Kada su početkom 2020. godine počele borbu za očuvanje rijeke uz koju su odrasle, Sara Tuševljak i Sunčica Kovačević bile su studentkinje prava. Dvije godine kasnije, zbog javnog govora o posljedicama izgradnje malih hidroelektrana, investitor ih je tužio za klevetu. Nakon gotovo pet godina sudskih postupaka, Osnovni sud u Sokocu, Odjeljenje u Palama, odbio je tužbene zahtjeve kompanije „BUK“ iz Istočnog Novog Sarajeva, u vlasništvu belgijskog Green Investa.
Ishod je prvostepen, ali za aktivistkinje i organizacije koje su ih podržavale predstavlja važnu pobjedu slobode izražavanja i prava građana da javno govore o zaštiti životne sredine.

Protiv Sare podnesene su dvije tužbe, kojima je traženo ukupno 10.000 KM, dok je od Sunčice zahtijevano 5.000 KM. Postupci su se odnosili na njihove izjave o uticaju izgradnje hidroelektrana i pristupnih puteva na Kasindolsku rijeku, odrone i štete nakon velikih poplava koje su u novembru 2021. pogodile Istočno Sarajevo.
Prema saopštenju povodom prvostepene presude od 3. novembra, sud je u Sarinom predmetu utvrdio da su njene izjave predstavljale „opravdanu zabrinutost i vrijednosne sudove o vidljivim oštećenjima, odronima i nepoštivanju šumskog reda na terenu“.
Njen iskaz ocijenjen je kao uvjerljiv, iskren, dosljedan i potkrijepljen materijalnom dokumentacijom. Kako je navedeno u saopštenju, sud je zaključio da nije postupala s namjerom narušavanja poslovnog ugleda kompanije, već u dobroj vjeri, kao zabrinuta građanka i aktivistkinja koja želi zaštititi životnu sredinu, vodu i imovinu stanovništva.

„Ova presuda za nas predstavlja mnogo više od sudske pobjede. Nakon gotovo pet godina postupka, dobile smo potvrdu da se vrijedi boriti za svoja prava i da zaštita javnog interesa ne smije biti razlog za zastrašivanje i pritiske. Umjesto da se sve ove godine bavimo isključivo zaštitom Kasindolske rijeke, morale smo da branimo i sebe“, izjavila je Sara Tuševljak.
U postupku protiv Sunčice Kovačević sud je, prema istom saopštenju, takođe utvrdio da su njene izjave predstavljale vrijednosne sudove i doprinos javnoj raspravi o pitanju od opšteg značaja. Njenom iskazu poklonjena je puna vjera, uz ocjenu da je logičan, dosljedan i saglasan s provedenim materijalnim dokazima.

„Sa 23 godine krenule smo u borbu za zaštitu rijeke na kojoj smo odrasle. Na tom putu nikada nismo bile same, ali smo hrabro stale u prvi red odbrane zajedničkog dobra. To je često izazivalo emocije brige i straha i zahtijevalo je puno odricanja, hrabrosti i dosljednosti“, poručila je Sunčica.
Gotovo pet godina postupaka i skupa vještačenja
Tužbe su pokrenute početkom 2022. godine. Dok su aktivistkinje pokušavale osporiti projekte koje smatraju štetnim za rijeku, morale su izdvajati vrijeme i energiju za vlastitu odbranu.
Na dugotrajnost i finansijsko opterećenje postupaka upozoravao je i Front Line Defenders. Organizacija je u oktobru objavila da je u Sunčicinom predmetu vještačenje već plaćeno 14.973,66 KM, a da je sud odbio zahtjev za dodatni predujam od 13.897 KM. U Sarinom predmetu odbijen je prijedlog za sveobuhvatno tehničko vještačenje, koje je sud ocijenio nepotrebnim za odlučivanje u sporu zbog klevete. Prema toj objavi, sud je upozorio da bi takvo vještačenje neopravdano produžilo postupak i finansijski opteretilo stranke.
Front Line Defenders ove je tužbe označio kao SLAPP postupke, odnosno strateške tužbe protiv učešća javnosti. Njima se javni kritičari izlažu sudskom i finansijskom pritisku koji može obeshrabriti i druge građane da govore o pitanjima od zajedničkog interesa. To je ocjena organizacije za zaštitu ljudskih prava, odvojena od objavljenih sudskih zaključaka o osnovanosti konkretnih zahtjeva za naknadu štete.

Investitor je ranije odbacivao takve ocjene, tvrdeći da sudskim putem želi zaustaviti ono što smatra klevetama o korupciji, lošem upravljanju i nepoštovanju propisa i dozvola. Kompanija je negirala da vodi neosnovane SLAPP postupke i projekte predstavljala kao ulaganje u održivi razvoj.
Na značaj ishoda za slobodu izražavanja ranije je ukazivao i Centar za životnu sredinu, koji je u postupcima učestvovao kao umješač na strani aktivistkinja. Njegov pravni predstavnik Redžib Skomorac učestvovao je u ispitivanju stranaka i iznio završno izlaganje u Sunčicinom predmetu.
Centar je tada upozorio da bi nepovoljna odluka protiv Kovačević predstavljala štetan presedan za demokratske vrijednosti u BiH. Naglašavali su da sloboda izražavanja predstavlja uslov i za njihov rad te pozvali sud da pažljivo odmjeri to pravo i pravo tužioca na sudsku zaštitu.
Uz Centar, status umješača imale su Fondacija Atelje za društvene promjene – ACT, Ekološko-humanitarna udruga „Gotuša“ i Aarhus centar u BiH.
Direktorica ACT-a Lejla Kusturica istakla je da sudski ishod predstavlja poruku ljudima koji brane prirodu, ali i investitorima koji pokreću postupke protiv njih.

„Ako je cilj bio naše ušutkivanje, nisu uspjeli“, poručila je Kusturica, naglašavajući značaj zajedništva i podrške tokom višegodišnjeg procesa.
Aktivistkinje su zahvalile organizacijama, medijima i pojedincima koji su ih podržavali, posebno umješačima, advokatici Biljani Radulović, Riverwatchu, Centrima civilnih inicijativa i Pravnom timu Kuće ljudskih prava Banjaluka.
Sunčica upozorava da zaštita ljudi koji istupaju u javnom interesu ostaje otvoreno pitanje.
„Ono što nam ostaje kao cilj i želja je usvajanje zakonskog okvira za zaštitu onih koji istupaju u javnom interesu i koji su zbog tog svog djelovanja često meta napada, pritisaka i sudskih postupaka“, istakla je Sunčica.
Borba za rijeku se nastavlja
Ipak, prvostepeni ishod sporova za klevetu ne rješava pitanje budućnosti Kasindolske rijeke.
Sara i Sunčica dio su inicijative „STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci“, koja se suprotstavila izgradnji hidroelektrana na rijeci koja izvire na padinama Jahorine. Na njoj je izgrađena MHE „Podivič“, dok su dodatni projekti „Samar“ i „Slapi“ godinama predmet protivljenja građana i upravnih sporova.
GERILA je ranije izvještavala o sudskom poništavanju akata za „Samar“, a u oktobru 2025. i o rješenju Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS kojim je utvrđen prestanak važenja ekoloških dozvola za „Samar“ i „Slapi“. Aktivisti su tada naglašavali da trajnu zaštitu očekuju kroz raskid koncesionih ugovora i proglašenje zaštićenog područja „Kanjon Kasindolske rijeke“.
Investitor je, međutim, nastavio s postupcima za dobijanje novih odobrenja. GERILA je u januaru ove godine pisala o novom zahtjevu kompanije „BUK“ za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu za MHE „Slapi“, planirane snage 0,925 megavata.
O iskustvu odbrane rijeke i pritiscima kroz sudske postupke Sara i Sunčica govore i u dokumentarnom filmu „Rijeke na ivici: Bitka za vodu Bosne i Hercegovine“, autora Dejana Rakite i Vladimira Kovačevića, nastalom u produkciji GERILE.
Nakon presude, Sara je na Facebooku opisala šta za njih znači ovaj trenutak:
„Pet godina smo branile sebe, umjesto da svu energiju posvetimo rijeci. Danas slavimo ovu pobjedu, ali borba za Kasindolsku rijeku se nastavlja!“
Dejan Rakita / GERILA