CIK je u startu odbio izricati sankcije strankama koje nisu bile ovjerene za učešće na izborima, iako se većina zabrana odnosi na period od raspisivanja izbora, odnosno 7. maja ove godine. Nakon ovjere, CIK je podigao prag tolerancije za preuranjenu kampanju, spustio kriterije u tumačenjima političkih poruka i dodatno suzio shvatanje zloupotrebe javnih resursa zbog čega su brojni slučajevi prošli bez sankcija.

TI BiH je evidentirao preko 1200 slučajeva koji se mogu smatrati zloupotrebom javnih resursa za izbornu kampanju, a 70% njih odnosi se na intenziviranje javnih radova u izbornom periodu. Brojač javne potrošnje pred izbore objavljen na Transparentno.ba pokazuje da vrijednost radova koji su otvoreni u proteklih mjesec dana iznosi 120 miliona KM, dok je ozvaničen početak izgradnje 173 infrastrukturna projekta širom BiH, čija je najavljena vrijednost 450 miliona KM. CIK je ranije kažnjavao slučajeve u kojima su stranke te radove promovisale na društvenim mrežama, ali za sada takvi slučajevi prolaze bez sankcija ako se u objavama ne spominju izbori i kampanja, čime je otvoren prostor strankama da sebi pripisuju zasluge za projekte finansirane javnim sredstvima.

Druga najučestalija zloupotreba je podjela jednokratnih budžetskih davanja građanima pred izbore što je jasno zabranjeno Izbornim zakonom. TI BIH je evidentirao da je kroz 108 primjera podijeljeno preko 45 miliona KM. Najveći dio (31 milion) odnosi se na jednokratnu pomoć penzionerima u Republici Srpskoj od 80 i 120 KM koja će biti isplaćene pred izbore, iako je zakonom jasno zabranjena indirektne kupovine podrške birača, što uključuje i pružanje jednokratne pomoći građanima, osim ako je ono planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija. Ovdje se radi o novcu koji nije bio ni planiran budžetom, nego tek nedavno usvojenim rebalansom, a sličan scenario kupovine podrške birača gledali smo i u prethodnim izbornim ciklusima.

Jednokratnu pomoć penzionerima pred izbore isplaćuju i vlasti Brčko Distrikta za šta je izdvojeno 1,4 miliona, dok je načelnica Općine Novo Sarajevo Benjamina Karić promovisala isplatu jednokratnih davanja penzionerima od 70 KM kao i 1000 KM pomoći porodicama sa troje ili više djece. Isplata maturantima od 100 KM u Bratuncu promovisana je na profilu stranke, a u sličnom primjeru gdje se SNSD hvalio jednokratnim davanjima pred izbore CIK nije izrekao sankciju, iako su i sami članovi različito tumačili ova pitanja. TI BiH je evidentirao i 33 primjera nenovačnih davanja različitim kategorijama stanovništa, koja su takođe zabranjena istom odredbom zakona, a najčešće se radi o besplatnim pregledima, javnom prevozu i sl. Zabilježena su i 23 slučaja povećanja plata i različitih socijalnih davanja u ovom periodu.

Isto tako sustavno se zloupotrebljavaju i javni događaji koje organizuju institucije ili su finansirani javnim sredstvima. Od 33 javna događaja koje su pratili terenski posmatrači TI BiH, na 70% prisutni su bili kandidati na izborima, dok su se na 32 % slale političke poruke, što je jasno zabranjeno izbornim zakonom. Ipak, kako je CIK suzio tumačenje političkih poruka, brojni slučajevi ostali su bez sankcija. Tako je odbijena prijava protiv SNSD-a zbog skupa Udruženja penzionera na kojem su Željka Cvijanović i Savo Minić slali predizborne poruke koje su protumačene kao “šale i konstatacije”.

Iako je ova stranka zbog govora Milorada Dodika u kojima je širio lažne informacije o izbornim tehnologijama kažnjena nakon prijave TI BIH, većina zloupotreba za sada prolazi bez sankcija. Tako Dodik nesmetano koristi prostorije institucija za svoje aktivnosti, helikopter Vlade RS za obilaske terena, govori na događajima institucija, otvaranju javnih radova gdje promoviše svoju politiku, ali on prolazi bez sankcija jer nema javnu funkciju, a CIK za ne kažnjava funkcionere koji mu to omogućavaju. Tako je odbijena prijava zbog Dodikovog govora na otvaranju infrastrukturnog projekta na Sokocu, jer je CIK je utvrdio da samo prisustvo predsjednika SNSD-a na javnom događaju nije prekršaj, pogotovo jer te radove “nije predstavljao kao projekat iza kojeg stoji politički subjekat”.

TI BiH je zabilježio i 39 primjera preuranjene kampanje, što se najviše odnosi na plaćeno oglašavanje prije zvaničnog početka kampanje i održavanje stranačkih skupova u ovom periodu. Ipak, zbog novog tumačenja CIK-a i to prolazi bez sankcija pa su odbačene prijave protiv SDA zbog niza skupova po školama u Travniku i PSS-a zbog desetina bilborda sa porukom “Budi u pokretu” gdje je zaključeno da poziv na pristupanje partiji nije vid kampanje. Isto tako, niz događaja SNSD-a u Banjaluci po različitim naseljima koji su imala obilježja klasičnih predizbornih skupova u zabranjenom periodu, nisu sankcionisana jer birači u objavama na mrežama nisu pozivani na glasanje i nisu iznošeni programski ciljevi.

U brojnim slučajevima prijave TI BiH nisu ni razmatrane na sjednicama, jer CIK nije ni pokretao postupke po službenoj dužnosti, što isto tako ukazuje na promjenu dosadašnje prakse. Uprkos tome, TI BiH nastavlja praćenje zloupotreba javnih resursa i drugih oblika kršenja izbornog zakona u čemu pomažu i prijave građana koje stižu putem aplikacije “Reflektor” koja je dizajnirana za lake i anonimne prijave izbornih nepravilnosti.

(ti-bih.org)

The post Zabilježene masovne zloupotrebe javnih resursa pred izbore, CIK sve manje kažnjava ključne nepravilnosti first appeared on Gerila.info.

Između 52,8 miligrama i 52,8 mikrograma barijuma u litru vode razlika je hiljadu puta. U prvom slučaju riječ je o vrijednosti približno 40 puta većoj od zdravstveno zasnovane preporuke Svjetske zdravstvene organizacije. U drugom, koncentracija bi iznosila 0,0528 mg/l i bila bi daleko ispod te preporuke.

Za JP „Vodokom“ Kakanj i laboratoriju „Sistem Qualitas“ sa Pala, ta razlika nastala je zbog „administrativne, odnosno štamparske greške“. Za građane Kaknja ostalo je pitanje kojem službenom dokumentu treba vjerovati.

Gerila je 29. juna objavila da je u izvještaju laboratorije „Sistem Qualitas“, nakon uzorkovanja vode sa slavine poslije postrojenja Bukovica 17. aprila 2026. godine, navedena koncentracija barijuma od 52,8 mg/l. U nalazu iz narednog mjeseca, nakon uzorkovanja 14. maja, navedeno je 11,9 mg/l. Oba uzorka proglašena su usaglašenim sa Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

Tri dana nakon objavljivanja teksta, Vodokom je saopštio da voda nije bila opasna i da u njoj nije bilo teških metala iznad zakonom dozvoljenih vrijednosti.

„Akreditovana laboratorija ‘Sistem Qualitas, S’ dostavila je JP Vodokom d.o.o. Kakanj službeno pisano obrazloženje u kojem potvrđuje da je prilikom izrade pojedinih izvještaja došlo do administrativne, odnosno štamparske greške prilikom unosa rezultata za parametar barijum. Greška je nastala usljed permutacije mjernih jedinica – µg/l i mg/l“, naveli su iz Vodokoma.

Prema tom saopštenju, laboratorija je dostavila korigovane izvještaje i potvrdila da svi uzorci odgovaraju domaćem pravilniku. Vodokom, međutim, nije naveo na koje se tačno izvještaje ispravke odnose, kada je greška otkrivena, ko ju je otkrio i da li je pogrešno naveden samo simbol mjerne jedinice ili je naknadno mijenjan i sam rezultat.

Nisu objasnili ni kako su dokumenti sa takvim vrijednostima prošli laboratorijsku kontrolu, dobili pečat i izjavu o usaglašenosti, a zatim bili prihvaćeni i javno objavljeni kao dokaz zdravstvene ispravnosti vode.

Gerili nisu dostavljeni ni pisano obrazloženje laboratorije ni korigovani izvještaji na koje se Vodokom poziva.

Barijum u miligramima pojavljivao se i tokom 2024. godine

Objašnjenje o zamijenjenim mjernim jedinicama dodatno komplikuju raniji, javno dostupni laboratorijski izvještaji. Oni pokazuju da barijum u nalazima „Sistem Qualitasa“ ni prije aprila 2026. godine nije bio iskazivan u mikrogramima, nego u miligramima po litru.

U izvještaju broj 499-II/24 navedeno je da je uzorak vode sa slavine poslije postrojenja Bukovica uzet i zaprimljen 19. juna 2024. godine. Analiza je obavljana od 19. juna do 5. jula, kada je izvještaj i formiran. U njemu je navedena koncentracija barijuma od 11,2 mg/l.

U istom dokumentu evidentirani su kalcijum od 102,7 mg/l, magnezijum od 16,8 mg/l i elektroprovodljivost od 503 µS/cm. Uz barijum nije navedena granična vrijednost, dok je u pratećoj izjavi ocijenjeno da voda, „u pogledu ispitanih parametara, odgovara odredbama Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće“.

Samo šest dana nakon formiranja izvještaja, 11. jula 2024. godine, načelnik Kaknja Mirnes Bajtarević objavio ga je na svojoj zvaničnoj Facebook stranici kao dokaz da je voda ispravna za piće.

„Iznosenje lažnih informacija u političke i druge svrhe, kao i svrhe prikupljanja lajkova je krivično djelo“, navedeno je u objavi, uz poruku da će Vodokom zbog „spekulacija“ podnositi krivične prijave i tražiti naknadu štete zbog narušavanja ugleda preduzeća.

Još jedan izvještaj iste laboratorije, broj 784-II/24, pokazuje da je u uzorku vode sa slavine poslije postrojenja Bukovica od 12. decembra 2024. barijum ponovo iskazan u miligramima – ovaj put 2,2 mg/l. Ni u ovom dokumentu uz barijum nije navedena granična vrijednost.

Ako se objašnjenje o zamjeni miligrama i mikrograma odnosi i na nalaze iz 2024, onda se ne radi samo o dva izvještaja iz proljeća ove godine. Ako se, ipak, ne odnosi, ostaje neobjašnjeno zbog čega su još prije dvije godine u vodi poslije postrojenja Bukovica evidentirane vrijednosti barijuma iznad preporuke SZO.

Vodokom u saopštenju nije precizirao koliko je izvještaja korigovano niti da li su među njima nalazi iz 2024. godine.

Domaći Pravilnik o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće ne propisuje maksimalnu koncentraciju barijuma. Zbog toga tvrdnja da nije bilo prekoračenja „zakonom dozvoljenih vrijednosti“ formalno zaobilazi suštinu problema: za barijum u BiH zakonska vrijednost uopšte nije utvrđena.

Svjetska zdravstvena organizacija navodi zdravstveno zasnovanu preporučenu vrijednost od 1,3 mg/l, odnosno 1.300 µg/l. SZO upozorava i da voda može značajno doprinijeti ukupnoj izloženosti stanovništva kada se barijum pojavljuje u koncentracijama izraženim u miligramima po litru. Najnovije tabele SZO i dalje navode vrijednost od 1,3 mg/l.

To ne znači da je svaki rezultat iznad preporuke automatski dokaz akutne opasnosti, ali znači da zahtijeva provjeru, stručno tumačenje i transparentno informisanje javnosti – posebno kada se pojavljuje u vodi namijenjenoj svakodnevnoj upotrebi.

Klinički toksikolog dr Sandra Đuranović u razgovoru za Gerilu upozorava da se mogući zdravstveni rizik ne može pravilno procijeniti bez podatka u kojem se hemijskom obliku barijum nalazi.

Rastvorljiva jedinjenja barijuma mogu izazvati mišićnu slabost, utrnulost, poremećaje srčanog ritma, promjene krvnog pritiska i probavne tegobe. Barijum-sulfat, koji je slabo rastvorljiv i koristi se u medicinskoj dijagnostici, ne treba poistovjećivati sa rastvorljivim jedinjenjima barijuma.

„Zato je važno znati koja jedinjenja barijuma se nalaze u vodi ove rijeke. Pored toga, barijum je uvijek pratilac rude olova i cinka“, kaže Đuranović.

U dostavljenim nalazima parametri poput sulfata i ukupnog alkaliteta nisu ispitani ili su označeni crticom, zbog čega na osnovu tih dokumenata nije moguće utvrditi u kojem se obliku barijum nalazio u uzorku.

Đuranović smatra da se dilema ne može riješiti samo naknadnom promjenom jedinice na papiru.

„Dosad se nikada nisam sretala da jedna laboratorija naknadno koriguje rezultate i da izdaje nalaze čas u miligramima, čas u mikrogramima, jer se odlično zna šta jedna vrijednost znači kada se izrazi u mg/l, a šta u µg/l“, kaže ona za Gerilu.

Prema njenim riječima, potrebne su nove analize vode i sedimenta sa dna rijeke, uz jasno i pravilno iskazane mjerne jedinice.

„U tom slučaju analiza podliježe superviziji koja podrazumijeva slanje uzoraka u druge laboratorije i poređenje dobijenih rezultata. Onaj ljekar koji tumači tu vrijednost ostaje u zabludi da li je prvi objavljeni rezultat tačan, možda drugi, a možda ni jedan ni drugi“, upozorava Đuranović.

ISO/IEC 17025, standard na koji se laboratorija poziva u svojim izvještajima, treba da potvrdi da laboratorija radi kompetentno i proizvodi validne i pouzdane rezultate. Međunarodna organizacija za standardizaciju upravo pouzdanost rezultata navodi kao suštinu ovog standarda.

„Sistem Qualitas“ nikada nije odgovorio na pitanja Gerile o tome šta predstavljaju upisane vrijednosti, u kojem se hemijskom obliku barijum nalazio i na osnovu čega su uzorci proglašeni usaglašenim. Laboratorija nije odgovorila ni nakon što je Vodokom javno saopštio da je upravo ona napravila grešku.

Kompanija čiji se mogući uticaj ispituje finansiraće opremu za monitoring?!

Istog dana kada je Gerila objavila prvi tekst o barijumu, 29. juna, Vodokom je saopštio da je sa kompanijom DPMetals BH iz Vareša potpisao sporazum o donaciji i poslovno-tehničkoj saradnji.

Prema sporazumu, DPMetals će finansirati nabavku i donirati opremu za kontinuirano praćenje upravo teških metala u vodi, dok će Vodokom upravljati opremom, provoditi mjerenja, održavati sistem i objavljivati rezultate.

DPMetals BH upravlja rudarskim projektom Vareš i podzemnim rudnikom Rupice, u kojem se eksploatiše kompleksna ruda olova, cinka, barita i drugih pratećih minerala. Upravo se moguća veza rudarskih aktivnosti i promjena u kvalitetu voda na području Vareša i Kaknja nalazi u središtu javne polemike.

To što kompanija finansira opremu ne dokazuje da će rezultati biti netačni niti da će na njih uticati. Međutim, takav odnos otvara legitimna pitanja o nezavisnosti sistema kontrole: ko bira opremu i metode, ko je kalibriše, ko ima pristup izvornim podacima, ko provjerava rezultate Vodokoma i hoće li postojati nezavisni nadzor institucija i laboratorija koje nisu poslovno povezane sa operaterom rudnika.

Vodokom je u saopštenju od 2. jula najavio i angažovanje druge akreditovane laboratorije zbog, kako je navedeno, ozbiljnih posljedica koje su „netačne informacije“ izazvale po ugled preduzeća i zabrinutosti građana.

Gerili, međutim, nije zvanično odgovoreno da li je druga laboratorija angažovana, gdje i kada su uzeti kontrolni uzorci i kakvi su rezultati.

Ranije studije o projektu Rupice dodatno pokazuju zbog čega se pitanje nezavisnog monitoringa ne može svesti na povremeno uzimanje jednog uzorka.

Studija o procjeni uticaja na okoliš navodi da se prošireni istražni prostor manjim dijelom nalazi u drugoj, a većim dijelom u trećoj vodozaštitnoj zoni izvorišta Bukovica. Studija za prethodnu vodnu saglasnost takođe priznaje da se dio parcela istražnog i eksploatacionog prostora nalazi u drugoj i trećoj zoni, u kojima su određene rudarske aktivnosti zabranjene.

Istovremeno, autori studije tvrde da su planirani eksploatacioni prostor i objekti rudnika izvan treće vodozaštitne zone i da se nalaze nizvodno od vodozahvata, zbog čega navodno neće uticati na kvalitet vode na izvorištu.

Međutim, hidrogeološki dio istog dokumenta opisuje složenu strukturu sa rasjedima i „višestrukim direktnim i indirektnim vezama blokova akvifera“. Navodi se i da se područje istraživanja uglavnom drenira hidrografskom mrežom Borovičkog potoka, pritoke Bukovice, dok manji dio otiče prema Vrućem potoku i slivu Trstionice.

U dokumentu je priznato i da, zbog nedostataka u mjerenju i kratkog perioda posmatranja, nisu bile moguće pouzdane interpretacije oticanja vode. Upravo zbog tih nepoznanica pitanje mogućeg uticaja rudarskih aktivnosti zahtijeva noviju i nezavisnu hidrogeološku analizu, a ne samo oslanjanje na procjene izrađene prije početka eksploatacije.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma potvrdilo je Gerili da sporne laboratorijske nalaze nije službeno zaprimilo.

Iz Ministarstva navode da se monitoring otpadnih voda rudarskog projekta provodi prema uslovima okolišne dozvole, dok inspekcijski nadzor ne vrši Ministarstvo nego nadležni inspekcijski organi. Eventualna uzročno-posljedična veza, poručuju, može se utvrditi samo kroz cjelovitu stručnu analizu svih relevantnih podataka.

Ministarstvo nije najavilo da će odmah zatražiti sporne i korigovane nalaze. Navelo je da će informacije razmotriti ukoliko nadležne institucije ili inspekcije utvrde potrebu za dodatnim provjerama.

Istovremeno su podsjetili da je, prema zaključku Vlade Federacije BiH od 9. aprila 2026. godine, formiran zajednički multidisciplinarni ekspertni tim sa zadatkom da sveobuhvatno analizira stanje okoliša na području opštine Vareš.

„Federalno ministarstvo okoliša i turizma smatra da je pravovremeno, tačno i potpuno informisanje javnosti o stanju okoliša jedan od osnovnih principa zaštite okoliša“, naveli su iz Ministarstva, dodajući da informacije o mogućim rizicima moraju biti zasnovane na provjerenim podacima.

Opština Kakanj je ranije svu odgovornost za rezultate analiza, njihovo tumačenje i eventualne mjere prebacila na Vodokom. Ipak, na zvaničnoj stranici načelnika isti nalazi su ranije predstavljani kao „uredni“, dok su upozorenja građana proglašavana dezinformacijama.

Na pitanja Gerile, osim Opštine i Federalnog ministarstva okoliša i turizma, većina nadležnih institucija nije odgovorila. Vodokom nikada nije dostavio zvanične odgovore, iako je upravo to preduzeće Opština označila kao nadležno. Umjesto odgovora redakciji, objavljeno je opšte saopštenje za javnost.

Tako je krug odgovornosti ponovo zatvoren: Opština upućuje na Vodokom, Vodokom se poziva na laboratoriju, laboratorija ne odgovara, a Federalno ministarstvo odgovornost prebacuje na inspekcijske organe i buduće stručne procjene.

U međuvremenu, stanovnicima Kaknja ostaju dvije verzije istih nalaza, razlika od hiljadu puta između dvije mjerne jedinice i obećanje da će buduća oprema dati pouzdanije odgovore.

Ali prije budućih mjerenja neko još mora objasniti šta se zaista nalazilo u vodi koju su građani već pili.

Dejan Rakita / GERILA

The post Barijum u vodi u Kaknju: „Greška“ od hiljadu puta i nalazi koji otvaraju nova pitanja first appeared on Gerila.info.

Nasilni upad u Sokolski dom prvo je pokušala Mirna Savić Banjac, poslanik PDP u Narodnoj skupštini i jedan od najbližih sardanika gradonačelnika Banjaluke. Nakon što ulazak u posjed imovine ovog drušva nije dozvolila policija sredinom avgusta je nasilan ulazak u nekretninu pokušao Stanivuković koji je pred Sokolski dom doveo radnike obezbjeđenja gradske uprave i više desetina simpatizera i zaposlenih u gradskoj upravi.

Protiv gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, gradskog menadžera Mirne Savić Banjac i tržišnog inspektora Igora Vukelića podnesena je krivična prijava zbog postojanja osnova sumnje da su u periodu od 13.8.2025. godine do 22.8. 2025. godine počinili više krivičnih djela na štetu oštećenog.

“Međutim iako su prijavljena lica iskoristila pravne mehanizme predaje u posjed, istu su ne samo svjesno već organizovano i kontinuirano i sa namjerom nanošenja štete oštećenom, samovlasno i nasilno pokušali obezbijediti svoja vlasnička prava a kojim radnjama su ne samo uznemirili i povrijedili posjedovna prava oštećenog već su pri svakoj prijavljenoj radnji organizovali nezakonite i neprijavljene javne skupove na kojima su, po prethodnom naređenju gradonačelnika Banjaluke, ovdje prijavljenog Draška Stanivukovića, isti korišteni kao stvaranje dodatnog pritiska i straha na oštećenog da preda prostorije prijavljenim licima, čime su prijavljena lica ne samo zloupotrijebila svoja službena ovlaštenja već su se služili nasilničkim ponašanjem i remećenjem javnog reda i mira kako bi samovlasno i nasilno pribavili prava koja smatraju da im pripadaju“, navodi se u krivičnoj prijavi.

Dalje se navodi da je Sokolski dom objekat u javnom interesu, da se koristi u skladu sa zakonom a da se svaka eventualna promjena u pogledu vlasništva ili posjeda može sprovesti isključivo u zakonskoj proceduri, na osnovu sudske odluke ili sporazuma.

U martu ove godine grad Banjaluka je tužio Sokolsko društvo i predstavnike tog društva. U tužbi grad navodi da je riješenjem RUGIP-a iz jula 2024. godine grad u javnim evidencijama o nepokretnostima upisan kao vlasnik i posjednik, Navodi se, u tužbi, da su predstavnici Sokolskog duštva protivpravno koristili zgradu Sokolskog doma i zarađivali na njenom korištenju i izdavanju.

Tužbeni zahtjev zaokružen je na 519 675 maraka.

“Tuženi su u periodu vođenja uprvnog postupka za utvrđivanje prava svojine na predmetnoj nekretnini u korist tužioca iskoristili priliku da se usele u zgradu gdje je bilo smješteno Sokolsko društvo Banjaluka i da se praktički ponašaju kao vlasnici iste“, navodi se u tužbi.

Advokatica Jovana Kisin Zagajac navodi da grad u jednom postupku još uvijek dokazuje svoje pravo svojine i pravo na predaju u posjed Sokolskog doma, a u drugom postupku istovremeno traži preko pola miliona maraka naknade štete kao da su sva ta pitanja konačno i neosporno riješena. Ona objašnjava i da se tužba zasniva na pretpostavci da bi grad, da nije bilo tuženih, Sokolski dom iznajmljivao i mjesečno zarađivao više od 25000 maraka. Tzžba, međutim, navodi Kisin Zagajac, ničim ne dokazuje da je da bi to bilo moguće i da bi grad mogao ostvariti taj prihod. Navodi i da postupak ima sva obilježja SLAPP tužbe, odnosno tužbe usmjerene na zastrašivanje i kažnjavanje lica koja su učestvovala u zaštiti prava Udruženja.

“Posebno je problematično što se lično tuže ljudi koji su se suprostavili samovlasnom preuzimanju objekta i branili imovinu svog udruženja. To ima efekat zastrašivanja, ne samo njih, već svih građana i udruženja koja bi se usudila da postave pitanje kako se raspolaže javnim dobrima i budžetskim novcem“, kaže Kisin Zagajac za Gerila info.

Grad godinama vodi spor kojim pokušava da preuzme vlasništvo nad objektom Sokolskog doma ali taj pravni postupak nije konačno okončan. Gradonačelnik Stanivuković najavio je da će grad u objektu praviti sportsku gimnaziju ali su iz resornog ministarstva obavijestili javnost da njima nikada nije upućena inicijativa za osnivanjem nove obrazovne ustanove.

Grad je za potrebe rekonstrukcije objekata za potrebe sportske gimnazije podigao kredit od 1,5 miliona maraka a tender za odabir izvođača radova raspisan je u aprilu 2024. godine. Grad je podigao kredit prije nego što je okončan sudski postupak u vezi prava vlasništva nad objektom. Prije bilo kakve sudske odluke raspisan je i tender za odabir izvođača radova. Opozicija je krajem prošlog skupštinskog mandata tražila podatke o tome gdje su potrošena ta kreditna sredstva. U julu 2023. godine Stanivuković je otvorio rekonstruisano sportsko igralište u sklopu Sokolskog doma iako ni to igralište tada nije bilo u vlasništvu grada a za rekonstrukciju nije postojala građevinska dozvola.

Mjesecima je oko objekta Sokolskog doma stajala građevinska ograda sa natpisom da su na zgradi u toku građevinski radovi iako nikakvih radova nije bilo.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Stanivuković od Sokolskog traži pola miliona maraka! first appeared on Gerila.info.

Novo kreditno zaduženje predložio je gradonačelnik Draško Stanivuković a odbornici su se o njegovom prijedlogu izjasnili na današnjoj vanrednoj sjednici gradske skupštine. Svi odbornici bili su za Stanivukovićev prijedlog osim odbornika Liste za pravdu i red Igora Mandića i odbornika Narodnog Fronta Dijane Ješić i Branislava Čereka.

U obrazloženju odluke o kreditnom zaduženju navedeno je da će se realizovati kroz jedan ili više kreditnih sporazuma sa komercijalnim bankama i precizirano je da će sredstva biti iskorišćena za finansiranje nekoliko kapitalnih investicija.

„Rekonstrukciju pješačke zone od Кuće Milanovića do Narodnog pozorišta Republike Srpske sa dijelom do Ulice Sime Šolaje, rekonstrukciju i sanaciju centralne pješačke zone koja obuhvata Ulicu Veselina Masleše (Gospodska ulica), dio ulica Кralja Alfonsa, Ivana Frane Jukića i Srpske, zatim uređenje prostora ispred Muzeja savremene umjetnosti RS, kao i rekonstrukciju i sanaciju parka Petar Кočić“, navodi se u obrazloženju.

Riječ je, dakle, o “šminkanju” užeg centra grada. Zanimljivo, vanredna sjednica nije održana zbog dramatične situacije sa vodosnadbijevanjem u više banjalučkih prigradskih i seoskih naselja.

“Ja sam danas očekivala da ćemo imati vanrednu sjednicu zbog vanredne situacije u gradu a to je da dosta naselja nema vodu, temparature su jako visoke i zaista ne znam kako će ljudi da ovo prežive. Očekivala sam da je to vanredna sjednica. Vanredna sjednica s esaziva u hitnim slučajevima, dizanje kredita mislim da nije hitan slučaj i mislim da ide isključivo prije izbora i da će se novac trošiti prije izbora jer to je jedni cilj, pridobiti glasače i na ovaj način“, rekla je za Gerila info odbornica Narodnog Fronta Dijana Ješić.

Odbornik Igor Mandić rekao je u toku skupštinske rasprave da Banjaluka ima velikih problema koje vlast ne riješava dok radi podiže milionske kredite za uljepšavanje centra grada. Naveo je slučajeve lošeg vodosnadbijevanja, deponije u Ramićima i Vrbasa koji je u gradu pretvoren u kanalizaciju, problemima sa toplovodnom mrežom, zagađenim vazduhom gotovo pola godine u toku godine.

“Nisu građani Banjaluke organizovali proteste zbog nesređenog šetališta u centru grada. Građani Banjaluke su organzovali proteste zbog deponije u Ramićima, zbog neurednog i problematičnog vodosnadbijevanja, građani Banjaluke protestuju i gunđaju svaki dan zbog rupetina po ulicama i tako tih stvari. To je ono gdje treba osjetiti puls naroda ali tu nema love a današnja sjednica je oko love“, rekao je odbornik Liste za pravdu i red Igor Mandić.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post SNSD I PSS gurnuli Banjaluku u još jedno zaduženje! first appeared on Gerila.info.

Novinarka BN televizije Vesna Vukmirović fizički je napadnuta jutros, 4. avgusta, u Glogovici kod Podnovlja, gdje je sa snimateljem došla da pripremi prilog o vodi iz lokalnog vodovoda, koju je Institut za javno zdravstvo Republike Srpske ocijenio kao zdravstveno neispravnu.

Istovremeno, pojedini mještani Podnovlja pozivaju se u policiju zbog bilborda kojim su od institucija i političara tražili odgovor na pitanje: „Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“

Prema nezvaničnim saznanjima Gerile, policijsko postupanje pokrenuto je nakon prijave poslanice SNSD-a Sanje Vulić, koja se nalazila među osobama prikazanim na bilbordu i koja je ranije najavila krivične prijave i građanskopravno procesuiranje osoba povezanih sa njegovim postavljanjem. Ta informacija za sada nije zvanično potvrđena.

Tako je policija, koja je ranije mještanima odgovarala da nije nadležna da zaustavlja radove na spornom zemljištu i da prvo moraju reagovati inspekcijski organi, pronašla osnov da reaguje zbog karikature i pitanja postavljenog na bilbordu.

Novinarku pozvali po izjavu, pa je napali

Ekipa BN televizije došla je na teren na poziv stanovnika zabrinutih zbog rezultata analize vode. Vukmirović je prethodno pokušala dobiti i drugu stranu priče.

Najprije je kontaktirala Gordanu Stojić, koju su joj mještani naveli kao odgovorno lice u udruženju koje upravlja lokalnim vodovodom. Stojić joj je, prema navodima novinarke, rekla da je već dvije godine u ostavci i uputila je na Slavka Brestovca.

Vukmirović je zatim telefonom pozvala Brestovca i zatražila izjavu o stanju vode. On ju je, kako kaže, pozvao da dođe do njegove kuće.

Prema izjavi novinarke, po ulasku u dvorište Brestovac je počeo vikati, vrijeđati je i prijetiti joj riječima da će je „prebiti“ ukoliko bude „bezobrazna“.

„Onda je ženska osoba skočila na mene, izgrebala mi lijevu ruku i pokušala da mi otme telefon. Vrištala sam i izašla iz dvorišta“, rekla je Vukmirović za portal Buka.

Prema njenim riječima, Brestovac je zatim izrekao i prijetnju da će ih „sve pobiti“. Snimatelj koji je bio sa njom verbalno je napadnut.

Novinarki je ukazana pomoć najprije u Hitnoj službi, a zatim i u Urgentnom centru dobojske bolnice. Nakon toga otišla je u policiju kako bi dala izjavu.

„Osim ogrebotina i modrica, dobro sam, samo sam jako uznemirena zbog svega što smo doživjeli“, rekla je Vukmirović i u razgovoru za Gerilu rekla da je strah i za sebe, ali posebno za živote svoje djece.

Novinarska ekipa BN televizije nije došla nepozvana da ulazi na privatni posjed, nego nakon što je osoba od koje je tražena izjava sama pozvala novinarku da dođe. Vukmirović je radila osnovni novinarski posao, odnosno pokušala je dobiti odgovor druge strane o pitanju od očiglednog javnog interesa.

Slučaj je prijavljen policiji, a konačnu kvalifikaciju događaja i odgovornost učesnika treba da utvrde nadležni organi.

Stefan Blagić iz udruženja Restart Srpska, koje posljednjih sedmica zajedno sa mještanima ponovo ukazuje na događaje u Podnovlju, kaže da je Vukmirović profesionalno pratila slučaj i da je napadnuta samo zato što je tražila izjavu.

„Žena je otišla samo da traži izjavu o stanju sa vodom, što je sasvim normalno. Na terenu je napadnuta, pozvana je u kuću čovjeka koji je trebalo da da izjavu o stanju sa vodom i tu je napadnuta“, rekao je Blagić.

On očekuje najstrože sankcije za odgovorne, ocjenjujući da je situacija u Podnovlju postala nepodnošljiva.

Napad na novinarku posebno je ozbiljan jer je uslijedio nakon višednevnog pritiska na stanovnike koji javno govore o projektu solarnih elektrana, vodi i nepostupanju institucija.

Mještani Podnovlja moraju u policiji zbog pitanja sa bilborda

Policija je posljednjih dana počela pozivati pojedine mještane Podnovlja na razgovore u vezi sa bilbordom koji su postavili zajedno sa Restartom Srpska.

Na bilbordu su se, uz pitanje „Ko gazi Vrhovni sud Republike Srpske?“, nalazile karikature Sanje Vulić, poslanika SNSD-a Obrena Petrovića, gradonačelnika Doboja Borisa Jerinića i vlasnika kompanije ETMAX Siniše Maksimovića.

Vulić je tvrdila da nema nikakve veze sa projektom solarnih elektrana i da joj se takvim prikazivanjem „crta meta na čelu“. Najavila je krivične prijave, utvrđivanje identiteta svih povezanih sa bilbordom i zahtjev za naknadu štete.

Iz Restarta su odgovorili da na bilbordu nije nacrtana meta, već postavljeno pitanje od javnog interesa, te da policijska zaštita političara ne može značiti i zaštitu od kritike, karikature i odgovornosti za javno djelovanje.

Jedna od mještanki koju je policija kontaktirala jeste Ana Đukić, koja mjesecima javno govori o radovima, zemljištu i strahu stanovnika za vodu i budućnost sela.

Đukić nije odbila saradnju sa policijom, ali je insistirala da bilo kakvo saslušanje ili davanje izjave bude obavljeno u prisustvu njenog advokata.

Takav zahtjev posebno dobija na težini u okolnostima u kojima se stanovnici već mjesecima osjećaju nezaštićeno pred institucijama. Kada su prijavljivali nastavak radova nakon presude Vrhovnog suda RS, odgovarano im je da policija nije nadležna i da prvo moraju postupati inspekcije. Kada je, međutim, na privatnom zemljištu osvanuo bilbord sa pitanjem o odgovornosti, policijska reakcija bila je znatno brža.

Radnici su najprije tokom dana došli sa motornim pilama kako bi uklonili konstrukciju. U tome ih je spriječio Novak Danilović, predsjednik Zemljoradničke zadruge Podnovlje, koji se kreće u invalidskim kolicima i koji je svojim tijelom stao pred radnike.

Nakon što su mu se pridružili drugi stanovnici, radnici su se povukli, a policija je sačinila zapisnik.

Ono što nije urađeno po danu, završeno je poslije ponoći. Nepoznate osobe ušle su na privatni posjed i skinule plakat sa bilborda.

Presuda postoji, radovi se nastavljaju, voda je neispravna, ali… koga briga

Cijeli slučaj počeo je oko približno 28,5 hektara nekadašnjeg poljoprivrednog zemljišta na lokalitetu Crkveno brdo. Zemljište koje je bilo evidentirano kao posjed Zemljoradničke zadruge Podnovlje upisano je na Grad Doboj, a potom prodato kompaniji ETMAX za oko milion i po maraka.

Na njemu je planirana gradnja više od stotinu formalno odvojenih solarnih elektrana, pojedinačne snage manje od 150 kilovata.

Mještani i dio stručne javnosti od početka upozoravaju da je jedinstven projekat podijeljen na veliki broj manjih elektrana kako bi se izbjegle obaveze koje prate veća energetska postrojenja, uključujući koncesione naknade i složenije postupke procjene uticaja na životnu sredinu.

Vrhovni sud Republike Srpske je 2. aprila ovd godine ukinuo raniju odluku Okružnog suda u Doboju i osporio način na koji je izvršen upis zemljišta na Grad Doboj. RUGIPP je nakon toga poništio svoj raniji zaključak i predmet vratio na ponovno odlučivanje.

Spor oko zemljišta time nije završen, nego praktično vraćen na početak.

Radovi, međutim, nisu vraćeni na početak.

Nakon presude su nastavljeni, a prema informacijama sa terena čak i ubrzani. Postavljane su metalne konstrukcije i paneli, a zatim je počelo i priključenje pojedinačnih elektrana na distributivnu mrežu.

Institucije su odgovornost prebacivale jedne na druge. Republički inspektorat upućivao je na Grad Doboj, dok je gradska urbanističko-građevinska inspekcija odgovarala da se radi o imovinsko-pravnom sporu za koji su nadležni sudovi. U takvom institucionalnom haosu investitor je nastavljao svoj posao.

Dodatnu zabrinutost izazvala je analiza vode iz lokalnog vodovoda, koju su mještani sami platili nakon što Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite RS nije odgovorilo na njihov raniji zahtjev.

Institut za javno zdravstvo RS – Regionalni centar Doboj utvrdio je da je uzorak uzet 23. jula na Spomen-česmi u Podnovlju zdravstveno neispravan sa aspekta ispitanih fizičko-hemijskih parametara.

Nalaz ne dokazuje da su radovi na solarnim elektranama uzrok neispravnosti vode i uppravo zbog toga stanovnici traže proširena ispitivanja, analize na druge metale i nezavisnu hidrogeološku procjenu koja bi utvrdila uzrok promjene kvaliteta vode.

Lokalnim vodovodom, prema navodima mještana, snabdijeva se oko 140 domaćinstava, kao i osnovna škola koju pohađaju 124 učenika. Stanovnici su o nalazu obavijestili ministarstva zdravlja i prosvjete, tražeći hitno postupanje.

Riječ stručnjaka: Gradonačelniče Jerinić, da li biste ovaj projekat prihvatili pored svoje kuće?

Otvoreno pismo gradonačelniku Doboja Borisu Jeriniću uputila je i prof. dr Marija Tasić, redovna profesorica Tehnološkog fakulteta Univerziteta u Nišu i članica Saveza hemijskih inženjera Srbije.

Podnovlje solari

Tasić u pismu upozorava da radovi čija se zakonitost ozbiljno osporava, uz nerazjašnjene rizike po izvorišta vode, mogu uticati na zdravlje, bezbjednost i kvalitet života stanovnika Podnovlja.

Od gradonačelnika traži da javnosti budu dostupne lokacijski uslovi, građevinske i ekološke dozvole, vodni akti, odluke o procjeni uticaja na životnu sredinu i stručne analize na osnovu kojih se tvrdi da je projekat bezbjedan.

Posebno ukazuje na nepostojanje javno dostupne procjene zajedničkog, kumulativnog uticaja više od stotinu formalno odvojenih elektrana, nastavak radova nakon presude Vrhovnog suda RS i gradnju u blizini vodozahvata i dva izvorišta koja koriste domaćinstva, škola i stočni fond.

„Svaka havarija, curenje ili neadekvatna zaštita mogu predstavljati rizik za zemljište i podzemne vode“, navodi Tasić, tražeći nezavisnu hidrogeološku provjeru i privremenu obustavu radova dok se činjenice ne razjasne.

Profesorica naglašava i da laboratorijski nalaz sam po sebi ne dokazuje da su solarne elektrane uzrok neispravnosti vode. Međutim, smatra da takav rezultat nalaže hitno i nezavisno ispitivanje, kao i jasno obavještavanje stanovništva i škole o tome da li je voda bezbjedna za piće i pripremu hrane.

Od Grada Doboja traži da objasni na kojem se pravnom osnovu radovi nastavljaju dok traje ponovljeni postupak u vezi sa upisom zemljišta i da obezbijedi poštovanje presude Vrhovnog suda RS.

Na kraju pisma gradonačelniku postavlja pitanje koje u Podnovlju već mjesecima ostaje bez odgovora:

„Da li biste prihvatili da se ovakav projekat gradi pored Vaše kuće bez potpunih odgovora na pitanja o vodi, zemljištu, zdravlju, otpadu i zakonitosti?“ž

I tako, dok se institucije bave bilbordom, ljudima koji su ga postavili i pitanjem ko je izgovorio koju riječ, stanovnici Podnovlja i dalje ne znaju šta se nalazi u vodi koju piju, ko će zaštititi njihovo izvorište i na osnovu čega se radovi nastavljaju.

A novinarka koja je pokušala dobiti odgovor druge strane završila je u Hitnoj pomoći i policiji.

„Plodno zemljište, voda i zdravlje ljudi nisu resursi koje možemo vratiti ako pogriješimo“, zaključila je profesorica Tasić.

U Podnovlju je, međutim, već odavno postavljeno više od jednog pitanja. Problem je što institucije uporno odgovaraju na neka druga.

Dejan Rakita / GERILA

The post Podnovlje pod pritiskom: Napadnuta novinarka BN TV, mještane policija poziva zbog bilborda first appeared on Gerila.info.

Stanković se već upisao kao vlasnik zemljišta nakon što je okončan desetodnevni javni poziv koji je raspisao direktor škole Bakal početkom juna ove godine, a po osnovu odluke školskog odbora.

Riječ je o zemlji oko koje se vodio decenijski spor u kojem je grad Banjaluka bezuspješno pokušao da ospori pravo Poljoprivrednoj školi na ove nekretnine.

U pozivu je navedeno da se traži zemljište za obavljanje praktične nastave minimalne površine od 120 hektara i pogodno za sve vrste polјoprivredne proizvodnje.

Uslov za ponuđače je bio da je zemlja u njegovom vlasništvu u omjeru 1/1, da nema tereta i da se vlasništvo može nesmetano prenijeti.

Uz pisanu ponudu obaveza je bila i da se dostavi procjena zemljišta od strane sudskog vještaka.

Međutim, koje je to parcele škola dobila u zamjenu i koliko ponuda je stiglo na javni poziv nismo uspjeli saznati jer je Bojan Bakal odlučio da ove informacije sakrije od javnosti.

Naime, sredinom juna, on je odbio da odgovori na naša pitanja vezano za javni poziv pravdajući to zaštitom ličnih podataka.

„Po okončanju postupka javnost će biti obaviještena o ishodu istog“, kazali su tada iz ove škole.

CAPITAL je nakon što je cijeli posao završen ponovo tražio pristup informacijama, a škola ga do danas ignoriše.

Podsjećamo, grad je godinama unazad osporavao pravo Poljoprivredne škole na zemljište kod Prijedorske petlje smatrajući da se on treba upisati kao vlasnik jer ga je škola dobila samo na korištenje.

Presudom Okružnog privrednog suda iz februara prošle godine su to i dokazali, ali je nju zatim preinačio Viši privredni sud čime je postala pravosnažna.

Na taj način je stavljena tačka na proces koji je pokrenut tužbom Grada još 2012. godine kojom se tražilo da se se utrdi ništavan upis prava vlasništva spornih nekretnina na Poljoprivrednu školu kao tuženu.

Podsjećamo, ovo zemljište je ranije mijenjao i bivši direktor Poljoprivredne škole Edi Haneš i to za seoske parcele oko Banjaluke sa Pericom Repajićem iz Laktaša koji je, zanimljivo, bio veoma blizak sa Budimirom Stankovićem.

Repajić je kasnije dio zemljišta prodao firmama „Bingo“ iz Tuzle Senada Džambića i „Oktan promet“ iz Bijeljine u vlasništvu porodice bivšeg ministra privrede i preduzetništva RS Vojin Mitrović.

Međutim, ranijim presudama ti notarski ugovori su poništeni.

capital.ba

The post Poljoprivredna škola ponovo dala Budi Stankoviću atraktivnu parcelu od 300 dunuma za zemlju u Lijevču first appeared on Gerila.info.

Okružni sud u Banjaluci je po treći put poništio ekološku dozvolu koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske izdalo preduzeću Drvoexport iz Teslića za rudnik Bistrica u istoimenom selu između Banjaluke i Prijedora. Sud je posljednju presudu kojom poništava dozvolu donio u junu ove godine. Ministarstvu na čijem čelu je Bojan Vipotnik trebalo je mjesec dana da Drvoexportu izda novu, četvrtu po redu, ekološku dozvolu.

Dosadašnje ekološke dozvole Okružni sud u Banjaluci je poništavao na osnovu tužbe mještana Bistrice i Centra za životnu sredinu iz Banjaluke. Posljednjom presudom iz juna ove godine sud je utvrdio, isto kao i u prethodna dva puta,  da resorno ministarstvo nije pravilno utvrdilo činjenice niti postupilo po ranijim sudskim uputstvima, čime je nastavljen pravni apsurd koji traje godinama. Presuda od 2. juna 2026. godine potvrđuje da je dozvola izdata uz ozbiljne proceduralne nedostatke, uprkos tome što je sud već dva puta ukazivao na iste probleme.

U najnovijoj ekološkoj dozvoli, koja je u posjedu Gerila info, piše da je preduzeće Drvoexport dužno da ispuni osnovne obaveze zaštite životne sredine, u skladu sa Zakonom o zaštiti životne sredine tokom rada i prestanka rada postrojenja. Apsurdima nema kraja jer Drvoexport više ne kopa u Bistrici, tamo je posao završen a preduzeće nije teritoriju na kojoj je kopalo vratilo u prvobitno stanje.

Navodi se niz mjera koje se trebaju poštovati. Mještani već godinu dana upozoravaju da na kopu nije bilo nikakve kontrole a da nije vođeno računa o zaštiti životne sredine. Inače ovaj rudnik je poznat i po tome što su radovi na iskopavanju uglja počeli prije izdavanja koncesije.

Slučaj Bistrice već je postao jedan od najupečatljivijih primjera načina na koji institucije Republike Srpske upravljaju projektima eksploatacije prirodnih resursa. Prvu ekološku dozvolu sud je poništio 2024. godine jer nije bilo adekvatno utvrđeno takozvano „nulto stanje“ životne sredine, odnosno stanje prostora prije početka rudarskih radova. Istovremeno, utvrđeno je da investitor nije dostavio projekat remedijacije i rekultivacije zemljišta.

Sud je tada prihvatio argumente Centra za životnu sredinu i mještana Bistrice da su radovi započeli prije nego što su pribavljene potrebne dozvole i prije nego što je dodijeljena koncesija. Time je, praktično, bilo onemogućeno da se naknadno utvrdi stvarno stanje životne sredine koje je trebalo biti predmet zaštite.

Nakon toga Ministarstvo je investitoru izdalo novu dozvolu, ali je i ona prošle godine poništena. Sud je tada zaključio da dokumentacija na osnovu koje je dozvola izdata ne odražava stvarno stanje na terenu, posebno imajući u vidu tvrdnje o proširenju eksploatacionih granica i činjenicu da su pojedini izvještaji izrađivani tek nakon što su radovi već bili izvedeni.

Nakon toga, ne obazirući se na obavezujuće preporuke suda, ministarstvo izdaje još dvije ekološke dozvole.

Posebno je problematično što su institucije raspolagale informacijama da su rezerve uglja već iscrpljene i da je investitoru naloženo pribavljanje dokumentacije za zatvaranje rudnika, dok pitanje eventualnog nezakonitog proširenja eksploatacije nikada nije do kraja razjašnjeno.

„Ovaj slučaj odražava potpuno odsustvo autonomije upravno-pravne zaštite i integralnog odlučivanja, u kontekstu zaštite životne sredine i prevencije štete, što je bila dužnost javne vlasti. Koncesija je dodjeljena bez učešća javnosti, i potpuno je realizovana bez pravosnažne ekološke dozvole, prekršajne ili krivične odgovornosti“, izjavio je Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik Centra za životnu sredinu, u junu ove godine.

Tokom prethodnih mjeseci mještani su upozoravali na zamućenje rijeke Crljenjače, naslage jalovine uz vodotok i moguće posljedice po lokalni vodovodni sistem.

Advokatica Dragana Stanković, koja zastupa grupu mještana, smatra da je problem dodatno produbljen činjenicom da sud ni nakon trećeg poništenja nije sam riješio upravnu stvar, iako je, prema njenom tumačenju, za to imao zakonski osnov.

“Presuda suda, još jedna u nizu, potvrđuje da je eksploatacija u Bistrici bez zakonitog uporišta u vidu valjane ekološke dozvole, ali takođe i da nadležno ministarstvo neće da sprovodi pravosnažne sudske odluke, što je, inače, krivično djelo. Takođe, kada nadležni organ ne postupi po uputstvima i shvatanjima iz presude, sud je, po zakonu dužan da povodom nove tužbe sam riješi stvar. Ovdje bi to podrazumijevalo da sud sam odluči da li se izdaje ekološka dozvola ili se odbija ili odbacuje zahtjev za njeno izdavanje, čime bi se stvar pravosnažno riješila. Sud to, međutim, ni ovaj put to nije učinio, pa se postupak nastavlja, a kraj mu se ne nazire. Time se mještanima Bistrice sistemski krši pravo na pravično suđenje, kako u pogledu razumnog roka za njegovo okončanje, tako i u pogledu prava na izvršenje pravosnažnih presuda”, navela je Stanković nakon trećeg poništenja ekološke dozvole od strane Okružnog suda, u junu ove godine.

Inače, preduzeće Drvoexport u vlasništvu je Srđana Klječanina Rufija odbornika SNSD-a iz Teslića, makar zvanično. On se dovodi u vezu sa pojedincima iz najbližeg okruženja Aleksandra Vučića a ugalj iz Bistrice, Bukove Kose kao i još nekih ležišta u Republici Srpskoj izvozi se u Srbiju.

Iz kabineta Aleksandra Vučića, koji ovih dana slavodobitno obilazi zapadne dijelove Republike Srpske, nikada nisu odgovorili na naša pitanja o tvrdnjama da su u izvoz uglja i kopanja po Republici Srpskoj mimo zakona umiješani pojedinci iz njegovog okruženja.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Monti Pajton: Vlada po četvrti put izdala ekološku dozvolu za rudnik Bistrica! first appeared on Gerila.info.

Okružno javno tužilaštvo u Banjaluci osam mjeseci nakon prijave pokušaja izborne krađe u Laktašima nije podiglo optužnicu. Na dan glasanja M.P. došla je na biračko mjesto u osnovnoj školi Mladen Stojanović da glasa da bi ustanovila da se kraj imena njenog supruga i kćerke nalaze “njihovi” potpisi iako oni tog dana nisu mogli da glasaju jer nisu bili u Bosni i Hercegovini. Slučaj je prijavljen policiji u Laktašima od strane posmatrača a policija je izvještaj proslijedila OJT Banjaluka.

“U vezi sa vašim upitom od 25. jula 2026. godine, koji se odnosi na status predmeta u kojima su oštećeni M., Č. i T. P., obavještavamo Vas, da je Okružno javno tužilaštvo Banja Luka, dana 10.12.2025godine, od strane PS Laktaši, zaprimilo izvještaj o preduzetim mjerama i radnjama u vezi sa navodnim neregularnostima prilikom glasanja na biračkom mjestu u OŠ“ Mladen Stojanović „ u Laktašima. Navedeni predmet  nalazi se u radu i u fazi je provjere navoda i utvrđivanja svih činjenica podnesene prijave” , odgovorili su iz banjalučkog tužilaštva na pitanja Gerila info u vezi ovog slučaja.

Sanjin Ćetojević, koji je tog dana bio jedan od posmatrača na tom biračkom mjestu, priča za Gerila info kako je otkriven pokušaj izborne prevare odnosno pokušaja krađe identiteta na glasanju. Navodi da, nakon što je slučaj prijavio nadležnim institucijama, on i njegova porodica u Laktašima trpe pritiske.

“Brzom reakcijom mene kao posmatrača uvidjeli smo da se potpisi nalaze u rubrikama pored imena P.Č. i P.T., koji su u srodstvu M.P., odnosno radi se o njenom suprugu i kćerki. U tom momentu sam upitao gospodju da li možda nije bila sa njima na glasanju ranije u toku dana, na šta mi je gospodja odgovorila da su joj muž i kćerka u Francuskoj i da nikako nisu mogli biti na biračkom mjestu. Uvjeren da se radi o teškom krivičnom djelu obavijestio sam Mup i Okružno javno tužilastvo koje i pored svih očiglednih dokaza do dana današnjeg nije podiglo optužnicu. Ovim putem još jednom pozivam institucije da hitno okarakterišu ovaj slučaj kao krivično djelo i da odgovorni budu kažnjeni. Pored članova biračkog odbora, tražim od OJT da utvrdi nalogodavce i organizatore ovog krivičnog djela, a neki od njih se nalaze na kandidatskim listama SNSD za NSRS. Takodje skrenuo bih pažnju na pritisak koji trpimo moja porodica i ja, nakon što sam otkrio ovu izbornu prevaru. Sramotno je što se institucije ovog sistema koriste za pritisak na svjedoke,a ne za riješavanje najtežih krivičnih djela od kojih potiču sva ostala krivična djela ovog režima unazad 20 godina. U nadi da će nove tehnologije donijeti pravedniji izborni proces i slobodu institucijama Republike Srpske da rade po slovu zakona, a ne po nalogu partije i partijskih interesa kao što smo svjedoci u slucaju na Palama,“, kaže Ćetojević.

Prijevremeni predsjednički izbori koji su održani u decembru ponovljeni su zbog prijava više izbornih prevara širom Republike Srpske u korist kanddata SNSD-a. Na ponovljenim izborima u februaru ove godine za predsjednika Republike Srpske izabran je Siniša Karan, kandidat SNSD-a.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post OJT Banjaluka osam mjeseci bez odluke o pokušaju izborne krađe u Laktašima! first appeared on Gerila.info.

Pored kreditnog zaduženja, na dnevnom redu su još samo dvije tačke dnevnog reda i to Prijedlog odluke o upravljanju javnim parkiralištima i garažama i Prijedlog odluke o plaćanju komunalnih usluga i naknada u sistemu objedinjene naplate.

U obrazloženju odluke o kreditnom zaduženju kaže se da će se realizovati kroz jedan ili više kreditnih sporazuma sa komercijalnim bankama i precizira da će sredstva biti iskorišćena za finansiranje sljedećih kapitalnih investicija.

„Rekonstrukciju pješačke zone od Кuće Milanovića do Narodnog pozorišta Republike Srpske sa dijelom do Ulice Sime Šolaje, rekonstrukciju i sanaciju centralne pješačke zone koja obuhvata Ulicu Veselina Masleše (Gospodska ulica), dio ulica Кralja Alfonsa, Ivana Frane Jukića i Srpske, zatim uređenje prostora ispred Muzeja savremene umjetnosti RS, kao i rekonstrukciju i sanaciju parka Petar Кočić“, navodi se u obrazloženju.

Кredit se diže po fiksnoj kamati od maksimalno osam odsto, sa rokom otplate do 15 godina i grejs periodom od godinu dana, a vraćaće se u mjesečnim anuitetima.

Kada je riječ o preostale dvije tačke, jedna se odnosi na ozakonjenje naplate parkinga na području grada, a druga na objedinjavanje naplate svih komunalnih usluga koje bi, prema ranijoj namjeri gradonačelnika, trebalo da bude povjereno ZIBL-u.

(capital.ba)

The post Stanivuković zadužuje grad za novih 18 miliona KM first appeared on Gerila.info.

Republička uprava za inspekcijske poslove je na zahtjev građanske inicijative “Za plan” utvrdila da grad Banjaluka nezakonito donosi izmjene regulacionih planova jer se to čini u neskladu sa važećim urbanističkim planom. Inspekcija je rješenjem tretirala aktuelnu izmjenu nekoliko regulacionih planova i naredila obustavljanje procesa izmjene.

“Zahtjevi se odnose na regulacione planove koji su mijenjani u periodu nakon utvrđivanja Nacrta Urbanističkog plana Banja Luka 2020–2040. godine, odnosno na više od 30 odluka i zaključaka kojima se pokreću izmjene ili izrada planova. Od Inspektorata RS tražimo da se što prije izjasni i o ostalim regulacionim planovima za koje smo tražili postupanje“, saopštili su iz građanske inicijative “Za plan”.

Gerila info je u više navrata u posljednjih godinu dana pisala o tome kako se regulacioni planovi u Banjaluci mijenjaju kako kojem investitoru padne na pamet. Pisali smo i o problemima koje te izmjene i divlja gradnja donose ali i o upozorenjima stručne javnosti kao i o pobuni stanovnika određenih naselja u gradu.

Građanska inicijativa “Za plan” je tražila od odbornika banjalučke gradske skupštine da bude obustavljena izmjena regulacionih planoda do konačnog usvajanja novog urbanističkog plana ali je većina odbornika odbila taj zahtjev. Većina koju predvodi SNSD i odbornici koje kontroliše Stanivuković, kada je u pitanju izmjena regulacionih planova ali i zamjena zemljišta sa investitorima, odlično sarađuju.

“Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjevima tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa“, rekla je nedavno za Gerila info profesorica sa banjalučkog Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Brankica Milojević.

Ona je o tom problemu pričala i u Gerilinom podksatu u kojem je gostovala zajedno sa prvim čovjekom Odjeljenja za prostorno uređenje grada Banjaluka Vukom Višekrunom.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Inspekcija: Izmjene regulacionih planova nezakonite! first appeared on Gerila.info.