Digitalni prostor Republike Srpske preplavljen je dezinformacijama koje oblikuju javni diskurs, zamagljuju odgovornost i direktno prijete slobodi izražavanja.
Podaci iz istraživanja portala Gerila u vezi sa ugrožavanjem digitalnih prava i bezbjednosti novinara i aktivista u Republici Srpskoj pokazuju da je svaki četvrti zabilježeni incident u vezi sa širenjem dezinformacija.
Primjer s početka ove godine pokazuje kako su bot profili na društvenoj mreži X širili lažne tvrdnje o uzrocima nesreće u Novom Sadu, gdje je usljed pada nadstrešnice stradalo više osoba. Umjesto fokusiranja na odgovornost izvođača radova i lokalnih vlasti, mreža lažnih naloga širila je teorije zavjere o sabotaži, „plaćenicima opozicije“ i „stranim centrima moći“. Iako je incident formalno bio vezan za Srbiju, širenje tih sadržaja bilo je intenzivno i u Republici Srpskoj, posebno u kontekstu studentskih protesta koji su dobili regionalnu pažnju.
Jedan od najozbiljnijih slučajeva širenja dezinformacija dokumentovanih u istraživanju odnosi se na psihologa i kolumnistu Srđana Puhala, koji je prije izvjesnog vremena javno postavio pitanje o verifikaciji broja ubijene djece u Sarajevu tokom rata. Umjesto argumenata i podataka, Puhalo je doživio brutalnu kampanju uvreda, optužbi da je „kurir smrti“, prijetnji smrću i pokušaja fizičkih napada. Incident je kulminirao saopštenjem Udruženja novinara BiH, ali bez konkretne institucionalne zaštite.
“Nisam ništa očekivao, ali je reakcija bila žestoka i trajala je dugo. Sve je krenulo od društvenih mreža, da bi se prelilo u medije i politiku. Svi su imali mišljenje o tome, ali niko nije ponudio relevantne podatke, ni tada ni danas. O svemu se pričalo osim o dokazima. Mene su prvo optužili da sam kao vojnik RS ubijao djecu u Sarajevu, potom da sam dijelio pozive Bošnjacima 1992. godine da se jave na radnu obavezu i koji su kasnije ubijeni, ali ništa od toga nije tačno i to se sada nalazi na sudu. Ostao mi je nadimak “kurir smrti”. Bilo je gomila prijetnji preko odruštvenih mreža, bilo je dobacivanja na ulici i pokušaja pljuvanja, ali to je očekivano kada dirnete neki tabu. Emocije su bile pomiješane, bilo je ponosa jer sam otvorio jednu važnu temu, ali i straha i zabrinutosti za bezbjednost”, naveo je Puhalo u upitniku.
Tehnologija + nepismenost = savršena oluja
Borislav Vukojević, viši asistent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci, za Gerilu ističe da je prepoznavanje dezinformacija danas izuzetno složeno zbog tehnoloških alata poput algoritama, deepfake tehnologija, AI alata i bot mreža koje stvaraju lažni dojam vjerodostojnosti, ali i zbog društvenih faktora poput pristrasnosti potvrde, polarizacije i nedostatka obrazovanja. Efikasna borba protiv dezinformacija zahtijeva visoke kompetencije, kritičko razmišljanje i stalnu medijsku edukaciju korisnika.
Prema riječima Vukojevića, većina čitalaca u Bosni i Hercegovini suočava se s niskim nivoom digitalne pismenosti, što potvrđuju brojna lokalna i regionalna istraživanja. Digitalna pismenost ne podrazumijeva samo tehničko rukovanje digitalnim alatima, već obuhvata i sposobnost kritičkog sagledavanja sadržaja, razumijevanja konteksta, provjere izvora, prepoznavanja manipulacija i procjene tačnosti informacija. Nedostatak obrazovnih programa koji bi sistematski razvijali ove vještine, kako u formalnom, tako i u neformalnom obrazovanju, ostavlja veliki dio građana izloženim dezinformacijama, lažnim vijestima i propagandi.
Novinarka Ljiljana Smiljanić ističe da je prepoznavanje dezinformacija sve izazovniji zadatak, čak i za profesionalce. Navodi da više nije dovoljno osloniti se na dva ili tri izvora, dok novinari, zbog brzine širenja informacija i obima posla, posebno na portalima, imaju sve manje vremena za temeljne provjere. Ipak, naglašava da to ne može biti izgovor za objavljivanje neprovjerenih informacija, jer odgovornost novinara mora ostati prioritet. Smiljanićeva dodaje da je digitalna pismenost važna, ali da bez unapređenja opšte pismenosti ne može biti značajnog napretka u borbi protiv dezinformacija. Nažalost, smatra da je obrazovni sistem na veoma niskom nivou, što dodatno otežava razvoj digitalnih kompetencija.
Glavni urednik TV K3 iz Prnjavora, Branko Dakić, za Gerilu ističe da je u vremenu ubrzane digitalizacije i ekspanzije društvenih mreža veoma lako postati žrtva dezinformacija. Navodi da čak i novinarima ponekad nije jednostavno razlikovati tačne informacije od spinova i lažnih vijesti, ali da oni imaju mogućnost provjere kroz pouzdane izvore. S druge strane, prosječni čitaoci često nemaju te resurse i zbog toga lako postaju mete dezinformacija, nerijetko formirajući stavove na osnovu naslova, klikbejtova ili čak satiričnih tekstova.
Dakić upozorava da je nizak nivo digitalne pismenosti jedan od najvećih problema u BiH. Iako većina koristi pametne telefone i računare, istraživanja pokazuju da BiH spada među zemlje s najnižim nivoom digitalnih vještina u Evropi. Podaci govore da svaki četvrti stanovnik tri mjeseca nije koristio internet, dok preko 40% populacije nema ni osnovne digitalne kompetencije, što predstavlja ozbiljan izazov za društvo.
Dezinformacije – hibridni sistem prijetnji opstanku društva
Komunikacijska savjetnica i medijska trenerica Marija Milić kaže da je sve teže razlikovati informacije od dezinformacija, jer su ljudi na to navikli. Glavni izvor lažnih vijesti su anonimni portali bez impresuma i odgovornosti. Oni plasiraju netačne informacije koje prenose komercijalni mediji, društvene mreže, pa čak i javni servisi. Ljudi vjeruju da iza tih portala stoje novinari, iako tu nema redakcije. Političarima ovakvo stanje odgovara jer im olakšava blaćenje protivnika. Niko od političkih aktera ne pokazuje ozbiljnu volju da promijeni situaciju.
Milić upozorava da rast online medija donosi globalne probleme. Dok uređena društva dezinformacije shvataju kao prijetnju, Bosna i Hercegovina nema jasan okvir za borbu protiv njih. Evropska unija ima Strategiju za borbu protiv dezinformacija, a kod nas vlada potpuni haos. Milić poredi ovakvo stanje s neuređenim saobraćajem. Dezinformacije nisu bezopasne – tokom pandemije su dovele i do ljudskih žrtava zbog lažnih informacija o liječenju.
Evropska unija već godinama razvija strategije za borbu protiv dezinformacija, uključujući Kodeks dobre prakse, East Stratcom Task Force i zakonodavne prijedloge koji podrazumijevaju transparentnost algoritama i odgovornost platformi. U Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, međutim, svijest o dezinformacijama kao hibridnoj prijetnji tek počinje da se formira.
Gerila.info
