Kada su u oktobru prošle godine aktivisti i građani Istočnog Sarajeva proglasili pobjedu u borbi za Kasindolsku rijeku, činilo se da je višegodišnji pravni i građanski otpor konačno dao rezultat. Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske tada je donijelo rješenja o prestanku važenja ekoloških dozvola za dvije planirane male hidroelektrane – „Samar“ i „Slapi“. Bio je to, kako su tada poručili iz inicijative STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci, „sam kraj borbe“ i uvod u raskid koncesionih ugovora i proglašenje zaštićenog područja „Kanjon Kasindolske rijeke“.
Međutim, samo nekoliko mjeseci kasnije, investitor je pokazao da ne namjerava da se povuče.
Firma „Buk“ d.o.o. iz Istočnog Sarajeva ponovo je podnijela Ministarstvu zahtjev za prethodnu procjenu uticaja na životnu sredinu, ovaj put za projekat izgradnje male hidroelektrane „Slapi“, instalisane snage 0,925 megavata, na području opština Istočno Novo Sarajevo, Trnovo i Istočna Ilidža. Riječ je o jednom od obaveznih koraka u proceduri pribavljanja nove ekološke dozvole – uprkos činjenici da su prethodne dozvole ukinute upravo zbog nezakonitosti i propusta u proceduri.
Ministarstvo je o ovom zahtjevu obavijestilo javnost putem zvanične internet stranice, pozivajući zainteresovane građane i organizacije da izvrše uvid u dokumentaciju i dostave mišljenja, primjedbe i sugestije u roku od 15 dana, odnosno do 27.januara. Primjedbe se mogu poslati poštom ili elektronskim putem, što su aktivisti odmah iskoristili da ponovo mobilišu javnost.
Iz Ateljea za društvene promjene – ACT upozoravaju da je riječ o nastavku istog projekta koji je već jednom zaustavljen, ali i o dodatno problematičnoj lokaciji. Kako navode, vodozahvat planirane MHE „Slapi“ bio bi smješten u samom srcu planiranog zaštićenog područja „Kanjon Kasindolske rijeke“, dok bi se mašinska zgrada nalazila tik iznad Bolnice „Srbija“ u Kasindolu.
„Podsjećamo da su na jesen 2025. godine donesena rješenja Ministarstva o prekidu važenja ekoloških dozvola, a samo nekoliko mjeseci kasnije investitor ponovo započinje proces prikupljanja neophodne dokumentacije“, navode iz ACT-a, uz jasan poziv građanima da pošalju svoje primjedbe i uključe se u odbranu rijeke.
Sličnu poruku uputili su i aktivisti iz neformalne grupe STOP izgradnji MHE na Kasindolskoj rijeci.
„Kao što smo i ranije jasno poručili, nećemo prestati da se borimo za Kasindolsku rijeku. Pratićemo svaki vaš korak. Nijedna nova mala hidroelektrana na Kasindolskoj rijeci neće biti izgrađena“, poručili su putem društvenih mreža.
Oni podsjećaju i da Grad Istočno Sarajevo ima dodatnu odgovornost, jer je potpisnik Deklaracije „Gradovi/Opštine bez brana“, te pozivaju predstavnike opština Istočna Ilidža, Istočno Novo Sarajevo i Trnovo, kao i gradske vlasti, da stanu iza građana – ali i iza sopstvenih ranije datih obećanja.
Prije četiri godine gotovo 3000 građana je potpisalo peticiju kojom se zahtjeva zabrana izgradnje pomenute dvije male hidroelektrane na ovoj rijeci. U borbi za očuvanje ove rijeke aktivisti su dobijali Slapp tužbe, trpili pritiske i prijetnje. Među najznačajnijima za pobjedu aktivista i građana u ovom slučaju su lokalne aktivistkinje Sunčica Kovačević i Sara Tuševljak.
Kasindolska rijeka već godinama predstavlja jednu od najvidljivijih linija sukoba između lokalnih zajednica i investitora u male hidroelektrane u Republici Srpskoj. Borba je započela kada su mještani i ekološki aktivisti upozorili da planirana izgradnja čak tri MHE prijeti da trajno naruši riječki ekosistem. Uslijedili su protesti, peticije – gotovo 3.000 građana potpisalo je zahtjev za zabranu gradnje – i dugotrajna pravna bitka.
U tom procesu, aktivisti su se suočavali sa pritiscima, prijetnjama i SLAPP tužbama, koje je dio javnosti i međunarodnih organizacija prepoznao kao pokušaj zastrašivanja i gušenja građanskog otpora. Upravo zato je odluka Ministarstva iz oktobra 2025. godine bila shvaćena kao presedan i rijedak primjer da se višegodišnja borba građana pretoči u institucionalnu odluku.
Danas, međutim, jasno je da ta borba još nije završena.
Iako nakon poništavanja ekoloških dozvola ne postoji nijedna važeća dozvola na osnovu koje bi MHE „Samar“ i „Slapi“ mogle biti izgrađene, investitor očigledno računa na zamor javnosti i ponavljanje procedure. Aktivisti, s druge strane, poručuju da će konačna pobjeda biti tek proglašenje zaštićenog područja i raskid koncesionih ugovora, koji važe sve do 2044. godine.
U zemlji u kojoj je tek oko tri odsto teritorije pod formalnom zaštitom – višestruko manje nego u državama Evropske unije – Kasindolska rijeka odavno je prestala da bude samo lokalna priča. Ona je postala simbol šire borbe između profita i javnog interesa, ali i test da li institucije stoje iza sopstvenih odluka ili ih relativizuju kroz nove administrativne procedure.
Dejan Rakita / GERILA
