ANALIZEDRUŠTVONASLOVNA

Kritike nakon početka primjene nove uredbe o širenju panike u RS-u

Policija Republike Srpske, policijski čas

piše: detektor.ba

policijski čas u Banjaluci

Opozicionom narodnom poslaniku u Republici Srpskoj Drašku Stanivukoviću policajci su danas donijeli poziv na saslušanje zbog izazivanja panike, nakon što je usvojena Uredba sa snagom zakona koju je potpisala predsjednica Željka Cvijanović, što kod analitičara povećava strah da bi se ova Uredba mogla koristiti za kažnjavanje opozicije i novinara koji kritikuju rad vlasti.

U pozivu, u koji je Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) imala uvid, navodi se da se Stanivuković tereti da je djelovanjem i emitovanjem neistinitih snimaka izazvao paniku.

On je u prethodnih nekoliko dana objavio snimke koje su napravili građani koji se nalaze u karantinu u banjalučkoj Sportskoj dvorani “Obilićevo”. Na tim snimcima tvrdi se da su uslovi nedostojni čovjeka i da niko od onih koji su smješteni u karantin nije testiran na koronavirus. Snimak objavljen i u nekoliko medija izazvao je brojne reakcije i nekoliko demantija sa različitih nivoa vlasti uBanjaluci.

“U tom videozapisu su govorili ljudi koji su to osjetili na svojoj koži. Nisu bili testirani, a to su potvrdili i nadležni, i tek danas su testirali te ljude, što vjerovatno ne bi ni sada uradili da mi nismo o tome javno progovorili. Ti ljudi su govorili o stvarima koje su osjetili na svojoj koži. Ja nisam govorio, već samo prenio istinu o određenim problemima koji su se pojavili. Istina nije bila zbog politike ili politikanstva, već života i zdravlja tih ljudi”, kaže Draško Stanivuković nakon što mu je uručen poziv.

Poziv Stanivukoviću dolazi nakon što je nekoliko građana u Republici Srpskoj i prije donošenja Uredbe predsjednice Republike Srpske dobilo prekršajne prijave zbog izazivanja panike i širenja lažnih vijesti, a na osnovu Odluke Vlade RS-a koja je na snazi od 19. marta.

poslanik Draško Stanivuković

Komentari na Facebooku razlog za prijave

Mladić iz Mrkonjić Grada, koji zbog procesa u kome se nalazi ne želi da se otkrije njegov identitet, kaže da je kažnjen zbog objave na Facebooku.

“Pili smo pivo i postavio sam fotografiju na Facebook uz komentar: ‘Gdje je ta korona da je se nadišem’”, pojasnio je kratko jedan od kažnjenih zbog objave na društvenim mrežama u Mrkonjić Gradu.

Ovo je bilo dovoljno da iz Mrkonjić Grada dobije prekršajnu prijavu jer je prema procjeni tamošnje Policijske uprave prekršio odluku o zabrani izazivanja panike i širenja lažnih vijesti.

U Mrkonjiću su kažnjena dva lica zbog sličnih objava koje su protumačene kao izazivanje panike. Niko od njih za sada ne želi da javno govori o slučaju jer se, kako kažu, plaše dodatnog pritiska.

Iz Policijske uprave u Mrkonjić Gradu nisu dodatno javnosti pojasnili način kažnjavanja zbog objava na društvenim mrežama.

Jedan od kažnjenih iz Mrkonjića navodi kako je tražio sudsko odlučivanje pred Osnovnim sudom u Mrkonjić Gradu. Njegova advokatica Jovana Kisin objašnjava da je poziv za ročište uslijedio dan nakon zahtjeva za sudskim odlučivanjem dok Zakon o prekršajima Republike Srpske strankama predviđa minimalno osam dana za pripremu.

Ona kaže kako je ročište počelo s održavanjem pod izgovorom vanrednog stanja u Republici Srpskoj koje na datum održavanja ročišta još uvijek nije bilo zvanično stupilo na snagu, ali je na kraju otkazano i odgođeno na neodređeno.

posebna sjednica NSRS na kojoj je uvedeno vanredno stanje

Bez objašnjenja policije o procedurama

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Republike Srpske, od proglašenja vanredne situacije i donošenja Odluke o zabrani izazivanja panike i širenja lažnih vijesti na sjednici Vladi Republike Srpske 19. marta, ne odgovaraju na zvanično upućena pitanja u vezi sa kažnjavanjem građana zbog objava na društvenim mrežama ili izjava u medijima. Dodatno objašnjenje nije ponuđeno ni nakon stupanja na snagu vanrednog stanja koje je izglasano u Narodnoj skupštini Republike Srpske 28. marta i donošenja prve Uredbe sa snagom zakona.

Uredbu sa zakonskom snagom o prekršaju izazivanja panike i nereda kojom se zabranjuje iznošenje ili prenošenje lažnih vijesti ili tvrđenja kojima se izaziva panika i nered za vrijeme vanrednog stanja, teže narušava javni red i mir ili onemogućava ili ometa sprovođenje mjera nadležnih organa, potpisala je predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović koja u odsustvu entitetskog parlamenta ima i zakonodavnu vlast. U policiji su u međuvremenu snimili i objavili videospot u kojem maskirani policajci sa dugim cijevima u rukama patroliraju ulicama Banjaluke i pozivaju građane da ostanu u kućama. Takvo ponašanje policije su pojedini građani na društvenim mrežama ocijenili kao izazivanje panike.

Dejan Lučka iz banjalučkog Centra za ljudska prava pojašnjava da u vanrednom stanju postoji mogućnost ograničavanja određenih relativnih ljudskih prava i sloboda navedenih u Ustavu, osim apsolutnih prava i sloboda, u skladu sa međunarodnim pravom i onih za koja je eksplicitno navedeno u Ustavu da se ne mogu ograničiti.

“Izazivanje panike i prenošenje lažnih vijesti se svakako mora spriječiti u ovakvoj situaciji. Međutim, pri tom sprečavanju ne smije se u potpunosti ukidati sloboda izražavanja, niti kažnjavati za kritike koje su konstruktivne, istinite i ne izazivaju paniku. Ovo ne smije da postane vrijeme obračunavanja sa neistomišljenicima. Propisi i mjere se moraju poštovati, ali se također mora i konstantno paziti da nijedan državni organ ne izađe iz okvira svoje nadležnosti, jer se to u ovakvim situacijama ne bi smjelo dešavati, zbog osjetljivosti cjelokupne problematike, vladavine prava i demokratije”, kaže Lučka i dodaje kako bi “trebalo jasno definisati šta je to naprimjer izazivanje panike i na koji način se to može uraditi i tako ne ostaviti širok obim slobodne ocjene organima koji izdaju prekršajne naloge.”

“Odredba o tome ne bi smjela da bude široko postavljena i da ostavlja mogućnost za široko i neograničeno tumačenje, odnosno zloupotrebe”, pojašnjava Lučka.

Kada vanredno stanje ne bude više na snazi, biće neophodno analizirati sve donesene mjere, odnosno procedure i nadležnosti pri njihovom donošenju, kaže Lučka, kako bi se ocijenile ispunjenosti standarda ljudskih prava pri njihovom donošenju i sprovođenju.

Ono što može biti problem, ističe on, leži u činjenici da “Uredba o izazivanju panike i nereda” nema rok trajanja, odnosno ne precizira se da traje koliko traje i vanredno stanje, koje takođe nije vremenski ograničeno.

Dejan Lučka, Centar za ljudska prava Banja Luka

Vijeće Evrope uputilo je jučer članicama, među kojima je i BiH, uputstvo za poštovanje ljudskih prava tokom pandemije u kome se između ostalog navodi da odluke vlasti trebaju imati vremensko ograničenje.

“Tokom vanrednog stanja, ne samo da bi moć vlada da donose zakone trebala biti ograničena trajanjem vanrednog stanja, nego bi svi doneseni zakoni tokom vanredne situacije trebali uključiti jasno vremensko ograničenje trajanja ovih vanrednih mjera”, navodi se u ovom uputstvu Vijeća Evrope.

Sprečavanje panike ili obračun sa neistomišljenicima?
Poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nebojša Vukanović smatra da vlast koristi krizu i vanredno stanje za obračun sa neistomišljenicima.

“Jasno je ono što smo i pretpostavljali da će vlast da se obračuna sa neistomišljenicima. Vjerovatno će neki prijeki sudovi po kratkom postupku donositi drakonske kazne protiv medija, opozicionara i novinara koji nisu pod njihovom kontrolom. Mislim da su mediji sada u jednoj jako teškoj situaciji, novinari će biti pod velikim pritiskom, istina će biti zabranjena, sloboda govora se ograničava iako je Ustavom zagarantovana, a Evropa se ne može izboriti sada sama sa sobom”, kaže Vukanović.

Prije potpisivanja Uredbe policija je na osnovu vladine Odluke od 19. marta prekršajno kaznila nekoliko osoba.

Kažnjeni su bloger Borislav Radovanović iz Prijedora, doktorica Maja Dragojević Stojić također iz Prijedora i jedna osoba iz Gradiške zbog objave na Instagramu.

Doktorica iz Prijedora se u izjavi za medije kritički osvrnula na stanje u zdravstvenom sistemu u Republici Srpskoj, tvrdeći kako je nespreman za ovo što ga je zadesilo sa koronavirusom. Policija je te izjave ocijenila kao širenje panike nakon čega je ona tražila sudsko odlučivanje.

U svom dopisu zemljama Vijeće Evrope navodi da “novinari, mediji, zdravstveni profesionalci, aktivisti i šira publika moraju biti u mogućnosti da kritikuju vlasti i propituju njihove odgovore na krizu”.

Bloger Borislav Radovanović kažnjen je za tekst koji je na svom blogu objavio dan prije usvajanja Odluke o zabrani izazivanja panike i širenja lažnih vijesti. Radovanović je ranije javno kritikovao rad Vlade Republike Srpske, naročito rukovodstvo Ministarstva unutrašnjih poslova, a bio je izrazito aktivan u djelovanju u neformalnoj grupi “Pravda za Davida”. On smatra da je njegova kritika postojećeg stanja i naročito pojedinaca u MUP-u glavni razlog kažnjavanja. Za BIRN BiH kaže da je prošao kroz procedure za koje smatra da zakonski nije trebao proći.

“Tražio sam sudsko odlučivanje jer sam objavu napisao prije donošenja odluke Vlade i nisam smio biti retroaktivnom primjenom propisa kažnjen. No, morao sam slati poštom jer pisarnica suda nije radila, a šta pokazuje kakvim sredstvima se služe. Prekršajni nalozi gdje se traži sudsko odlučivanje se predaju na pisarnici suda, gdje ih službenik odmah unosi u program i ne mogu biti uvedeni u evidenciju prekršajnih kazni sve dok sud ne odluči po njima. Ovako, još čekam povratnicu”, naglašava Radovanović, bivši inspektor Ministarstva unutrašnjih poslova.

Politička analitičarka Tanja Topić ovo što se dešava od uvođenja vanrednog stanja u RS-u tumači kao ograničavanje slobode govora koje se uvodi “na mala vrata”.

“Po meni je to doista apsurdno i znači ograničavanje slobode izražavanja i mišljenja uz jedan dobar izgovor. Sve drugo što bih rekla direktno bi me dovelo pod udar uredbe o prekršajima za izazivanje panike”, kaže kratko Topić.

Komunikolog Mladen Bubonjić vladinu odluku, prekršajne prijave za verbalni delikt, ali i Uredbu predsjednice Republike vidi kao nešto što ne priliči demokratijama. Suštinski problem je što nije do detalja pojašnjeno ko i na koji način procjenjuje koja vijest ili objava izaziva paniku a koja ne i šta su kontrolni mehanizmi, ističe Bubonjić.

“U jednoj demokratiji se ne smije dozvoliti da zavisimo od dobre volje vlastodržaca. Ovo je mjera koja bi više odgovarala jednom prosvećenom apsolutizmu a ne demokratiji”, kaže Bubonjić.

Advokat iz Banjaluke Dario Sandić je Ustavnom sudu Republike Srpske podnio inicijativu za utvrđivanjem ustavnosti i zakonitosti odluke o proglašavanju vanrednog stanja u Republici Srpskoj.

Comment here