Vještačka inteligencija polako, ali sigurno preuzima mnoge poslove. Među njima i – novinarske. Tačnije – voditeljske. Sarajevska OBN televizija emitovala je prije nekoliko dana informativnu emisiju koju je vodila vještački kreiran voditelj!
Snimak na prvi pogled izgleda impresivno, ali samo do trenutka kada voditeljica počne pričati. Tada se otkrivaju njeni problemi s izgovorom, što pokazuje da vještačka inteligencija ipak još uvijek ima brojne nedostatke.
Doktor komunikoloških nauka i docent na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjoj Luci Borislav Vukojević godinama proučava vještačku inteligenciju i jedan je od vodećih stručnjaka za AI u Republici Srpskoj. On za GERILU kaže kako je pojava AI voditeljice u informativnom programu OBN-a u Bosni i Hercegovini važan signal da i naši mediji ulaze u fazu eksperimentisanja s generativnom umjetnom inteligencijom.
„Ali način na koji je to izvedeno pokazuje i zašto publika reaguje nelagodom: vizuelno sve na prvi pogled djeluje uvjerljivo, a onda čim voditeljica progovori, postaju očigledni problemi s izgovorom i intonacijom, kao i onaj fiksirani osmijeh bez ikakve emocionalne prilagodbe sadržaju – čak i kada se čitaju ozbiljne ili tragične vijesti“, istakao je Vukojević.
I tu je, dodaje on, suština problema: tehnologija avatara nije samo „napravi lice koje liči na čovjeka“. Ako AI ulazi u informativni program, mora se ponašati kao informativni program, a to znači prirodan govor, pouzdana dikcija, vjerodostojan izraz lica i urednički standard koji štiti povjerenje publike.
„U suprotnom dobijemo efekat i publika se prestaje baviti vijestima, a počne se baviti time koliko je voditeljica neprirodna. Zato je korisno pogledati kako se to radi kroz primjer britanskog Channel 4. Oni su u okviru Dispatches dokumentarca Will AI Take My Job? napravili namjerni urednički eksperiment: koristili su AI-prezenterku (u medijima navedenu kao Aisha Gaban) i tek u završnim momentima emisije otkrili da su lice, glas i pokreti bili potpuno AI-generisani – bez klasičnog snimanja na lokaciji“, kazao je Vukojević.
Poenta, kaže Vukojević, nije bila da „uštede“ na voditeljima, nego da publici demonstriraju koliko uvjerljivo AI može imitirati on-screen talent i koliko je lako „navući“ gledaoce sadržajem koji ne mogu samostalno verifikovati.
Ključna razlika je, dodaje on, u okviru: Channel 4 je naglasio da ima jasne uredničke smjernice za etičku upotrebu AI i da je projekt vođen logikom transparentnosti. Njihova urednica za News & amp; Current Affairs Louisa Compton javno je rekla da AI prezentere neće pretvarati u praksu i da im je fokus da publici približe mogućnosti AI-a.
„Tehnički, projekat je rađen s partnerima (Seraphinne/Seraphinne Vallora i Kalel Productions) i alatima za digitalnog čovjeka, dakle s produkcijskom ambicijom da rezultat bude dovoljno uvjerljiv da služi kao demonstracija“, kaže Vukojević.
Ako to prevedemo na naš kontekst: OBN-ov potez je, tvrdi on, legitiman kao test, ali je problem što je test urađen na najosjetljivijem mjestu – u vijestima – bez da je tehnologija „doradila“ ono što je presudno za informativni format: glas, emocija, i urednička signalizacija publici.
„Kako je trebalo uraditi? Jasno označiti AI (u kadru i/ili verbalno): ko je, šta je, zašto je tu. Postaviti svrhu: edukativni eksperiment i medijska pismenost, ne demonstracija zamjene radnika. Ne puštati generički TTS u eter: ako je glas neprirodan, projekat je gotov – publika odmah čuje da nešto ne štima. Potrebno je koristiti kloniran glas realnog čovjeka. Ja tačno znam prepoznati koji je ono template glasa i koji je avatar na Synhesia platformi“, rekao je Vukojević.
Emocionalna konzistencija je takođe bitna – ili avatar mora imati kontrolu izraza ili se koristi samo za neutralne rubrike (npr. za servisne informacije), ne za tragedije i crnu hroniku. Urednička odgovornost je još jedan važan segment, jer gledalac mora da zna ko potpisuje sadržaj, ko provjerava, ko snosi odgovornost za greške. To, smatra Vukojević, mora biti jasno.
„AI voditelj može biti odličan alat ako služi povjerenju publike i medijskoj pismenosti, a ne samo efektu. Channel 4 je pokazao da se AI u eteru koristi smisleno kada je cilj demonstrirati rizik i otvoriti debatu, uz jasne smjernice i transparentnost. OBN je otvorio temu u BiH – sljedeći korak je da se to radi ozbiljnije, tehnološki i urednički, jer vijesti nisu poligon za poluproizvode“, zaključio je Vukojević.
Gerila info je, inače, među prvima u BiH “eksperimentisala” sa vještačkom inteligencijom u ulozi voditelja prije dvije godine.
Može li vještačka inteligencija dati odgovor na pitanje hoće li BiH ikada ući u EU (VIDEO)
Goran Dakić, Gerila info
