaci o oštećenju izvorišta pitke vode, mjerama za obezbjeđivanje vodosnabdijevanja, radnjama preduzetim protiv eventualno odgovornih lica ili kompanija, te službeni zapisnici, izvještaji i druga dokumentacija koja se odnosi na probleme s vodom na Bukovoj Kosi.</strong></p>
<p>Umjesto potpunog odgovora, Gradska uprava mu je, između ostalog, saopštila da Bukova Kosa nije zasebno naseljeno mjesto, već područje na tromeđi tri sela, da su se stanovnici ranije snabdijevali vodom iz vlastitih izvorišta i bunara, te da je pokrenut projekat izgradnje vodovoda. Takva objašnjenja, međutim, nisu predstavljala zakonitu odluku o svim informacijama koje je građanin zatražio.</p>
<p><strong>Advokatica Dragana Stanković</strong>, koja zastupa Stakića, za Gerilu <strong>kaže da je gradska vlast otišla i korak dalje, jer je nakon prve pravosnažne presude otvoreno odbacila potrebu da po njoj postupi.</strong></p>
<figure id="attachment_50179" aria-describedby="caption-attachment-50179" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img decoding="async" class="size-large wp-image-50179" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/08/Dragana-Stankovic-e1786813351900-1024x770.jpg" alt="" width="1024" height="770" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/08/Dragana-Stankovic-e1786813351900-1024x770.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/08/Dragana-Stankovic-e1786813351900-300x226.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/08/Dragana-Stankovic-e1786813351900-768x577.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/08/Dragana-Stankovic-e1786813351900-1536x1155.jpg 1536w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/08/Dragana-Stankovic-e1786813351900-860x647.jpg 860w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/08/Dragana-Stankovic-e1786813351900.jpg 1596w" sizes="(max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-50179" class="wp-caption-text">Dragana Stanković / Ustupljena fotografija</figcaption></figure>
<p>„Okružni sud je donio odluku kakvu je po Zakonu jedino i mogao i morao donijeti. Naime, <strong>ne samo da Grad Prijedor – Gradonačelnik nije postupio po pravosnažnoj presudi, već je čak i otvoreno napisao</strong>, nakon što je primio prvu presudu kojom je naša tužba usvojena, <strong>da daljnje postupanje (po toj presudi) smatra &#8220;bespredmetnim&#8221;,</strong> pa Okružnom sudu i nije preostalo ništa drugo nego da sam riješi stvar“, kaže Stanković.</p>
<p>Prema njenom objašnjenju, <strong>riječ je o rijetkoj sudskoj intervenciji, jer sud u ovakvim okolnostima ne vraća predmet administraciji na još jedno odlučivanje, već sam donosi rješenje koje zamjenjuje akt nadležnog organa.</strong></p>
<p>„Ovakve odluke su veoma rijetke, a <strong>nije mi poznata nijedna takva odluka do sada u sporu radi pristupa informacijama.</strong> Okružni sudovi bi inače po Zakonu morali sami rješavati stvar i u situaciji kada nakon presude organ donese odluku koja je suprotna pravnom shvatanju i primjedbama suda, ali <strong>sudovi to u praksi uglavnom izbjegavaju</strong>“, objašnjava Stanković, dodajući da u ovom slučaju gradska vlast nije ni donijela novu odluku.</p>
<p>Ukoliko Grad Prijedor ne postupi ni po najnovijem rješenju, advokatica najavljuje <strong>mogućnost pokretanja postupka prinudnog izvršenja.</strong> Istovremeno podsjeća da <strong>Krivični zakonik Republike Srpske propisuje novčanu kaznu ili kaznu zatvora do tri godine</strong> za službeno ili odgovorno lice koje svjesno ne postupi po pravosnažnoj sudskoj odluci.</p>
<p>Dok se sudovi bave odlukama gradske administracije, <strong>stanovnici Bukove Kose i dalje pokušavaju riješiti pitanje pitke vode.</strong></p>
<p><strong>Miroslav Stakić</strong> za Gerilu kaže da su im, osim dokumentacije o vodosnabdijevanju, važni i podaci o dozvolama i saglasnostima koje je Grad izdavao za radove na području rudnika, kao i zapisnici komisija koje su izlazile na teren.</p>
<figure id="attachment_52166" aria-describedby="caption-attachment-52166" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-52166" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Screenshot-2026-11-21-at-15.29.16-1024x576.jpg" alt="" width="1024" height="576" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Screenshot-2026-11-21-at-15.29.16-1024x576.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Screenshot-2026-11-21-at-15.29.16-300x169.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Screenshot-2026-11-21-at-15.29.16-768x432.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Screenshot-2026-11-21-at-15.29.16-860x484.jpg 860w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Screenshot-2026-11-21-at-15.29.16.jpg 1200w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-52166" class="wp-caption-text">Miroslav Stakić / FOTO: GERILA</figcaption></figure>
<p>„<strong>Smatramo da gradska vlast izbjegava da dostavi ove dokumente jer oni direktno ukazuju na netransparentnost, institucionalnu pristrasnost i moguće propuste prilikom izdavanja saglasnosti</strong>“, tvrdi Stakić, navodeći da su rokovi za završetak vodovodne mreže više puta probijani, dok stanovništvo, prema njegovim riječima, još nema obezbijeđeno redovno vodosnabdijevanje.</p>
<p>Stakić sumnja i u opravdanost troškova izgradnje vodovoda, zbog čega insistira na pristupu dokumentaciji, ali takve sumnje zasad nisu potvrđene nalazima nadležnih institucija. <strong>Smatra da bi traženi dokumenti i zapisnici nadzora mogli pokazati pod kojim uslovima su izdavane gradske saglasnosti i šta su službe utvrdile o posljedicama rudarskih aktivnosti po izvorišta, vodovodnu infrastrukturu, zemljište i privatnu imovinu.</strong></p>
<p><strong>Zanimljivo je, međutim, šta je o vodovodu ranije govorio sam gradonačelnik Slobodan Javor.</strong></p>
<p>Odgovarajući na odborničko pitanje Živka Rosića na sjednici Skupštine grada Prijedora u avgustu ove godine, <strong>Javor je tvrdio da se radovi privode kraju i da je u stalnom kontaktu sa stanovnicima Bukove Kose.</strong></p>
<p>„Znači, kroz narednih možda 15-ak, 20 dana svi radovi će biti završeni. Rade se tri bazena. Treći bazen se završava“, izjavio je tada Javor, dodajući da gradske službe i vatrogasci dopremaju vodu cisternama dok vodovod ne bude pušten u funkciju.</p>
<p>Ipak, <strong>gotovo tri mjeseca kasnije, 6. novembra, direktor prijedorskog „Vodovoda“ Dragoslav Kabić za Kozarski vjesnik govorio je o izgradnji vodovoda u Velikom Palančištu, Kavaništu i Starom Voćnjaku kao o projektima čiji se završetak još očekuje</strong>, nakon čega bi preduzeće trebalo da preuzme upravljanje sistemima i izvrši prespajanje postojećih kućnih priključaka na novu mrežu.</p>
<figure id="attachment_40405" aria-describedby="caption-attachment-40405" style="width: 860px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-full wp-image-40405" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/04/prijedor-protest-rtvbn.jpg" alt="" width="860" height="484" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/04/prijedor-protest-rtvbn.jpg 860w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/04/prijedor-protest-rtvbn-300x169.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/04/prijedor-protest-rtvbn-768x432.jpg 768w" sizes="auto, (max-width: 860px) 100vw, 860px" /><figcaption id="caption-attachment-40405" class="wp-caption-text">Protest u Prijedoru protiv rudnika u Bukovoj Kosi / Foto RTVBN</figcaption></figure>
<p>Riječ je o području koje obuhvata i domaćinstva pogođena problemima vodosnabdijevanja na Bukovoj Kosi. <strong>Gradonačelnik je još u maju 2025. godine, odgovarajući na zahtjeve neformalne grupe građana „Prijedor se budi“, potvrdio da je izgradnja vodovodne mreže u nadležnosti Grada Prijedora, navodeći da je za taj projekat iz gradskog budžeta izdvojeno 160.000 maraka. Za ostale zahtjeve, uključujući zatvaranje rudnika i koncesije, odgovornost je pripisao republičkim institucijama.</strong></p>
<p>Upravo zato su dokumenti o izgradnji vodovoda, rokovima, izvođenju radova i postupanju gradskih službi važni za stanovnike koji godinama upozoravaju na posljedice eksploatacije uglja. <a href="https://www.gerila.info/ministarstvo-uoci-protesta-izdalo-novu-ekolosku-dozvolu-za-bukovu-kosu/?utm_source=chatgpt.com">Gerila je ranije izvještavala o uništavanju privatne imovine, oštećenju vodovodne infrastrukture i problemima s pitkom vodom, dok su u odvojenim sudskim postupcima poništavane odluke republičkih institucija koje se odnose na rudnik kompanije „<strong>Drvo-export</strong>“ iz Teslića.</a></p>
<p><strong>Stakić je jedan od stanovnika koji su zbog rudarskih radova pokretali postupke pred nadležnim institucijama. Kako je Gerila ranije objavila, prijavljivao je uništavanje više od 10.000 kvadratnih metara zemljišta, voćnih kultura i tek izgrađene vodovodne infrastrukture, ali je<a href="https://www.gerila.info/bukova-kosa-sudovi-ponistavaju-dozvole-bageri-kopaju-a-prijave-policiji-ne-pokrecu-istragu/?utm_source=chatgpt.com"> od policije dobio obavještenje</a> da zaštitu imovinskih prava treba da traži privatnom tužbom.</strong></p>
<figure id="attachment_33035" aria-describedby="caption-attachment-33035" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-33035" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2024/05/MAX_0010-2-1024x576.jpg" alt="" width="1024" height="576" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2024/05/MAX_0010-2-1024x576.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2024/05/MAX_0010-2-300x169.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2024/05/MAX_0010-2-768x432.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2024/05/MAX_0010-2-860x484.jpg 860w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2024/05/MAX_0010-2.jpg 1200w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-33035" class="wp-caption-text">Zgrada GU Prijedor / FOTO: GERILA</figcaption></figure>
<p>Ni posljednje dvije sudske odluke, prema njegovim riječima, nisu promijenile odnos institucija prema problemima stanovnika Bukove Kose.</p>
<p>„Iako su sudovi u našu korist poništili spornu dokumentaciju i donijeli jasne presude kojima se nalaže da nam se tražene informacije dostave, u praksi se, nažalost, još uvijek nije promijenilo apsolutno ništa. <strong>Mehanizacija je i dalje na terenu, a institucije se češljaju kao da sudske presude i zakoni ne postoje</strong>“, kaže Stakić.</p>
<p>Za razliku od ranijeg postupka, Grad Prijedor sada više nema zadatak da ponovo odlučuje o Stakićevom zahtjevu. Sud ga je već usvojio i naložio dostavljanje informacija, pa je jedino preostalo pitanje izvršenje te odluke.</p>
<p><strong>Dejan Rakita / GERILA</strong></p><p>The post <a href="https://www.gerila.info/grad-prijedor-ignorisao-presudu-o-bukovoj-kosi-sud-odlucio-umjesto-gradonacelnika-javora/">Grad Prijedor ignorisao presudu o Bukovoj Kosi: Sud odlučio umjesto gradonačelnika Javora</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.gerila.info/grad-prijedor-ignorisao-presudu-o-bukovoj-kosi-sud-odlucio-umjesto-gradonacelnika-javora/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:thumbnail url="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/03/DJI_20260225115441_0164_D.jpg" />	</item>
		<item>
		<title>Od poništenog veta do najave blokade: &#8220;Bez povlačenja odluke nema novog Savjeta ministara&#8221;</title>
		<link>https://www.gerila.info/od-ponistenog-veta-do-najave-blokade-bez-povlacenja-odluke-nema-novog-savjeta-ministara/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=od-ponistenog-veta-do-najave-blokade-bez-povlacenja-odluke-nema-novog-savjeta-ministara</link>
					<comments>https://www.gerila.info/od-ponistenog-veta-do-najave-blokade-bez-povlacenja-odluke-nema-novog-savjeta-ministara/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Mladen Bubonjić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 21 Nov 2026 14:30:47 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[NOVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[bosna i hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[Milorad Dodik]]></category>
		<category><![CDATA[Predsjedništvo BiH]]></category>
		<category><![CDATA[republika srpska]]></category>
		<category><![CDATA[Savjet ministara BiH]]></category>
		<category><![CDATA[Savo Minić]]></category>
		<category><![CDATA[SNSD]]></category>
		<category><![CDATA[ustavni sud bih]]></category>
		<category><![CDATA[veto]]></category>
		<category><![CDATA[Željka Cvijanović]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.gerila.info/?p=52156</guid>

					<description><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/10/DSC01336-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p>Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i predsjednik Republike Srpske Savo Minić najavili su blokadu formiranja vlasti na nivou BiH nakon što je Ustavni sud BiH poništio veto Željke Cvijanović na imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika i utvrdio neustavnost zabrane korištenja obilježja Armije RBiH u RS. Cvijanović je vetom pokušala spriječiti imenovanje članova Komisije za [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.gerila.info/od-ponistenog-veta-do-najave-blokade-bez-povlacenja-odluke-nema-novog-savjeta-ministara/">Od poništenog veta do najave blokade: “Bez povlačenja odluke nema novog Savjeta ministara”</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/10/DSC01336-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><h2>Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik i predsjednik Republike Srpske Savo Minić najavili su blokadu formiranja vlasti na nivou BiH nakon što je Ustavni sud BiH poništio veto Željke Cvijanović na imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika i utvrdio neustavnost zabrane korištenja obilježja Armije RBiH u RS.</h2>
<p><span id="more-52156"></span></p>
<p>Cvijanović je vetom pokušala spriječiti imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, a NSRS ju je podržala. Sud je poništio oba akta, pa odluka Predsjedništva BiH o imenovanju Komisije i dalje važi. Predstavnici vlasti RS tvrde da je time prekršen Ustav i najavljuju blokadu državnih institucija.</p>
<p>Dodik traži povlačenje odluke Suda kao uslov za formiranje novog Savjeta ministara. <em>„Nećete dobiti novi Savjet dok se ovo ne povuče. Ustavni sud se stavlja iznad Ustava“</em>, <a href="https://euronews.ba/bosna-i-hercegovina/politika/71137/dodik-i-cvijanovic-udar-ustavnog-suda-bih-na-ustavni-poredak-nema-savjeta-ministara-dok-ne-budu-povucene-odluke" target="_blank" rel="noopener">rekao je Dodik</a> nakon sjednice Predsjedništva SNSD-a.</p>
<blockquote><p><span style="color: #ff0000"><a style="color: #ff0000" href="https://www.gerila.info/izetbegovic-spreman-na-sastanak-s-dodikom-spor-oko-stranke-za-bih-ostaje/">Ove najave dolaze dok stranke pregovaraju o novoj vlasti nakon oktobarskih izbora. </a></span></p></blockquote>
<p>Dodik je već tražio da Stranka za BiH ne bude dio Savjeta ministara i da se promijeni sastav Ustavnog suda. Sada traži i da Sud povuče odluku o vetu Željke Cvijanović.</p>
<h3>Minić: Nema razgovora o formiranju vlasti</h3>
<p><a href="https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=668481" target="_blank" rel="noopener">Savo Minić</a> je danas, komentarišući odluke Ustavnog suda, razgovore o formiranju državne vlasti povezao s rješavanjem sporova o imovini, Sudu i visokom predstavniku.</p>
<p><em>„Nećemo formirati vlast, nećemo se dogovarati o institucijama“</em>, <a href="https://banjaluka.net/minic-dejtonski-sporazum-rusili-svi-osim-srba/" target="_blank" rel="noopener">poručio je Minić</a>. Dodao je da neće razgovarati o formiranju institucija dok postoje druge koje ruše Republiku Srpsku.</p>
<p>Dodik je, osim zaustavljanja formiranja novog Savjeta ministara, najavio i blokadu odlučivanja u postojećem sazivu. <a href="https://www.nezavisne.com/novosti/bih/Ustavni-sud-BiH-srusio-veto-Narodne-skupstine-Dodik-najavio-odgovor/993449" target="_blank" rel="noopener">Poručio je</a> da ministri iz SNSD-a neće učestvovati u donošenju odluka dok sporna odluka Suda ne bude povučena.</p>
<p>Srpski član Predsjedništva BiH <a href="https://n1info.ba/vijesti/cvijanovic-nakon-odluke-ustavnog-suda-o-komisiji-za-spomenike-te-komisije-nece-biti-ako-se-nastavi-ovako/" target="_blank" rel="noopener">Željka Cvijanović ocijenila je odluku</a> kao udar na ustavni poredak, a za Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika rekla: <em>„Te komisije neće biti, ako se nastavi ovako“</em>.</p>
<p>Predsjednik NSRS Nenad Stevandić <a href="https://www.narodnaskupstinars.net/la/aktivnosti/predsjednik/predsjednik-stevandic-o-odluci-ustavnog-suda-bih-udar-na-ustavni-poredak-republika-srpska-ce" target="_blank" rel="noopener">najavio je okupljanje političkih predstavnika RS i odgovor Narodne skupštine</a>. Kao glavni problem izdvojio je to što je Ustavni sud utvrdio nadležnost da preispita sporni postupak zaštite vitalnog interesa.</p>
<p>Vlasti RS tako najavljuju dvije blokade, s jedne strane da neće dozvoliti formiranje novog Savjeta ministara, a s druge da će zaustaviti donošenje odluka u sadašnjem sazivu.</p>
<h3>Ustavni sud bio uslov i prije posljednjih odluka</h3>
<p>Zahtjevi koji se sada povezuju s odlukom o vetu već su bili dio SNSD-ovih uslova za pregovore.</p>
<p><a href="https://n1info.ba/vijesti/dodik-nema-partnerstva-sa-strankom-za-bih-uslovi-su-promjene-u-ustavnom-sudu-i-preispitivanje-odluka-visokih-predstavnika/" target="_blank" rel="noopener">Dodik je tražio</a> promjenu sastava Ustavnog suda prije formiranja Savjeta ministara, odnosno zamjenu međunarodnih sudija modelom s po troje sudija iz svakog konstitutivnog naroda. Tražio je i poništavanje odluka visokih predstavnika koje Parlament BiH nije potvrdio, te preispitivanje potvrđenih odluka.</p>
<p>Bakir Izetbegović tada je poručio da SDA neće prihvatiti zahtjeve koji bi, prema njegovoj ocjeni, oslabili državu. Istovremeno je izrazio <a href="https://www.gerila.info/izetbegovic-spreman-na-sastanak-s-dodikom-spor-oko-stranke-za-bih-ostaje/">spremnost za sastanak s Dodikom</a>.</p>
<h3>Poništen konkretni veto, odluka o Komisiji ostaje</h3>
<p>U predmetu U-17/26, pokrenutom na zahtjev Denisa Bećirovića, Ustavni sud stavio je van snage izjavu Željke Cvijanović i odluku NSRS kojom je potvrđena. Spor se odnosio na imenovanje članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika 29. juna.</p>
<p>Sud je utvrdio da sporni akti nisu u skladu sa članom V/2.d) Ustava BiH. Odluka o imenovanju Komisije ostaje na snazi, navedeno je u <a href="https://www.ustavnisud.ba/bs/176-plenarna-sjednica" target="_blank" rel="noopener">saopštenju sa sjednice održane 19. i 20. novembra</a>.</p>
<p>Bećirovićev kabinet <a href="https://predsjednistvobih.ba/saop/default.aspx?id=111883&amp;langTag=bs-BA" target="_blank" rel="noopener">saopštio je da imenovanje Komisije ne spada u vođenje spoljne politike</a>.</p>
<p>Odlukom nije iz Ustava uklonjen mehanizam zaštite vitalnog entitetskog interesa. Na istoj sjednici, u odvojenom predmetu po Komšićevom zahtjevu, potvrđena je ustavnost osporenih entitetskih odredbi o zaštiti vitalnog nacionalnog interesa. Riječ je o različitim mehanizmima.</p>
<p>Sud je utvrdio i neustavnost člana 359b Krivičnog zakonika RS, kojim je kriminalizovano korištenje obilježja Armije RBiH. Pozvao se na kontinuitet propisa i državni pravni okvir o vojnom nasljeđu u Oružanim snagama BiH. Taj predmet odnosi se na krivičnu zabranu, a ne na uvođenje obaveze isticanja zastava u institucijama RS.</p>
<h3>Formiranje Savjeta ministara zavisi od državnih institucija</h3>
<p>Predsjednik RS ne bira Savjet ministara. Predsjedništvo BiH imenuje predsjedavajućeg Savjeta ministara, a Predstavnički dom Parlamenta BiH potvrđuje njegov izbor. Predsjedavajući zatim imenuje ministre i njihove zamjenike, čiji izbor takođe potvrđuje Predstavnički dom.</p>
<blockquote><p><span style="color: #ff0000"><a style="color: #ff0000" href="https://www.gerila.info/oko-cega-se-mogu-dogovoriti-becirovic-cvijanovic-i-filipovic/">Gerila je u analizi mogućnosti dogovora Bećirovića, Cvijanović i Filipović izdvojila imenovanje predsjedavajućeg Savjeta ministara kao jednu od prvih provjera njihove saradnje. </a></span></p></blockquote>
<p>Bećirović i Komšić zajedno su izglasali odluku o Komisiji, ali se sastav Predsjedništva u međuvremenu promijenio. Za novu vlast potreban je dogovor sadašnjih članova Predsjedništva i podrška u Predstavničkom domu. Hoće li Dodik sprovesti najavljenu blokadu, vidjeće se pri imenovanju novih zvaničnika i glasanju o njima.</p>
<p>Što se povlačenja sudskih odluka tiče, prema Ustavu BiH odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće. Stranački dogovor sam po sebi ne može ih staviti van snage.</p>
<h3>Prva provjera najave već 24. novembra</h3>
<p>Hoće li SNSD blokirati rad sadašnjeg Savjeta ministara, moglo bi se vidjeti već u utorak, 24. novembra. Prema <a href="https://vijeceministara.gov.ba/bs/portal/objava/122-sjednica-vijeca-ministara-bosne-i-hercegovine-24-11-2026-1794987422513" target="_blank" rel="noopener">najavi na službenoj stranici</a>, 122. sjednica zakazana je za 13 časova.</p>
<p>Predloženi dnevni red uključuje program javnih investicija institucija BiH za 2027–2029. godinu, informacije o sprovođenju Reformske agende i Instrumenta za reforme i rast, kao i pitanja iz oblasti bezbjednosti i rada državnih institucija.</p>
<p>Na toj sjednici vidjeće se hoće li ministri SNSD-a blokirati odluke ili će ipak podržati neke prijedloge. Ako ne bude dogovora o novoj vlasti, sadašnji ministri mogli bi duže ostati na dužnostima, uz nove uslove za nastavak pregovora. Ako blokiraju i rad sadašnjeg Savjeta ministara, odgodiće se poslovi koji su već na dnevnom redu, uključujući sprovođenje Reformske agende i planiranje javnih investicija.</p>
<p>Gerila.info</p>
<blockquote><p><span style="color: #ff0000">Pročitajte i</span></p>
<p><span style="color: #ff0000"><a style="color: #ff0000" href="https://www.gerila.info/dejton-31-godinu-poslije-ista-meta-isto-odstojanje/">Dejton, 31 godinu poslije: Ista meta, isto odstojanje</a></span></p>
<p><span style="color: #ff0000"><a style="color: #ff0000" href="https://www.gerila.info/milorad-dodik-majstor-manipulacije-i-skretanja-paznje-sa-ozbiljnih-pitanja-na-koja-nema-odgovor/">Milorad Dodik majstor manipulacije i skretanja pažnje sa ozbiljnih pitanja na koja nema odgovor</a></span></p></blockquote><p>The post <a href="https://www.gerila.info/od-ponistenog-veta-do-najave-blokade-bez-povlacenja-odluke-nema-novog-savjeta-ministara/">Od poništenog veta do najave blokade: “Bez povlačenja odluke nema novog Savjeta ministara”</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.gerila.info/od-ponistenog-veta-do-najave-blokade-bez-povlacenja-odluke-nema-novog-savjeta-ministara/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:thumbnail url="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/10/DSC01336.jpg" />	</item>
		<item>
		<title>Dejton, 31 godinu poslije: Ista meta, isto odstojanje</title>
		<link>https://www.gerila.info/dejton-31-godinu-poslije-ista-meta-isto-odstojanje/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=dejton-31-godinu-poslije-ista-meta-isto-odstojanje</link>
					<comments>https://www.gerila.info/dejton-31-godinu-poslije-ista-meta-isto-odstojanje/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Mladen Bubonjić]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 21 Nov 2026 10:32:48 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[NOVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[bosna i hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[Dejton]]></category>
		<category><![CDATA[mir]]></category>
		<category><![CDATA[republika srpska]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.gerila.info/?p=52146</guid>

					<description><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2024/07/BiH_znak_25-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p>Vlast Republike Srpske godišnjicu Dejtona dočekuje porukama da brani sporazum. Financial Times u približavanju Trampovom krugu vidi rizik za njegovo očuvanje. Trideset jednu godinu poslije, rasprava se ponovo vodi o državi, entitetskim nadležnostima i strancima. Financial Times upozorava na uticaj poslovnih interesa Trampovih saveznika u BiH. Ocjenjuje da je Milorad Dodik preko lobista dobio gotovo [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.gerila.info/dejton-31-godinu-poslije-ista-meta-isto-odstojanje/">Dejton, 31 godinu poslije: Ista meta, isto odstojanje</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2024/07/BiH_znak_25-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><h2>Vlast Republike Srpske godišnjicu Dejtona dočekuje porukama da brani sporazum. Financial Times u približavanju Trampovom krugu vidi rizik za njegovo očuvanje. Trideset jednu godinu poslije, rasprava se ponovo vodi o državi, entitetskim nadležnostima i strancima.</h2>
<p><span id="more-52146"></span></p>
<p><a href="https://www.ft.com/content/bc10dd9a-229f-440b-821e-465864447742?syn-25a6b1a6=1" target="_blank" rel="noopener">Financial Times</a> upozorava na uticaj poslovnih interesa Trampovih saveznika u BiH. Ocjenjuje da je Milorad Dodik preko lobista dobio gotovo sve osim podrške otcjepljenju. Opisuje i planove Amera Bekana i američkih partnera za gasovod, elektrane i data centar, ukupno oko dvije milijarde evra. Džesi Binal odbacuje tvrdnju da su političke veze otvorile vrata njegovoj kompaniji, dok Stejt department navodi da je AAFS jedina američka firma spremna za ponuđeni model.</p>
<blockquote><p><span style="color: #ff0000"><a style="color: #ff0000" href="https://www.gerila.info/objavljen-izvjestaj-o-dodiku-i-milijardi-za-trampove-ljude-pay-for-play-in-the-balkans/">O povezanosti lobiranja, ukidanja sankcija i gasovoda Gerila je već pisala u analizi izvještaja „Pay for Play in the Balkans“. </a></span></p></blockquote>
<p>Dokument demokratske manjine Pododbora za Evropu američkog Predstavničkog doma otvorio je pitanje koristi koju od američke politike imaju ljudi bliski predsjedniku.</p>
<p>Vlasti u Republici Srpskoj uoči godišnjice Dejtona nude drugačije objašnjenje za krizu koja traje godinama. Tvrde da su za nju krivi nepoštovanje sporazuma, miješanje stranaca i oduzimanje nadležnosti entitetima. Tako se političari pozivaju na isti sporazum, a traže sasvim različite stvari.</p>
<h3>Za vlast u RS uzrok krize je u stranim intervencijama</h3>
<p><a href="https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=668342" target="_blank" rel="noopener">Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik izjavio</a> je uoči obilježavanja godišnjice mirovnog sporazuma da poštovanje slova Dejtona predstavlja <strong>„pitanje našeg opstanka i identiteta“</strong>. Tvrdi da su visoki predstavnici i bošnjački politički predstavnici mijenjali dogovorenu strukturu BiH i prenosili nadležnosti na državni nivo.</p>
<p>Svoju politiku predstavlja kao odbranu pravnog poretka. U istom obraćanju BiH opisuje kao zajednicu u koju je Republika Srpska unijela teritoriju, stanovništvo, vlast i suverenost. Odgovornost za krize pripisuje pokušajima centralizacije i međunarodnom nametanju odluka.</p>
<p><a href="https://www.aa.com.tr/ba/balkan/cvijanovi%C4%87-kritikovala-me%C4%91unarodne-intervencije-u-sprovo%C4%91enju-dejtonskog-sporazuma/4132407" target="_blank" rel="noopener">Željka Cvijanović ističe</a> da neslaganja u BiH pokazuju koliko se odstupilo od prvobitnog sporazuma. Posebno je osporila način na koji se primjenjuju ovlaštenja visokog predstavnika.</p>
<p><a href="https://www.predsjednistvobih.ba/gov/default.aspx?id=111844&amp;langTag=bs-BA" target="_blank" rel="noopener">Takav stav iznijela je i na početku novog mandata u Predsjedništvu BiH</a>. Tada je poručila da domaći predstavnici treba da preuzmu odgovornost, a međunarodni partneri podrže njihove institucije i dijalog. Prethodne krize povezala je s nametanjem odluka izvana.</p>
<p><a href="https://lat.rtrs.tv/vijesti/vijest.php?id=668093" target="_blank" rel="noopener">Nenad Stevandić je tokom sastanka s turskim ambasadorom</a> sve probleme u BiH pripisao spoljnom intervencionizmu, OHR-u i stranim sudijama u Ustavnom sudu BiH.</p>
<h3>Domaća rješenja, strani lobisti</h3>
<p>Vlasti Republike Srpske traže da se stranci ne miješaju u odluke domaćih političara, a istovremeno plaćaju strane lobiste da im obezbijede podršku u inostranstvu.</p>
<p><a href="https://ti-bih.org/javni-novac-tajni-ugovori-i-americki-lobisti-na-stranackim-skupovima-sta-je-platila-republika-srpska/" target="_blank" rel="noopener">Prema analizi Transparency Internationala BiH</a> u lobističkim aranžmanima nalaze se ciljevi vezani za Dodikov položaj, ukidanje sankcija njegovoj porodici i povezanim subjektima, kao i nezavisnost RS. Za ugovor s firmom Dickens &amp; Madson i anekse TI BiH navodi ukupno ugovorena četiri miliona dolara.</p>
<p>TI BiH je objavio da mu Ministarstvo za evropske integracije i međunarodnu saradnju RS nije dostavilo traženi ugovor o angažmanu Trampovih saradnika Krisa Lasivite i Džejmsa Blera, pozivajući se na povjerljivost.</p>
<p>I dalje se ne zna za šta se troši javni novac, ko od toga ima korist i koje podatke građani mogu provjeriti.</p>
<p>O tome je već odlučivao Ustavni sud BiH. <a href="https://www.ustavnisud.ba/bs/174-plenarna-sjednica" target="_blank" rel="noopener">Na sjednici 24. i 25. septembra, u predmetu U-10/26</a>, zabranio je isplate iz budžeta po ugovoru s firmom Dickens &amp; Madson. Zabranio je i plaćanje drugih lobističkih poslova čiji su ciljevi suprotni Ustavu i odlukama nadležnih institucija. Vlastima u RS naložio je da takve isplate zaustave. Zabrana se odnosi na navedeni ugovor i neustavne ciljeve lobiranja.</p>
<h3>Isti potezi, suprotna objašnjenja</h3>
<p>Raskorak postoji i unutar američke politike. U odgovoru Stejt departmenta od 3. decembra 2025, objavljenom uz izvještaj <a href="https://cdn.sanity.io/files/ifn0l6bs/production/a946d82aa7068a8534e9ffd28f688e43f0f4f23e.pdf" target="_blank" rel="noopener">„Pay for Play in the Balkans“</a>, ukidanje sankcija objašnjava se rezultatima diplomatskih razgovora i povlačenjem većine zakona koje je administracija označila kao antidejtonske. Vašington je u tome vidio smirivanje krize i mogućnost da domaći predstavnici traže rješenja.</p>
<p>Autori izvještaja smatraju da SAD nakon ukidanja svih sankcija imaju manje mogućnosti da utiču na Dodika. Kritikuju i američku podršku firmi AAFS u projektu Južne interkonekcije. Njihove ocjene, međutim, nisu dokaz da je postojao tajni dogovor da se sankcije ukinu u zamjenu za poslovne pogodnosti.</p>
<p>Američka administracija tvrdi da je smirila krizu, njeni kritičari da je popustila Dodiku, a vlast u RS da je to dokaz da je njena politika bila ispravna.</p>
<blockquote><p><span style="color: #ff0000"><a style="color: #ff0000" href="https://www.gerila.info/oko-cega-se-mogu-dogovoriti-becirovic-cvijanovic-i-filipovic/">Sličan spor Gerila je zabilježila i u analizi početka novog mandata Predsjedništva BiH.</a> </span></p></blockquote>
<p>Političari pozivaju na razgovor i odgovornost, ali se ne slažu oko uloge međunarodnih institucija i toga šta treba uraditi kada sami ne mogu da se dogovore.</p>
<h3>Godine prolaze, spor ostaje</h3>
<p>Dejtonski sporazum dogovoren je 21. novembra 1995, a zvanično potpisan 14. decembra u Parizu. Njime je zaustavljen rat i određeno kako će BiH biti uređena. Zato se, nakon više od tri decenije mira, ne može reći da se ništa nije promijenilo.</p>
<p>Političari se i dalje spore oko toga ko o čemu odlučuje, šta je nadležnost države a šta entiteta, i kada je miješanje stranaca prihvatljivo. Umjesto da se dogovore, građanima objašnjavaju zašto je za neuspjeh kriv neko drugi. Generalno gledano, ista meta, isto odstojanje.</p>
<p>Mladen Bubonjić</p>
<blockquote><p><span style="color: #ff0000">Pročitajte i</span></p>
<p><span style="color: #ff0000"><a style="color: #ff0000" href="https://www.gerila.info/dejton-kako-se-odvijala-drama-oko-pregovora-koji-su-zaustavili-rat-u-bih/">Kako se odvijala drama oko pregovora koji su zaustavili rat u BiH?</a></span></p>
<p><span style="color: #ff0000"><a style="color: #ff0000" href="https://www.gerila.info/cetvrt-vijeka-dejtona-jesmo-li-posli-ili-smo-dosli/">Četvrt vijeka Dejtona: Jesmo li pošli ili smo došli?</a></span></p></blockquote><p>The post <a href="https://www.gerila.info/dejton-31-godinu-poslije-ista-meta-isto-odstojanje/">Dejton, 31 godinu poslije: Ista meta, isto odstojanje</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.gerila.info/dejton-31-godinu-poslije-ista-meta-isto-odstojanje/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:thumbnail url="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2024/07/BiH_znak_25.jpg" />	</item>
		<item>
		<title>BiH traži nastavak uvoza otpada iz EU, ali nema jedinstven sistem da prati pošiljku od granice do kraja</title>
		<link>https://www.gerila.info/bih-trazi-nastavak-uvoza-otpada-iz-eu-ali-nema-jedinstven-sistem-da-prati-posiljku-od-granice-do-kraja/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=bih-trazi-nastavak-uvoza-otpada-iz-eu-ali-nema-jedinstven-sistem-da-prati-posiljku-od-granice-do-kraja</link>
					<comments>https://www.gerila.info/bih-trazi-nastavak-uvoza-otpada-iz-eu-ali-nema-jedinstven-sistem-da-prati-posiljku-od-granice-do-kraja/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dejan Rakita]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 21 Nov 2026 08:55:34 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ANALIZE I ISTRAŽIVANJA]]></category>
		<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[bosna i hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[carinska kontrola]]></category>
		<category><![CDATA[ekološki rizici]]></category>
		<category><![CDATA[EU uredba o pošiljkama otpada]]></category>
		<category><![CDATA[Evropska komisija]]></category>
		<category><![CDATA[Evropska Unija]]></category>
		<category><![CDATA[Gospić]]></category>
		<category><![CDATA[ilegalno odlaganje otpada]]></category>
		<category><![CDATA[izvoz otpada]]></category>
		<category><![CDATA[kapaciteti za preradu otpada]]></category>
		<category><![CDATA[kontrola otpada]]></category>
		<category><![CDATA[Lukavac Cement]]></category>
		<category><![CDATA[Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH]]></category>
		<category><![CDATA[otpadne gume]]></category>
		<category><![CDATA[otpadni papir]]></category>
		<category><![CDATA[plastični otpad]]></category>
		<category><![CDATA[prekogranični promet otpada]]></category>
		<category><![CDATA[RDF]]></category>
		<category><![CDATA[reciklaža]]></category>
		<category><![CDATA[sljedivost otpada]]></category>
		<category><![CDATA[tekstilni otpad]]></category>
		<category><![CDATA[upravljanje otpadom]]></category>
		<category><![CDATA[uvoz otpada]]></category>
		<category><![CDATA[zabrana izvoza plastike]]></category>
		<category><![CDATA[zaštita životne sredine]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.gerila.info/?p=52136</guid>

					<description><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Naslovna-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p>BiH nema jedinstven sistem kojim može pratiti pošiljku od prelaska granice do konačne obrade. Evropskoj komisiji predstavljeni su kapaciteti iz dozvola, ali ne i stvarne količine koje postrojenja mogu obraditi. Dok Hrvatska pokušava sanirati 44.000 tona ilegalno odloženog otpada u Gospiću, EU od danas zabranjuje izvoz plastičnog otpada u BiH. Za ostale vrste otpada konačna odluka tek slijedi. Ko kontroliše evropski otpad, koliko ga uvozimo i zašto istovremeno zatrpavamo vlastite deponije?</p>
<p>The post <a href="https://www.gerila.info/bih-trazi-nastavak-uvoza-otpada-iz-eu-ali-nema-jedinstven-sistem-da-prati-posiljku-od-granice-do-kraja/">BiH traži nastavak uvoza otpada iz EU, ali nema jedinstven sistem da prati pošiljku od granice do kraja</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Naslovna-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><h2>Iako su pojedini domaći mediji ranije zabilježili da je BiH zatražila nastavak uvoza otpada iz EU, <strong>gotovo nezapaženo je prošla mnogo važnija vijest: Evropska komisija je 18. septembra u nacrtu prve liste preliminarno dala zeleno svjetlo BiH za nastavak uvoza papira, otpadnih guma, RDF-a i tekstila nakon maja 2027, uprkos tome što je u istoj procjeni evidentirala ozbiljne nedostatke domaćeg sistema upravljanja otpadom!</strong></h2>
<p><span id="more-52136"></span></p>
<p>BiH je 21. februara 2025. zatražila da i nakon početka novog režima nastavi uvoziti šest grupa otpada iz EU: željezni i neželjezni metalni otpad, papir, otpadne gume, RDF odnosno gorivo proizvedeno iz otpada, te tekstilni otpad. Evropska komisija je nakon toga u dva navrata tražila dodatna pojašnjenja i podatke, koje je BiH dostavila u oktobru 2025. i januaru 2026. godine.</p>
<p>Komisija je 18. septembra objavila nacrt prve liste zemalja izvan OECD-a kojima bi nakon maja 2027. bilo dopušteno da nastave primati određene vrste neopasnog otpada iz EU. <strong>BiH je preliminarno dobila zeleno svjetlo za papir, otpadne gume, RDF i tekstil, dok metalni otpad nije prošao procjenu.</strong> Za RDF će, za razliku od ostalih prihvaćenih tokova, biti potrebna prethodna notifikacija i saglasnost.</p>
<blockquote><p>I susjedna Srbija je u istom nacrtu dobila pozitivnu ocjenu za sva tri toka koja je zatražila – papir, otpadne gume i metalni otpad.</p></blockquote>
<p><strong> </strong>Nova evropska pravila uvedena su upravo sa obrazloženjem da <strong>EU više ne smije izvoziti vlastite probleme s otpadom u zemlje koje nemaju kapacitete da njime upravljaju na okolišno prihvatljiv način.</strong></p>
<blockquote><p><strong>Upravo od danas, 21. novembra 2026. godine, na snazi je zabrana izvoza plastičnog otpada iz EU u zemlje izvan OECD-a, uključujući BiH.</strong></p></blockquote>
<p>Zabrana će važiti najmanje do 21. maja 2029. godine, nakon čega će te zemlje moći zatražiti odobrenje za uvoz plastičnog otpada. Od 21. maja 2027. za druge obuhvaćene vrste neopasnog otpada počinje novi režim: izvoz će biti moguć samo u države i za tokove otpada koje Evropska komisija prethodno odobri.</p>
<p><strong>Iako je evropskim propisima predviđeno da prva takva lista bude usvojena do 21. novembra 2026, Evropska komisija je u saopštenju od 20. novembra navela da će lista biti utvrđena do kraja godine. Konačna odluka o zahtjevu BiH još nije objavljena. Upravo sada se, praktično bez šire javne rasprave u BiH, odlučuje hoće li zemlja i u narednim godinama ostati odredište za dio evropskog otpada i pod kojim uslovima!</strong></p>
<p>Dok se ta odluka približava, odgovori institucija i kompanija koje je Gerila prikupila otvaraju pitanje koje je mnogo važnije od same formalne dozvole za uvoz: može li BiH dokazati ne samo da je kamion s otpadom legalno prešao granicu, nego i gdje je taj otpad završio i šta je s njim urađeno?</p>
<h3>Gospić kao upozorenje šta se dešava kada dokumenti prestanu pratiti stvarnost</h3>
<p>Slučaj Gospića pokazuje zašto kontrola otpada ne završava na granici i zašto uredna dokumentacija sama po sebi nije garancija da će pošiljka završiti tamo gdje je prijavljeno.</p>
<p>USKOK, hrvatski Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, početkom 2025. pokrenuo je istragu zbog sumnje da je od početka 2022. do kraja septembra 2024. organizovan uvoz mljevenog plastičnog i drugog mješovitog otpada iz Slovenije i Italije, dok je iz Hrvatske dopreman medicinski i drugi mješoviti otpad. Umjesto propisne obrade, dio otpada je, prema sumnjama istražilaca, zakopavan u tlo ili prekrivan zemljom i šljunkom na lokacijama u Gospiću, Varaždinu i Benkovcu.</p>
<figure id="attachment_52143" aria-describedby="caption-attachment-52143" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-52143" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Otpad-u-Gospicu-2-1024x768.jpg" alt="" width="1024" height="768" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Otpad-u-Gospicu-2-1024x768.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Otpad-u-Gospicu-2-300x225.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Otpad-u-Gospicu-2-768x576.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Otpad-u-Gospicu-2-1536x1152.jpg 1536w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Otpad-u-Gospicu-2-2048x1536.jpg 2048w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Otpad-u-Gospicu-2-860x645.jpg 860w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-52143" class="wp-caption-text">Otpad u Gospiću / Ustupljena fotografija</figcaption></figure>
<p>Istraga, međutim, nije usmjerena samo na ono što se dogodilo s otpadom nakon dolaska na odredište. USKOK sumnja i da su sastavljani lažni dokumenti o nabavci, prevozu i kretanju otpada, da su inspekciji dostavljani neistiniti podaci te da su u službene evidencije unošene informacije koje nisu odgovarale onome što se dešavalo na terenu.</p>
<p>Do oktobra 2026. istraga se dodatno proširila. USKOK sada sumnja i u nezakonito postupanje sa otpadom još od 2020. godine, a u jednom dijelu istrage opisuje najmanje 330 pratećih listova u kojima je kao mjesto isporuke naveden Gospić iako je otpad, prema sumnjama istražilaca, zapravo završavao u Benkovcu.</p>
<p>Problem, prema dosadašnjim sumnjama istražilaca, nije bio nužno samo ilegalan prelazak granice. Otpad je mogao ući u formalno uređeni sistem, imati pošiljaoca, primaoca i prateću dokumentaciju, a da se tek kasnije izgubi veza između onoga što piše u dokumentima i onoga što se sa otpadom zaista dogodilo.</p>
<p>Hrvatska danas procjenjuje da samo na lokaciji bivšeg PPK Velebit u Gospiću treba sanirati oko <strong>44.000 tona opasnog i neopasnog otpada</strong>. Gotovo 33.000 tona zakopano je i pomiješano sa zemljom i kamenom, oko 4.500 tona opasnog otpada nalazi se rasuto uz silos, a preostale količine su u vrećama, objektima i silosu. Za uklanjanje samo 4.500 tona rasutog opasnog otpada, koji će biti spaljen izvan Hrvatske, procijenjeni trošak je oko 8,8 miliona eura.</p>
<p>Posljedice nisu ostale samo na nivou sumnje u nezakonito poslovanje. Tokom 2026. PFAS, takozvane <strong>„vječne hemikalije“, pronađene su i u otpadu i u podzemnim vodama neposredno uz ilegalno odlagalište, pri čemu su pronađeni isti spojevi.</strong> Istovremeno, ispitivanja javnog vodovoda nisu pokazala prisustvo PFAS-a iznad granice određivanja, pa, barem zasad, nema osnova tvrditi da je voda za piće u Gospiću zagađena tim jedinjenjima.</p>
<p><strong>Prof. dr Gordana Medunić sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Zagrebu upozorava da uklanjanje otpada sa ilegalnog odlagališta ne znači da su uklonjene i njegove posljedice.</strong></p>
<p>„Uklanjanjem nezakonito odloženog otpada nismo problem riješili zauvijek“, kaže Medunić, navodeći da se tek laboratorijskim analizama i monitoringom tla i voda može utvrditi jesu li zagađujuće materije već dospjele u okoliš.</p>
<p><strong>Poseban problem predstavlja krš, na kojem se nalaze i Gospić i veliki dijelovi Hrvatske i BiH. </strong>Medunić objašnjava da se toksične materije kroz pukotine, vrtače i podzemne kanale mogu širiti brzinom od nekoliko desetina do stotina metara na sat. Za razliku od drugih terena, gdje slojevi tla mogu djelimično filtrirati zagađenje, u kršu ono može brzo dospjeti direktno u podzemne vodonosnike. Put takvih podzemnih tokova teško je precizno predvidjeti, zbog čega je i sanacija nakon zagađenja izuzetno složena.</p>
<p>Upravo tu se slučaj Gospića direktno spaja sa pitanjem prekograničnog kretanja otpada prema BiH. Nije dovoljno znati da je pošiljka legalno prešla granicu i da uz nju postoji propisana dokumentacija. Ključno je znati gdje je zaista završila i šta se s njom dogodilo nakon ulaska u zemlju.</p>
<p>A odgovori institucija koje smo dobili tokom ovog istraživanja pokazuju da BiH još nema jedinstven elektronski sistem koji bi jednu pošiljku automatski pratio od carinjenja do njenog prijema i konačne obrade.</p>
<h3>BiH je Komisiji pokazala dozvoljene kapacitete, ali ne i koliko zaista može obraditi</h3>
<p><strong>Federalno ministarstvo okoliša i turizma</strong> (FMOIT) potvrdilo nam je da je <strong>učestvovalo u pripremi zahtjeva kojim je Bosna i Hercegovina od Evropske komisije tražila da i nakon stupanja na snagu novog režima 21. maja 2027. ostane među zemljama kojima će biti dozvoljen uvoz određenih vrsta neopasnog otpada iz EU.</strong></p>
<p>Nakon obavijesti <strong>Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koje je koordiniralo cijeli postupak,</strong> Federalno ministarstvo je u decembru 2024. od privrednih subjekata u Federaciji BiH zatražilo važeće okolišne dozvole i dozvole za upravljanje otpadom, kao i podatke o količinama neopasnog otpada koje su tokom 2023. uvezli iz država članica EU.</p>
<p><strong>Iako je upravo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH bilo centralna institucija za koordinaciju zahtjeva prema Evropskoj komisiji, do zaključenja ovog teksta nije odgovorilo na naša pitanja.</strong> Time je ostalo jedno od rijetkih nadležnih tijela od kojih nismo dobili pojašnjenja o tome na osnovu kojih je podataka BiH procjenjivala svoje kapacitete, kako je objedinjavala informacije iz entiteta i Brčko distrikta i na koji način je Komisiji obrazložila sposobnost zemlje da upravlja traženim tokovima otpada.</p>
<p>Dobijeni podaci su potom ugrađeni u dokumentaciju koju je BiH dostavila Evropskoj komisiji kao dokaz da raspolaže odgovarajućim postrojenjima, dozvolama i kapacitetima za prijem i obradu otpada za koji je tražila nastavak uvoza.</p>
<p>Za papirni otpad u dokumentaciji je, između ostalih, naveden <strong>Natron Hayat iz Maglaja</strong>, na osnovu kapaciteta utvrđenih u važećim dozvolama. Federalno ministarstvo okoliša i turizma, međutim, upozorava da se ti dozvoljeni kapaciteti ne mogu automatski tumačiti kao količina uvoznog papirnog otpada koju postrojenje stvarno može primiti i obraditi.</p>
<figure id="attachment_52142" aria-describedby="caption-attachment-52142" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-52142" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/otpad-u-Gospicu-1024x683.jpg" alt="" width="1024" height="683" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/otpad-u-Gospicu-1024x683.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/otpad-u-Gospicu-300x200.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/otpad-u-Gospicu-768x512.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/otpad-u-Gospicu-1536x1024.jpg 1536w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/otpad-u-Gospicu-2048x1366.jpg 2048w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/otpad-u-Gospicu-330x220.jpg 330w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/otpad-u-Gospicu-420x280.jpg 420w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/otpad-u-Gospicu-615x410.jpg 615w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/otpad-u-Gospicu-860x573.jpg 860w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-52142" class="wp-caption-text">Otpad u Gospiću / Ustupljena fotografija</figcaption></figure>
<p>Za RDF/SRF, odnosno gorivo proizvedeno iz otpada koje se koristi kao alternativno gorivo u cementnoj industriji, u dokumentaciji su navedene dvije cementare: <strong>Lukavac Cement</strong> i <strong>Heidelberg Materials Cement BiH iz Kaknja</strong>. Ministarstvo, međutim, u odgovoru nije navelo jedan konkretan godišnji kapacitet tih cementara relevantan za aplikaciju, uz obrazloženje da treba razlikovati kapacitet iz dozvole, proizvodni kapacitet cementare i stvarno realizovane godišnje količine.</p>
<p>Za tekstil je situacija još zanimljivija: FMOIT navodi da prema službenim evidencijama korištenim za odgovor Komisiji <strong>u Federaciji BiH nije bilo posebno ovlaštenih postrojenja za tretman tekstilnog otpada</strong>.</p>
<p>Na razliku između dozvoljenih i stvarnih kapaciteta ukazalo je i nadležno ministarstvo u Republici Srpskoj.</p>
<p><strong>Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS</strong> potvrdilo je da su u okviru zahtjeva BiH <strong>Evropskoj komisiji</strong> dostavljeni i podaci iz dozvola za upravljanje otpadom iz Republike Srpske. Ovo ministarstvo, međutim, naglašava da kapaciteti navedeni u tim dokumentima predstavljaju <strong>dozvoljene kapacitete utvrđene pojedinačnim upravnim aktima, a ne procjenu Ministarstva o stvarnim kapacitetima postrojenja niti podatke o količinama otpada koje su zaista obrađene</strong>.</p>
<p>To je jedna od ključnih razlika na koju upozorava <strong>i prof. dr Dušica Pešević sa Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.</strong></p>
<p>„<strong>Dozvoljeni kapacitet predstavlja regulatorni okvir, ali nije sam po sebi dokaz da postrojenje u datom trenutku može bezbjedno i kvalitetno obraditi svu dozvoljenu količinu otpada</strong>“, kaže Pešević.</p>
<p>Prema njenim riječima, moraju se provjeravati stvarna godišnja obrada, tehničko stanje opreme, monitoring emisija, već ugovorene količine, raspoloživi preostali kapacitet i, što se često zanemaruje, način postupanja sa ostacima koji nastaju nakon obrade.</p>
<p>Upravo takva objedinjena analiza nije urađena kada je BiH tražila nastavak uvoza.</p>
<p>FMOIT navodi da dokumentacija korištena za zahtjev Evropskoj komisiji <strong>ne sadrži posebnu kvantifikovanu analizu koja bi pokazala koliko domaćeg otpada odgovarajućih karakteristika postoji i u kojoj mjeri bi mogao zamijeniti uvozni materijal</strong>.</p>
<p>Ministarstvo zato eksplicitno navodi da se na osnovu aplikacije „ne može tvrditi“ da je dokazano kako domaći otpad ne može zamijeniti dio uvoznog.</p>
<p>Ni u Republici Srpskoj nije rađena posebna analiza za svaku vrstu otpada kojom bi se utvrdilo u kojoj mjeri domaće količine mogu zamijeniti uvozne.</p>
<p>To je posebno važno jer se <strong>BiH istovremeno poziva na korištenje otpada kao resursa, dok se veliki dio domaćeg otpada i dalje odlaže na deponije umjesto da se razdvaja, reciklira ili priprema za ponovnu upotrebu.</strong></p>
<p>Prema podacima koje je FMOIT koristio u evropskom upitniku, u Federaciji BiH je tokom 2023. javnim prikupljanjem prikupljeno <strong>598.446 tona komunalnog otpada</strong>, dok je čak <strong>562.019 tona trajno odloženo na registrovane deponije</strong>. Odvojeno je prikupljeno svega 15.087 tona, a službeni podaci Federalnog zavoda za statistiku o godišnjim količinama stvarno recikliranog otpada nisu bili dostupni.</p>
<p>Profesorica Pešević zato ne smatra da svaki uvoz otpada treba automatski posmatrati kao negativan. Određeni otpad može biti vrijedna sekundarna sirovina ako postoji dokazano siguran tehnološki proces. <strong>Problem nastaje, kako objašnjava profesorica Pešević, kada je industriji jednostavnije uvoziti već pripremljen materijal nego investirati u sistem koji bi domaći otpad odvojio, očistio i pripremio za ponovnu upotrebu.</strong></p>
<p>„Uvoz ne smije postati zamjena za razvoj domaćeg sistema upravljanja otpadom“, kaže ona.</p>
<h3>Desetine hiljada tona RDF-a već ulaze u BiH</h3>
<p>RDF i SRF najbolje pokazuju ekonomsku stranu cijele priče.</p>
<p><strong>RDF</strong> (<strong>Refuse-Derived Fuel</strong>) je gorivo proizvedeno preradom neopasnog otpada, najčešće njegovim sortiranjem, usitnjavanjem i uklanjanjem neprikladnih frakcija. <strong>SRF</strong> (<strong>Solid Recovered Fuel</strong>) je strože definisana i standardizovana vrsta takvog goriva, čiji se kvalitet određuje prema parametrima poput toplotne vrijednosti, sadržaja hlora i žive, kako bi se moglo koristiti u industrijskim postrojenjima, prije svega cementarama.</p>
<p>Podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH (UIO BIH)  koji su nam dostavljeni pokazuju da je pod tarifnom oznakom pod kojom se prijavljuje ovo alternativno gorivo iz Italije, Slovenije, Hrvatske i Austrije uvezeno približno <strong>57.503 tone tokom 2024, 64.138 tona u 2025. i 40.951 tona do sada u 2026. godini</strong>.</p>
<p><strong>Najveći dio toga završava u dvije cementare.</strong></p>
<p><strong>Lukavac Cement</strong> navodi da je 2024. uvezao 55.227 tona RDF/SRF-a, naredne godine 59.601 tonu, a tokom prvih devet mjeseci ove godine 38.613 tona. Više od 80 odsto dolazi iz Slovenije, a još deset do 15 odsto iz Hrvatske.</p>
<p><strong>Iz BiH, kažu, stižu tek male probne količine – nekoliko stotina tona godišnje.</strong> Razlog vide u gotovo nepostojećoj infrastrukturi za odvojeno prikupljanje i preradu domaćeg otpada: miješani komunalni otpad sa deponija je vlažan, neujednačen i pun nečistoća, pa se bez prethodne selekcije, sušenja i mehaničke obrade ne može koristiti kao stabilno gorivo.</p>
<p>Slična je situacija u Kaknju. <strong>Heidelberg Materials Cement BiH</strong> je uvezao 2.284 tone SRF-a 2024, 4.544 tone 2025. i 3.182 tone do početka oktobra 2026. <strong>Više od 85 odsto SRF-a koji koristi dolazi iz uvoza.</strong> Kompanija takođe kao ključni razlog navodi nepostojanje postrojenja za mehaničko-biološku obradu otpada u BiH.</p>
<p>Zbir količina koje su ove dvije cementare navele gotovo u potpunosti odgovara ukupnoj masi RDF/SRF-a koju je UIO evidentirao pod tom tarifnom oznakom tokom 2024. i 2025.</p>
<p>Heidelberg je pritom otvoreno naveo da očekuje povećanje upotrebe alternativnih goriva. Trenutno njima zamjenjuje oko 15 odsto fosilnih goriva, a cilj kompanije je da do 2030. taj udio poveća na 35 odsto, između ostalog zbog smanjenja emisija CO2 i troškova povezanih sa evropskim CBAM mehanizmom.</p>
<p>U BiH se kao ključni veliki korisnici RDF/SRF-a pojavljuju upravo cementare.</p>
<p>Takvi planovi, međutim, nisu bez protivljenja u lokalnim zajednicama.</p>
<p><strong>U Kaknju je upravo u toku postupak obnove okolišne dozvole za Heidelberg Materials Cement BiH, čiji je zahtjev Federalno ministarstvo okoliša i turizma 6. oktobra ove godine stavilo na javni uvid. </strong></p>
<figure id="attachment_44968" aria-describedby="caption-attachment-44968" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-44968" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/11/DJI_20251014113501_0603_D-1024x576.jpg" alt="" width="1024" height="576" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/11/DJI_20251014113501_0603_D-1024x576.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/11/DJI_20251014113501_0603_D-300x169.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/11/DJI_20251014113501_0603_D-768x432.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/11/DJI_20251014113501_0603_D-1536x864.jpg 1536w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/11/DJI_20251014113501_0603_D-860x484.jpg 860w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/11/DJI_20251014113501_0603_D.jpg 1920w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-44968" class="wp-caption-text">Kakanj / FOTO: Gerila</figcaption></figure>
<p><strong>Aktivisti neformalne grupe „Za čist zrak“ upozoravaju na planirano povećanje korištenja alternativnih goriva i traže veću transparentnost o tome šta se spaljuje u cementnoj peći.</strong> Posebne primjedbe izazvale su vrste ulja navedene u zahtjevu za novu dozvolu, dok iz kompanije odgovaraju da ih trenutno ne planiraju koristiti, nego su mogućnost njihovog korištenja ostavili za narednih pet godina.</p>
<p>Građani su iznijeli 22 zahtjeva, među kojima su objavljivanje analiza alternativnih goriva i razmatranje drugih energenata. Nepovjerenje je dodatno pojačao incident iz avgusta, kada je iz silosa cementare u okolinu ispuštena veća količina sirovinskog brašna, nakon čega je Federalno ministarstvo zatražilo inspekcijski nadzor. S druge strane, posljednji objavljeni nalazi federalne inspekcije navode da su emisije iz kontrolisanih stacionarnih izvora cementare bile u okviru propisanih granica.</p>
<p>Upravo zbog toga pitanje korištenja otpada kao goriva ne završava na tome da li cementara ima potrebnu dozvolu, već podrazumijeva i kontrolu sastava materijala koji ulazi u postrojenje, emisija koje nastaju njegovim sagorijevanjem i dostupnost tih podataka javnosti.</p>
<p>Obje cementare tvrde da imaju stroge interne kontrole. Lukavac Cement navodi da je njegova laboratorija akreditovana za ispitivanje RDF/SRF-a, da se svakodnevno kontrolišu živa, hlor, sumpor, toplotna vrijednost i vlaga, a teški metali sedmično.</p>
<p>Ipak, pet pošiljki nisu prihvatili. Četiri kamiona, oko 100 tona, vraćena su 2024, a jedan od 23 tone 2025. zbog povišenog sadržaja žive u odnosu na interni standard cementare. Sve pošiljke bile su iz Slovenije.</p>
<p>Heidelberg je 2024. vratio jedan kamion iz Italije jer je, prema odgovoru kompanije, stigla „potpuno pogrešna pošiljka otpada“, a ne SRF.</p>
<p>UIO, međutim, navodi da tokom 2024–2026. na samom uvozu nije imao vraćenih ili odbijenih pošiljki, ali da je naknadno izvršen <strong>izvoz deset pošiljki</strong> koje nakon analiza nisu zadovoljile interne standarde uvoznika.</p>
<p>To znači da granica nije posljednja kontrolna tačka. U nekim slučajevima tek analiza kod primaoca pokaže da materijal ne ispunjava uslove.</p>
<h3>Kamion prođe granicu – a onda nadzor prelazi na druge institucije</h3>
<p>Najvažniji nalaz istraživanja odnosi se upravo na ono što se događa nakon carinjenja.</p>
<p>UIO BiH nam je potvrdio da <strong>prilikom uvoza kontroliše fakture, uvozne dozvole, transportne i druge dokumente, da carinski službenici mogu fizički pregledati robu i da se po potrebi obavlja uzorkovanje.</strong></p>
<p>Ali nakon puštanja robe u slobodan promet <strong>prestaje redovni carinski nadzor</strong>.</p>
<p>UIO može naknadno provjeravati carinsku deklaraciju i dokumentaciju kod uvoznika, ali, kako sami navode, to „ne znači da UIO sistematski prati da li je pošiljka otpada stigla do krajnjeg primaoca i da li je obrađena u postrojenju navedenom u dokumentaciji“.</p>
<p>Od tog trenutka praćenje prelazi na ministarstva nadležna za otpad, inspekcije i operatere.</p>
<p>Još značajnije, UIO je potvrdio da njegovi informacioni sistemi i sistemi entitetskih ministarstava <strong>nisu povezani tako da omogućavaju jedinstveno elektronsko praćenje iste pošiljke od granice do konačne obrade</strong>.</p>
<p>„Ne postoji jedinstven, međuinstitucionalno povezan sistem koji bi omogućio automatsku razmjenu podataka i kontinuirano praćenje pošiljke otpada kroz sve faze, od carinjenja do njenog prijema i obrade u krajnjem postrojenju“, navodi UIO.</p>
<p>Gotovo istu stvar potvrđuje i Federalno ministarstvo okoliša i turizma.</p>
<p>FMOIT navodi da se za dokazivanje puta konkretnog otpada moraju povezati dokumentacija o prekograničnom prometu, dokaz o prijemu, evidencije operatera i podaci o izvršenoj oporabi. Ali dokumentacija kojom Ministarstvo raspolaže, kažu, <strong>ne potvrđuje postojanje jedinstvenog sistema automatskog praćenja svake pojedinačne pošiljke</strong>.</p>
<p>Još jasnije:</p>
<p>„<strong>Sama činjenica da je pošiljka ušla u Bosnu i Hercegovinu ili da posjeduje odgovarajuću dokumentaciju o uvozu ne predstavlja, sama po sebi, dokaz da je u cijelosti obrađena u postrojenju navedenom u dozvoli</strong>“, odgovorio je FMOIT Gerili.</p>
<p>U Republici Srpskoj operateri moraju ekološkoj inspekciji najaviti prekograničnu pošiljku najmanje tri dana prije kretanja, nakon čega inspekcija administrativno provjerava vrstu i količinu otpada, rutu, vozilo i dozvole operatera. Ali ni tamo <strong>inspektor nije obavezan da fizički kontroliše svaku isporuku.</strong></p>
<p>Inspektorat RS navodi da na osnovu podataka, prethodnih nalaza i procjene rizika organizuje periodične kontrole na mjestu prijema, skladištenja i obrade. U oko 200 kontrola iz oblasti upravljanja i prekograničnog kretanja otpada tokom 2024, 2025. i 2026. nisu zatekli opasan otpad ili vrstu otpada suprotnu dozvoli. Laboratorijska analiza nije rađena jer, navode, u kontrolisanim slučajevima nije bilo sumnje koja bi zahtijevala takvo ispitivanje.</p>
<p><strong>Prof. dr Samir Lemeš, profesor Univerziteta u Zenici i predsjednik Upravnog odbora Eko Foruma Zenica</strong>, upravo u ograničenim mogućnostima fizičke i laboratorijske provjere vidi jednu od slabih tačaka sistema. Potpuna kontrola svakog kamiona nije realna, kaže, zbog čega se veliki dio nadzora nužno oslanja na dokumentaciju. Problem nastaje ako institucije nemaju dovoljno kapaciteta da provjere da li sadržaj pošiljke zaista odgovara onome što piše u pratećim papirima.</p>
<figure id="attachment_52144" aria-describedby="caption-attachment-52144" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-52144" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Samir-Lemes-1024x683.jpg" alt="" width="1024" height="683" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Samir-Lemes-1024x683.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Samir-Lemes-300x200.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Samir-Lemes-768x512.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Samir-Lemes-1536x1024.jpg 1536w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Samir-Lemes-330x220.jpg 330w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Samir-Lemes-420x280.jpg 420w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Samir-Lemes-615x410.jpg 615w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Samir-Lemes-860x573.jpg 860w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Samir-Lemes.jpg 2048w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-52144" class="wp-caption-text">Samir Lemeš / Ustupljena fotografija</figcaption></figure>
<p>„<strong>Najveći rizik po meni predstavlja poroznost naših granica i nedostatak laboratorijskih kapaciteta. Zakon je strogo propisao šta se smije uvoziti, ali nemamo kapaciteta da to kontrolišemo</strong>“, kaže Lemeš.</p>
<p>On upozorava da se uredna dokumentacija i atest ne bi smjeli poistovjećivati sa nezavisnom provjerom stvarnog sadržaja pošiljke. Kao ilustraciju navodi slučaj jedne kotlovnice u Zenici, gdje je nakon prijave zbog crnog dima inspekcija mogla provjeriti atest goriva, ali nije mogla izmjeriti sastav dimnih gasova.</p>
<p>„Ista takva situacija je vrlo moguća i s RDF/SRF gorivom, atesti i dokumentacija će biti besprijekorni, ali ko zna šta se u tome krije“, kaže Lemeš.</p>
<p>Dodatni problem, prema njegovim riječima, jeste mali broj laboratorija koje mogu ispitivati gorivo proizvedeno iz otpada. Pozivajući se na javnu evidenciju Instituta za akreditiranje BiH, Lemeš navodi da je takvih laboratorijskih kapaciteta malo, zbog čega smatra da bi <strong>jačanje nezavisne laboratorijske kontrole moralo pratiti eventualno povećanje prekograničnih tokova otpada.</strong></p>
<p>Profesorica Pešević zato praćenje od ulaska do tretmana smatra osnovnim uslovom.</p>
<p>„Nije dovoljno znati koliko je otpada ušlo u zemlju i kojem je operateru upućen<strong>. Potrebno je znati koja je vrsta otpada uvezena, u kojoj količini, na osnovu koje dozvole, gdje je završila i šta se s njom zaista dogodilo</strong>“, kaže ona.</p>
<h3>Dok uvozi pripremljeno gorivo, BiH vlastiti otpad zatrpava</h3>
<p>Paradoks je najvidljiviji nekoliko kilometara od Banjaluke, drugog najvećeg grada Bosne i Hercegovine.</p>
<p>Regionalna deponija u Ramićima prima otpad iz osam gradova i opština. Prema zvaničnim podacima DEP-OT-a, samo tokom 2025. tamo je odloženo <strong>142.150 tona otpada</strong>, od čega 111.020 tona komunalnog.</p>
<figure id="attachment_52141" aria-describedby="caption-attachment-52141" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-52141" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponije-u-Banjaluci-2-1024x683.jpg" alt="" width="1024" height="683" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponije-u-Banjaluci-2-1024x683.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponije-u-Banjaluci-2-300x200.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponije-u-Banjaluci-2-768x512.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponije-u-Banjaluci-2-1536x1024.jpg 1536w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponije-u-Banjaluci-2-2048x1366.jpg 2048w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponije-u-Banjaluci-2-330x220.jpg 330w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponije-u-Banjaluci-2-420x280.jpg 420w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponije-u-Banjaluci-2-615x410.jpg 615w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponije-u-Banjaluci-2-860x573.jpg 860w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-52141" class="wp-caption-text">Deponija Banjaluka / FOTO: Gerila</figcaption></figure>
<p><strong>U avgustu ove godine su Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS, lokalne zajednice i DEP-OT zaključili da je potrebno hitno proširiti kapacitete deponije kako bi se uopšte osigurao nastavak odlaganja.</strong> Direktor DEP-OT-a prethodno je javno govorio da je postojeća sanitarna kaseta popunjena.</p>
<p><strong>Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu</strong> smatra da najveći problem nije nedostatak propisa, nego njihova primjena.</p>
<p>„Uopšteno, <strong>za sistem se kod nas može reći da postoji, ali da ne funkcioniše. Dobar dio regulative je prisutan, ali je pitanje kako se provodi</strong>“, kaže Kalaba.</p>
<p>Posebno upozorava na stanje sa komunalnim otpadom, gdje se različite vrste otpada i dalje uglavnom odlažu zajedno, dok odvojeno prikupljanje na mjestu nastanka gotovo da ne postoji. Tokom obilazaka deponija u Ramićima, ali i ilegalnih i privremenih opštinskih odlagališta širom BiH, kaže da su nailazili na izmiješan komunalni, građevinski, klaonički otpad i industrijska ulja.</p>
<p>„Sve se mahom miješa, rijetko kad odlaže u adekvatne kasete, a o redovnom posipanju krečom ili zemljom se više ne isplati govoriti“, navodi Kalaba.</p>
<p>U takvom sistemu domaći otpad teško može postati resurs koji traži industrija.</p>
<p><strong>Lukavac Cement upravo to koristi kao argument za uvoz: otpad iz EU dolazi već razvrstan, obrađen i testiran, dok je domaći miješani komunalni otpad uglavnom neupotrebljiv za cementnu peć bez infrastrukture koja bi ga prethodno pripremila.</strong></p>
<p>Problem je što takva ekonomska logika može dugoročno postati sama sebi opravdanje. Industrija uvozi jer domaći sistem nije razvijen, dok se istovremeno ne razvija dovoljno brzo sistem koji bi domaći otpad pretvorio u sekundarnu sirovinu.</p>
<p>Evropska komisija je i sama u procjeni zahtjeva BiH evidentirala ozbiljne nedostatke u podacima o ukupnim kapacitetima i budućim količinama otpada. BiH nije dostavila desetogodišnju projekciju nastanka otpada, već samo opštu procjenu rasta, bez precizne metodologije.</p>
<p><strong>U odgovoru za ovu publikaciju, portparol Evropske komisije pojašnjava da je procjena za svaku zemlju rađena pojedinačno, prvenstveno na osnovu podataka koje su dostavile države podnosioci zahtjeva, ali i drugih raspoloživih informacija. Komisija je, navode, procjenjivala može li BiH kao država dokazati da ima odgovarajući pravni okvir, kapacitete za provođenje propisa i infrastrukturu za okolišno prihvatljivo upravljanje konkretnim vrstama otpada.</strong></p>
<p><strong>„Cilj procjene je provjeriti pruža li zahtjev zadovoljavajuće dokaze da sistem upravljanja otpadom zemlje podnosioca zahtjeva ispunjava standarde potrebne za okolišno prihvatljivo upravljanje otpadom za koji se zahtjev podnosi“, navodi portparol Evropske komisije.</strong></p>
<p><strong>Iz Komisije dodaju da je javna konsultacija o nacrtu liste završena 16. oktobra i da sada analiziraju pristigle komentare, koji će biti uzeti u obzir prilikom konačne procjene.</strong></p>
<p><strong>Delegacija Evropske unije u BiH</strong> naglašava da <strong>eventualno uvrštavanje BiH na prvu listu neće značiti da je procjena završena niti da su svi nedostaci otklonjeni. Lista će se redovno ažurirati, najmanje svake dvije godine, a Evropska komisija će prije svakog ažuriranja ponovo procjenjivati stanje u državama kojima je odobren nastavak uvoza otpada iz EU.</strong></p>
<p>„Prije ažuriranja liste, Komisija će ponovo procijeniti napredak koji su zemlje ostvarile u otklanjanju nedostataka koje je Komisija utvrdila i detaljno navela u početnoj procjeni“, odgovorili su iz Delegacije EU u BiH.</p>
<p><strong>Zvanični Brisel nam dodatno naglašava u odgovorima da novi režim uvodi i nezavisne revizije postrojenja koja primaju otpad iz EU. Odgovornost pritom neće biti samo na zemlji uvoznici: države članice EU dužne su osigurati da se izvezeni otpad obrađuje na okolišno prihvatljiv način, a moći će provjeravati izvoznika ili prijemno postrojenje ako posumnjaju da ne ispunjavaju propisane obaveze.</strong></p>
<figure id="attachment_52140" aria-describedby="caption-attachment-52140" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-52140" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponija-u-Banjaluci-1024x683.jpg" alt="" width="1024" height="683" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponija-u-Banjaluci-1024x683.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponija-u-Banjaluci-300x200.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponija-u-Banjaluci-768x512.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponija-u-Banjaluci-1536x1024.jpg 1536w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponija-u-Banjaluci-2048x1366.jpg 2048w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponija-u-Banjaluci-330x220.jpg 330w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponija-u-Banjaluci-420x280.jpg 420w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponija-u-Banjaluci-615x410.jpg 615w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Deponija-u-Banjaluci-860x573.jpg 860w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-52140" class="wp-caption-text">Deponija Banjaluka / FOTO: Gerila</figcaption></figure>
<p>Drugim riječima, eventualno uvrštavanje BiH na listu do kraja 2026. neće biti trajna potvrda da BiH ispunjava sve uslove, već početak sistema u kojem će Komisija periodično provjeravati da li su uočeni problemi zaista otklonjeni.</p>
<p>To ostavlja vrlo konkretan test za BiH.</p>
<p>Do sada je pokazala da postoje kompanije koje imaju dozvole i tehnologiju za korištenje određenih vrsta uvezenog otpada. Cementare pokazuju i da mogu voditi detaljnu internu sljedivost vlastitih pošiljki: vaganje, uzorkovanje, prateće listove i evidenciju potrošnje. Lukavac, primjera radi, navodi da se podaci o svakoj isporuci unose u digitalni sistem, a količine na ulazu usklađuju sa količinama potrošenim u proizvodnji.</p>
<p>Ali to nije isto što i jedinstven državni sistem kontrole i upravo tu se vraća priča iz Gospića.</p>
<p>Tamo danas država troši milione eura da utvrdi, ukloni i obradi otpad čiji su tokovi godinama u dokumentima izgledali drugačije od onoga što se događalo na terenu. U BiH, koja traži nastavak uvoza evropskog otpada, <strong>UIO i FMOIT sada potvrđuju da ne postoji automatski povezan sistem koji bi carinski podatak o ulasku kamiona spojio sa podatkom o njegovom prijemu i dokazom da je sadržaj zaista obrađen u postrojenju iz dozvole.</strong></p>
<p>Konačnu odluku Evropske komisije BiH sada očekuje do kraja 2026. godine.</p>
<p>Do tada ostaje paradoks: Bosna i Hercegovina je uspjela uvjeriti Evropsku uniju da može primati dio njenog otpada, ali još nije izgradila sistem koji bi pouzdano pokazao gdje taj otpad završava nakon što pređe granicu &#8211; ko ga preuzima, gdje se obrađuje i šta se s njim na kraju zaista događa.</p>
<p><strong>Dejan Rakita / </strong>Tekst preuzet sa <a href="https://ba.boell.org/bhs/2026/11/17/bih-trazi-nastavak-uvoza-otpada-iz-eu-ali-nema-jedinstven-sistem-da-prati-posiljku-od" target="_blank" rel="noopener"><strong>Heinrich Boll Stiftung</strong></a></p><p>The post <a href="https://www.gerila.info/bih-trazi-nastavak-uvoza-otpada-iz-eu-ali-nema-jedinstven-sistem-da-prati-posiljku-od-granice-do-kraja/">BiH traži nastavak uvoza otpada iz EU, ali nema jedinstven sistem da prati pošiljku od granice do kraja</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.gerila.info/bih-trazi-nastavak-uvoza-otpada-iz-eu-ali-nema-jedinstven-sistem-da-prati-posiljku-od-granice-do-kraja/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:thumbnail url="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Naslovna-scaled.jpg" />	</item>
		<item>
		<title>TI BiH prijavio Vladu Rogića: Sin člana CIK-a savjetnik Darijane Filipović</title>
		<link>https://www.gerila.info/ti-bih-prijavio-vladu-rogica-sin-clana-cik-a-savjetnik-darijane-filipovic/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=ti-bih-prijavio-vladu-rogica-sin-clana-cik-a-savjetnik-darijane-filipovic</link>
					<comments>https://www.gerila.info/ti-bih-prijavio-vladu-rogica-sin-clana-cik-a-savjetnik-darijane-filipovic/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Mladen Bubonjić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 20 Nov 2026 18:28:54 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[NOVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[CIK]]></category>
		<category><![CDATA[Darijana Filipović]]></category>
		<category><![CDATA[sukob interesa]]></category>
		<category><![CDATA[Vlado Rogić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.gerila.info/?p=52134</guid>

					<description><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2024/04/IMG-e701bc1106db1537bfe0b39c2832552a-V-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p>Transparency International u BiH (TI BiH) prijavio je člana Centralne izborne komisije BiH Vladu Rogića zbog mogućeg sukoba interesa, nakon što je, prema informacijama na koje se ova organizacija poziva, njegov sin Teo Rogić imenovan za savjetnika članice Predsjedništva BiH Darijane Filipović. Prijava je upućena Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na nivou [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.gerila.info/ti-bih-prijavio-vladu-rogica-sin-clana-cik-a-savjetnik-darijane-filipovic/">TI BiH prijavio Vladu Rogića: Sin člana CIK-a savjetnik Darijane Filipović</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2024/04/IMG-e701bc1106db1537bfe0b39c2832552a-V-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><h2>Transparency International u BiH (TI BiH) prijavio je člana Centralne izborne komisije BiH Vladu Rogića zbog mogućeg sukoba interesa, nakon što je, prema informacijama na koje se ova organizacija poziva, njegov sin Teo Rogić imenovan za savjetnika članice Predsjedništva BiH Darijane Filipović.</h2>
<p><span id="more-52134"></span></p>
<p><a href="https://ti-bih.org/ti-bih-prijavio-vladu-rogica-zbog-sukoba-interesa/" target="_blank" rel="noopener">Prijava</a> je upućena Komisiji za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama na nivou BiH. TI BiH smatra da otac i sin obavljaju nespojive funkcije i traži da Komisija ispita slučaj te, ako utvrdi sukob interesa, izrekne odgovarajuću mjeru.</p>
<p>Prijava dolazi u vrijeme rasprave o radu CIK-a nakon opštih izbora.</p>
<blockquote><p><a href="https://www.gerila.info/ti-bih-i-pod-lupom-traze-objavu-revizije-izbornih-tehnologija/"><span style="color: #ff0000">TI BiH i Koalicija „Pod lupom“ su tražili da CIK objavi reviziju izbornih tehnologija i podatke na osnovu kojih je potvrdio rezultate. </span></a></p>
<p><span style="color: #ff0000">Traženi su, između ostalog, podaci o razlikama između elektronskog i ručnog brojanja glasova.</span></p></blockquote>
<h3>Šta zakon propisuje</h3>
<p>Iz TI BiH upozoravaju da CIK mora biti nezavisan od političkih aktera, uključujući nosioce izvršnih funkcija. Angažman sina člana CIK-a u kabinetu članice Predsjedništva, smatraju, dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost izborne komisije.</p>
<p><a href="https://www.zakoni.ba/page/akt/3fEplgztz5k76kjn45hVDUNs=" target="_blank" rel="noopener">Zakon o sprečavanju sukoba interesa u institucijama na nivou BiH</a> među nosioce javnih funkcija ubraja i savjetnike izabranih i imenovanih zvaničnika. Djeca nosilaca javnih funkcija zakonom su obuhvaćena pojmom bliskih srodnika.</p>
<p>Član 12. propisuje: <em>„Do sukoba interesa nosioca javne funkcije dovodi i angažman bliskog srodnika u situaciji definiranoj čl. 6, 7. i 11. ovog zakona.“</em> Ti članovi uređuju nespojivost funkcija i drugih poslova, odnose s privatnim preduzećima i angažman u nevladinim organizacijama.</p>
<h3>Ranije prijave i odluke</h3>
<p>TI BiH podsjeća i na ranije prijave protiv Milorada Dodika, dok je bio član Predsjedništva BiH, zbog poslovanja firmi njegove djece s državom, te protiv Nermina Nikšića, dok je bio državni poslanik, zbog poslovanja firme njegovog sina s preduzećem „Igman“ Konjic.</p>
<blockquote><p><span style="color: #ff0000">Gerila je u aprilu ove godine izvijestila da je državna Komisija <a style="color: #ff0000" href="https://www.gerila.info/direktor-agencije-za-antidoping-kontrolu-bih-kaznjen-sa-5-000-km-zbog-sukoba-interesa/">kaznila direktora Agencije za antidoping kontrolu BiH Nikolu Čiču sa 5.000 KM</a>. </span></p></blockquote>
<p>Postupak protiv Čiče je pokrenut po prijavi TI BiH zbog istovremenog rukovođenja Agencijom i udruženjem HKD „Napredak“, koje se finansiralo iz budžeta. Prema tada objavljenim informacijama, kazna je uslijedila nakon što Čiča nije postupio po pozivu da podnese ostavku.</p>
<p>Gerila.info</p>
<blockquote><p><span style="color: #ff0000">Pročitajte i</span></p>
<p><span style="color: #ff0000">TI BiH i „Pod lupom“ traže objavu revizije izbornih tehnologija</span></p>
<p><span style="color: #ff0000">Direktor Agencije za antidoping kontrolu BiH kažnjen sa 5.000 KM zbog sukoba interesa</span></p></blockquote><p>The post <a href="https://www.gerila.info/ti-bih-prijavio-vladu-rogica-sin-clana-cik-a-savjetnik-darijane-filipovic/">TI BiH prijavio Vladu Rogića: Sin člana CIK-a savjetnik Darijane Filipović</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.gerila.info/ti-bih-prijavio-vladu-rogica-sin-clana-cik-a-savjetnik-darijane-filipovic/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:thumbnail url="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2024/04/IMG-e701bc1106db1537bfe0b39c2832552a-V.jpg" />	</item>
		<item>
		<title>Vareš između rudnika i zdravlja ljudi: Naučnici upozoravaju na propuste, sporne koncesije i rizike od olova</title>
		<link>https://www.gerila.info/vares-izmedju-rudnika-i-zdravlja-ljudi-naucnici-upozoravaju-na-propuste-sporne-koncesije-i-rizike-od-olova/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=vares-izmedju-rudnika-i-zdravlja-ljudi-naucnici-upozoravaju-na-propuste-sporne-koncesije-i-rizike-od-olova</link>
					<comments>https://www.gerila.info/vares-izmedju-rudnika-i-zdravlja-ljudi-naucnici-upozoravaju-na-propuste-sporne-koncesije-i-rizike-od-olova/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dejan Rakita]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 20 Nov 2026 14:55:54 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[DRUŠTVO,NASLOVNA]]></category>
		<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[Asim Ibrahimagić]]></category>
		<category><![CDATA[DPM Metals BH]]></category>
		<category><![CDATA[Duboštica]]></category>
		<category><![CDATA[Fondacija ACT]]></category>
		<category><![CDATA[Hajrija Čobo]]></category>
		<category><![CDATA[Muriz Spahić]]></category>
		<category><![CDATA[olovo u krvi]]></category>
		<category><![CDATA[rudarske koncesije]]></category>
		<category><![CDATA[rudarski otpad]]></category>
		<category><![CDATA[rudnik Rupice]]></category>
		<category><![CDATA[Tribija]]></category>
		<category><![CDATA[ustavni sud bih]]></category>
		<category><![CDATA[Vareš]]></category>
		<category><![CDATA[Vareški minerali]]></category>
		<category><![CDATA[Veovača II]]></category>
		<category><![CDATA[zaštita životne sredine]]></category>
		<category><![CDATA[zdravlje stanovništva]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.gerila.info/?p=52131</guid>

					<description><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/IMG_1340-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p>Naučnici upozoravaju na ozbiljne propuste u procjenama uticaja rudarenja na životnu sredinu, posebno izostanak početnih mjerenja koja bi pomogla u utvrđivanju porijekla olova u krvi stanovnika Vareša. Zdravstvene i ekološke rizike dodatno prate inspekcijski nalazi o spornom odlaganju gotovo 1.500 tona rudarskog otpada, krivična prijava protiv rudarske kompanije i odluka Ustavnog suda BiH koja zahtijeva preispitivanje spornih akata povezanih s rudarskim projektima.</p>
<p>The post <a href="https://www.gerila.info/vares-izmedju-rudnika-i-zdravlja-ljudi-naucnici-upozoravaju-na-propuste-sporne-koncesije-i-rizike-od-olova/">Vareš između rudnika i zdravlja ljudi: Naučnici upozoravaju na propuste, sporne koncesije i rizike od olova</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/IMG_1340-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><h2 data-pm-slice="1 1 []">Prije početka rudarskih aktivnosti u Varešu nisu provedena odgovarajuća kontrolna mjerenja koncentracije olova u organizmu stanovništva, što je jedan od ozbiljnih propusta na koje je upozorio akademik Muriz Spahić na naučnom skupu održanom 18. novembra u Sarajevu. Upravo izostanak podataka o početnom stanju životne sredine danas dodatno otežava utvrđivanje mogućih posljedica rudarenja na području na kojem su već zabilježene povišene koncentracije olova u krvi dijela stanovništva.</h2>
<p><span id="more-52131"></span></p>
<p>Spahić je bio jedan od učesnika konferencije „Pitanje Vareša u kontekstu rudarstva, zaštite okoliša, zdravlja i vladavine prava“, koju je organizovala Fondacija Atelje za društvene promjene (ACT), uz učešće predstavnika Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ i neformalne grupe građana „Park prirode Trstionica i Boriva“.</p>
<figure id="attachment_52127" aria-describedby="caption-attachment-52127" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-52127" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Akademik-Muriz-Spahic-1024x576.jpg" alt="" width="1024" height="576" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Akademik-Muriz-Spahic-1024x576.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Akademik-Muriz-Spahic-300x169.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Akademik-Muriz-Spahic-768x432.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Akademik-Muriz-Spahic-860x484.jpg 860w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Akademik-Muriz-Spahic.jpg 1200w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-52127" class="wp-caption-text">Muriz Spahić / Ustupljena fotografija</figcaption></figure>
<p><strong>Skup je okupio oko 50 predstavnika javnih institucija, akademske i međunarodne zajednice, a održan je u vrijeme novih kontroverzi oko postupanja s rudarskim otpadom, zdravstvenih nalaza stanovništva i zakonitosti rudarskih koncesija u Varešu.</strong></p>
<p>Povod za stručnu raspravu bilo je i predstavljanje istraživanja koje su, <strong>na inicijativu Fondacije ACT, pripremili akademik Muriz Spahić, profesor Asim Ibrahimagić i akademik Armin Škrbo.</strong> Njihova analiza bavi se teškim metalima, posebno <strong>olovom</strong>, njihovim kretanjem i zadržavanjem u prirodnoj sredini, kao i mogućim posljedicama eksploatacije i prerade rude po životnu sredinu i zdravlje stanovništva.</p>
<p>Govoreći o nedostacima studija uticaja na životnu sredinu, Spahić je posebno ukazao na potrebu utvrđivanja takozvanog nultog stanja, odnosno stanja životne sredine prije početka rudarskih aktivnosti, kako bi se kasnije promjene mogle pratiti i stručno analizirati.</p>
<p>„<strong>Prije početka rudarskih aktivnosti nisu provedena odgovarajuća kontrolna mjerenja sadržaja olova u organizmu stanovnika Vareša.</strong> Radi se o stručnoj i institucionalnoj odgovornosti. Privredni interes rudarenja ne smije se ostvarivati na štetu prirodne sredine i zdravlja ljudi. Ta prirodna sredina je životni prostor sadašnjih i budućih generacija“, poručio je Spahić.</p>
<p>Na obim rudarske proizvodnje i količine otpada koji nastaju njenom preradom ukazao je <strong>profesor Asim Ibrahimagić, doktor tehničkih nauka iz oblasti geotehnologije i jedan od autora predstavljene analize.</strong> Prema njegovim riječima, posebno je važno sagledati proizvodnju olova, cinka i srebra u rudniku Rupice, ne samo kroz ekonomske pokazatelje nego i kroz uticaj tehnoloških procesa na neposrednu okolinu i šire područje Vareša.</p>
<figure id="attachment_52126" aria-describedby="caption-attachment-52126" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-52126" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/IMG_1140-1024x576.jpg" alt="" width="1024" height="576" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/IMG_1140-1024x576.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/IMG_1140-300x169.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/IMG_1140-768x432.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/IMG_1140-860x484.jpg 860w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/IMG_1140.jpg 1200w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-52126" class="wp-caption-text">Ustupljena fotografija</figcaption></figure>
<p>„Dio koji je vrlo interesantan je produkcija olova, cinka i srebra u rudniku &#8216;Rupice&#8217; Vareš i uticaj te proizvodnje na ekologiju uže mikrolokacije te makrolokacija. U tom elementu najvažniji dio koji bih ovdje napomenuo je da se radi o rudniku koji u punom kapacitetu proizvodnje obrađuje između 800 i 850 hiljada tona rovne rude pri čemu otpadnog materijala nastaje oko 650 hiljada tona“, upozorio je Ibrahimagić.</p>
<p>On smatra da je primjenom odgovarajućih savremenih tehnologija neophodno hemijska zagađenja iz ovakvih industrijskih pogona svesti na najmanju moguću mjeru. Količine materijala o kojima govori dodatno ukazuju na značaj kontrole cjelokupnog procesa, od eksploatacije i prerade rude do zbrinjavanja otpada.</p>
<p>Međutim, zdravstveni i ekološki rizici nisu jedina pitanja koja prate rudarske projekte u Varešu. Njihova zakonitost našla se pred Ustavnim sudom Bosne i Hercegovine, koji je 24. septembra ove godine utvrdio da niz akata kojima je omogućeno raspolaganje državnom imovinom na ovom području nije u skladu s Ustavom BiH.</p>
<p><strong>Hajrija Čobo, pravnica i predstavnica neformalne grupe građana „Park prirode Trstionica i Boriva“,</strong> koja je pripremala zahtjev za ocjenu ustavnosti, pozvala je nadležne institucije da sporne dokumente povuku iz pravnog prometa. Prema njenom tumačenju, problem se ne odnosi samo na pojedine parcele ili šumsko zemljište, nego na raspolaganje državnom imovinom bez odgovarajućih ovlaštenja.</p>
<figure id="attachment_52128" aria-describedby="caption-attachment-52128" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-52128" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Hajrija-Cobo-NGG-Park-prirode-Trstionica-i-Boriva-1024x576.jpg" alt="" width="1024" height="576" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Hajrija-Cobo-NGG-Park-prirode-Trstionica-i-Boriva-1024x576.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Hajrija-Cobo-NGG-Park-prirode-Trstionica-i-Boriva-300x169.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Hajrija-Cobo-NGG-Park-prirode-Trstionica-i-Boriva-768x432.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Hajrija-Cobo-NGG-Park-prirode-Trstionica-i-Boriva-860x484.jpg 860w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Hajrija-Cobo-NGG-Park-prirode-Trstionica-i-Boriva.jpg 1200w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-52128" class="wp-caption-text">Hajrija Čobo / Ustupljena fotografija</figcaption></figure>
<p>„<strong>Radi se o državnoj imovini, ne samo o šumskom zemljištu ili nekim parcijalnim stvarima, nego o kompletnoj državnoj imovini nad kojom može isključivo upravljati samo Bosna i Hercegovina</strong> sa svojim institucijama, a ne niži nivoi vlasti. Time je oglašeno neustavnim, nezakonitim 18 akata, a shodno zakonu o zabrani raspolaganja državnom imovinom, proizlazi da su oni i ništavni“, kazala je Čobo.</p>
<p>Ona smatra da takvi akti ne mogu proizvoditi pravno dejstvo i insistira na njihovom povlačenju. Ustavni sud je, međutim, svojom odlukom nadležnim organima naložio da preispitaju usklađenost osporenih akata sa Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom BiH, uz obavezno uključivanje Pravobranilaštva BiH, te da preduzmu aktivnosti na stavljanju van snage onih akata za koje se utvrdi da nisu usklađeni sa zakonom.</p>
<p>Na konferenciji je posebno razmatrana i odgovornost institucija u slučajevima izloženosti stanovništva teškim metalima.<strong> Azra Berbić iz Fondacije ACT predstavila je analizu međunarodnih slučajeva trovanja olovom, s naglaskom na posljedice nedovoljnog nadzora nad industrijskim zagađenjem i odgovornost nadležnih organa i kompanija.</strong></p>
<figure id="attachment_52129" aria-describedby="caption-attachment-52129" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-52129" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Azra-Berbic-Fondacija-ACT-1024x576.jpg" alt="" width="1024" height="576" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Azra-Berbic-Fondacija-ACT-1024x576.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Azra-Berbic-Fondacija-ACT-300x169.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Azra-Berbic-Fondacija-ACT-768x432.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Azra-Berbic-Fondacija-ACT-860x484.jpg 860w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/Azra-Berbic-Fondacija-ACT.jpg 1200w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-52129" class="wp-caption-text">Azra Berbić / Ustupljena fotografija</figcaption></figure>
<p>„Međunarodna iskustva koja smo analizirali upozoravaju da odgađanje institucionalnog djelovanja, nedovoljno nezavisan nadzor i izostanak preventivnih mjera mogu ostaviti ozbiljne i dugoročne posljedice po lokalne zajednice. Istovremeno, BiH nema odgovarajuće strateške politike upravljanja mineralnim sirovinama, dok postojeći zakonodavni okvir i institucionalne prakse ne osiguravaju dovoljno djelotvornu zaštitu javnog interesa, ljudskih prava i okoliša“, upozorila je Berbić.</p>
<p>Jedan od najvažnijih zaključaka skupa odnosi se upravo na potrebu uspostavljanja nezavisnog i kontinuiranog monitoringa zdravstvenog stanja stanovništva, kvaliteta vode, zemljišta i drugih parametara životne sredine. Učesnici su pozvali na pravovremene preventivne mjere, naglašavajući da prisustvo olova u krvi stanovništva zahtijeva ozbiljno ispitivanje mogućih izvora i puteva izloženosti. Povišene koncentracije same po sebi ne dokazuju da je izvor zagađenja određeni rudarski pogon, ali ni odsustvo utvrđene uzročno-posljedične veze ne može biti razlog za odgađanje zdravstvene zaštite i nezavisnih istraživanja.</p>
<h3>Inspekcijski nalazi i krivična prijava dodatno opterećuju rudarske projekte</h3>
<p>Upozorenja sa sarajevskog skupa dolaze neposredno nakon što je javnost upoznata s dokumentacijom Federalne uprave za inspekcijske poslove o postupanju s gotovo 1.500 tona rudarskog mulja iz rudnika Rupice. Kako je <a href="https://www.gerila.info/vares-hiljade-tona-rudarskog-otpada-krivicna-prijava-i-nove-sumnje-na-zagadjenje-ko-kontrolise-rad-rudnika/">Gerila ranije objavila</a>, laboratorija TQM iz Tuzle još je u maju utvrdila da se određene vrste mulja, zbog povećanih koncentracija teških metala, mogu smatrati opasnim otpadom. Prema inspekcijskim nalazima, kompanija DPM Metals BH raspolagala je tim izvještajem, ali je tokom nadzora predočila raniju analizu prema kojoj je otpad klasifikovan kao neopasan.</p>
<figure id="attachment_45410" aria-describedby="caption-attachment-45410" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-45410" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/11/DJI_20251126121933_0840_D-1024x576.jpg" alt="" width="1024" height="576" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/11/DJI_20251126121933_0840_D-1024x576.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/11/DJI_20251126121933_0840_D-300x169.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/11/DJI_20251126121933_0840_D-768x432.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/11/DJI_20251126121933_0840_D-1536x864.jpg 1536w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/11/DJI_20251126121933_0840_D-860x484.jpg 860w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/11/DJI_20251126121933_0840_D.jpg 2000w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-45410" class="wp-caption-text">Vareš / FOTO: GERILA</figcaption></figure>
<p><strong>Inspektori su utvrdili i da je ukupno 1.496,56 tona materijala premješteno na odlagalište Veovača II, iako tamošnja vodna dozvola ne predviđa dovoz otpada s drugih lokacija. Federalni vodni i urbanističko-ekološki inspektori podnijeli su 7. oktobra krivičnu prijavu protiv kompanije i odgovornih lica, koju je Kantonalno tužilaštvo Zeničko-dobojskog kantona zaprimilo 16. oktobra. DPM Metals BH odbacuje optužbe da je svjesno zanemarivao laboratorijske nalaze i ugrožavao stanovništvo, tvrdeći da materijal nije konačno klasifikovan kao opasan i da su druga laboratorijska ispitivanja pokazala suprotne rezultate.</strong></p>
<p>Istovremeno, <a href="https://www.gerila.info/vareski-hrom-novi-nalazi-olova-u-krvi-bakterije-u-vodi-i-nulto-stanje-poslije-busenja/">Gerila je početkom novembra pisala</a> i o novim zdravstvenim i ekološkim nalazima<strong> na području Duboštice i Tribije, gdje kompanija Vareški minerali provodi geološka istraživanja hroma. Među 26 testiranih osoba, pet je imalo koncentraciju olova u krvi iznad 50 mikrograma po litru, dok je plan za utvrđivanje početnog stanja životne sredine usvojen tek nakon što su na tom području već bile izvedene četiri istražne bušotine.</strong> Time upozorenje akademika Spahića o značaju pravovremenih mjerenja dobija dodatnu težinu, iako porijeklo olova u organizmu stanovništva još nije utvrđeno.</p>
<p>Uz sve to, nadležne institucije tek treba da dovrše preispitivanje spornih rudarskih i koncesionih akata nakon odluke Ustavnog suda BiH. Na sastanku održanom 4. novembra u sjedištu Vlade Federacije BiH, uz učešće predstavnika nadležnih ministarstava, Pravobranilaštva BiH i drugih institucija, razmatrani su načini provođenja sudske odluke.</p>
<p>Dok se ti postupci vode, stanovnici Vareša i dalje nemaju konačne odgovore o porijeklu olova kojem su izloženi, mogućim posljedicama rudarskih aktivnosti i zakonitosti svih akata na osnovu kojih se projekti realizuju. Naučnici su u Sarajevu upozorili na potrebu nezavisnih istraživanja i preventivnog djelovanja, a inspekcijski nalazi i odluka Ustavnog suda pokazali su da problem nije ograničen samo na zdravstvene rizike. Odgovornost za utvrđivanje činjenica i zaštitu stanovništva sada je prije svega na institucijama koje su rudarske projekte odobravale, nadzirale i koje su dužne da osiguraju poštovanje zakona.</p>
<p><strong>Gerila</strong></p><p>The post <a href="https://www.gerila.info/vares-izmedju-rudnika-i-zdravlja-ljudi-naucnici-upozoravaju-na-propuste-sporne-koncesije-i-rizike-od-olova/">Vareš između rudnika i zdravlja ljudi: Naučnici upozoravaju na propuste, sporne koncesije i rizike od olova</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.gerila.info/vares-izmedju-rudnika-i-zdravlja-ljudi-naucnici-upozoravaju-na-propuste-sporne-koncesije-i-rizike-od-olova/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:thumbnail url="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/IMG_1340.jpg" />	</item>
		<item>
		<title>Devetaci: Poljoprivreda i izvorišta u sjeni planiranog rudnika uglja (VIDEO)</title>
		<link>https://www.gerila.info/devetaci-poljoprivreda-i-izvorista-u-sjeni-planiranog-rudnika-uglja-video/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=devetaci-poljoprivreda-i-izvorista-u-sjeni-planiranog-rudnika-uglja-video</link>
					<comments>https://www.gerila.info/devetaci-poljoprivreda-i-izvorista-u-sjeni-planiranog-rudnika-uglja-video/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Mladen Bubonjić]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 20 Nov 2026 08:42:32 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[NOVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[centar za životnu sredinu]]></category>
		<category><![CDATA[Devetaci]]></category>
		<category><![CDATA[rudnik]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.gerila.info/?p=52117</guid>

					<description><![CDATA[<img width="768" height="429" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/rudnik-devetaci-ilustracija-768x429.png" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p>Opstanak poljoprivrednih domaćinstava u Devetacima nadomak Novog Grada doveden je u pitanje zbog istraživanja i vjerovatne eksploatacije uglja na ovom području. Stanovnici ovog kraja, poznatog po očuvanoj prirodi, čistom vazduhu i vodi, decenijama žive isključivo od stočarstva, poljoprivrede i rada na šest farmi smještenih u krugu sela. Njihovu svakodnevicu sada, međutim, remeti strah od zagađenja [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.gerila.info/devetaci-poljoprivreda-i-izvorista-u-sjeni-planiranog-rudnika-uglja-video/">Devetaci: Poljoprivreda i izvorišta u sjeni planiranog rudnika uglja (VIDEO)</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="768" height="429" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/rudnik-devetaci-ilustracija-768x429.png" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><h2>Opstanak poljoprivrednih domaćinstava u Devetacima nadomak Novog Grada doveden je u pitanje zbog istraživanja i vjerovatne eksploatacije uglja na ovom području. Stanovnici ovog kraja, poznatog po očuvanoj prirodi, čistom vazduhu i vodi, decenijama žive isključivo od stočarstva, poljoprivrede i rada na šest farmi smještenih u krugu sela. Njihovu svakodnevicu sada, međutim, remeti strah od zagađenja koje bi otvaranje rudnika neminovno donijelo.</h2>
<p><span id="more-52117"></span></p>
<p><strong>Piše: Jelena Jevđenić</strong></p>
<p>Na sjednici Vlade Republike Srpske, održanoj 31. jula 2025. godine, donijeta je odluka o pokretanju postupka dodjele koncesije za istraživanje uglja u selu Devetaci.</p>
<p>U odluci vlade tada je navedeno da se postupak koncesije dodjeljuje na osnovu inicijative, pokrenute od strane “Kubik-Trans-Niskogradnje“ d.o.o. iz Laktaša.</p>
<p>Javni poziv za podnošenje ponuda objavljen je 26. novembra prošle godine sa samo jednom ponudom pomenutog preduzeća.</p>
<p>Početkom februara ove godine, Vlada Republike Srpske dodijelila je koncesiju „Kubik-Trans-Niskogradnji“.</p>
<p>Za fazu istraživanja dat je rok od samo godinu dana.</p>
<figure style="width: 1200px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" src="https://impulsportal.net/wp-content/uploads/2026/11/tabla-kubik-trans-foto-impuls.png" alt="" width="1200" height="900" /><figcaption class="wp-caption-text">Foto: Jelena Jevđenić/Impuls</figcaption></figure>
<p>U martu ove godine iz <strong>Centra za životnu sredinu</strong> iz Banjaluke izjavili su tada da je prihvatanje samoinicijativnih ponuda u vezi s koncesijom za ugalj na ležištima Medna, Bistrica i Bukova kosa rezultovalo brojnim neregularnostima i povredama ljudskih prava zbog čega se još uvijek vode sudski postupci. Oni su tada podsjetili da koncesija u Devetacima nije bila u planovima koje je trebalo da usvoji Narodna skupština RS, što je i osnovni uslov da bi se privatne ponude uopšte mogle i razmatrati. S druge strane, naglasili su, nije ispoštovano ni pravo građana da budu uključeni i pitani za mišljenje prije nego što se krene u dodjelu koncesije, iako to traže i međunarodni sporazumi poput Aarhuske konvencije i domaći zakoni.</p>
<p>Centar za životnu sredinu i mještani Devetaka, podnijeli su 16. marta 2026. godine Okružnom sudu u Banjaluci tužbe protiv Vlade Republike Srpske, tražeći poništavanje rješenja o dodjeli koncesije za istraživanje uglja kompaniji Kubik-Trans-Niskogradnje“ d.o.o. iz Laktaša.</p>
<figure style="width: 1200px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" src="https://impulsportal.net/wp-content/uploads/2026/11/ugalj-devetaci-iskop-foto-impuls.png" alt="" width="1200" height="900" /><figcaption class="wp-caption-text">Foto: Jelena Jevđenić/Impuls</figcaption></figure>
<h3>Šta rudnik znači za stanovnike Devetaka?</h3>
<p>Stanovnici ovog sela smatraju da bi eventualno otvaranje rudnika imalo nesagledive posljedice na njihove živote i opstanak u tom kraju.</p>
<p>Mještanin <strong>Draženko Keča</strong>, najbliži kopu potencijalnog rudnika, koji je na samo 200 metara od njegove kuće, kaže da su svi mještani protiv otvaranja rudnika.</p>
<p>Kako navodi za Impuls, sve stanovništvo Devetaka živi od poljoprivrede, stočarstva i voćarstva.</p>
<p>„Mi ovdje živimo, imamo porodice, djecu. Zabrinuti smo za budućnost i za život. Ovdje ima puno obradive zemlje i ljudi žive od toga“, kaže Keča.</p>
<figure style="width: 1170px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" src="https://impulsportal.net/wp-content/uploads/2026/11/drazenko-keca-foto-impuls.jpg" alt="" width="1170" height="630" /><figcaption class="wp-caption-text">Draženko Keča – Foto: Jelena Jevđenić/Impuls</figcaption></figure>
<p>Ono što posebno pogađa mještane je što im niko nije javio da bi tu odmah kraj njihovih kuća mogao da bude otvoren rudnik.</p>
<p>„Niko nas nije obavijestio. Iz opštine nam niko ništa nije javio. Po nekim pričama smo saznali da je opština dala suglasnost pa je poslije povukla tu suglasnost. Šta je na kraju od toga bilo i šta se dešava, ne znam. Vidim da ovdje kopaju i rade. Ne znamo šta se tačno radi. Vidim samo da su neki otkop ovdje napravili. Al’ niko ovdje nije bio suglasan oko toga niti nas je iko šta pitao“, kaže Keča.</p>
<figure style="width: 1200px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" src="https://impulsportal.net/wp-content/uploads/2026/11/devetaci-rudnik-iskopine-foto-impuls.png" alt="" width="1200" height="900" /><figcaption class="wp-caption-text">Foto: Jelena Jevđenić/Impuls</figcaption></figure>
<h3>Lokalna vlast protiv istraživanja, mještani i dalje bez informacija</h3>
<p>Od opštine Novi Grad zatražili smo zvaničan stav o geološkim istraživanjima i eventualnoj eksploataciji uglja na području Devetaka. U odgovoru navode da su opštinska uprava i skupština opštine povukle prvobitnu saglasnost, obrazlažući to zaštitom životne sredine i brigom za lokalno stanovništvo.</p>
<p>– Skupština opštine Novi Grad je na sjednici održanoj 4. jula 2024. godine donijela Odluku o davanju saglasnosti za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja uglja na lokalitetu katastarske opštine Devetaci. Nakon što je Udruženje građana „Omladinska snaga Novi Grad“ podnijelo inicijativu za preispitivanje navedene odluke, Skupština opštine Novi Grad je na 20. redovnoj sjednici, održanoj 30. aprila 2026. godine, donijela zaključak, kojim je prihvatila inicijativu i stavila van snage ranije donesenu odluku o davanju saglasnosti za izvođenje detaljnih geoloških istraživanja. Navedenim zaključkom Skupština opštine Novi Grad jasno je iskazala svoj stav u pogledu predmetnih istraživanja, uvažavajući zabrinutost lokalnog stanovništva i potrebu zaštite životne sredine, prirodnih resursa i interesa lokalne zajednice, piše u odgovoru Impulsu.</p>
<p>Na naše pitanje da li planiraju informisati lokalno stanovništvu o ovom pitanju, rekli su da je za provođenje postupka prethodne procjene uticaja na životnu sredinu nadležno Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, koje je dužno da obezbijedi učešće zainteresovane javnosti u skladu sa zakonom. Iz opštine su dodali da će u okviru svojih nadležnosti, sarađivati s nadležnim institucijama radi pravovremenog informisanja lokalnog stanovništva.</p>
<p><iframe loading="lazy"  id="_ytid_82066"  width="1400" height="658"  data-origwidth="1400" data-origheight="658" src="https://www.youtube.com/embed/8do4BNnGxWo?enablejsapi=1&#038;autoplay=0&#038;cc_load_policy=0&#038;cc_lang_pref=&#038;iv_load_policy=1&#038;loop=0&#038;rel=1&#038;fs=1&#038;playsinline=0&#038;autohide=2&#038;theme=dark&#038;color=red&#038;controls=1&#038;disablekb=0&#038;" class="__youtube_prefs__  epyt-is-override  no-lazyload" title="YouTube player"  allow="fullscreen; accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen data-no-lazy="1" data-skipgform_ajax_framebjll=""></iframe></p>
<h3>Prvi kamioni već odvezli 53 tone uglja</h3>
<p>Polovinom ljeta počela su istraživanja i bušenje za uzimanje uzoraka, a na istražnom polju vidljivo je deset bušotina. Već krajem avgusta i početkom septembra prvi kamioni uglja odvezeni su s lokacije.</p>
<p>Prema podacima Republičke geološke inspekcije, koja je teren obišla krajem oktobra po prijavi Centra za životnu sredinu, istražno bušenje je završeno, a lokaliteti bušotina su zatrpani i uređeni. U dokumentaciji u koju je inspekcija imala uvid navodi se da je investitoru rješenjem Ministarstva energetike i rudarstva RS odobreno da u okviru dvije istražno-eksploatacione etaže otkopa ukupno 5250 tona uglja te da s lokacije transportuje 200 kubnih metara za potrebe industrijske probe. Zanimljivo je da je ovo rješenje ministarstva izdato 30. aprila 2026. godine, istog dana kada je Skupština opštine Novi Grad povukla svoju prvobitnu saglasnost za istraživanja.</p>
<figure style="width: 1200px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" src="https://impulsportal.net/wp-content/uploads/2026/11/devetaci-rudnik-put-kuce-foto-impuls.png" alt="" width="1200" height="900" /><figcaption class="wp-caption-text">Foto: Jelena Jevđenić/Impuls</figcaption></figure>
<p>Iz inspektorata navode da se na jednoj od dvije predviđene lokacije odustalo od kopanja zbog nepovoljnih geoloških uslova, dok je na drugoj napravljen otkop površine oko 10 x 15 metara i dubine četiri metra. Odatle su do sada izvađene i u termoelektranu „Stanari“ odvezene 53 tone rovnog uglja, koje kako je konstatovano, nisu finansijski oprihodovane, jer su date isključivo na testiranje.</p>
<h3>Strah za izvorišta i lokalne vodotokove</h3>
<p>Međutim, čini se da se niko ne bavi pitanjem pitke vode za mještane Devetaka i farmi kojima prijeti da ostanu bez osnovnog uslova za rad i opstanak. Nema garancije da ovi resursi neće biti ugroženi. Kako su nam rekli mještani, oko potencijalnog rudnika ima jako puno izvorišta vode koja snabdijevaju cijeli ovaj kraj.</p>
<p>„Oni su pravili bušotine do 100 metara, a naši izvori su svi oko 5-6 metara dubine. Pitao sam ih kad su bušili, hoćete li vi ugroziti naše vode, oni vele, ne bi trebali. Mi imamo tuda vode provedene po dva kilometra s crijevima. Šta će s tim biti, kada počnu kopati tuda“, pita se Keča.</p>
<figure style="width: 1200px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" src="https://impulsportal.net/wp-content/uploads/2026/11/bustina-devetaci-foto-impuls.png" alt="" width="1200" height="900" /><figcaption class="wp-caption-text">Foto: Jelena Jevđenić/Impuls</figcaption></figure>
<p>Tokom radova istraživanja i bušenja za uzimanje uzoraka presječeno je jedno od crijeva za vodu koja napaja desetak kuća. Iako su štetu sanirali, zabrinutost mještana za pitku vodu je opravdana, naročito kada se uzme u obzir šta bi se moglo desiti, kada istraživanja postanu eksploatacija. Problem, međutim, nadilazi lokalne vodovode i može biti prijetnja širem slivu ovog kraja.</p>
<figure style="width: 1200px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" src="https://impulsportal.net/wp-content/uploads/2026/11/crijevo-za-vodu-devetaci-foto-impuls.png" alt="" width="1200" height="900" /><figcaption class="wp-caption-text">Crijevo za pitku vodu za 10 domaćinstava koje je bilo presječeno – Foto: Jelena Jevđenić/Impuls</figcaption></figure>
<p>Kroz samu lokaciju potencijalnog rudnika protiče Šurlanska rijeka koja se uliva u Strižnu, a Strižna je pritoka Une.</p>
<p>Zabrinutost zbog zagađenja prilikom rudarenja tako izlazi iz zone Devetaka.</p>
<p>Da se zagađenje od rudarenja može kilometrima dalje prenijeti, primjer je potok Grabovac koji prolazi kroz nekada aktivni rudnik Medna. U periodu rudarskih radova u Medni, potok Grabovac, koji je nekada predstavljao vodu prve klase kvaliteta prema Uredbi o klasifikaciji i kategorizaciji vodotoka, sada je zagađen tako da je opasan po život. Voda iz Grabovca se ulijeva u Medljanku, a Medljanka u Sanu i tako se zagađenje proširilo na više opština.</p>
<p>„Ukoliko se otpadne vode proistekle iz rudarskih aktivnosti ne prečiste na adekvatan način, sasvim sigurno dolazi do zagađenja površinskih voda“, kaže <strong>Nataša Mazalica</strong> iz Centra za životnu sredinu.</p>
<p>Ona navodi da prilikom pripreme i izdavanja ekoloških dozvola, površinske i otpadne vode nerijetko ostanu neadekvatno obrađene pa se često u praksi u dozvolama može vidjeti izostanak čak i osnovnih, zakonom naloženih parametara.</p>
<figure style="width: 696px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" src="https://impulsportal.net/wp-content/uploads/2026/03/natasa-mazalica-foto-privatna-arhiva.jpg" alt="" width="696" height="391" /><figcaption class="wp-caption-text">Nataša Mazalica – Ustupljena fotografija</figcaption></figure>
<p>Dodaje da kompanije koje se bave pripremom dokumentacije ovog tipa, nerijetko na neki način umanje monitoring kvaliteta voda, parametre i frekvenciju uzorkovanja. S druge strane, kada građani posumnjaju da je voda ugrožena, inspekcijski organi nemaju praksu naložiti analizu voda i ne dolazi se do uzroka zagađenja.</p>
<p>„U konačnici investitor nastavi da zagađuje, a da ne plati kaznu, a građani prosto ne dobiju odgovor. Uporedo s tim, svjedočimo retroaktivnom izdavanju dozvola, poput rudnika uglja u Bukovoj kosi. Trenutno možemo reći da sistem ne radi za građane nego protiv njih, a da se osnovna supstanca života masovno zagađuje bez ikakve stvarne odgovornosti onih koji je uništavaju“, zaključuje Mazalica.</p>
<h3>Neiskorišteni potencijal banje i domaće proizvodnje</h3>
<p>Iako je skupština opštine povukla saglasnost za istraživanja, iz opštine Novi Grad navode da važeći prostorni plan opštine do 2039. godine ipak definiše granice istražnog prostora uglja i bentonita „Lješljani“, koje obuhvataju i dio katastarske opštine Devetaci.</p>
<figure style="width: 1200px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" src="https://impulsportal.net/wp-content/uploads/2026/11/banja-ljesani-izvori-foto-impuls.png" alt="" width="1200" height="900" /><figcaption class="wp-caption-text">Termalna voda banje Lješani – Foto: Jelena Jevđenić/Impuls</figcaption></figure>
<p>Potencijal ljekovitih voda <strong>banje Lješljani</strong>, koja se nalazi u neposrednoj blizini sela, takođe je jedan od strateških razvojnih potencijala u planskim dokumentima Novog Grada. Tako su se u dokumentima našle dvije djelatnosti koje ne mogu opstati jedna pored druge.</p>
<p>Na tu nelogičnost ukazuju i sami mještani, ističući da ovaj kraj ima mnogo zdravije razvojne šanse od rudnika.</p>
<p>„Ima milion stvari u koje se može uložiti ovdje. Tu je banja na pola kilometra, koja ima ljekovitu vodu. Ništa se ne radi oko nje, nego su uprli da tuda buše po selu i uništavaju sve što se uništiti može. Da je to neko podzemno rudarenje nego je površinsko, stvaraju velike probleme mještanima i opštini. Dovoljno nam je što smo vidjeli šta se dešavalo u Bistrici i Bukovoj kosi i šta se tamo radi – potkopali su kuće i sve im uništili. Koliko mi vidimo, ovo je isto“, kaže Keča.</p>
<figure style="width: 1200px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" src="https://impulsportal.net/wp-content/uploads/2026/11/bazen-termalna-voda-ljesani-foto-impuls.png" alt="" width="1200" height="900" /><figcaption class="wp-caption-text">Bazen s termalnom vodom banje Lješani – Foto: Jelena Jevđenić/Impuls</figcaption></figure>
<p>U neposrednoj blizini potencijalnog rudnika posluje i porodično poljoprivredno gazdinstvo Bundalo, poznato po svojoj mini-sirani u kojoj proizvode tradicionalni krajiški sir i druge mliječne proizvode. Sličnih porodičnih poslova, okrenutih zdravoj proizvodnji i prirodi, u ovom kraju ima mnogo i teško mogu opstati uz rudarsku industriju.</p>
<p>Keča zaključuje da od ovakvog projekta niko u lokalnoj zajednici neće imati koristi.</p>
<p>„Mislim da nema logike da se išta radi ovdje. Smatram da opština, ako je prisebna, ne bi dozvolila da se to radi ljudima. Sama opština imaće veći problem nego dobit. Ne znam ni sama država koliku će dobit imati od toga, a tek za nas posebno“, poručuje on.</p>
<p><a href="https://impulsportal.net/impuls-teme/impuls-istrazuje/devetaci-poljoprivreda-i-izvorista-u-sjeni-planiranog-rudnika-uglja-video/" target="_blank" rel="noopener">Impuls</a></p><p>The post <a href="https://www.gerila.info/devetaci-poljoprivreda-i-izvorista-u-sjeni-planiranog-rudnika-uglja-video/">Devetaci: Poljoprivreda i izvorišta u sjeni planiranog rudnika uglja (VIDEO)</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.gerila.info/devetaci-poljoprivreda-i-izvorista-u-sjeni-planiranog-rudnika-uglja-video/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:thumbnail url="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/rudnik-devetaci-ilustracija.png" />	</item>
		<item>
		<title>Opozicija kod Minića!</title>
		<link>https://www.gerila.info/opozicija-kod-minica/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=opozicija-kod-minica</link>
					<comments>https://www.gerila.info/opozicija-kod-minica/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vladaimir Kovačević]]></dc:creator>
		<pubDate>Fri, 20 Nov 2026 08:16:59 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[draško stanivuković]]></category>
		<category><![CDATA[Lista za pravdu i red]]></category>
		<category><![CDATA[PSS]]></category>
		<category><![CDATA[Savo Minić]]></category>
		<category><![CDATA[SDS]]></category>
		<category><![CDATA[SNSD]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.gerila.info/?p=52111</guid>

					<description><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/DSC05269-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p>Sve tri parlamentarne opozicione stranke u Republici Srpskoj odazvaće se pozivu predsjednika Republike Srpske Save Minića na današnje konsultacije. Prvi na programu kod Minića su predstavnici SDS-a. SDS je u fokusu javnosti Republike Srpske nakon svih dešavanja u ovoj stranci, previranja, odluka Glavnog odbora koje su kasnije poništene na Predsjedništvu, izbacivanja članova Glavnog odbora, prelaska [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.gerila.info/opozicija-kod-minica/">Opozicija kod Minića!</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/DSC05269-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><h2>Sve tri parlamentarne opozicione stranke u Republici Srpskoj odazvaće se pozivu predsjednika Republike Srpske Save Minića na današnje konsultacije.</h2>
<p><span id="more-52111"></span></p>
<p>Prvi na programu kod Minića su predstavnici SDS-a. SDS je u fokusu javnosti Republike Srpske nakon svih dešavanja u ovoj stranci, previranja, odluka Glavnog odbora koje su kasnije poništene na Predsjedništvu, izbacivanja članova Glavnog odbora, prelaska poslanika u Ujedinjenu Srpsku koja je jedan od najodanijih saveznika Minićevog SNSD-a.</p>
<p>Nakon sastanka sa SDS-om Savo Minić konsultacije će održati sa predstavnicima Liste za pravdu i red i Pokretom Sigurna Srpska. Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović je kratko, za Gerila info, rekao kako se njegova stranka ovaj put odazvala pozivu jer ovaj put &#8220;predsjednik RS ima legalitet kada je u pitanju broj osvojenih glasova na održanim izborima.</p>
<p>PSS dolazi na noge Miniću nakon afere koja još traje. U pitanju je prelazak Snježane Gvozden u SNSD. Gvozden je na listi PSS-a osvojila kompenzacioni mandat za skupštinu a nakon dobijanja mandata prešla u SNSD. Ona je, inače, punica Nikole Dronjka kojeg je Stanivuković nakon svega isključio iz PSS-a.</p>
<figure id="attachment_49533" aria-describedby="caption-attachment-49533" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-49533" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/07/drasko-kandidatura-1024x768.jpg" alt="" width="1024" height="768" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/07/drasko-kandidatura-1024x768.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/07/drasko-kandidatura-300x225.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/07/drasko-kandidatura-768x576.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/07/drasko-kandidatura-1536x1152.jpg 1536w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/07/drasko-kandidatura-860x645.jpg 860w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/07/drasko-kandidatura.jpg 1600w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-49533" class="wp-caption-text">Draško Stanivuković</figcaption></figure>
<p>Stanivuković je protiv Gvozden zbog njenog prelaska u SNSD podnio krivičnu prijavu a Banjalukom danima kruže automobili sa bilbordima na prikolicama sa likom Snježane Gvozden. Sam Stanivuković je upozoravao na političku korupciju i trgovinu. I u ovom pokretu je borba oko mjesta kandidata za delegata u Domu naroda BiH. Organi stranke su odlučili da kandidat bude Nenad Vuković dok Stanivuković gura, saznaje Gerila info, Miloša Stanišića sa kojim je u kumovskim vezama. Isti izvori tvrde da je za Stanišićev izbor obezbijedio podršku rukovodstva SDS-a. Plan im kvari činjenica da je, i pored dogovora vrh SDS-a-Stanivuković, član Predsjedništva SDS Milan Petrović NSRS podnio kandidaturu Milana Aleksića.</p>
<p>Konsultacije opozicionih stranaka sa Minićem se dešavaju i u momentu kada je nezvanično najavljeno još preletanja. Pominju se imena četiri poslanika PSS-a koji trebaju da napuste PSS i postanu, za prvo vrijeme, nezavisni poslanici. Te informacije nisu potvrđene. U igri je i ulazak PSS-a u novu Vladu Republike Srpske, zbog čega, između ostalog, Stanivuković spušta loptu, tvrde izvori Gerila info. Da li direktno ili preko pojedinaca koji su bliski i Dodiku i Stanivukoviću ostaje da se vidi. Djelimične odgovore na ta pitanje pokazaće stav i PSS ali i odtalih opozicionih stranaka prema mandataru za sastav nove Vlade i konsultacijama koje on bude obavljao.</p>
<p><strong>Vladimir Kovačević, Gerila info</strong></p><p>The post <a href="https://www.gerila.info/opozicija-kod-minica/">Opozicija kod Minića!</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.gerila.info/opozicija-kod-minica/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:thumbnail url="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/DSC05269.jpg" />	</item>
		<item>
		<title>Blanuša kandidat za delegata u Vijeću naroda, SDS sutra ide na konsultacije kod Minića!</title>
		<link>https://www.gerila.info/blanusa-kandidat-za-delegata-u-vijecu-naroda-sds-sutra-ide-na-konsultacije-kod-minica/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=blanusa-kandidat-za-delegata-u-vijecu-naroda-sds-sutra-ide-na-konsultacije-kod-minica</link>
					<comments>https://www.gerila.info/blanusa-kandidat-za-delegata-u-vijecu-naroda-sds-sutra-ide-na-konsultacije-kod-minica/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Vladaimir Kovačević]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 19 Nov 2026 20:16:16 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[NOVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[Branko Blanuša]]></category>
		<category><![CDATA[Lista za pravdu i red]]></category>
		<category><![CDATA[Savo Minić]]></category>
		<category><![CDATA[SDS]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.gerila.info/?p=52109</guid>

					<description><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/07/DSC07973-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p>Nakon još jedne online sjednice Predsjedništva SDS-a koja je održana večeras predsjedništvo te stranke odlučilo je da je Branko Blanuša definitivno kandidat za delegata za Vijeće naroda Republike Srpske. Zanimljivo, na istoj sjednici je donesena odluka da će predstavnici SDS-a da se odazovu pozivu predsjednika Republike Srpske. Savo Minić je za sutra zakazao konsultacije sa [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.gerila.info/blanusa-kandidat-za-delegata-u-vijecu-naroda-sds-sutra-ide-na-konsultacije-kod-minica/">Blanuša kandidat za delegata u Vijeću naroda, SDS sutra ide na konsultacije kod Minića!</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/07/DSC07973-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><h2>Nakon još jedne online sjednice Predsjedništva SDS-a koja je održana večeras predsjedništvo te stranke odlučilo je da je Branko Blanuša definitivno kandidat za delegata za Vijeće naroda Republike Srpske.</h2>
<p><span id="more-52109"></span></p>
<p>Zanimljivo, na istoj sjednici je donesena odluka da će predstavnici SDS-a da se odazovu pozivu predsjednika Republike Srpske. Savo Minić je za sutra zakazao konsultacije sa više političkih stranaka u vezi formiranja Vlade Republike Srpske i imena mandatara za sastav Vlade.</p>
<p>Konsultacije sa SDS-om Minić je zakazao za sutra ujutro u 10 časova.</p>
<p><a href="https://www.gerila.info/vanredno-sds-odustao-od-svog-kandidata-za-delegata-u-domu-naroda-podrzace-stanisica-iz-pss-a/?fbclid=IwY2xjawVsN_hleHRuA2FlbQIxMQBwZG9mAXNydGMGYXBwX2lkEDIyMjAzOTE3ODgyMDA4OTIAAR9WPhlUEyAq4diAyQTtnjnskztB1QKyq-Uyu-1vnpRCoY2VFxsanHCAG9Q-JA_aem_SF5k84LUU81U9TX22uYCmg">Na prošloj sjednici Predsjedništva SDS</a>-a odlučeno je da ta stranka podrži kandidata PSS-a za delegata u Domu naroda ali će SDS ipak imati i svog kandidata jer je, nezadovoljan odlukom Predsjedništva, član Predsjedištva te stranke Milan Petrović u NSRS predao kandidaturu Milana Aleksića.</p>
<p>Pozivu Save Minića odazvaće se, saznaje Gerila info, i predstavnici Liste za pravdu i red Nebojše Vukanovića.</p>
<p><strong>Gerila info</strong></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p><p>The post <a href="https://www.gerila.info/blanusa-kandidat-za-delegata-u-vijecu-naroda-sds-sutra-ide-na-konsultacije-kod-minica/">Blanuša kandidat za delegata u Vijeću naroda, SDS sutra ide na konsultacije kod Minića!</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.gerila.info/blanusa-kandidat-za-delegata-u-vijecu-naroda-sds-sutra-ide-na-konsultacije-kod-minica/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:thumbnail url="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/07/DSC07973.jpg" />	</item>
		<item>
		<title>Osam godina od zahtjeva za zaštitu novinara u Srpskoj. Gdje smo danas?</title>
		<link>https://www.gerila.info/osam-godina-od-zahtjeva-za-zastitu-novinara-u-srpskoj-gdje-smo-danas/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=osam-godina-od-zahtjeva-za-zastitu-novinara-u-srpskoj-gdje-smo-danas</link>
					<comments>https://www.gerila.info/osam-godina-od-zahtjeva-za-zastitu-novinara-u-srpskoj-gdje-smo-danas/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dejan Rakita]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 19 Nov 2026 19:10:01 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[ANALIZE I ISTRAŽIVANJA]]></category>
		<category><![CDATA[DRUŠTVO]]></category>
		<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[Aleksandar Jokić]]></category>
		<category><![CDATA[Aleksandar Trifunović]]></category>
		<category><![CDATA[atv]]></category>
		<category><![CDATA[Informer]]></category>
		<category><![CDATA[klub novinara banjaluka]]></category>
		<category><![CDATA[Krivični zakonik Republike Srpske]]></category>
		<category><![CDATA[Ministarstvo pravde RS]]></category>
		<category><![CDATA[napadi na novinare]]></category>
		<category><![CDATA[RTRS]]></category>
		<category><![CDATA[siniša vukelić]]></category>
		<category><![CDATA[sloboda medija]]></category>
		<category><![CDATA[SNSD]]></category>
		<category><![CDATA[Vladimir Kovačević]]></category>
		<category><![CDATA[zaštita novinara]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.gerila.info/?p=52038</guid>

					<description><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/04/mediji-novinari-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p>Dva saziva Narodne skupštine Republike Srpske završila su mandat, a napad na novinara zbog njegovog rada još nije posebno krivično djelo. Ministarstvo pravde je u julu najavilo da će razmotriti prijedlog po kojem bi se takvi napadi gonili po službenoj dužnosti. Advokat Aleksandar Jokić, koji je prijedlog podnio, kaže da mu se iz Ministarstva još niko nije javio.</p>
<p>The post <a href="https://www.gerila.info/osam-godina-od-zahtjeva-za-zastitu-novinara-u-srpskoj-gdje-smo-danas/">Osam godina od zahtjeva za zaštitu novinara u Srpskoj. Gdje smo danas?</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/04/mediji-novinari-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><h2>Prije tačno osam godina, 19. novembra 2018. godine, Klub novinara Banjaluka održao je konferenciju ispred zgrade Narodne skupštine Republike Srpske, uoči sjednice na kojoj su novoizabrani poslanici polagali zakletvu. Od njih je zatražio da već na prvoj redovnoj sjednici izmijene Krivični zakonik tako da se napad na novinara ili drugog medijskog radnika dok obavlja svoj posao kažnjava kao napad na službeno lice.</h2>
<p><span id="more-52038"></span></p>
<p>Poslije konferencije novinari su u skupštinskom holu poslanicima dijelili bedževe s natpisom <strong>„Stop nasilju nad novinarima“. Od tada su završeni mandati 10. i 11. saziva Narodne skupštine, a tražena izmjena još nije usvojena.</strong></p>
<p>Klub je tada, u pozivu, podsjetio da je isti zahtjev odbijen godinu ranije, prilikom usvajanja zakonika.</p>
<figure id="attachment_52103" aria-describedby="caption-attachment-52103" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-52103 size-large" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/11-e1795114313588-1024x992.jpg" alt="" width="1024" height="992" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/11-e1795114313588-1024x992.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/11-e1795114313588-300x291.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/11-e1795114313588-768x744.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/11-e1795114313588-860x833.jpg 860w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/11/11-e1795114313588.jpg 1290w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-52103" class="wp-caption-text"><strong>Poziv Kluba novinara Banjaluka na konferenciju 19. novembra 2018. godine“</strong></figcaption></figure>
<p>U avgustu 2018. SNSD je saopštio da će učiniti sve da novi saziv usvoji takvo rješenje. <strong>Siniša Vukelić, urednik portala Capital i posljednji predsjednik Kluba novinara Banjaluka, kaže da je izmjenu tada pisano podržao i visoki funkcioner SNSD-a Radovan Kovačević</strong>, te da su upravo zbog takvih obećanja od poslanika tražili da se izjasne.</p>
<figure id="attachment_23197" aria-describedby="caption-attachment-23197" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-23197" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/05/DRA06720-1024x576.jpg" alt="" width="1024" height="576" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/05/DRA06720-1024x576.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/05/DRA06720-300x169.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/05/DRA06720-768x432.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/05/DRA06720-1536x864.jpg 1536w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/05/DRA06720-2048x1152.jpg 2048w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/05/DRA06720-860x484.jpg 860w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-23197" class="wp-caption-text">Siniša Vukelić / FOTO: GERILA</figcaption></figure>
<p>„Stalno smo objašnjavali da <strong>mi ne želimo da budemo službena lica, da nam neko daje akreditacije i oduzima, već da se sam akt napada tretira kao da je napadnuto službeno lice</strong>“, kaže Vukelić. Ideja je, dodaje, postojala od osnivanja Kluba, a kasnije su je preuzeli i <strong>BH novinari</strong>. Očekivali su da će se <strong>napadi brže procesuirati i strože kažnjavati, te da bi izvjesnija kazna mogla odvratiti buduće napadače.</strong></p>
<p><strong>Kada su u junu 2020. u Narodnoj skupštini razmatrane izmjene Krivičnog zakonika, u nacrt nisu uvršteni ni prijedlog da se novinari i drugi medijski radnici dodaju u odredbu o ugrožavanju sigurnosti, ni posebno krivično djelo sprečavanja novinara u vršenju profesionalne dužnosti.</strong> U obrazloženju je navedeno da će se posebna zaštita razmatrati kada se stvore pretpostavke da se u zakonik uvrste krivična djela protiv časti i ugleda. Skupština je tu glavu zakonika usvojila 2023. godine, kada je kleveta ponovo postala krivično djelo, a posebna zaštita novinara od napada još nije uvedena.</p>
<h3>Šta bi promijenio član 150a</h3>
<p><strong>Advokat Aleksandar Jokić</strong> predložio je da se <strong>u zakonik doda član 150a koji bi obuhvatio napade i ozbiljne prijetnje novinarima, drugim medijskim radnicima, ljudima koji obavljaju novinarski posao i članovima njihovih porodica, kada je napad ili prijetnja povezana s tim poslom.</strong> Za osnovni oblik predlaže <strong>novčanu kaznu ili zatvor do tri godine, a za napad s teškom tjelesnom povredom zatvor od jedne do deset godina.</strong></p>
<figure id="attachment_49672" aria-describedby="caption-attachment-49672" style="width: 1000px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-full wp-image-49672" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/07/DSC07686.jpg" alt="" width="1000" height="562" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/07/DSC07686.jpg 1000w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/07/DSC07686-300x169.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/07/DSC07686-768x432.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2026/07/DSC07686-860x483.jpg 860w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /><figcaption id="caption-attachment-49672" class="wp-caption-text">Aleksandar Jokić / FOTO: GERILA</figcaption></figure>
<p>Prema sadašnjem članu 150, osnovni oblik ugrožavanja sigurnosti goni se po prijedlogu oštećenog. <strong>Za djelo koje predlaže Jokić tužilaštvo bi postupalo po službenoj dužnosti.</strong></p>
<p>„Trenutno su novinari zaštićeni kao i svi drugi građani i nisu prepoznati kao posebna kategorija koju zakonik štiti. Tako da su <strong>pravne posljedice kada vam neko na ulici otme telefon ili vam prijeti jednake onim kada novinaru otmu kameru i mikrofon i prijete</strong>“, kaže Jokić za Gerilu. Predloženi član bi, objašnjava, omogućio da se napad zbog novinarskog posla procesuira kao zasebno krivično djelo, uz strože kazne.</p>
<p><strong>Ministarstvo pravde RS je 9. jula za <em>Nezavisne novine</em> potvrdilo da je primilo Jokićev prijedlog</strong> i najavilo da će ga razmotriti zajedno s drugim inicijativama za izmjene zakonika. Četiri mjeseca kasnije, Jokić kaže da nema informaciju šta se s prijedlogom dogodilo.</p>
<p>„Nemam nikakve informacije i niko me nije ni pokušao kontaktirati. <strong>Koliko su se novinari interesovali, čudilo bi me da je ministar i pročitao prijedlog</strong>“, kaže Jokić za naš portal.</p>
<p>Vukelić je prijedlog pročitao prije nego što ga je Jokić poslao Ministarstvu. <strong>Kaže da Jokićev prijedlog ima isti cilj kao inicijativa Kluba iz 2018. godine i da bi izostavljanje formulacije o službenom licu moglo pomoći da se rasprava konačno vodi o tome kako zaštititi novinare.</strong></p>
<p>„Možda je i dobro što se sad više ne spominje povezivanje sa službenim licima, da bi se izbjegla ta zabuna u javnosti, ali je <strong>izuzetno važno koliko postoji iskrena politička volja da se napadi na novinare tretiraju na drugačiji način nego do sada</strong>“, kaže Vukelić.</p>
<h3>Šta novinari očekuju od institucija</h3>
<p>Pres konferencija iz 2018. pred Narodnom skupštinom održana je nepuna tri mjeseca nakon što je <strong>Vladimir Kovačević, tada i novinar BN televizije, pretučen ispred zgrade u kojoj živi u Banjaluci. Za pokušaj ubistva pravosnažno su osuđeni Marko Čolić na pet i Nedeljko Dukić na četiri godine zatvora.</strong> Obojica su odslužila kazne, a<strong> motiv i pitanje eventualnog nalogodavca ostali su nerazjašnjeni.</strong></p>
<p>Pet dana poslije napada, <strong>RTRS i ATV prenijeli su tekst beogradskog Informera o navodnom „puzajućem državnom udaru“</strong> u Republici Srpskoj, u kojem je iznesena kleveta da je pretučeni novinar dobio 80.000 dolara.</p>
<p><strong>Aleksandar Trifunović, urednik portala BUKA</strong>, kaže da se od novinara već očekuje da budu hrabri da bi objavili ono što znaju, a kad im zbog posla neko zaprijeti ili ih napadne, redakcije zavise od toga kako će reagovati policija i tužilaštvo.</p>
<figure id="attachment_23205" aria-describedby="caption-attachment-23205" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-23205" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/05/DRA07154-scaled-e1683121221761-1024x576.jpg" alt="" width="1024" height="576" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/05/DRA07154-scaled-e1683121221761-1024x576.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/05/DRA07154-scaled-e1683121221761-300x169.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/05/DRA07154-scaled-e1683121221761-768x432.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/05/DRA07154-scaled-e1683121221761-1536x864.jpg 1536w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/05/DRA07154-scaled-e1683121221761-2048x1152.jpg 2048w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/05/DRA07154-scaled-e1683121221761-860x484.jpg 860w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-23205" class="wp-caption-text">Aleksandar Trifunović / FOTO: GERILA</figcaption></figure>
<p>„<strong>Sve od trenutka napada na novinara je na državi. Od policije i tužilaštava zavisi brzina i efikasnost odbrane novinarskog poziva. Ako su oni prepušteni slučaju, kao što je to većinom bilo dosad, onda ja ne vidim tu nekog previše razloga za optimizam</strong>“, kaže Trifunović.</p>
<p>„<strong>Milorad Dodik uspostavlja obrazac ponašanja koji se smatra dopuštenim</strong>“, kaže Trifunović, govoreći o javnim prozivkama i prijetnjama novinarima. Takav odnos, prema njegovoj ocjeni, preuzimaju i ljudi niže u stranačkoj hijerarhiji. <strong>Trifunović smatra da je za slobodu medija presudno i da RTRS radi kao nezavisan javni servis, a danas ga, kaže, kontroliše SNSD.</strong></p>
<p>Kovačević, danas glavni i odgovorni urednik <strong>Gerile</strong>, kaže da <strong>novinar može slobodno birati šta će istraživati ako radi u redakciji koja je nezavisna od politike i drugih centara moći.</strong> U Republici Srpskoj su to, prema njegovom iskustvu, uglavnom mali portali, kojima je teško izdvojiti novac i vrijeme za istraživanja koja mogu trajati mjesecima.</p>
<figure id="attachment_27547" aria-describedby="caption-attachment-27547" style="width: 1000px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-full wp-image-27547" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/08/PUKI9438.jpg" alt="" width="1000" height="563" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/08/PUKI9438.jpg 1000w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/08/PUKI9438-300x169.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/08/PUKI9438-768x432.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/08/PUKI9438-860x484.jpg 860w" sizes="auto, (max-width: 1000px) 100vw, 1000px" /><figcaption id="caption-attachment-27547" class="wp-caption-text">Vladimir Kovačević / FOTO: GERILA</figcaption></figure>
<p>„<strong>Male nezavisne redakcije koje se bave ozbiljnim novinarskim poslom i nisu u dosluhu sa političarima jedva opstaju i žive od projekta do projekta. Novinari su prinuđeni da rade više poslova kako bi imali pristojna primanja</strong>“, kaže Kovačević.</p>
<p>Kada je riječ o zaštiti novinara, kaže da bi promjenu prepoznao po konkretnoj reakciji institucija.</p>
<p>„Znak da se nešto ozbiljno promijenilo na bolje bio bi poziv nadležnih organa političarima nakon njihovih verbalnih napada na novinare&#8221;, dodaje Kovačević.</p>
<p><strong>Dejan Rakita / GERILA</strong></p><p>The post <a href="https://www.gerila.info/osam-godina-od-zahtjeva-za-zastitu-novinara-u-srpskoj-gdje-smo-danas/">Osam godina od zahtjeva za zaštitu novinara u Srpskoj. Gdje smo danas?</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.gerila.info/osam-godina-od-zahtjeva-za-zastitu-novinara-u-srpskoj-gdje-smo-danas/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:thumbnail url="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/04/mediji-novinari.jpg" />	</item>
	</channel>
</rss>
