Javni zvaničnici u Bosni i Hercegovini širili su dezinformacije o Evropskoj uniji i pristupanju BiH Uniji, navodi briselski Centar za evropsku politiku (EPC) u analizi objavljenoj 16. novembra. Izvještavanje o oktobarskim izborima bilo je podijeljeno po etničkim i stranačkim linijama. Na RTRS-u su vlasti Republike Srpske dobile 43 odsto, a SNSD još 30 odsto prostora u informativnom programu koji su pratili međunarodni posmatrači.
Posmatrači Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) pri Organizaciji za evropsku bezbjednost i saradnju (OSCE) ocijenili su da je izvještavanje RTRS-a o vlastima RS i SNSD-u bilo gotovo isključivo pozitivno ili neutralno. U vijestima ATV-a dominirao je SNSD, dok je BN više prostora davao opozicionim strankama. BHT 1 i Federalna televizija takođe su znatan dio informativnog programa posvetili nosiocima vlasti.
Gerila je ranije pisala o tome koliko portala u BiH ne objavljuje potpune podatke o vlasništvu i redakciji.
Izborna pravila važe i na internetu, a Centralna izborna komisija BiH kažnjavala je izborne učesnike zbog pojedinih objava. Posmatrači su, međutim, utvrdili da nijedna institucija nema poseban mandat da prati kampanju na društvenim mrežama. Zabilježili su i mreže anonimnih stranica i naloga koje su širile stranačke poruke, kao i obmanjujuće objave o izjavama EU i NATO-a.
Kako se govorilo o Evropskoj uniji
Autorka analize poziva se na istraživanje udruženja „Zašto ne“. Ono obuhvata izjave koje su Istinomjer i Raskrinkavanje provjeravali od 15. decembra 2022. do 15. jula 2026. godine. Zvanična izborna kampanja počela je 4. septembra. Među netačnim tvrdnjama političkih aktera najčešće su bile one o pristupanju BiH Uniji i Planu rasta, kao i o samim institucijama EU.
Jedan od primjera je gostovanje Milorada Dodika na RTRS-u u junu 2024. Tadašnji predsjednik Republike Srpske rekao je da je Evropski parlament bio „više deklarativnog karaktera“ i sveo njegova kasnija ovlaštenja na poslovničke i protokolarne poslove. Istinomjer je njegov opis ovlaštenja Parlamenta ocijenio neistinitim. Evropski parlament u redovnom zakonodavnom postupku usvaja propise zajedno sa Savjetom Evropske unije.
Šta se može promijeniti prije članstva u EU
Na oktobarskim izborima u Srbiji pobijedila je Studentska lista. I tamo su posmatrači utvrdili pristrasnost u korist dosadašnje vladajuće stranke u medijima koje su pratili. Za obje zemlje autorka istraživanja predlaže da se pravila za velike internetske platforme približe evropskom Aktu o digitalnim uslugama prije ulaska u EU. U praksi bi institucije tokom kampanje imale direktan kontakt s platformama, a javnost bi mogla vidjeti kako je postupljeno po prijavama manipulativnog sadržaja.
Evropska komisija je u izvještaju od 4. novembra ocijenila da BiH nije napredovala u garantovanju slobode izražavanja i medija te zaštiti novinara. Navela je da BHRT-u prijeti gašenje i zatražila pravila o javnosti vlasništva nad medijima i kriterijima za oglašavanje javnog sektora. Među preporukama je i dekriminalizacija klevete u cijeloj zemlji.
Pročitajte još:
Opština Pale planirala 25.000 KM za medijsko predstavljanje pred kampanju
Koje je nepravilnosti TI BiH zabilježio uoči izbora
Koje podatke sa skenera i čitača otisaka prstiju traže TI BiH i „Pod lupom“
Gerila.info