To je na okruglom stolu „Zbrinjavanje nuklearnog otpada u opštini Dvor – problemi i rješenja“, održanom juče, 25.juna, u Zagrebu, izjavio direktor Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško Josip Lebegner, prenosi portal radionovigrad.com.

Lebegner je rekao da je 18. juna predstavništvu BiH u Ženevi dostavljena službena notifikacija za ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojana Vipotnika, uz sažetak Studije uticaja na životnu sredinu od pedesetak stranica, dok kompletan dokument ima više od 1.000 stranica.

Prema njegovim riječima, nakon što hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije pregleda studiju i eventualno zatraži njene dopune, dokument će biti upućen u javnu raspravu koja će trajati 90 dana i biće organizovana u opštini Dvor, ali i u Bosni i Hercegovini.

Lebegner je iznio i nove podatke o planiranom kapacitetu budućeg centra. Ukoliko Studija potvrdi lokaciju Čerkezovac, nakon obrade i cementiranja na Trgovsku goru bi bilo dopremljeno između 1.500 i 2.000 kontejnera nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.

Istovremeno je ponovio da se na Čerkezovcu neće graditi odlagalište visokoradioaktivnog otpada niti nuklearna elektrana, navodeći da će istrošeno nuklearno gorivo iz Krškog ostati uskladišteno u Sloveniji do 2093. godine, dok Hrvatska tek pokreće proceduru izbora buduće lokacije za trajno odlagalište radioaktivnog otpada.

Međutim, upravo su tvrdnje hrvatske strane bile predmet najoštrijih kritika učesnika okruglog stola.

Predsjednik Evropskog biroa za životnu sredinu Toni Vidan upozorio je da se cijeli postupak vodi suprotno direktivama Evropske unije, jer ga vodi Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iako bi, kako je rekao, taj posao morala obavljati nezavisna stručna institucija.

Vidan je posebno problematizovao činjenicu da u Upravnom odboru Fonda sjede i predstavnici Hrvatske elektroprivrede, čiji se radioaktivni otpad zbrinjava, što, prema njegovim riječima, otvara pitanje sukoba interesa.

Jedan od najznačajnijih detalja njegovog izlaganja odnosio se na plansku dokumentaciju.

Kako je naveo, u prostorno-planskim dokumentima Sisačko-moslavačke županije kao mikrolokacija i dalje se vodi Majdan, a ne Čerkezovac.

„Mikrolokacija Majdan je udaljenija od Une i puno manje loša nego Čerkezovac“, rekao je Vidan.

On smatra da se u javnosti stvara utisak da je o projektu već sve odlučeno, iako ključni dokument – Studija uticaja na životnu sredinu – još nije predstavljen javnosti niti je prošao zakonom propisanu proceduru.

Vidan je upozorio i da bi planovi Hrvatske za izgradnju novih nuklearnih kapaciteta mogli dodatno promijeniti razmjere cijelog projekta.

„Vlada Hrvatske navodno planira da gradi nuklearku, tako da više nije riječ o ograničenoj količini nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, nego možda i iz neke buduće nove nuklearke treba zbrinuti otpad. Lokalno stanovništvo opravdano strahuje da će sve to završiti kod njih“, rekao je Vidan.

Na okruglom stolu učestvovao je i predsjednik Udruženja Green Team iz Novog Grada Mario Crnković, koji je rekao da je Trgovska gora prije svega politička odluka donesena još krajem devedesetih godina.

„Kontinuirano u Hrvatskoj zanemaruju da je Trgovska gora suštinski politička odluka iz perioda 1997-1999. godine, tako da sam sa posebnim zadovolјstvom podsjetio na tu činjenicu. Nije prijalo ni to što sam ukazao na ignorisanje građana sa desne obale rijeke Une, kao i na zloupotrebu brige o ženskom zdravlјu u kontekstu promocije ideje da se radioaktivni otpad doprema nadomak Une“, rekao je Crnković.

On je upozorio da su građani sa desne obale Une godinama isključeni iz procesa odlučivanja, te da je Hrvatska politički i proceduralno unaprijed zaključila Trgovsku goru kao jedinu lokaciju.

„Ignorisali su kompletan prostor BiH, te politički, proceduralno i komunikaciono zaključali Trgovsku goru kao jedinu lokaciju, što je mimo najbolje svjetske prakse na koju se stalno pozivaju“, rekao je Crnković.

Prema njegovim riječima, najave o uključivanju Bosne i Hercegovine kroz javnu raspravu dolaze prekasno, jer su ključne političke odluke donesene prije više od dvije decenije.

Crnković smatra da hrvatske institucije sada pokušavaju stvoriti utisak da BiH ravnopravno učestvuje u postupku donošenja odluka.

„Nadležni u Hrvatskoj pripremaju strateške manevre kojima se namjerava, prema mom mišljenju, pro forme prikazati aktivno učešće BiH u procesu donošenja odluka, što svakako neće proći niti može suštinski uticati na razvoj slučaja jer su ključne greške već napravljene“, rekao je Crnković.

Načelnik opštine Dvor Nikola Arbutina ocijenio je da Hrvatska prvo donosi političku odluku, a tek potom provjerava da li je ona opravdana kroz studiju uticaja na životnu sredinu.

„Šta ako se dokaže da lokacija nije pogodna? Ima li država rezervnu varijantu?“, upitao je Arbutina.

Podsjećamo, pitanje Trgovske gore posljednjih mjeseci ušlo je u novu međunarodnu fazu nakon što je Bosna i Hercegovina pred Implementacionim komitetom Espoo konvencije u Ženevi pokrenula postupak zbog sumnje da Hrvatska nije poštovala međunarodne obaveze o prekograničnom uticaju na životnu sredinu.

Istovremeno, hrvatska strana tvrdi da postupak procjene uticaja tek ulazi u završnu fazu, dok predstavnici BiH i ekoloških organizacija upozoravaju da je izbor Čerkezovca kao lokacije za radioaktivni otpad politički određen još prije više od dvadeset godina i da se sada pokušava formalno opravdati kroz zakonom propisane procedure.

Dejan Rakita / GERILA

The post Radioaktivni otpad i Trgovska gora: Hrvatska najavila javnu raspravu i u BiH, aktivisti tvrde “Sve već politički odlučeno uz mnoge neregularnosti!” first appeared on Gerila.info.

Stanivukovićevi botovi su ponovo budni i pušteni s lanca – tako se u najkraćem može opisati „komentarisanje“ armije odanih vojnika koji na društvenim mrežama brane cara, a napadaju sve one koji tog istog cara kritikuju. Priroda botova je sadržana u njihovoj poslušnosti i potkupljivosti: što je honorar bolji, oni su odaniji. Posebno su agresivni kada se bliži kampanja, a sticajem nesrećnih okolnosti naši su vajni politički prvaci uvijek u kampanji.

„Draško vam je toliki kompleks da laži iz rukava vadite! Baš se pitam šta ćete sljedeće izmisliti“, još je jedan od „hrabrih“ komentara ispod pomenutog teksta. „Ko vam naređuje da pišete ovakve bljuvotine, lažovčine“, pita nepoznati junak. „Na sve načine pokušavate da ocrnite Draška, ali vam ne ide“, tvrdi anonimna junakinja. Sve se svodi na isto: gradonačelnik je junačina, a novinari bezobzirne lažovčine.

Botovi ne rade, naravno, samo za Stanivukovića i samo za Pokret Sigurna Srpska. Svaka veća stranka u Srpskoj ima svoju bazu botova koja se aktivira po potrebi. Strateški savjetnik za javnu komunikaciju Marija Milić za GERILU kaže kako organizovano i agresivno komentarisanje kratkoročno može da relativizuje činjenice navedene u istraživačkim tekstovima, stvori konfuziju ili promijeni atmosferu oko same teme.

„Ali, ako je istraživanje temeljno, profesionalno i zasnovano na činjenicama, botovi ne mogu poništiti njegov značaj. Botovi mogu pojačati određenu poruku, stvoriti utisak da je neki stav dominantan ili privremeno skrenuti pažnju sa teme i u tom smislu utiču na javni prostor. Ljudi često ne mijenjaju stav zbog organizovanih komentara, ali mogu odustati od učešća u raspravi ako osjete da je javni prostor postao previše agresivan i toksičan. Na taj način botovi ne utiču samo na percepciju određene teme, već i na spremnost građana da uopšte učestvuju u javnoj debati“, kaže Milićeva.

Ipak, dodaje ona, to nije razlog za odustajanje od istraživačkog novinarstva ili javne rasprave. Naprotiv, to je razlog da se ona dodatno ojača. Upravo u vremenu velike buke – provjerene informacije, profesionalno novinarstvo i ljudi koji su spremni da argumentovano razgovaraju postaju još važniji. Javnost, kaže Milićeva, ponekad reaguje sporo, ali to ne znači da ne čuje i ne pamti. Zato ne treba odustajati od činjenica, već istrajati u tome da one budu jasno, odgovorno i dosljedno predstavljene građanima.

„Digitalna kampanja može da smanji povjerenje u javni prostor i oteža građanima da razlikuju autentičnu javnu reakciju od organizovane političke ili društvene hajke. Ali ne može trajno da sakrije ozbiljne činjenice. Povjerenje se i dalje gradi u stvarnom odnosu između političara, medija i građana, a tu botovi ne mogu biti zamjena“, istakla je Marija Milić.

Stranka Milorada Dodika godinama koristi mrežu naloga koji disciplinovano brane svaki potez vlasti, od najvećih političkih odluka do najbanalnijih dnevnih tema. Kada Dodik održi govor, botovi ga proglašavaju istorijskim. Kada izgubi političku bitku, oni objašnjavaju da je zapravo pobijedio. Kada ga kritikuju, botovi ne napadaju argumente nego ljude koji ih iznose. Njihov zadatak nije da ubijede protivnike, već da stvore utisak da je većina već na Dodikovoj strani.

Sličan obrazac posljednjih godina koristi i PSS Draška Stanivukovića. Razlika je uglavnom u stilu, ne u suštini. Dok SNSD-ovi botovi nastupaju kao čuvari nacionalnih interesa i branitelji Republike Srpske od stvarnih i izmišljenih neprijatelja, Stanivukovićevi botovi gradonačelnika predstavljaju kao čovjeka koji ne spava, ne odmara i ne radi ništa osim što rješava probleme građana. Ako se asfaltira deset metara ulice, na mrežama izgleda kao da je izgrađen autoput. Ako
se postavi nekoliko klupa, stvara se utisak urbanističke revolucije.

Glavni i odgovorni urednik „Nezavisnih novina“ Sandra Gojković Arbutina kaže kako stranke prije svega amaterski „botuju“, pa se botovski komentari lako prepoznaju i čitalac koji je medijski iole pismen može da prepozna šta je botovsko komentarisanje. U tome, kaže ona, nema previše uloženog truda, očigledno je i uglavnom se radi o generisanim besmislicama i hvalospjevima. Ono što može da utiče je zatrpavanje prostora ispod teksta, ali ne mogu da umanje značaj. Svakako mogu da odvuku pažnju, što i jeste cilj, i tu onda počinje teror ispod teksta da je napisan s ciljem da diskredituje partiju, funkcionera ili stranku.

„Međutim, uvjerena sam da ta vrsta komentarisanja je već prevaziđena i pomalo gubi smisao ali ono što uzima primat na društvenim mrežama, pogotovo tamo gdje se vode i neke političke bitke, botovsko komentarisanje su preuzeli 'stvarni ljudi' sa stvarnim funkcijama koji taj posao odrađuju na jedan uslovno rečeno softiciraniji način, uz nadu da će to javnosti biti više prijemčivo, ali u konačnici se svodi na isto – radi se o korisnim idiotima i beskičmenjacima koji za sitan ćar odrađuju prljavi posao koji bi svako s iole integriteta s gnušanjem odbio“, rekla je Gojković Arbutina.

Goran Dakić, Gerila info

The post Buđenje Stanivukovićevih botova first appeared on Gerila.info.

U Odluci koju potpisuje gradonačelnik Draško Stanivuković stoji da je posao dodijeljen grupi ponuđača koju predvodi „Gradip“ iz Prnjavora, zajedno sa firmama „Geokop“ iz Dervente, te „ABC Solutions“ i „Eko-Euro Tim“ iz Banjaluke.

Ugovor je dodijeljen na najnetransparentniji mogući način, odnosno pregovaračkim postupkom bez objavljivanja obavještenja o nabavci.

U Gradskoj upravi to pravdaju time da se tokom izvođenja radova po osnovnom ugovoru pojavila potreba za dodatnim i nepredviđenim radovima, zbog čega je proveden pregovarački postupak bez objavljivanja obavještenja o nabavci sa istim izvođačem koji je dobio i prvobitni posao.

Procijenjena vrijednost dodatnih radova iznosila je 599.584 KM bez PDV-a, dok je konačna vrijednost ugovora 701.341 KM sa uračunatim PDV-om.

Zanimljivo je da pregovori sa izvođačem nisu rezultirali nižom cijenom, jer je konačna ponuda ostala identična početnoj i iznosila je 701.341 KM sa PDV-om.

Podsjećamo, Grad Banjaluka je krajem marta ove godine za izgradnju obaloutvrde, vodocrpilišta i pješačke staze od Gradskog do Venecija mosta, kao i rekonstrukciju dijela šetališta do Rebrovačkog mosta, dodijelio ugovor vrijedan 3,4 miliona KM.

Grad je ugovor najprije dodijelio grupi ponuđača „Radis“ iz Istočnog Sarajeva i „Jugokop-Podrinje“ iz Šapca koji su se ponudili da posao odrade za 3,4 miliona maraka sa PDV-om.

Kasnije su posao ipak dali grupi predvođenoj firmom „Gradip“ iz Prnjavora i to jer „Radis“ , kako je navedeno, nije ispunio obaveze propisane odlukom, odnosno propustili su dostaviti dokumentaciju koju je Grad tražio.

(capital.ba)

The post Šetalište kod Venecija mosta poskupjelo za 700.000 KM first appeared on Gerila.info.

Predsjednik lokalnog parlamenta Ivan Savičić kaže za naš portal da je povučeno nekoliko tačaka sa današnje redovne kojoj je prethodila tematska sjednica. On dodaje da načelnik Čelinca na to ima pravo po Poslovniku. Neke tačke su usvojene, a neke druge su povučene.

„Povučene tačke ne ugrožavaju rad lokalnog parlamenta. Bilo je određenih organizacionih problema među strankama i to je uzrok povlačenja nekih tačaka sa dnevnog reda. Vjerujem da će otkloniti te nesuglasice među sobom i da će nastaviti da rade. Shvatam da opozicija vidi prostor za djelovanje, ali nema nikakvih problema“, kazao je Savičić.

Sjednica je počela sa zakašnjenjem od oko 30 minuta, jer se čekao dolazak pojedinih odbornika kako bi bio obezbijeđen kvorum za rad. Posebna tematska sjednica bila je posvećena pitanju grijanja, ali predloženi dnevni red nije dobio potrebnu podršku odbornika.

Nakon neusvajanja dnevnog reda, dio odbornika skupštinske većine napustio je sjednicu, dok su u međuvremenu stigli drugi odbornici. I pored toga, načelnik opštine nije uspio da obezbijedi stabilnu skupštinsku većinu.

Predsjednik Skupštine potom je otvorio redovnu 17. sjednicu. Na prijedlog odbornika većine i načelnika opštine, tačke koje su bile planirane za posebnu tematsku sjednicu uvršćene su u dnevni red redovne sjednice. Na taj način su pitanja predviđena za treću tematsku sjednicu razmatrana u okviru redovnog zasjedanja, iako su pojedini odbornici ukazivali da takav postupak nije u skladu sa Poslovnikom Skupštine.

Tokom rasprave dio tačaka je dobio potrebnu podršku, dok pojedine nisu usvojene. Dodatni problem za skupštinsku većinu nastao je nakon što je odbornik SPS-a Velibor Mikać napustio sjednicu, čime je broj odbornika koji podržavaju načelnika dodatno smanjen.

Prelomni trenutak dogodio se kada Informacija o stanju „De-pota“ nije dobila potrebnih 13 glasova odbornika. Nakon toga načelnik opštine zatražio je da povuče preostale tačke koje je predložio. Sekretar Skupštine potvrdio je da je takva mogućnost predviđena Poslovnikom, nakon čega su sa dnevnog reda povučeni.

Predsjednik Kluba odbornika SDS-a u SO Čelinac Dragan Kičić kaže da je problem višestruk: nekoliko odbornika je na odmoru, ali je na snazi i nedostatak discipline. Sjednica je trebala biti održana 18. juna, ali je njeno održavanje pomjereno za danas.

„Imali su komotnu većinu, ali danas je došlo do nekih problema. Pozivani su telefonom odbornici da dođu. Vidi se da ima nekih problema, ali nije jasno do kraja kakvi su to problemi“, kazao je Kičić.

Odbornik Socijalističke partije Dejan Kurtinović kaže da je današnja situacija pokazala da nije bilo skupštinske većine. Većina je možda i bila prisutna u sali, ali nije bila dobro organizovana.

„Tačke koje ne budu izglasane ne mogu da se nađu ponovo na dnevnom redu najmanje tri mjeseca. Nije bilo raspoloženja da se podrže tačke koje su predložene i načelnik opštine ih je skinuo da dnevnog reda. Očigledno danas nije bilo kompromisa među partnerima“, istakao je Kurtinović.

Goran Dakić

The post Načelnik Čelinca povukao 12 tačaka sa dnevnog reda zbog „šumova na vezi“ first appeared on Gerila.info.

Pejaković za Gerila info kaže da je posljednji put u Dječijem pozorištu Republike Srpske režirao 2018. godine i dodaje da je ta režija bila dogovorena sa prethodnom upravom, odnosno sa dugogodišnjim direktorom DPRS-a Predragom Bjeloševićem.

„Sve je regularno, ali mi ne daju da radim. Nemam mogućnost da sa ovom upravom sarađujem. Stalno mi govore da nema sredstava za predstave koje bih režirao. Govore glumcima da izađu iz podjele. Izgubio sam povjerenje“, kaže Pejaković za naš portal.

Pejaković dodaje kako je predlagao projekte, ali je uprava svako odbijanje pravdala skupoćom. On podsjeća da u Dječijem pozorištu radi za platu, a da se istovremeno honorarno angažuju drugi reditelji.

„U Srbiji sam režirao toliko predstava da bih mogao ovdje festival napraviti, a ne mogu da režiram u svom pozorištu. Moje su predstave bile među najgledanijim, a skidaju se sa repertoara. Svako, naravno, ima svoj stav, ali to su bile gledane predstave, dakle donosile su pozorištu profit“, istakao je Pejaković.

Umjetnički direktor Dječijeg pozorišta Republike Srpske Duško Mazalica kaže da je Pejaković dobijao prilike da režira na sceni Dječijeg pozorišta, ali je prije desetak godina izjavio da neće ući u ovu kuću dok je na njenom čelu trenutni direktor.

„Nedopustivo je da direktorica to dozvoljava. On može to da kaže, ali mislim da ne bi trebalo dozvoljavati takvo ponašanje. Između njih postoji neki konflikt. Imamo čovjeka koji ništa ne radi i koji kaže da neće da uđe u pozorište i to je to“, kazao je Mazalica.

To je, dodaje on, neka vrsta bolesti koja može da se raširi i na ostale članove ansambla. Mazalica kaže da je problem u tome što direktorica Dječijeg pozorište Pejakoviću dozvoljava takvo ponašanja, odnosno ne sankcioniše ga.

„Zašto se onda i drugi članovi ansambla ne bi tako ponašali? Tako se stvara pogrešna klima. Treba da radimo i više nego što je propisano zakonom. Treba da damo sve najbolje od sebe. Na ovaj način pravimo od pozorišta mjesto koje nije pozorište“, istakao je Mazalica.

Iz Dječijeg pozorišta Srpske za GERILU kažu kako Aleksandar Pejaković jeste zaposlen na radnom mjestu „reditelj“. U ovoj ustanovi tvrde da je Pejaković odbio da režira nekoliko projekata koji su mu predloženi da radi, a prijedloge koje je on upućivao na razmatranje su podrazumijevali produkciju koju Pozorište ne bi moglo da finansira iz programskih sredstava, jer su premašivale okvir moguće raspodjele granta na četiri predstave godišnje.

„Kako je Aleksandar Pejaković predano angažovan u banjalučkom Studentskom pozorištu, cijenimo da je njegov doprinos kulturi i na ovaj način podržan od Dječijeg pozorišta, na šta on na žalost, nikada javno ne ukazuje. Takođe, Aleksandar Pejaković režira u Srbiji – Lazarevac, Kruševac, Šabac.., a to takođe na nedvosmislen način afirmiše kućnog reditelja DPRS, pa je njegova plata i status u DPRS na adekvatan umjetnički i profesionalan način opravdan“, kažu u DPRS.

Predstave koje je režirao Aleksandar Pejaković, a koje su do 2023. godine bile na repertoaru ove kuće, jesu „Doživljaji mačka Toše“ i „Maša i medo“. U obje predstave glavne uloge je igrala glumica Đurđa Vukašinović Babić koja od 2023. godine živi u Njemačkoj i nije više član ansambla.

Goran Dakić, Gerila info

The post Kućni reditelj Dječijeg pozorišta osam godina bez režije first appeared on Gerila.info.

Skoro svaku izbornu godinu opozicija u RS dočeka sa istom porukom. Ističu da je potreban jedan kandidat, dogovor i jedinstvo. Onda krenu razgovori, izjave, ultimatumi, razne ponude, stranačke računice i lične ambicije. Na kraju se građani pitaju da li opozicija zaista želi vlast ili joj više odgovara da ostane opozicija?

Još uvijek nisu postigli dogovor o kandidatima za dvije najvažnije funkcije: predsjednika Republike Srpske i srpskog člana Predsjedništva BiH. Mjesecima traju nagađanja i spekulacije oko kandidata, dogovora, pritisaka, kalkulacija. Naravno, i različita tumačenja ko je zaista opozicija.

Iz SDS-a prije podne saopštavaju jedno, poslijepodne drugo. Draško Stanivuković ne krije svoje ambicije. Nebojša Vukanović se distancirao od ostalih iz opozicije. Iako im je svima zajedničko, bar zvanično, da pobijede vladajući SNSD, očigledno da imaju različito tumačenje pobjede. Jedni smatraju da je dovoljno da zasjednu na mjesto SNSD-a, drugi bi suštinske promjene.

Istovremeno, počinje i borba za liste. Milan Savanović, bivši poslanik Liste za pravdu i red, mogao bi se naći na listi SDS-a u Izbornoj jedinici 3. Pominju se i Saša Lazić, Milan Blagojević i Slavko Grbić. Predsjednik Gradskog odbora SDS-a Banjaluka Željko Raljić podnio je ostavku nakon odluke da nosilac liste za Narodnu skupštinu Republike Srpske u Izbornoj jedinici 3 bude Biljana Lukić.

Banjaluka je, inače, godinama mjesto na kojem opozicija pokazuje istovremeno i svoju snagu i svoju slabost. Tu je 2020. godine ostvarena jedna od najvećih pobjeda opozicije u posljednje vrijeme, ali se kasnije otvorio i najdublji sukob između nekadašnjih opozicionih saveznika.

Svaka stranka i svaki lider u opoziciji misle da su oni najvažniji. SDS vjeruje da kao najstarija i najveća opoziciona stranka ima pravo prvog izbora. Bar dio SDS-a koji nije u kalkulacijama i pod uticajima “sa strane”. Stanivuković računa na Banjaluku i na lični uspjeh. Vukanović računa na imiž jedinog iskrenog opozicionara i na birače koji ne žele kompromise. Jelena Trivić i Narodni front traže svoje mjesto pod suncem, odnosno u raspodjeli funkcija. PDP, odnosno ono što je ostalo od njega, pokušava ostati posrednik, ali više nema poziciju iz vremena kada je mogao govoriti u ime cijelog opozicionog bloka.

Ovo što se sada dešava u opoziciji, inače, nije ništa novo. Dvije decenije se ponavlja gotovo isti obrazac.

Poslije poraza SDS-a 2006. godine krenuli su unutrašnji obračuni i odlazak Dragana Čavića iz stranke 2008. godine.

SDS, PDP i SRS RS 2010. godine pokušavaju da naprave zajednički opozicioni nastup kada potpisuju sporazum za funkcije predsjednika RS i srpskog člana Predsjedništva BiH. Međutim, opozicija nije bila potpuno objedinjena jer je Čavićeva Demokratska partija već djelovala samostalno i na tim izborima osvojila mandate u NSRS.

Godine 2012. opozicija se u Banjaluci podijelila oko kandidata za gradonačelnika. Jedni su stali uz Nenada Stevandića, drugi uz Čavića.

Prije 12 godina, činilo se da je pronađena dobitna kombinacija. Savez za promjene okupio je SDS, PDP, NDP i druge partnere, pa su Ognjen Tadić i Mladen Ivanić bili zajednički kandidati. Ivanić je tada pobijedio u trci za srpskog člana Predsjedništva BiH, što je opoziciji pokazalo da objedinjavanje ipak može dati rezultat. Ali ni taj savez nije riješio osnovni problem opozicije, a to je šta poslije izbora i ko zaista upravlja zajedničkom politikom.

Za razliku od 2012, opozicija 2016. godine u Banjaluci formalno staje iza jednog kandidata. Dragan Čavić je bio kandidat Saveza za promjene. Međutim, rezultat je bio slab.

Savez za promjene 2018. godine mijenja ime u Savez za pobjedu, sa Mladenom Ivanićem i Vukotom Govedaricom kao ključnim kandidatima. Nakon poraza dolazi do novog raspada. NDP Dragana Čavića odlazi prema vlasti, dok je ostatak opozicije spao na Draška Stanivukovića, Jelenu Trivić i Nebojšu Vukanovića, tada istinske opozicione borce protiv režima.

Opozicija 2020. godine ostvaruje jednu od najvećih pobjeda u posljednje vrijeme. Draško Stanivuković pobjeđuje u Banjaluci, a Ljubiša Petrović u Bijeljini. Činilo se da su te pobjede mogle predstavljati zamajac za promjene.

Prije četiri godine opozicija je imala dobre kandidate. Jelena Trivić za predsjednicu Republike Srpske, Mirko Šarović za Predsjedništvo BiH. Poslije izbora ulaze u spor oko krađe glasova, traže ponovno brojanje i podnose prijave. Nakon toga je uslijedio slom opozicije. Trivićeva je napustila PDP i osnovala Narodni front. Vukanovićeva lista se dodatno profilisala kao samostalna politička opcija. Stanivuković je gradio vlastiti pravac. SDS je tražio novi početak.

Na lokalnim izborima prije dvije godine opozicija se u Banjaluci praktično bori sama protiv sebe. Stanivuković pobjeđuje dok Jelena Trivić doživljava težak poraz.

Na prijevremenim izborima za predsjednika krajem 2025. činilo se da je postignuto jedinstvo. Međutim, to jedinstvo je očigledno bilo oročeno. Redovni izbori se približavaju a opozicija je opet na starim stazama razjedinjenosti.

Za razliku od opozicije koja “vječno” pregovara, u vladajućoj koaliciji jedan centar odlučuje a ostali se prilagođavaju. Vlast funkcioniše kao gruba i bahata mašina, ali sa jasnim komandnim lancem. Opozicija funkcioniše kao skup ljudi koji se slažu da mašinu treba zaustaviti, ali se ne slažu ko će biti na čelu.

Vremena je sve manje, opozicija izgleda sve više razjedinjena. Ukoliko ne postignu dogovor uskoro, ili ukoliko ne dođu drugačije instrukcije, sve su prilike da će opet u više kolona “na crtu” vladajućoj kolaciji.

Mladen Bubonjić

The post Dvadeset godina istog problema: Opozicija u Republici Srpskoj opet ne može da se dogovori first appeared on Gerila.info.

Poznata banjalučka građevinska kompanija u vlasništvu bliskih Stanivukovićevih saradnika radove na izgradnji stambene zgrade u naselju Mejdan/Obilićevo u Banjaluci počela je u februaru ove godine. Radi se na parceli uz dječiji vrtić i fabriku obuće Bema. Kompanija prodaju stanova na ovoj lokaciji reklamira od oktobra prošle godine.

Međutim, za izgradnju objekta nije do prije nekoliko dana postojala građevinska dozvola. Javna rasprava u predmetu postupanja po zahtjevu investitora “Aragosta invest” za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju kolektivnog stambeno-poslovnog objekta održana je tek 17. februara ove godine.

Iz kompanije Aragosta investa nisu nikada odgovorili na pitnja Gerila info u vezi početka gradnje objekta u Pionirskoj ulici bez postojanja građevinske dozvole.

Vedran Jarić, osim što slovi za jednog od najbližih sradnika Draška Stanivukovića, važi i za jednog od sponzora novoosnovanog “Stanivukovićevog Pokreta Sigurna Srpska”. Kompanija u vlasništvu njegovog oca u centru je pažnje banjalučke javnosti i zbog zamjene zemljišta sa gradom. Grad je Jarićima ustupio parcelu kod stare lokacije banjalučkog Vodovoda dok je u zamjenu dobio livade na periferiji. Procijenjena vrijednost parcela je, zvanično, otprilike jednaka, oko 210 000 maraka a Veljko Jarić ranije je rekao kako bi u toj zamjeni bolje prošao grad.

“Aragosta invest d.o.o. Banjaluka dužno je platiti Gradu Banjaluka iznos od 1940 maraka na ime razlike u tržišnoj vrijednosti zemljišta koja su predmet zamjene”, piše u odluci koju je usvojila skupština grada Banjaluka u martu ove godine.

Inicijativu za zamjenu parcela pokrenula je kompanija Aragosta invest u novembru 2023. godine. Potreban postupak okončan je u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove-Područna jedinica Banjaluka.

Grad Banjaluka je još u julu 2025. godine Pravobranilaštvu Republike Srpske dostavio nacrt Odluke o davanju saglasnosti na zaključenje Ugovora o zamjeni nekretnina. Pravobranilaštvo je u avgustu prošle godine gradu dostavilo mišljenje  “iz kojeg proizilazi da su ispunjeni uslovi i da je odluka u skladu sa Zakonom o stvarnim pravima i drugim navedenim pozitivnim zakonskim propisima“.

Vedran Jarić posebno je u fokusu javnosti u Republici Srpskoj nakon što je Draško Stanivuković zajedno sa Igorom Radojičićem nekadašnjom vedetom SNSD-a i gradonačelnikom Banjaluke, kojeg je Stanivuković optuživao za najteže oblike kriminala i korupcije dok su bili politički “neprijatelji”, osnovao PSS. Jedan od osnivača Pokreta je i Dejan Kojić načelnik Pala. Kojić je načelnik postao kao član DEMOS-a uz podršku opozicije, prije svega SDS-a. DEMOS, koji je donedavno bio jedan od glavnih političkih satelit partnera Milorada Dodika napustio je početkom oktobra prošle godine. Slovi za nekoga ko ima čvrste veze sa režimom Aleksandra Vučića preko Slaviše Kokeze sa kojim je u rođačkim vezama a koji je, nezvanično, jedan od finansijera novog političkog pokreta u Republici Srpskoj.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Stanivukovićev prijatelj retroaktivno dobio građevinsku dozvolu!? first appeared on Gerila.info.

U središtu sukoba nalazi se pitanje budućeg predsjedničkog kandidata opozicije, ali i mnogo šire pitanje – da li SDS ostaje samostalna politička organizacija sa vlastitim političkim identitetom ili ulazi u proces političkog povezivanja sa Pokretom Sigurna Srpska i Draškom Stanivukovićem.

Neposredan povod za najnovije sukobe postala je priča o mogućim promjenama u sastavu Glavnog odbora SDS-a.

Nakon prethodne sjednice ovog organa, na kojoj nije prošla ideja o političkom aranžmanu, odnosno “fuziji” sa Pokretom Sigurna Srpska, unutar stranke počele su priče da se vrše pripreme za novu sjednicu Glavnog odbora na kojoj bi mogao biti novi pokušaj obezbjeđivanja većine za drugačiji politički kurs.

Upravo zbog toga, posljednjih dana sve manje se govori o statutarnim procedurama, a sve više o odnosu snaga unutar stranke, uz navode da se pokušava stvoriti nova većina u Glavnom odboru SDS-a, kroz kooptiranje novih članova u to stranačko tijelo.

Predsjednica Aktiva žena SDS-a Biljana Lukić za Gerilu potvrdila je informacije da postoje prijedlozi o kooptiranju novih članova u Glavni odbor, ali istovremeno tvrdi da su informacije koje su se pojavile nakon prošlosedmične sjednice Predsjedništva SDS-a pogrešno interpretirane i da priča o nasilnom mijenjanju odnosa snaga u stranci ne stoji.

„Aktiv žena je u prethodnim razgovorima sa predsjednikom tražio da se kooptira veći broj žena u Glavni odbor. Treba napomenuti da je ograničen broj članova Glavnog odbora, pa je predsjednik rekao da na sjednici predsjedništva Aktiva razmotrimo taj prijedlog i dostavimo četiri prijedloga, pa će on razmotriti mogućnosti. To nije definitivno“, kaže Lukićeva.

Ona tvrdi da su zahtjevi za većim uključivanjem novih ljudi u rad stranke dolazili i iz drugih organizacionih dijelova SDS-a.

„I Aktiv mladih je takođe tražio da se nekoliko njihovih članova kooptira, odnosno da se više uključe u rad, ali nigdje to nije bilo nasilno. Isključivo, ako predsjednik vidi mogućnost da se kooptiraju novi članovi, bez ikakvog nasilnog ukidanja ili stvaranja na nasilan način neke većine. Ja ne znam ko pušta takve informacije. Kad sam vidjela ko ih plasira, imala sam osjećaj kao da nisam bila na istoj sjednici Predsjedništva o kojoj oni govore“, navodi Lukićeva.

Prema njenim riječima, tokom podnošenja prijedloga vodila se pitanjem zastupljenosti žena u organima stranke, iako i sama priznaje da je to trenutno teško jer je ostalo nepopunjeno samo jedno mjesto u Glavnom odboru, odnosno trenutno Glavni odbor je popunjen sa 127 osoba, od maksimalno 128.

“Po našem statutu potrebno je da se procenat žena u tom tijelu zadovolji, međutim to je sad teško. Odavno su završeni unutarstranački izbori. Realno je da se taj procenat zadovolji kada budu redovni unutarstranački izbori i da se kroz redovnu proceduru navede koliko iz opštinskih ili gradskih odbora treba da dođe žena u Glavni odbor. Samo jedan član je ostao da se može kooptirati. Postoji eventualno mogućnost, ako bi bilo prostora i postoje članovi koji nisu više za rad, pa da se na taj način zamijene i kooptiraju, ali to je pitanje koje je regulisano Statutom”, dodaje Lukićeva.

Statut kao glavna prepreka

Upravo se na Statut pozivaju oni koji smatraju da je priča o stvaranju nove većine u Glavnom odboru pravno i proceduralno teško izvodljiva.

„To nije u skladu sa Statutom SDS. Ne može dekooptiranje uopšte biti predmet rasprave. Jedino Skupština SDS može biti sazvana kako bi neke članove GO, na nečiji prijedlog, razriješila, a druge imenovala“, izjavio je prije nekoliko dana i predsjednik Glavnog odbora SDS-a Jovica Radulović.

Prema njegovom tumačenju, Statut SDS-a ne poznaje mehanizam kojim bi postojeći članovi Glavnog odbora mogli jednostavno biti uklonjeni kako bi na njihova mjesta došli novi ljudi.

„Ako znamo da je kooptiranje veće pravo, odnosno pravo koje se nekome daje da bude član Glavnog odbora, onda niko ne može da mu pruža manje pravo, odnosno da ga dekooptira iz članstva u Glavnom odboru“, rekao je Radulović.

Upravo se iza priče o statutarnim pitanjima zapravo vodi mnogo ozbiljniji politički sukob i traži rješenje, a to je kako da se na “legalan” način zadovolje politički apetiti Draška Stanivukovića koji traži kandidaturu za predsjednika Republike Srpske.

U posljednjih dana su se u javnu raspravu uključili gotovo svi najvažniji funkcioneri SDS-a, čije poruke nedvosmisleno i javno pokazuju da su se unutar stranke formirale dvije političke struje koje različito vide budućnost SDS-a i opozicije.

Najglasniji protivnik približavanja Drašku Stanivukoviću trenutno je gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović.

Njegova posljednja objava na društvenim mrežama predstavlja možda i najžešći javni napad na lidera Pokreta Sigurna Srpska koji je došao iz vrha SDS-a.

„Draško Stanivuković sve vrijeme blefira, ‘plaši’ opozicione redove svojom kandidaturom koje se i sam plaši. Njemu nije cilj kandidatura za predsjednika, njemu je cilj krv unutar SDS-a, razbijanje najjače opozicione stranke i njeno minorizovanje, jer upravo taj put vidi kao prečicu do ostvarenja svog hira – lider opozicije“, napisao je Petrović.

U nastavku objave, Petrović tvrdi da Stanivuković zapravo nije spreman da preuzme rizik predsjedničke kandidature.

„Da je dotični siguran u pobjedu, da zna da ima najviše šansi, mislite da bi on čekao, da bi pregovarao? Ne. Proglasio bi kandidaturu i ne bi trepnuo“, poručio je Petrović.

Takvi stavovi predstavljaju direktan sudar sa dijelom SDS-a koji smatra da opozicija nema luksuz da odbacuje mogućnost okupljanja oko politički najprepoznatljivijeg opozicionog imena.

Među njima je i član Predsjedništva SDS-a Marinko Božović.

„SDS ima veliku priliku da se vrati u velikom stilu na političko nebo Republike Srpske kao najveća politička organizacija. Velika je odgovornost na SDS-u, stranci koja ne smije da pati zbog bilo čijih sujeta ili povrijeđenog ega“, rekao je Božović.

Njegova najvažnija poruka, međutim, odnosi se upravo na pitanje zajedničkog nastupa opozicije, ali i indirektne optužbe na račun druge struje unutar partije.

„Onaj ko misli da može sam, taj direktno radi za režim“, poručio je Božović.

Sličan stav zastupa i član Glavnog odbora SDS-a Daniel Jakovljević, koji se takođe oglasio u medijima, a koji smatra da bi ulazak članova Pokreta Sigurna Srpska u SDS mogao predstavljati priliku za jačanje stranke.

„Ja se iskreno nadam da ponuda Stanivukovića, da kompletan PSS uđe u SDS, još uvijek važi i da još ima nade da se na našim stranačkim organima nešto promijeni“, rekao je Jakovljević.

Njegova poruka pokazuje da dio SDS-a ne vidi Stanivukovića kao prijetnju stranci nego kao potencijalni politički resurs.

U međuvremenu došlo je i do otvorenih sukoba među pojedincima u stranci. Marinko Božović je prozvao i nekadašnjeg načelnika opštine Sokolac Milovana Cicka Bjelicu.

S druge strane, Ljubiša Petrović, takođe, otvoreno istupa, a predsjednik stranke Branko Blanuša je tokom gostovanja na RTRS rekao da bi pojedinci iz stranke mogli trpiti posljedice zbog javnog izlaska u medije.

Kako je rekao, jedna od mjera bi mogla biti da neće potpisati kandidature i kandidatske liste koje dolaze iz pojedinih gradskih I opštinskih odbora.

Zato naredna sjednica Glavnog odbora, kad god bude zakazana, vjerovatno neće odlučivati samo o sastavu jednog stranačkog organa, nego bi mogla odlučivati o političkom pravcu kojim će SDS krenuti- opstati ili nestati.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post Borba za većinu u Glavnom odboru SDS first appeared on Gerila.info.

Tako bi se u jednoj rečenici mogao sažeti višegodišnji pravni i institucionalni slučaj rudnika uglja „Bistrica“ kod Prijedora, gdje je Okružni sud u Banjaluci po treći put poništio ekološku dozvolu koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske izdalo kompaniji „Drvo-export“ iz Teslića za eksploataciju uglja.

Najnovijom presudom sud je ponovo utvrdio da resorno ministarstvo nije pravilno utvrdilo činjenice niti postupilo po ranijim sudskim uputstvima, čime je nastavljen pravni apsurd koji traje godinama. Presuda od 2. juna 2026. godine potvrđuje da je dozvola izdata uz ozbiljne proceduralne nedostatke, uprkos tome što je sud već dva puta ukazivao na iste probleme.

Slučaj Bistrice već je postao jedan od najupečatljivijih primjera načina na koji institucije Republike Srpske upravljaju projektima eksploatacije prirodnih resursa. Prvu ekološku dozvolu sud je poništio 2024. godine jer nije bilo adekvatno utvrđeno takozvano „nulto stanje“ životne sredine, odnosno stanje prostora prije početka rudarskih radova. Istovremeno, utvrđeno je da investitor nije dostavio projekat remedijacije i rekultivacije zemljišta.

Sud je tada prihvatio argumente Centra za životnu sredinu i mještana Bistrice da su radovi započeli prije nego što su pribavljene potrebne dozvole i prije nego što je dodijeljena koncesija. Time je, praktično, bilo onemogućeno da se naknadno utvrdi stvarno stanje životne sredine koje je trebalo biti predmet zaštite.

Nakon toga Ministarstvo je investitoru izdalo novu dozvolu, ali je i ona prošle godine poništena. Sud je tada zaključio da dokumentacija na osnovu koje je dozvola izdata ne odražava stvarno stanje na terenu, posebno imajući u vidu tvrdnje o proširenju eksploatacionih granica i činjenicu da su pojedini izvještaji izrađivani tek nakon što su radovi već bili izvedeni.

Umjesto da nakon druge presude riješi otvorena pitanja, Ministarstvo je ponovo izdalo dozvolu!?

Ovoga puta sud je utvrdio da se nadležni organ uglavnom oslonio na tvrdnje investitora da je projekat realizovan u skladu sa dozvolama, bez provođenja potpunog ispitnog postupka i bez samostalne provjere ključnih činjenica.

Posebno je problematično što su institucije raspolagale informacijama da su rezerve uglja već iscrpljene i da je investitoru naloženo pribavljanje dokumentacije za zatvaranje rudnika, dok pitanje eventualnog nezakonitog proširenja eksploatacije nikada nije do kraja razjašnjeno.

„Ovaj slučaj odražava potpuno odsustvo autonomije upravno-pravne zaštite i integralnog odlučivanja, u kontekstu zaštite životne sredine i prevencije štete, što je bila dužnost javne vlasti. Koncesija je dodjeljena bez učešća javnosti, i potpuno je realizovana bez pravosnažne ekološke dozvole, prekršajne ili krivične odgovornosti“, izjavio je Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik Centra za životnu sredinu.

Zvuči nevjerovatno, ali samo za neupućene u dešavanja u Srpskoj, ali dok su se pred sudovima vodili sporovi o zakonitosti dozvola, rudnik je radio, ugalj je iskopan, a eksploatacija završena. Kompanija „Drvo-export“ je još ranije saopštila da je rudnik zatvoren i da su sve planirane rezerve uglja eksploatisane.

Mještani Bistrice, međutim, tvrde da iza projekta nije ostala uređena površina, već klizišta, jalovišta, izmijenjeni vodotoci i devastiran prostor. U njihove tvrdnje uvjerila se i redakcija Gerile koja je o tome snimila i video.

Tokom prethodnih mjeseci mještani su upozoravali na zamućenje rijeke Crljenjače, naslage jalovine uz vodotok i moguće posljedice po lokalni vodovodni sistem.

Advokatica Dragana Stanković, koja zastupa grupu mještana, smatra da je problem dodatno produbljen činjenicom da sud ni nakon trećeg poništenja nije sam riješio upravnu stvar, iako je, prema njenom tumačenju, za to imao zakonski osnov.

“Presuda suda, još jedna u nizu, potvrđuje da je eksploatacija u Bistrici bez zakonitog uporišta u vidu valjane ekološke dozvole, ali takođe i da nadležno ministarstvo neće da sprovodi pravosnažne sudske odluke, što je, inače, krivično djelo. Takođe, kada nadležni organ ne postupi po uputstvima i shvatanjima iz presude, sud je, po zakonu dužan da povodom nove tužbe sam riješi stvar. Ovdje bi to podrazumijevalo da sud sam odluči da li se izdaje ekološka dozvola ili se odbija ili odbacuje zahtjev za njeno izdavanje, čime bi se stvar pravosnažno riješila. Sud to, međutim, ni ovaj put to nije učinio, pa se postupak nastavlja, a kraj mu se ne nazire. Time se mještanima Bistrice sistemski krši pravo na pravično suđenje, kako u pogledu razumnog roka za njegovo okončanje, tako i u pogledu prava na izvršenje pravosnažnih presuda”, navela je Stanković.

Za Zorana Ninića, jednog od najistaknutijih protivnika projekta među lokalnim stanovništvom, cijeli slučaj predstavlja dokaz duboke institucionalne krize.

„Vjerovatno će rudnik u Bistrici ući u knjigu rekorda kao jedini rudnik u savremenom svijetu koji je otvoren, eksploatisane sve procijenjene bilansne rezerve, i navodno zvanično zatvoren, a da od prvog dana nisu imali dozvole za rad i dodjeljenu koncesiju“, kaže Ninić.

Iako je eksploatacija završena, pravna priča nije ni blizu kraja. Koncesioni ugovor važi do 2028. godine, što znači da investitor i dalje ima obavezu da izvrši rekultivaciju i remedijaciju terena. Upravo će pitanje sanacije prostora biti jedan od ključnih testova za institucije koje su do sada, prema ocjeni suda, više puta propustile da pravilno utvrde činjenice i zaštite javni interes.

Istovremeno, još nije počelo ni parnično suđenje koje su mještani pokrenuli protiv Republike Srpske, Grada Prijedora i investitora zbog navodne povrede osnovnih ljudskih prava. Taj postupak najavljivan je za proljeće ove godine, ali još nije otvoren.

Dejan Rakita / GERILA

The post Sud treći put poništio ekološku dozvolu za rudnik Bistrica: Ugalj iskopan, rudnik zatvoren first appeared on Gerila.info.

Konferencija je okupila predstavnike institucija sa svih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini (BiH), agencija za državnu službu, međunarodnih organizacija, stručnjake za reformu javne uprave i evropske integracije, s ciljem razmatranja trenutnog stanja reforme javne uprave i njene uloge u procesu pristupanja Evropskoj uniji (EU).

Polazna osnova diskusije je bila da reforma javne uprave predstavlja jednu od ključnih oblasti procesa evropskih integracija i sastavni dio Klastera „Temeljna pitanja“ (Fundamentals), koji se prvi otvara i posljednji zatvara tokom pristupnih pregovora. Kao horizontalna reforma, javna uprava utiče na sposobnost institucija da kreiraju i provode javne politike, upravljaju reformama i primjenjuju pravnu stečevinu EU u svim oblastima. Zbog toga njen uspjeh direktno utiče na uspjeh svih drugih reformskih procesa neophodnih za članstvo u EU.

Govoreći na otvaranju konferencije, ambasadorica Kraljevine Švedske u Bosni i Hercegovini Helena Lagerlöf, istakla je da je reforma javne uprave jedan od ključnih preduslova za unapređenje kvaliteta života građana i napredak BiH na evropskom putu:

„Reforma javne uprave znači stvarne promjene u svakodnevnom životu građana – kvalitetnije javne usluge, efikasnije institucije i izgradnju povjerenja građana u . Na osnovu relevantnih izvještaja i statistika, BiH se i dalje  nalazi u ranoj fazi razvoja reforme javne uprave i najslabije je rangirana među zemljama Zapadnog Balkana. Istovremeno, izgradnja moderne, profesionalne i odgovorne javne uprave od ključnog je značaja za održiv napredak BiH na putu ka članstvu u EU. Pozivamo sve nivoe vlasti da preduzmu konkretne i koordinisane korake kako bi se reformski proces pokrenuo i ostvario vidljiv napredak.“

Posebna pažnja posvećena je zabrinjavajućem stanju reformskog procesa u BiH. Prema posljednjim procjenama Evropske komisije i SIGMA-e, BiH se nalazi između rane faze pripremljenosti i određenog nivoa pripremljenosti za reformu javne uprave, dok je u većini reformskih oblasti na začelju među zemljama Zapadnog Balkana. Istovremeno, proces reforme javne uprave suočava se sa ozbiljnim zastojem usljed nedostatka političke podrške i neusvajanja ključnih strateških dokumenata. Revidirani akcioni plan za reformu javne uprave 2023–2027 usvojen je samo na nivou F BiH i Brčko distrikta, dok još uvijek nije usvojen na nivou BiH i RS. Kao posljedica toga, blokiran je i dalji razvoj reformskog procesa, uključujući stavljanje u funkciju Fonda za reformu javne uprave, u kojem se trenutno nalazi oko 10 miliona KM namijenjenih podršci reformama.

Tokom prvog panela, posvećenog spremnosti javne uprave za pristupne pregovore, učesnici su razgovarali o administrativnim kapacitetima potrebnim za vođenje složenog procesa pregovora sa Evropskom unijom, uključujući koordinaciju institucija, razvoj javnih politika i  reformama. Posebno je naglašeno da će uspjeh pregovaračkog procesa u velikoj mjeri zavisiti od sposobnosti institucija da koordiniraju i provedu obaveze koje proizlaze iz članstva u EU.

Drugi panel bio je posvećen profesionalizaciji državne službe i značaju zapošljavanja, napredovanja i upravljanja ljudskim resursima zasnovanih na meritornim principima. Učesnici su naglasili da profesionalna, kompetentna i politički neutralna državna služba predstavlja jedan od osnovnih preduslova za efikasnu javnu upravu, kvalitetno kreiranje javnih politika i uspješnu provedbu reformi.

Na konferenciji je predstavljen i prijedlog inicijative TI BiH  „EU Readiness Facility for Public Administration Reform“, koja predviđa deblokadu i ponovno stavljanje u funkciju Fonda za reformu javne uprave te njegovo usmjeravanje ka jačanju administrativnih kapaciteta potrebnih za vođenje pristupnih pregovora. Poseban fokus stavljen je na razvoj kompetencija rukovodećih državnih službenika, koji će imati ključnu ulogu u koordinaciji reformi, usklađivanju zakonodavstva sa pravnom stečevinom EU i upravljanju složenim procesima evropskih integracija.

Učesnici konferencije saglasili su se da je potrebno hitno obnoviti politički momentum reforme javne uprave, osigurati političko vodstvo i usvojiti Revirani akcioni plan i osigurati adekvatne finansijske i institucionalne pretpostavke za nastavak reformskog procesa.

Među ključnim preporukama izdvojene su:

• usvajanje Revidiranog akcionog plana za reformu javne uprave 2023–2027 na svim nivoima vlasti;
• deblokada i stavljanje u funkciju Fonda za reformu javne uprave;
• jačanje administrativnih kapaciteta za vođenje pregovora o pristupanju EU;
• razvoj posebnih programa za jačanje kapaciteta rukovodećih državnih službenika;
• unapređenje sistema zapošljavanja, napredovanja i rukovođenja u državnoj službi u skladu sa principima meritornosti i evropskim standardima.

Zaključeno je da uspjeh procesa evropskih integracija neće zavisiti isključivo od političkih odluka i usvajanja propisa, već prije svega od sposobnosti institucija da provedu reforme u praksi. Zbog toga reforma javne uprave mora biti vraćena među prioritete svih nivoa vlasti u BiH, kako bi zemlja bila spremna odgovoriti na obaveze koje proizlaze iz procesa pristupanja EU.

(ti-bih.org)

The post Vrijeme je za deblokadu reforme javne uprave i jačanje kapaciteta za pregovore sa EU first appeared on Gerila.info.