Zvanični rok za početak naplate karbonskih taksi za izvoz u EU se ne prolongira. BiH hvata posljednji voz — pod uslovom da zakon ne ostane mrtvo slovo na papiru.
Dok evropski uvoznici već godinu dana prikupljaju podatke o emisijama iz uvezene robe iz trećih zemalja, Bosna i Hercegovina tek sada, u drugoj polovini 2025. godine, pravi prve ozbiljne korake da izbjegne udar koji prijeti njenoj industriji — i njenim građanima.
Od 1. januara 2026. godine, Evropska unija počinje da naplaćuje CBAM takse na cement, čelik, aluminijum, đubriva, vodonik i električnu energiju iz zemalja koje nemaju sistem trgovine emisijama CO₂ (ETS). BiH — još uvijek nema nijedan od uslova.
Mehanizam za prilagođavanje emisija ugljenika na granicama (CBAM) je novi regulatorni instrument Evropske unije, koji od 1. januara 2026. godine uvodi obavezu plaćanja taksi na uvoz proizvoda iz zemalja koje nemaju sistem naplate emisija CO₂ sličan evropskom ETS-u.
Kako su iz Delegacije EU u BiH naveli za Gerilu: „CBAM je način da se izbjegne takozvano ‘ugljično curenje’, odnosno prebacivanje industrije iz EU u zemlje sa slabijim klimatskim zakonodavstvom. On osigurava jednake uslove za proizvođače unutar i izvan Unije.”
Zakonski preduslov konačno pokrenut
Nakon višegodišnjih zastoja i međuentitetskih blokada, Savjet ministara BiH je 25. jula ove godine napokon utvrdilo Prijedlog zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije, čime je formalno otključana mogućnost za formiranje berze električne energije — ključnog uslova da se BiH makar za izvoz struje izuzme iz CBAM režima.
„U narednih mjesec, mjesec i po dana planiramo, kroz mapu puta za ETS, ispuniti sve potrebne korake da RS i FBiH budu izuzete od CBAM-a do kraja godine“, rekao je Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara BiH.
EU poručuje: „Rok ostaje. Nema odgađanja“
Na pitanje Gerile da li postoji mogućnost prolongiranja početka primjene CBAM-a, Odjel za komunikacije Delegacije EU u BiH kategorički odgovara:
„Prema zakonima EU, ne postoji pravni osnov za odgađanje roka do 2027. godine za BiH ili bilo koju drugu zemlju koja nije članica EU. Vremenski okvir EU za CBAM ostaje nepromijenjen. Bosna i Hercegovina se mora pripremiti odmah kako bi bila usklađena sa svim obavezama od januara 2026. godine.“
Delegacija EU naglašava da jedini način da se BiH oslobodi obaveze kupovine CBAM certifikata jeste uspostavljanje funkcionalnog ETS-a, sa svim pratećim komponentama:
-
zakon o ETS-u,
-
berza električne energije,
-
nacionalna platforma za trgovanje emisijama,
-
robustan MRV sistem (praćenje, izvještavanje, verifikacija).
Prelazna faza CBAM-a je započela 1. oktobra 2023. godine i traje do kraja 2025, tokom koje kompanije iz zemalja koje izvoze u EU (poput BiH) moraju kvartalno izvještavati o emisijama CO₂ iz svojih proizvoda. U ovom periodu nema finansijskih obaveza — nije potrebno plaćati CBAM takse, ali je izvještavanje obavezno i služi kao priprema za punu primjenu.
Od 1. januara 2026. godine, uvoznici u EU će biti dužni da kupuju CBAM certifikate, čime počinje stvarna finansijska naplata emisija.
Uspostava ETS-a – ambicija ili iluzija?
Premijer FBiH Nermin Nikšić ističe da je uvođenje ETS sistema do kraja 2025. ključ za izbjegavanje ekonomskog udara:
„Ako želimo zadržati izvoz, moramo hitno uspostaviti okvir koji EU prepoznaje. BiH je posljednja u regiji bez funkcionalne energetske berze.“
Sličan stav iznio je i ministar energije FBiH Vedran Lakić, koji upozorava da će bez ETS sistema, „desetine miliona evra godišnje završavati u Briselu“, umjesto da ostanu u BiH.
„Taj novac možemo usmjeriti u modernizaciju, smanjenje emisija i podršku zelenoj tranziciji“ – rekao je Lakić, najavljujući i linije finansijske podrške preko Razvojne banke FBiH za firme koje žele instalirati solarne panele.
Da vlasti u BiH ne dočekuju spremne početak naplate CBAM takse, pokazuje i odgovor Srđana Amidžića, ministra finansija i trezora BiH, koji je na pitanje novinara Gerile odgovorio da se finansijska razlika u novim taksama može “namiriti sredstvima koja su namjenjena za Oružane snage BiH”.
Amidžić se time više referisao na najave resornog ministra u kupovinu nove vojne opreme, čemu se SNSD ministri u Savjetu ministara BiH protive.
“Ovaj problem će vjerovatno biti rješavan na nivou entiteta, odnosno Brčko distrikta, onog momenta kad to zaživi”, rekao je Amidžić i dodao da to nije trošak koji se plaća na novou zajedničkih institucija tako da Ministarstvo finansija BiH nije ni radilo projekciju koliki će biti direktni troškovi za bh.izvoznike, kao i indirektni efekti na cijene na domaćem tržištu.
Šta je to berza električne energije i kako funkcioniše?
Uspostava berze električne energije igra ključnu ulogu u procesu dekarbonizacije energetskog sektora, jer omogućava transparentno i konkurentno formiranje cijena zasnovano na tržišnim principima. Kroz berzu, proizvođači – uključujući one iz obnovljivih izvora – dobijaju ravnopravan pristup tržištu, što podstiče investicije u čistu energiju i smanjuje zavisnost od fosilnih goriva.
Takođe, funkcionalna berza je tehnička osnova za uvođenje sistema trgovine emisijama (ETS), jer omogućava precizno praćenje energetskih tokova i povezanih emisija CO₂. Ona je neophodna za povezivanje sa regionalnim i EU tržištima, čime se otvaraju mogućnosti za izuzeće iz CBAM režima, ali i za veću sigurnost snabdijevanja i bolju upotrebu domaćih kapaciteta.
U konačnici, berza nije samo tržišni mehanizam – već strateški alat za zelenu tranziciju, jačanje konkurentnosti i izbjegavanje gubitaka kroz plaćanje karbonskih taksi EU.
Ono što je bitno, ističu ekonomisti, jeste da BiH sistem uvede na ispravan način, kako bi se pravilo upravljalo prihodima od ETS-a.
“BiH trenutno nema fiskalni i regulatorni kapacitet da pravilno upravlja prihodima od ETS-a, ali ako se sistem uvede na ispravan način onda se podrazumijeva i izgradnja i usklađivanje kapaciteta tako da se može upravljati. U suprotnom bi značilo sa sistem u stvari nije u potpunosti uspostavljen a pozitivni efekti bi izostali”, ističe ekonomista Igor Gavran i dodaje da je razumljiv bojazan “da vlasti shvate ove prihode jednako kao i one od akciza i putarina”.
“Odnosno kao formalno namjenska sredstva koja se svejedno mogu zloupotrijebiti i nenamjenski trošiti. Zato je jako važno da se ništa ne improvizuje radi fiktivnog ispunjavanja uslova nego da se stvarno uspostavi potpuno funkcionalan sistem sa svim zaštitnim mehanizmima protiv zloupotreba i nenamjenskog trošenja”, naglašava Gavran u analizi za Gerilu.
Ekonomski stručnjak Svetlana Cenić takođe ističe da postoji mogućnost neželjenog “popunjavanja crnih rupa” budžeta od prihoda od ETS-a, ali da to zavisi od dizajna sistema.
“Političke najave sada govore da BiH “cilja ETS do kraja 2025.” zbog CBAM-a, ali ništa samo po sebi još ne garantuje namjensko trošenje bez eksplicitne norme. EU praksa je jasna – minimalno 50% prihoda od aukcija ide za klimu/energetiku, a prosjek je oko 75%, i postoje fondovi poput Modernisation/Innovation Funda. BiH može preuzeti taj model, posebno Socijalni klimatski fond za ugrožena domaćinstva i dekarbonizaciju industrije”, dodaje Cenić za Gerilu.
Cenić dodaje da ETS može postati “parafiskalni namet bez kontrole” ako se ETS uvede bez jasnih pravila.
“Odnosno moraju se donijeti nadležnosti na državnom nivou, MRV sistem (monitoring-reporting-verification), i zakonsko namjensko trošenje prihoda. BiH još nema državni klimatski zakon ni potpuno usklađen MRV paket, a rok u preporukama EU/EnC je decembar 2025, što povećava rizik prikupljanja bez jasne redistribucije”, ističe Svetlana Cenić.
Ona dodaje BiH “ima dugu istoriju parafiskalnih nameta i fragmentacije nadležnosti, pa je i reputacioni rizik realan ako ne bude ring-fencinga prihoda”.
EU4Energy za Gerilu: „Zakonski okvir nije dovoljan – mora da funkcioniše“
Za Gerilu je odgovor dostavio i tim projekta EU4Energy, koji finansira Evropska unija, uz jasnu poruku:
„Zakon je važan korak, ali bez njegove potpune provedbe, tržišne integracije i uspostave ETS-a – izuzeće od CBAM-a nije moguće. Potrebna je digitalizacija mreže, jačanje kapaciteta institucija i koordinacija svih nivoa vlasti.“
EU4Energy je projekat koji finansira Evropska unija s ciljem da pomogne zemljama Istočne Evrope i Zapadnog Balkana — uključujući BiH — u energetskoj tranziciji i usklađivanju sa EU standardima, posebno u kontekstu dekarbonizacije i CBAM-a.
U BiH, EU4Energy ima ključnu ulogu u pripremi zakonskih, tehničkih i institucionalnih uslova za uvođenje sistema trgovine emisijama (ETS), uspostavu berze električne energije i implementaciju MRV sistema (praćenje, izvještavanje i verifikacija emisija CO₂).
Kako je tim EU4Energy naveo za Gerilu, njihova misija je da omoguće tehnički, regulatorni i edukativni temelj za fer tržište energije i ekonomsku otpornost BiH u vremenu koje donosi ozbiljne klimatske i regulatorne izazove.
“CBAM nije tehnička prilagodba. To je test ekonomske otpornosti i strateško pitanje opstanka izvozne konkurentnosti BiH“, navodi se u odgovoru za Gerilu.
Koliko će to koštati – i koga?
Na direktno pitanje Gerile o tome kako će CBAM uticati na cijene proizvoda u BiH, iz Delegacije EU u BiH su odgovorili da još uvijek ne postoje zvanične procjene o konkretnim procentima poskupljenja, ali da će ekonomski efekti mehanizma biti neizbježni i višeslojni:
„Troškovi proizvodnje će porasti zbog ulaganja u dekarbonizaciju. CBAM se primjenjuje na izvoz, ali može izazvati lančano povećanje cijena unutar BiH, kroz rast ulaznih troškova i cijena energenata, posebno ako se uvede nacionalni ETS.“
U praksi to znači da će kompanije koje izvoze proizvode kao što su aluminijum, cement, čelik i đubriva, a koje do sada nisu imale obavezu da obračunavaju emisije CO₂, morati da ulažu u nove tehnologije, automatizaciju i energetsku efikasnost — sve kako bi izbjegle previsoke CBAM troškove. Ti novi troškovi, iako formalno vezani za izvoz, ugradiće se i u cijene proizvoda koji ostaju na domaćem tržištu.
Pored toga, proizvođači koji ne izvoze direktno, ali zavise od sirovina ili energenata koji su pogođeni CBAM-om (npr. električna energija, metalni limovi, cement), suočiće se sa višim ulaznim troškovima, što se reflektuje kroz skuplje finalne proizvode. Ovaj efekat može posebno pogoditi građevinski sektor, prehrambenu industriju i mala i srednja preduzeća, koja nemaju kapacitete da se brzo prilagode.
Ako BiH uvede nacionalni ETS, što je trenutno planirano kao nužan odgovor na CBAM, dodatni troškovi će se obračunavati i na domaćem tržištu, kroz mehanizme naplate emisija za sve operatere, a ne samo izvoznike. To bi u konačnici značilo poskupljenje električne energije, građevinskog materijala i transporta, čak i za krajnje potrošače i domaćinstva.
Svetlana Cenić, ekonomista, za Gerilu kaže da CBAM može biti izgovor za neosnovana poskupljenja, ali pod uslovom – ako se ne nadzire. Mueđutim i tu, kako ističe, postoje objektivne granice.
“Značajna poskupljenja “zbog CBAM-a” u 2025. su upitna. Od 2026. CBAM se plaća i odnosi se samo na željezo/čelik, cement, aluminij, gnojiva, vodonik i električnu energiju, odnosno ne na svu robu/usluge”, ističe Cenić.
Onda doda je da kada se uspostavi funkcionisanje ETS-a da će to povećati trošak ugljenika za obuhvaćene sektore, prije svega elektroenergetika i veliki industrijski emiteri.
“Poskupljenje izvan tih lanaca može biti oportunistički. Tu treba aktivirati Vijeće za konkurenciju i tržišne nadzore jer je zabranjeno kartelsko “prelivanje” i dogovaranje cijena. Alati kontrole cijena-potrošača već postoje, a država može i treba koristiti postojeći instrumente protiv neosnovanih poskupljenja”, dodaje Cenić.
Nisu svi stručnjaci umjereni optimisti, pa tako ekonomista Igor Gavran ističe da se može očekivati domino efekat CBAM-a na domaće cijene i inflaciju.
“To je vrlo izvjesno. Iako je riječ prije svega o nečemu što se nameće zbog zahtjeva EU i pristupa njihovom tržištu, pa bi tehnički mogao da uvećava samo troškove izvoznika, sasvim je izvjesno da će svi čiji se troškovi povećaju to pokušati prebaciti i na domaće potrošače i time povećati cijene i inflaciju. Zavisno od načina implementacije, obima troškova i načina korištenja prikupljenih sredstava, omjer ovih efekata može biti manji ili veći i teško ga je precizno prognozirati unaprijed”, ističe Gavran.
On dodaje da, ako se paralelno radi na smanjenju drugih troskova i poboljšanju uslova poslovanja, to može kompenzirati ove efekte u određenoj mjeri.
“U svakom slučaju ako se paralelno radi na smanjenju drugih troškova i poboljšanju uslova poslovanja to može kompenzirati ove efekte u određenoj mjeri. A u nekim slučajevima izvoznici uopšte ne prodaju na domaćem tržištu pa tako i ne mogu prenositi ništa na domaće kupce jer ih nemaju”, kaže Gavran u komentaru za Gerilu.
Ukoliko vlasti ne uspostave jasan, transparentan i progresivan mehanizam primjene ETS-a, postoji rizik da će se ekološke obaveze pretvoriti u socijalno-ekonomski udar, bez ikakvih garancija da će se prihodi od emisijskih taksi uložiti u obnovljive izvore, subvencije za domaćinstva ili industrijsku modernizaciju.
Posljednji voz – ili voz bez voznog reda?
CBAM se već od 2023. tehnički primjenjuje — kroz obavezu kvartalnog izvještavanja o emisijama za sve koji izvoze obuhvaćene proizvode. Ali punu naplatu — i pravi udar — osjetićemo od januara 2026.
Procjene pokazuju da bi CBAM do 2030. mogao koštati BiH između 369 miliona i 1,62 milijarde eura.
Ekonomista Igor Gavran u razgovoru za Gerilu ističe da bi “industrijski troskovi u BiH bi do 2030. godine mogli biti povećani između nekoliko stotina miliona KM (neke procjene govore o minimalno 300 pa do preko 700) i čak nekoliko milijardi KM u najgorem scenariju”.
“Uvođenje ETS-a i ranije prilagođavanje bi mogli znatno smanjiti taj trošak”, dodaje Gavran.
CBAM ne dolazi – on je već tu. I dok EU jasno poručuje da „nema odgađanja“, BiH pokušava da izgradi ETS i berzu u roku koji bi, i za funkcionalne države, bio ambiciozan.
Hoće li vlast uspjeti da ovaj put ne prokocka šansu – ili ćemo plaćati ne samo takse, nego i posljedice još jedne zakašnjele reforme?
Dejan Rakita / GERILA
