Umjesto prirodne obale niče betonska staza koja krade od rijeke i obalu ostavlja bez plaža. Mišljenja oko novog šetališta su podjeljena, od onih da je dalo novi izgled gradu, približilo ga Vrbasu i uredilo obalu do onih da je uništilo mjesta za kupanje, na kojima se banjalučani kupaju decenijama, i oskrnavilo prirodu. Kako se o tome da li šetalište više odnosi nego što donosi može raspravljati tako može i o zakonitosti samog posla.
Radovi na izgradnji šetališta uz samu obalu Vrbasa ali dijelom u samom koritu rijeke od “Švedske plaže” do “Vrućice” u Šeheru (Srpskim Toplicama) počeli su nekoliko mjeseci rije nego što je investitor dobio sve potrebne dozvole. Investitor je grad Banjaluka a gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković tvrdi da grad sada ima sve potrebne dozvole. Stanivuković pred kamerama maše registratorom punim papira ali konkretne dozvole ne pokazuje. Njegova saradnica Milada Šukalo, novinaru Gerila info, dok traje konferencija na obali Vrbasa pokazuje dozvole datiranim na kraj oktobra.
Stanivuković priznaje da se radilo prije nego što su dozvole dobijene ali tvrdi da su to sve bili pripremni radovi.
“Ono što je prje izazvalo polemiku jeste dio radova koje su ovdje mještani prijavljivali, dio ispusta koji su pravili ljudima probleme i dio malih klizišta koji se pojavljivao ljudima tako da smo mi izašli na teren da to preduprijedimo kako bi to bila dobra preventiva za buduće šetalište koje će doći. Neko je to tumačio, vidite oni rade šetalište a u suštini to je bio dio pripremnih radova kako bi spriječili to klizište, kako bi sanirali te ispuste koje ćemo sada tretirati sa cijevima koje ovdje postavljamo“, rekao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.
Ljepota je u oku posmatrača. U Centru za životnu sredinu iz Banjaluke nisu “kupljeni” Stanivukovićevim tvrdnjama. Oni podsjećaju da još nisu imali uvid u dozvole koje gradonačelnik spominje pa tako ne mogi ni reći da li dozvole postoje ili ne. Dozvole su tražili na uvid ali ih još nisu dobili.
“Imamo činjenicu da s eitekako radilo čak četiri mjeseca prije nego što su dozvole ishodovane. Bager je bio na obali, bager je bio u samom koritu. Mi smo u ta četiri mjeseca podnijeli krivičnu prijavu a pokrenuli smo i postupak u vezi sa dobijenim vodnim smjernicima jer procedura nije ispoštovana u smislu da nije konsultovana stručna javnost kao ni šira javnost a kako je moralo biti u skladu sa zakonom i procedurama“, kaže Igor Kalaba iz Centra za životnu sredinu.
Inače radovi na izgradnji šetališta počeli su u junu ove godine a vodne smjernice izdane su tek 19. septembra, skoro tri mjeseca nakon početka radova.
Vodne smjernice, naglašavaju u Centru za životnu sredinu, nisu kraj procesa jer one služe tek za dovršavanje projekta na osnovu kojeg se podnosi zahtjev za vodnu saglasnost. Tek nakon dobijanja tog dokumenta predaje se zahtjev za građevinsku dozvolu.
Grad Banjaluka je vodnu saglasnost za konkretan projekat dobila 14. oktobra, četiri mjeseca nakon što je bager ušao u koriti Vrbasa.
U Centru za životnu sredinu navode i da je nezakonitost do sada izvedenih radova u junu potvrdila republička inspekcija tako što je zapečatila improvizovano gradilište. Napominju da su radovi jednim dijelom ušli i u zonu prvog stepena zaštite, područje banje u Gornjem Šeheru uključujući i Vrućicu koja je odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih somenika proglašena nacionalnim spomenikom BiH.
Vladimir Kovačević, Gerila info
