Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske izdalo je kompaniji „Drvo-export“ iz Teslića novu ekološku dozvolu za eksploataciju uglja na Bukovoj Kosi kod Prijedora, nešto više od mjesec dana nakon što je Okružni sud u Banjaluci poništio prethodnu dozvolu. Ministarstvo je u ponovljenom postupku zaključilo da poseban projekat remedijacije i rekultivacije, čije je nepostojanje bilo jedno od ključnih pitanja u sudskom postupku, u ovom slučaju nije potrebno izrađivati.
Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske 1. septembra izdalo je kompaniji „Drvo-export“ novu ekološku dozvolu za eksploataciju mrkog uglja na ležištu „Bukova Kosa Prijedor“. Dozvola se odnosi na prvu fazu rudarskih radova i eksploataciono polje površine 9,15 hektara.
U samom uvodu novog rješenja Ministarstvo navodi da ga donosi „postupajući po presudi Okružnog suda u Banjoj Luci broj: 11 0 U 041161 26 U od 27.07.2026. godine“, a po zahtjevu odgovornog lica kompanije „Drvo-export“.
Nova dozvola tako je izdata nešto više od mjesec dana nakon što je Okružni sud poništio prethodnu ekološku dozvolu za eksploataciju uglja na Bukovoj kosi.
Jedno od ključnih pitanja u postupku pred Okružnim sudom odnosilo se na projekat remedijacije i rekultivacije i mogućnost javnosti da ima uvid u dokumentaciju na osnovu koje će prostor devastiran rudarskim radovima biti saniran. U postupku je problematizovano to što projekat remedijacije i rekultivacije iz člana 16v Zakona o zaštiti životne sredine nije bio priložen uz dokumentaciju dostupnu javnosti.
Ministarstvo se u ranijem postupku pozivalo na projekat rekultivacije koji je sastavni dio Glavnog rudarskog projekta.
Međutim, taj dokument nije bio priložen uz dokaze niti dopunu dokaza dostavljene u postupku izdavanja ekološke dozvole, pa zainteresovana javnost nije imala mogućnost da izvrši uvid u njegov sadržaj.
Sud je problematizovao i tumačenje Ministarstva prema kojem se posebnom projektu remedijacije i rekultivacije pristupa samo ukoliko je zemljište zagađeno iznad propisanih vrijednosti.
Upravo način na koji je Ministarstvo riješilo ovo pitanje nakon presude predstavlja jedan od najzanimljivijih dijelova nove ekološke dozvole.
Nakon presude Ministarstvo ponovo zaključuje da poseban projekat nije potreban
Umjesto da u ponovljenom postupku pribavi poseban projekat remedijacije i rekultivacije i omogući javnosti uvid u njega, Ministarstvo je nakon presude provjeravalo da li je takav projekat uopšte obavezan u slučaju Bukove Kose.
Kako se navodi u obrazloženju novog rješenja, koje je u posjedu Gerila info, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju obratilo se 18. avgusta Ministarstvu energetike i rudarstva tražeći mišljenje u vezi sa Glavnim rudarskim projektom i projektom rekultivacije koji je njegov sastavni dio.
Ministarstvo energetike i rudarstva odgovorilo je 25. avgusta da Zakon o rudarstvu ne propisuje obavezu javnog uvida u rudarske projekte.
Ministarstvo ekologije potom je razdvojilo dva dokumenta – projekat rekultivacije koji je dio Glavnog rudarskog projekta i projekat remedijacije i rekultivacije predviđen propisima iz oblasti zaštite životne sredine.
Za ovaj drugi dokument Ministarstvo je u ponovljenom postupku zaključilo da ga nije potrebno izrađivati jer rezultati ispitivanja zemljišta, prema njihovom obrazloženju, nisu pokazali zagađenje iznad propisanih vrijednosti.
Praktična posljedica takvog tumačenja je da projekat rekultivacije postoji u rudarskoj dokumentaciji, ali nije predmet javnog uvida, dok poseban projekat remedijacije i rekultivacije prema Zakonu o zaštiti životne sredine nije izrađen jer Ministarstvo smatra da za njega nisu ispunjeni zakonski uslovi.
Na taj način Ministarstvo je, postupajući po presudi kojom je prethodna dozvola poništena, ponovo izdalo ekološku dozvolu bez posebnog projekta remedijacije i rekultivacije.
Rekultivacija ipak obavezna
Istovremeno, nova ekološka dozvola na više mjesta propisuje obavezu sanacije i rekultivacije prostora na kojem će se vršiti eksploatacija uglja. „Drvo-exportu“ je naloženo da sve radove ograniči isključivo na 9,15 hektara obuhvaćenih prvom fazom i da radove izvodi u skladu sa Glavnim rudarskim projektom. U dozvoli se navodi da je kompanija dužna da „u toku i po završetku izvođenja radova izvrši rekultivaciju u skladu sa članom 79. Zakona o rudarstvu“.
Investitor je obavezan i da tokom eksploatacije skida i čuva humusni sloj kako bi ga kasnije koristio za rekultivaciju.
„Površinu čitavog područja koje je zauzimao površinski kop po završetku eksploatacije rekultivisati“, navedeno je u dozvoli.
Propisana je i progresivna rekultivacija, odnosno sanacija dijelova kopa na kojima su eksploatacioni radovi već završeni.
„Nakon prestanka iskorištavanja ležišta ili njegovih dijelova, sprovesti postupak rekultivacije u skladu sa Projektom rekultivacije“, piše u novoj ekološkoj dozvoli.
Remedijacija se, međutim, ponovo vezuje za situaciju u kojoj bi se nakon završetka radova utvrdilo da je zemljište zagađeno materijama zbog kojih je takav postupak neophodan.
Nova dozvola predviđa i obustavljanje radova
Dok Ministarstvo ponovo dozvoljava eksploataciju, u samoj dozvoli naveden je čitav niz mjera kojima bi trebalo ograničiti uticaj rudnika na stanovništvo i životnu sredinu. Posebna pažnja posvećena je prašini.
U sušnim periodima prašina koja nastaje radom na površinskom kopu i transportnim trasama mora se obarati prskanjem vode iz mobilnih cisterni, navodi se u dozvoli.
Ministarstvo propisuje i da za vrijeme sušnog perioda i pri pojavi jačih vjetrova treba obustaviti radove na kopu.
Prašina se mora obarati i na mjestima na kojima se vrši otkopavanje, drobljenje i transport uglja, dok kamioni koji prevoze ugalj kroz naseljena mjesta moraju biti prekriveni ceradama ili ugalj mora biti dovoljno ovlažen, navodi se između ostalog u novoj ekološkoj dozvoli.
Dozvola predviđa i godišnje mjerenje ukupnih taložnih materija, kao i koncentracije PM2,5 i PM10 čestica.
Ukoliko mjerenja pokažu prekoračenje dozvoljenih vrijednosti, Ministarstvo nalaže zaustavljanje radova.
Propisane su i mjere zaštite površinskih i podzemnih voda. Između ostalog, investitor mora izgraditi odvodne kanale, vodsabirnik i taložnik, dok zauljene otpadne vode i vode iz zone prerade uglja moraju biti tretirane prije ispuštanja u krajnji recipijent.
Mještani: Dođite sa porodicama da osjetite „čari našeg vazduha“
Nova dozvola izazvala je ogorčenje među mještanima Bukove Kose, koji već duže vrijeme upozoravaju na posljedice eksploatacije uglja u neposrednoj blizini svojih kuća.
Miroslav Stakić, mještanin Bukove kose, za Gerila.info kaže da nakon najnovije odluke ima poziv za ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Bojana Vipotnika, ali i ministra pravde Gorana Selaka.
„Ovim putem pozivamo ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Bojana Vipotnika i ministra pravde Gorana Selaka da dođu na Bukovu Kosu i provedu nekoliko dana sa svojim porodicama. Obezbijedićemo im smještaj i hranu. Želimo da lično osjete čari našeg vazduha, da duboko udahnu isparenja, sumpor i prašinu koju svakodnevno udišemo, jer vjerujemo da u njihovim kancelarijama ne smrdi niti oni mogu zamisliti kako izgleda živjeti u zoni ekološke katastrofe“, kaže Stakić za Gerila info.
Njegove tvrdnje o konkretnom zagađenju predstavljaju stav mještana, dok Ministarstvo u novoj dozvoli navodi da indikativna ispitivanja zemljišta nisu pokazala vrijednosti zbog kojih bi, prema njihovom tumačenju zakona, bilo potrebno izraditi poseban projekat remedijacije i rekultivacije.
Istovremeno, sama činjenica da nova dozvola propisuje obaranje prašine, ograničenja transporta, mjerenje PM čestica i čak obustavljanje rada u određenim okolnostima pokazuje da Ministarstvo prepoznaje mogućnost negativnih uticaja eksploatacije na životnu sredinu.
Sudske odluke, zabrana rada, pa nova dozvola
Nova ekološka dozvola posljednja je u nizu odluka institucija i sudova koje su tokom posljednjih mjeseci mijenjale pravnu situaciju oko Bukove Kose. Okružni sud u Banjaluci je 27. jula poništio prethodnu ekološku dozvolu, nakon čega „Drvo-export“ više nije imao važeću ekološku dozvolu za eksploataciju. Radovi, međutim nisu bili obustavljeni.
Uslijedila je i intervencija Republičke inspekcije koja je kompaniji zabranila eksploataciju bez važeće ekološke dozvole. Sada je, nešto više od mjesec dana nakon sudske presude, kompanija ponovo dobila dozvolu.
Novo rješenje nosi datum 1. septembar 2026. godine, a već u prvim rečenicama Ministarstvo naglašava da ga donosi upravo postupajući po presudi Okružnog suda od 27. jula. Ključno pitanje koje nakon nove odluke ostaje otvoreno jeste da li je Ministarstvo svojim novim obrazloženjem otklonilo nedostatke zbog kojih je prethodna ekološka dozvola poništena ili će i novo rješenje završiti pred sudom.
Inače, za sutra su u Bukovoj Kosi zakazani protesti zbog činjenice da rudnik radi uprkos tome što je Vrhovni sud Republike Srpske poništio koncesioni ugovor. Preduzeće Drvo export je u vlasništvu Srđana Klječanina Rufija odbornika SNSD u Tesliću.
Gerila info je u više navrata pisala o tome kako se ugalj iz Bukove Kose i Bistrice vozi u Srbiju a da iza posla stoje ljudi bliski Aleksandru Vučiću.
Vladimir Kovačević, Gerila info
