Velika međunarodna akcija pod vođstvom Evropola otkrila je više od 2.000 džihadističkih i ekstremističkih portala, uključujući i one koji ciljano vrbuju maloljetnike u Bosni i Hercegovini. Internet, umjesto prostora slobode i znanja, sve češće postaje poligon za ideološki rat u kojem su meta djeca.
U digitalnom dobu, terorizam više ne nosi bombu u rancu – on nosi algoritam u kodu. Najnoviji izvještaj Evropola upozorava da su maloljetnici u Bosni i Hercegovini i još 17 evropskih zemalja postali direktna meta sofisticirane i tehnički napredne ekstremističke propagande. Ključna meta: njihova znatiželja, osjećaj nepripadnosti i povjerenje u ono što im nudi internet, često bez ikakvih filtera.
Prema ovom izvještaju, ekstremističke grupe koriste alate vještačke inteligencije kako bi proizvodile memove, video-klipove s elementima video-igara, pa čak i edukativne vodiče za roditelje džihadiste. Propaganda je brutalno kreativna – dječaci se prikazuju kao ratnici, djevojčice kao buduće podrške “svetom ratu”, a sve se to plasira kroz sadržaje koji imitiraju TikTok format ili Instagram reels.
Ovaj narativ nije dalek ni apstraktan. U oktobru prošle godine, petnaestogodišnjak iz Bosanske Krupe ubio je policajca. Njegovi društveni profili bili su ispunjeni sadržajem koji veliča Islamsku državu. Bio je aktivan, anoniman, povezan. Bio je ono što propagandisti traže.
“Nažalost, radi se o ozbiljnim stvarima koje se ignorišu. Ne smije se dozvoliti da internet prostor bude zloupotrijebljen na ovaj način, da razni teroristi vrbuju maloljetnike. Ovo može stvoriti velike probleme, pogotovo u BiH, u kojoj postoji politička kriza koja graniči sa bezbjednosnom”, upozorava dekan Fakulteta za bezbjednost u Banjaluci Slobodan Župljanin.
Međutim, koliko su građani BiH zaista svjesni ove prijetnje? Istraživanje portala Gerila iz 2022. pokazalo je da trećina ispitanika posjećuje sajtove radikalnih i konzervativnih grupa. Većina to ne radi iz ideoloških pobuda, već iz nepovjerenja prema “mainstream” medijima i institucijama. Čak četiri petine ispitanika nema povjerenja u informacije iz klasičnih medija, što je podatak koji otvara prostor alternativnim izvorima, a među njima su upravo ekstremistički portali.
To stvara opasnu kombinaciju: informacijski vakuum i glad za “drugačijom istinom” koju nude radikalni narativi. Najčešći motiv posjete tim sajtovima? Ne slaganje s njihovim idejama, već doživljaj da “govore ono što drugi ne smiju”.
Analiza sadržaja sa tih portala, koje su obuhvatile i stranicu Bosanskog pokreta nacionalnog ponosa, te vjerske portale i Facebook stranice regionalnih propovjednika, pokazuju jasne obrasce: antimanjinski narativ, narativ demografske prijetnje, narativ o propasti i antielitni narativ.
Sadržaj je prepun logičkih grešaka – od “argumentum ad populum” (svi to misle, znači da je tačno), preko “argumentum ad odium” (mrzimo ih, znači da su opasni), do “argumentum ad nauseam” (ako nešto dovoljno puta ponoviš, postaje istina). U tom prostoru, emocije zamjenjuju argumente, a tumačenje stvarnosti postaje oružje.
Poseban aspekt predstavlja propagandna literatura i video-sadržaj usmjeren na roditelje – uputstva kako odgojiti buduće džihadiste. Sadržaj je dostupan, prikriven, često predstavljen kao “vjerska edukacija” ili “duhovna priprema za iskušenja”. Sve to uz pomoć AI-a, algoritama i targetiranja koje savršeno koristi digitalne tragove koje ostavljaju djeca na mrežama.
Filozof Karl Poper nas je davno upozorio: „Neograničena tolerancija mora dovesti do nestanka tolerancije“. Ako kao društvo ne reagujemo na pojave koje nas ugrožavaju – ne samo fizički, već i simbolički i vrijednosno – onda ćemo jednog dana stvoriti generaciju koja ne zna za kritičku misao, već samo za poruke mržnje, isključivosti i osvete.
Internet ne može biti zabranjen, ali mora biti uređen. Mora postojati institucionalna i tehnička spremnost da se sadržaji koji promovišu nasilje sankcionišu, da se roditelji edukuju, a djeca zaštite.
Gerila.info
