Ono što već živimo govori da živimo u jednom haosu. Neću reći – u pravnom haosu, jer haos ne može biti pravni. Kao što nije ispravno reći – pravno nasilje. Nasilje ne može biti nikada pravno, nego može biti nasilje nad pravom. I sada imamo haos koji je dominantan u odnosu na ono što je ustav, što je slovo ustava i što je vladavina prava.
Ovo u novom podkastu GERILE kaže profesor ustavnog prava i bivši sudija Milan Blagojević i to u trenutku kada se Republika Srpska ponovo nalazi između dva čekića i nakovnja Ustavnog suda BiH. Jedna vlada Save Minića je proglašena neustavnom, a i druga korača polako tim putem.
„Ustavni sud Republike Srpske ćuti već tri-četiri mjeseca na inicijativu potpredsjednika Republike Srpske Ćamila Durakovića koju je predao 21. oktobra prošle godine. On tom inicijativom traži ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine od 18. oktobra prošle godine kojom je Ana Trišić Babić imenovana za v.d. predsjednika Republike“, navodi Blagojević.
Kada nastupi situacija kao što je to slučaj kada je Sud BiH donio presudu kojom je Dodiku zabranio da vrši funkciju predsjednika Republike, do održavanja izbora za novog predsjednika Republike Srpske može proteći 90 dana po Izbornom zakonu.
„Šta ćemo sa funkcionisanjem te važne poluge izvršne vlasti predsjednika Republike? Jer u ta tri mjeseca zasjeda parlament Republike Srpske, donose se zakoni. A da bi zakon stupio na snagu, mora biti potpisan od predsjednika Republike. Postoje potpredsjednici, ali oni u tom svojstvu ne mogu potpisati ukaz o proglašenju zakona. Osim ako ne budu imenovani za vršioca dužnosti predsjednika Republike. Ustav Republike Srpske propisuje da predsjednika Republike može da zamijeni samo neko od aktuelnih potpredsjednika“, rekao je Blagojević.
Pošto Srpska nema predsjednika Republike da on odredi koji će ga potpredsjednik zamijeniti, onda u njegovu poziciju sa najjačim demokratskim legitimitetom ulazi Narodna skupština Republike Srpske. Ali i Narodna skupština ne može odrediti nekog trećeg izvan ova dva potpredsjednika Republike. I zato je ta odluka Narodne skupštine od 18. oktobra prošle godine o imenovanju Anje Trišić Babić neustavna.
Međutim, postavlja se pitanje da li bi ijedan od ta dva potpredsjednika mogao da imenuje mandatara, odnosno pitanje je da li se na potpredsjednika odnose sva ovlašćenja koja je imao i predsjednik. Ustavno-pravna nauka, kaže Blagojević, nema jedinstven odgovor na ovo pitanje.
„Tu su mišljenja podijeljena. Imamo ustavnu prazninu. Nemamo odgovor na pitanje koja ovlašćenja ima onaj ko je vršilac dužnosti predsjednika Republike. To je manjkavost ustava. Trebalo je da bude propisano koja ovlašćenja u toj situaciji ima, odnosno nema, vršilac dužnosti predsjednika Republike“, kaže Blagojević.
Ako kažemo da potpredsjednik ima ovlašćenje da predlaže mandatara, onda se postavljaju sljedeća dva pitanja: da li onda on može da raspusti Narodnu skupštinu i da li može da razriješi Vladu?
Nakon što je Ustavni sud BiH osporio prvu Minićevu vladu gotovo je izvjesno da će odlučivati i o ustavnosti njegove druge vlade. Ali, Blagojević smatra da u drugom slučaju ne važe iste okolnosti kao u prvom.
„Ustavni sud Bosne i Hercegovine nema nadležnost da odlučuje o tom zahtjevu za razliku od prvog slučaja. Bosna i Hercegovina je složeno uređena država u kojoj je državna vlast policentrična, a ne centrična. Državna vlast nije locirana samo na nivou institucija BiH, nego je Ustavom Bosne i Hercegovine podijeljena između Bosne i Hercegovine i entiteta. Možete preturiti koliko god hoćete puta Ustav Bosne i Hercegovine, s početka na kraj i obrnuto, ali nećete naći nijednu odredbu o tome da je tim Ustavom određeno kakve organe mogu imati i kako oni funkcionišu u entitetima kao federalnim jedinicama“, tvrdi Blagojević.
Pitanje ko može biti v.d. predsjednika Republike Srpske nije pitanje koje je uređeno Ustavom Bosne i Hercegovine, pa zato ne može o njemu biti nadležan da odlučuje Ustavni sud Bosne i Hercegovine.
„U Ustavu Bosne i Hercegovine ništa ne piše, nema ni jednog slova o tome koje organe mogu imati entiteti i kako oni funkcionišu. Zato onda pitanje vladavine prava ne može biti pokrenuto sa stanovišta Ustava Bosne i Hercegovine u ovom konkretnom slučaju koji se odnosi na v.d. predsjednika Republike, jer je to pitanje koje nije uređeno Ustavom Bosne i Hercegovine, već je uređeno Ustavom Republike Srpske“, istakao je Milan Blagojević.
Goran Dakić
