Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Izmjene zakona o finansiranju političkih stranaka kojim se ukida budžetsko finansiranje svim partijama u Republici Srpskoj. O ovom zakonu govorilo se i u novoj emisiji GERILA podcasta “Skupštinski nadzor”.
Pomenuti zakon je stigao kao odgovor nakon odluke Kristijana Šmita da zabrani finansiranje iz budžeta SNSD-u i Ujedinjenoj Srpskoj.
Stranke iz Republike Srpske najviše budžetskih sredstava dobijaju iz budžeta Republike i iz budžeta gradova i opština. Međutim, stranke se finansiraju i na druge načine – preko donacija, članarina, izdavaštva. Nema nikakve sumnje da će izmjene ovog zakona najviše pogoditi opozicione stranke, ali i manje SNSD-ove „satelite“.
– Zakon propisuje nekoliko načina finansiranja stranaka, ali finansiranje iz budžeta jeste najdominantnije. Prošle godine stranke su prijavile oko 21 milion maraka, a 16 miliona maraka došlo je iz budžeta. Oko četiri ili pet miliona su donacije i članarine, a ostalo je gotovo zanemarivo. To su zvanični izvori finansiranja, dok su oni nezvanični svakako u mnogo većim iznosima – kaže za GERILU Damjan Ožegović iz Transparency International BiH.
Ne treba, dodaje on, zaboraviti da stranke koje su na vlasti imaju pod svojim kontrolom javna preduzeće, javne ustanove i druge institucije iz kojih crpe sredstva. Najčešće se to dešava kroz postupke javnih nabavki, ali i putem javno-privatnih partnerstava, koncesija, izvođenja različitih radova.
– Donacije pravnih lica se rijetko prijavljuju, a upravo su oni, indirektno ili prikriveno, najveći finansijeri političkih partija kroz crne fondove i kroz neprijavljene donacije. Zakon o finansiranju političkih partija govori do kojeg iznosa se mogu finansirati stranke iz budžeta. Upravo zbog tih limita, koji strankama nikada nisu dovoljni, i postoji ova „siva zona“ finansiranja stranaka – rekao je Ožegović.
Poslanik Liste Za pravdu i red u parlamentu Srpske Đorđe Vučinić ističe kako se i male stranke iz vladajuće koalicije finansiraju dobrim dijelom iz budžeta, ali i izvlačenjem para iz javnih preduzeća.
– Ja mogu transparentno sve pokazati i dokazati kako naša Lista radi. Jasno je kako smo izašli na prošle izbore i kako smo u trku ušli sa svega 15.000 konvertibilnih maraka. „Izgurali“ smo četiri poslanika u NSRS i poslanika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH. I da imamo priliku i da smo na nekim rukovodećim pozicijama, ne bismo nikada radili kako ovi koji su na vlasti rade – rekao je Vučinić.
Opozicija će, dodaje on, biti uzdrmana usvajanjem ovog zakona. Partije imaju redovne kampanje, prostorije, račune i sve to se plaća zahvaljujući parama koje dobijaju iz budžeta, a to je sada eliminisano.
– Trebaju nam pare za redovnu političku kampanju. Kako ćemo da platimo posmatrače? Ame prijave na izbore koštaju nekoliko hiljada ili nekoliko desetina hiljada maraka. Samo u Trebinju imamo gotovo pedeset izbornih mjesta. Treba nam najmanje sedam-osam hiljada maraka da „pokrijemo“ posmatrače. Plus da im kupimo da nešto jedu i da piju – istakao je Vučinić.
U politici, dodaje on, sve košta: prostorije, zaposleni, medijski prostor. Iznajmljivanje sale za tribinu tokom kampanje negdje košta 200, negdje 300, a negdje 500 maraka, ali košta. Ozvučenje košta par stotina maraka, kao i bina. A ako je centralna tribina na otvorenom, to košta najmanje par hiljada maraka.
– Morate platiti obezbjeđenje… Milion sitnih stvari koje su na prvi pogled bezazlene, a bez kojih se ne može. Ovi na vlasti se bore za svaku marku. Njima je potpuno nebitno hoće li se graditi negdje put ili se neće graditi. Ako se i gradi, njih ne zanima da li će cijena biti sedam puta veća ili će kasniti radovi 12 godina – kazao je Vučinić.
Finansiranje stranaka iz budžeta je, dodaje Ožegović, uvedeno kao dio antikoruptivnog mehanizma. Zahvaljujući tom obliku finansiranja stranke ne moraju da se dovijaju kako da prežive svaku budžetsku godinu.
– Međutim, to nije primjenjivo na društvo kao što je Bosna i Hercegovina. Zbog velike kontrole javnih resursa to se pokazalo kao veoma neefikasno, jer velike stranke bivaju samo veće, a manje stranke ne dobijaju ništa što bi im pomoglo da pariraju velikim strankama. Manjim strankama koje su na vlasti takođe ne odgovara ovo ukidanje, jer ne mogu da prežive sa jednom ili dvije institucije koje su dobile, iako smo vidjeli da se iz jedne banje može izvući sasvim dovoljno novca – dodao je Ožegović.
OPŠIRNIJE U VIDEU
G.Dakić
