Banjalučko naselje Mejdan je tek jedan primjer; ukoliko izmjene regulacionog plana budu usvojene a izgradnja realizovana, biće uništeno jedino veće dječije igralište u bloku, kao i velika zelena površina vrtića Neven. Nacrtom izmjena plana oduzimaju se postojeći parkinzi, ne obezbjeđuje dovoljno novog parking prostora, predviđa se povećanje stambenog prostora za oko 70 odsto, ali se zato ne predviđa ni jedna nova zelena površina.
Poludivlja gradnja legalizovana kroz usvajanje izmjena regulacionih planova u posljednjih petnaestak godina uzela je maha u svim naseljima i kvartovima Banja Luke. Nepostojanje Urbanističkog plana koji bi jasno definisao planove razvoja i nove gradnje u gradu kroz loše mehanizme zaštite interesa grada i stanovnika Banjaluke, oličene u predstavnicima grada i odbornicima banjalučke skupštine, od Banjaluke prave urbanu džunglu u kojoj život postaje nemoguć.
Ruke trljaju jedino investitori, koji od izgradnje novih objekata u Banjaluci posljednjih godina zarađuju milione. Primjera je previše.
Za dio banjalučkog naselja Obilićevo/Mejdan na inicijativu Grada, kako piše u tekstualnom dijelu nacrta, u pripremi je izmjena regulacionog plana koji će investitorima omogućiti izgradnju dvadesetak novih stambeno-poslovnih objekata u srcu naselja.
NA UDARU DJEČIJE IGRALIŠTE I DVORIŠTE VRTIĆA
Gustina stanovanja bi se, ukoliko izmjene regulacionog plana budu usvojene a izgradnja realizovana, u ovom dijelu naselja povećala sa sadašnjih oko 380 stanovnika po hektaru na više od 500, a što nije praćeno izgradnjom dodatne neophodne infrastrukture i pratećih sadržaja.
Naprotiv, planirano je da bude uništeno jedino veće dječije igralište u bloku, kao i velika zelena površina vrtića Neven u tom naselju. Nacrtom izmjena plana oduzimaju se postojeći parkinzi, ne obezbjeđuje dovoljno novog parking prostora, a predviđa povećanje stambenog prostora za oko 70 odsto. Nije predviđena ni jedna nova zelena površina, saobraćajnice ostaju uske i velikim dijelom unutar stambenh blokova, što nije dobro rješenje, dok je u cijelom naselju predviđeno oko 280 parking mjestana oko 1.400 stanova.
O saobraćajnoj gužvi koja će nastati u tom dijelu grada jer izgradnju i naseljavanje neće pratiti proširenje saobraćajnica prema centru grada suvišno je i govoriti.
Zbog svega navedenog, ali najviše zbog činjenice da će naselje ostati bez igrališta i zelenih površina, pobunili su se mještani tog dijela Mejdana. U naselju živi veliki broj djece koja u najvećoj mjeri za igru koriste postojeće dječije igralište smješteno između zgrada koje su pravljene u vrijeme kada je Banjaluka imala važeći Urbanistički plan.
„Primarni razlog protivljenja je što je predviđeno da jedino bezbjedno dječije igralište u širem krugu naselja bude betonirano saobraćajnicom i parking mjestima, čime bi se igralište svelo na par metara kvadratnih površine, sa izraženo ugroženom bezbjednošću djece. Naročito je problematično što su parkinzi i saobraćajnica vec predviđeni na igralištu u blizini, tako da ovo ostaje jedino igralište i veća zelena površina u naselju“, kaže Irena Radić Babić, mještanka ovog naselja.
Ona dodaje da su mještani detaljnijom analizom nacrta izmjena regulacionog plana uočili da igralište nije jedina zelena površina na udaru.
„Nakon toga građani su uočili i da se od javne predškolske ustanove vrtića Neven, koji je poznat po svom prostranom dvorišu, dvorište oduzima, ponovo za saobraćajnicu i parkinge, dok bi preostali dio dvorišta vrtića pripao bloku stambenih zgrada kao tzv. ‘novi skver’, tako da bi oko 200 djece dobilo saobraćajnicu umjesto igrališta“, navodi Radić Babić.
Činjenica da će im se naselje, ukoliko izmjene regulacionog plana u sadašnjem obliku prođu gradsku skupštinu, pretvoriti u urbanu džunglu bez plana natjerala je stanovnike ovog dijela naselja da reaguju. Na vanrednom zboru građana u mjesnoj zajednici Obilićevo građani su u velikom broju iskazali nezadovoljsto načinom planiranih izmjena regulacionog plana, a od nadležnih gradskih institucija ultimativno su zatražili da dječije igralište mora preživjeti izmjene regulacionog plana.
U GRADSKOJ UPRAVI ZAKOPČANI DO GRLA
„Planiramo uložiti detaljne prigovore sa prijedlozima konkretnih rješenja koje smatramo prihvatljivim i za postojeće stanare, i Grad i investitore. Vjerujemo da, ukoliko bude postojala volja, ovo naselje može ostati po mjeri čovjeka, paralelno sa izgradnjom novih kolektivnih stambeno-poslovnih objekata. Dakle, mi ne odbacujemo izgradnju, samo tražimo izgradnju u humanim vrijednostima“, kaže Irena Radić Babić.
Iz banjalučke Gradske uprave nisu odgovorili na pitanja Valtera u vezi sa planiranim izmjenama regulacionog plana za Mejdan. Tražili smo odgovor na pitanja zašto se insistira na izgradnji novih višespratnica u već gusto naseljenim dijelovima grada kao i zašto, godinama, izgradnju novih stambenih objekata ne prati izgradnja pratećih sadržaja neophodnih za normalno stanovanje u urbanim dijelovima grada.
„Nadamo se da će naši prigovori naići na razumjevanje, što ćemo vidjeti na javnoj raspravi koja će se održati u decembru. Nakon toga, razmotrićemo naredne korake, o kojim ćemo obavijestiti javnost ukoliko bude potrebe, tj. ako se naši prijedlozi i prigovori ne usvoje. Zasad smo dobili obećanje od predstavnika Grada da zelena površina i igralište u ulici Marka Kraljevića, koje je bilo primarni razlog naše pobune ostaje u sadašnjem obliku, tj. da odustaju od saobraćajnice i parkinga, a da istovremeno traže rješenje i kako bi sačuvali dvorište vrtića Neven“, govori Irena Radić Babić.
Međutim, jasno protivljenje stanovnika Mejdana i prepuna sala MZ natjerala je predstavnike gradske administracije na promjenu stava. Vuk Višekruna, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje grada Banjaluka, najavio je da bi gradska vlast djelimično mogla usvojiti primjedbe građana.
„Po tom važećem planu predviđena je saobraćajnica sa parkinzima u okviru bloka u Ulici Marka Kraljevića i pored vrtića ‘Neven’. Izrađivač izmjene plana firma ‘Institut za građevinarstvo’ je zadržala ta rješenja. Međutim, građani su za drugačiju varijantu i mi iz Odjeljenja sa izrađivačem plana tražimo optimalna rješenja“, kazao je Višekruna.
Višekruna je, inače, jedan od obuhvaćenih krivičnom prijavom koju su banjalučkom Okružnom javnom tužilaštvu, zbog donošenja izmjena četrdesetak regulacionih planova u gradu bez zakonskog okvira, podnijeli predstavnici građanske inicijative Za plan. Krivična prijava podnesena je protiv Višekrune, gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića i odbornika u banjalučkoj gradskoj skupštini koji su glasali za predložene izmjene, iako ne postoji Urbanistički plan kao osnov za usvajanje svih izmjena postojećih i donošenje novih regulacionih planova u gradu Banjaluka.
STANIVUKOVIĆ I ODBORNICI VEĆ KRIVIČNO PRIJAVLJENI
„Postojanje osnova sumnje da su u vremenskom periodu od početka 2022. do danas, u Banjoj Luci, kao službena i odgovorna lica, djelujući zajedno i po prethodnom dogovoru kao saizvršioci, u namjeri da drugome – prvenstveno privatnim investitorima pribave znatnu imovinsku i drugu korist, svjesno kršeći zakone i druge propise, iskoristili svoj službeni položaj i ovlašćenja, te očigledno nesavjesno postupali u vršenju službe, tako što su pokretali, pripremali, predlagali i usvajali više od 30 odluka, zaključaka i drugih akata o izradi i izmjenama regulacionih planova, iako su bili svjesni ili su morali biti svjesni da za takvo postupanje ne postoji valjan i usklađen planski dokument višeg reda (Urbanistički plan), čime su teže povrijedili prava građana na zakonito i transparentno upravljanje prostorom, nanijeli štetu javnom interesu koji se ogleda u očuvanju urbanističkog reda i pravne sigurnosti, te omogućili stvaranje uslova za sticanje protivpravne imovinske koristi trećim licima kroz buduću gradnju na osnovu nezakonitih planskih akata“, navodi se u krivičnoj prijavi u koju je Valter imao uvid.
Dalje piše da prijavljeni ne koriste Urbanistički plan iz 1975. da bi mogli očuvati postojeće stanje, da ga zloupotrebljavaju kao izgovor kako bi, u odsustvu novog, modernog plana, krojili prostor po mjeri investitora.
„To je kao da se pozivate na ustav iz 18. vijeka da biste opravdali regulaciju interneta. Taj plan, zamišljen u eri pisaćih mašina i telefona sa brojčanikom, jednostavno ne može biti valjan osnov za planiranje grada u 21. vijeku. Odredba o produženoj primjeni plana je štit od haosa, a prijavljeni su je pretvorili u mač kojim komadaju javni interes. Ali ono što je još bitnije je činjenica da novi Regulacioni planovi nisu u skladu ni sa tim starim Urbanističkim planom. Kada god smo analizirali, utvrdili smo da nije u saglasnosti i da se Gradska uprava oslanja na činjenicu da to niko ne provjerava“, piše u krivičnoj prijavi protiv Stanivukovića, Višekrune i odbornika.
Iz banjalučkog Okružnog tužilaštva kratko su potvrdili da je predmet po krivičnoj prijavi u radu. Prijava je podnesena 30. oktobra ove godine.
„Podnesena je krivična prijava zbog niza izmjena regulacionih planova suprotno Zakonu o uređenju prostora i građenju, jer nisu bili u skladu sa važećim Urbanističkim planom i Prostornim planom. To su im ukazivali građani na javnim raspravama, stručna javnost u pisanim primjedbama, Republička inspekcija kroz obustavu postupaka izmjena. Uprkos svemu tome, Gradska uprava je nastavila s ovim načinom nezakonitog djelovanja, čime su svjesno zloupotrijebili službenu dužnost“, kaže advokat Aleksandar Jokić.
Stručnjaci arhitektonsko-građevinske struke godinama upozoravaju na neplansku gradnju u Banjaluci i posljedice koje takva gradnja ima po kvalitet stanovanja i života u najvećem gradu Republike Srpske. Jasno se godinama napominje da je izbjegavanje donošenja novog Urbanističkog plana napravilo ogromne probleme „na terenu“ i da se pogodovanjem investitorima ne postiže harmoničan razvoj grada i ne ostvaruje kvalitet života svih njegovih stanovnika.
Redovna profesorica na Katedri za urbanizam banjalučkog Arhitektonsko-građevinskog fakulteta Brankica Milojević objašnjava da se urbani razvoj Banjaluke tri decenije odvija bez Urbanisičkog plana. Prvi i jedini do sada usvojen je Urbanistički plan grada Banjaluka za period 1975-1990. Taj plan na veoma kvalitetan način definisao je, napominje Milojević, planski period i dugo poslije njegovog isteka bio je dobar planski osnov za strateški razvoj grada, jer su njegovi planski kapaciteti bili za 206.000 stanovnika, odnosno prostorno-fizički kapacitet za 230.000 stanovnika.
Nakon isteka važenja Urbanističkog plana, pristupilo se izradi novog, ali i pored nekoliko pokušaja novi Urbanistički plan iz različitih razloga nikada nije usvojen. Posljednji pokušaj desio se 2017., ali Urbanistički plan nikada nije donesen, što obilato koriste investitori nailazeći na saradnju i aktuelnih ali i svih prethodnih gradskih vlasti.
„U 2020. godini urađena je 1. faza Urbanističkog plana 2020-2040 -Stanje urbanog uređenja Banjaluke, što je detaljno razmatrano na sjednici Savjeta plana. Nacrt Urbanističkog plana Banjaluke 2020-2040 je utvrđen u novembru 2021. god., nakon prethodno provedene stručne rasprave i učešća Savjeta u tom procesu, a javni uvid je obavljen od 6. decembra 2021. do 19.januara 2022. godine. Tada je došlo do zaustavljanja izrade urbanističkog plana i intenziviranja donošenja regulacionih planova, koji nisu bili usklađeni sa planom višeg nivoa, što je ugrozilo sam integritet procesa izrade urbanističkog plana i dovelo u pitanje njegov strateški karakter. Skupština grada Banjaluke je od definisanja nacrta UP u novembru 2021. do danas usvojila preko 40 takvih regulacionih planova.
Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjevima tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa“, upozorava profesorica Milojević.
IZRADA 27 NOVIH REGULACIONIH PLANOVA
Ona navodi da je prema važećim, usvajanim, regulacionom planovima omogućen stambeni kapacitet za preko 400.000 stanovnika u Banjaluci, što se permanentno povećava usvajanjem svakog novog regulacionog plana. U pripremanom Urbanističkom planu Banjaluke 2020-2040. godina usvojena je realna demografska projekcija od 176.000 stanovnika do 2040., što ukazuje na ozbiljnu stratešku neusaglašenost jedne od osnovnih urbanih funkcija (stanovanje i broj stanovnika) sa svim ostalim aspektima urbanog prostora.
Ova banjalučka profesorica upozorava da izrada regulacionih planova bez uporišta u Urbanističkom planu predstavlja rizik sa dalekosežnim posljedicama po kvalitet urbanog prostora, zaštitu živtne sredine i funkcionianje grada kao cjeline.
„Posebno zabrinjava činjenica da gradska uprava konstantno radi na pripremi i donošenju novih regulacionih planova. Jedan od takvih je i nacrt izmjene dijela Regulacionog plana Obilićevo, u kojem je zelena površina blokovskog parka, kao nasljeđe socijalističkog urbanizma, predviđena dijelom za parking prostor, a nova stambena izgradnja dodatno guši prostor i smanjuje kvalitet života stanovnika. Saobraćaj u regulacionim planovima se ne planira na stručan i odgovoran način, koji se zasniva na bilansu i ocjeni stanja, problemima i egzaktnim planskim potrebama, već sve ostaje nedefinisano“,objašnjava profesorica Milojević.
Inače, u junu 2025. skupština grada Banjaluka odbila je prijedlog građanske inicijative Za plan da bude obustavljena izrada regulacionih planova do usvajanja urbanističkog plana. Na istoj sjednici su usvojene odluke o usvajanju ili pristupanju izradi 27 novih regulacionih planova. Rezultat je, između ostalog, i ono što se trenutno dešava na Mejdanu.
„Imamo aktuelnu situaciju još jedne u nizu mnogobrojnih izmjena i hiperprodukcije regulacionih planova u našem gradu. Ovaj se plan donekle razlikuje od prethodnih, ali ne po kvalitetu planiranja, već po stepenu uključenosti građana u proces. Ta uključenost, međutim, nije rezultat redovne prakse, već su je nezadovoljni građani sami inicirali i sami se organizovali da se suprotstave planskim rješenjima koja im se nameću“, kaže Igor Uletilović iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.
Uletilović navodi i da stambeni blokovi ne mogu i ne bi smjeli imati tranzitni protok saobraćaja kroz unutrašnje saobraćajnice u bloku. Iz Centra za životnu sredinu napominju da je u konkretno nacrtu izmjena regulacionog plana za Obilićevo niz nedopustivih elemenata, od ukidanja zelenih površina, nedovoljnog broja parking mjesta, do realnog scenarija stvaranja nepodnošljivih saobraćajnih gužvi u stambenom naselju.
MEJDAN KAO IZUZETAK
Igor Mandić, odbornik Liste za pravdu i red u banjalučkoj gradskoj skupštini, dodaje da djelimično povlačenje gradskih vlasti i odustajanje od izgradnje saobraćajnice preko dječijeg igrališta na prvu izgleda kao značajan pomak i pobjeda stanara. Ostaje, ipak, problem najavljene izgradnje nove 23 višespratnice sa oko 800 novih stanova i poslovnih objekata.
„Naselje koje je još uvijek u velikoj mjeri sačuvalo svoje zelene površine, veliki broj odraslih stabala drveća, očigledno je zbog svoje blizine centru grada vrlo atraktivno investitorima. Umjesto da se povede računa o hroničnom nedostatku parking mjesta, zagušenim saobraćajnicama, Gradskom mostu koji je svako jutro i poslije podne zagušen automobilima, neko se dosjetio mijenjati Regulacioni plan, dodati samo u jednom obuhvatu tone betona i čak 23 nove zgrade. Ovim regulacionim planom ne rješava se ni jedan od trenutnih problema koje stanari imaju, ali će se u slučaju da ovaj plan bude usvojen i realizovan, sigurno stvoriti dodatni i novi. Gdje parkirati stotine novih automobila, u koje vrtiće i škole upisati stotine nove djece? Mislim, da je u ovom momentu, sve do izgradje mosta u Docu i usvajanja novog Urbanističkog plana, jedino rješenje i jedini način da se izbjegne haos, potpuno odbacivanje predloženog Regulacionog plana“, smatra ovaj odbornik Liste za pravdu i red.
Mandić podsjeća i na problem koji malo ko trenutno spominje. To je zagađenost vazduha u Banjaluci, naročito u zimskom periodu. Ekstremno povećanje gustine stanovanja na relativno malom prostoru, ogromno povećanje broja automobila i doatno usporavanje cirkulacije vazduha zbog izgradnje novih višespratnica, sigurno neće doprinijeti rješavanju problema zagađenosti vazduha.
Investitori o zdravlju građana gotovo sigurno ne vode računa. Nisu ni dužni. Oni koriste to što sa druge strane stola decenijama imaju ljude sa kojima se lako dogovore. Kao i to što stanovnicima Banjaluke uglavnom ništa ne smeta, a kada im i smeta uglavnom nemaju hrabrosti da progovore. Mejdanski slučaj ipak je izuzetak, a ne pravilo. Jer Mejdan je uvijek bio drugačiji.
valter portal
