Nakon više od godinu dana institucionalnog ćutanja, Mreža za zaštitu prirode u BiH donijela je odluku o povlačenju inicijative za proglašenje Matinskog visa zaštićenim prirodnim područjem. Inicijativa je dostavljena Opštinskom vijeću Žepče u aprilu 2024. godine, ali se nikada nije našla ni na dnevnom redu. Izmjenama Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH, koje su u međuvremenu stupile na snagu, saglasnost vijeća više nije obavezna, što je otvorilo prostor za nastavak borbe – drugim, efikasnijim putem.
Ali povlačenje inicijative nije kapitulacija, poručuju iz Mreže za zaštitu prirode u BiH koja okuplja 23 ekološka udruženja.
„Ovo nije odustajanje od borbe za prirodu i Matinski vis, već odgovoran čin djelovanja u skladu sa zakonom. Za razliku od onih koji već godinama dopuštaju neustavno uništavanje državnog zemljišta u zoni kamenoloma Ograjina, mi biramo odgovornost“, navode iz Mreže.
Iz ove mreže poručuju da ne žele biti dio „političkog igrokaza“ lokalnih vlastodržaca koji, kako navode, već decenijama omogućavaju devastaciju prirode – bez konsultacija s mjesnim zajednicama i građanima, uz brojne manipulacije i lažirane procedure. Tvrde da posjeduju dokaze o falsifikovanju potpisa, izmišljenim zborovima građana i montiranim odlukama koje se koriste za predstavljanje lažne slike da mještani ne žele zaštitu prirode.
„Ovo je bio test za lokalnu vlast u Žepču, ali i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Pokazalo se da se zaštita prirode sistemski blokira, dok se istovremeno ubrzava eksploatacija u korist pojedinaca. Na tom testu vlast u Žepču je pala – ne pred nama, nego pred vlastitim građanima“, navodi se u saopštenju.
Matinski vis, planinski plato iznad Žepča, godinama je pod pritiskom širenja eksploatacije kamena. Iako se radi o području izuzetne pejzažne, biološke i kulturne vrijednosti, lokalna vlast sistematski odbija da ga zaštiti. U isto vrijeme, ubrzano se odobravaju koncesije za kamenolome, bez javnih rasprava, bez studija uticaja na okoliš i mimo volje mještana.
Mreža je jasno poručila da zaštita prirode nije političko pitanje, niti tema na kojoj se ubiru glasovi, već civilizacijsko pitanje i moralna obaveza prema budućim generacijama. Optužuju političke strukture da se ponašaju kao da priroda nije zajedničko dobro, već resurs za eksploataciju i privatni profit. Posebno upozoravaju na odgovornost koju mladi vijećnici danas preuzimaju – ili odbacuju.
„Ne želimo da mladi svoju političku biografiju počnu kao generacija koja je odbila zaštititi prirodu. Ovo je prilika da ubuduće pažljivije biraju, jer neće zauvijek stajati iza onih koji ih guraju u nezakonite odluke“, ističu iz Mreže.
Iako je ova inicijativa povučena, najavljuju novu fazu – borbu kroz alternativne mehanizme, pravne prijave, javne kampanje i dokumentovanje svakog slučaja devastacije, bez oslanjanja na kompromitovane institucije. Fokus ostaje na građanima, mjesnim zajednicama i pokretu koji vjeruje da je priroda vrjednija od profita.
Portal Gerila.info već je pisao o ovom slučaju, upozoravajući da je Opštinsko vijeće Žepče godinama odbijalo raspravljati o zaštiti Matinskog visa, dok istovremeno ubrzano donosi odluke u korist koncesionara za kamenolome.
„Ovo nije kraj. Ovo je početak nove faze. Nastavljamo borbu, jače nego ikada prije“, poruka je koju ekološki aktivisti upućuju i Žepču i cijeloj Bosni i Hercegovini.
Ovakav obrazac ponašanja institucija na svim nivoima u BiH nije jedinstven samo za slučaj Matinskog visa, na žalost.
Sličan scenario odigrao se i nedavno u Banjaluci, gdje Narodna skupština Republike Srpske nije usvojila inicijativu za zabranu istraživanja i eksploatacije litijuma na području Majevice, iako je ona imala podršku više od 6.000 građana i brojnih ekoloških organizacija.
Od prisutnih 58 poslanika, 42 su glasala, a njih čak 25 – većinom iz vladajuće koalicije – ostalo je suzdržano, a 17 je bilo za, a niko, paradoksalno, nije bio protiv.
Narodni poslanici tako nisu usvojili Prijedlog odluke o moratorijumu na dodjelu koncesija za geološka istraživanja i za eksploataciju mineralnih sirovina, ruda i drugih resursa na području planine Majevica do okončanja postupka zaštite područja u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode Republike Srpske i usvajanja dokumenta o politici dodjele koncesija u skladu sa Zakonom o koncesijama Republike Srpske – građanska inicijativa.
Podsjećamo, predstavnici udruženja “Eko put” iz Bijeljine, “Čuvari Majevice” i “PEU Korak” iz Zvornika predali su 20. januara ove godine na protokol NSRS peticiju za donošenje odluke o moratorijumu na geološka istraživanja i eksploataciju pronađenih ruda na području planine Majevice, a i neposredno prije glasanja pozvali su poslanike da podrže ovu inicijativu.
Time se, i u Narodnoj skupštini RS, kao i u Opštinskom vijeću Žepče, još jednom potvrdio, sada već utabani i zabrinjavajući, obrazac institucionalne pasivnosti i političke opstrukcije kada je riječ o zaštiti prirode u Bosni i Hercegovini — čak i u trenucima kada je ta zaštita tražena legalnim putem, s legitimnim argumentima i podrškom javnosti.
Dejan Rakita / GERILA
