Kantonalni sud u Zenici poništio je nedavno odluku Ministarstva za privredu Zeničko-dobojskog kantona kojom je odbijen zahtjev za pristup informacijama o koncesionom ugovoru za istraživanje i eksploataciju hroma na lokalitetima Tribija i Duboštica u slivu rijeke Krivaje, na području opštine Vareš. Riječ je o koncesiji dodijeljenoj firmi Vareški minerali (ranije Seven Plus), u vlasništvu Miloša Bošnjakovića.
Sud je uvažio tužbu Resursnog Aarhus centra u Bosni i Hercegovini, utvrdivši da je Ministarstvo nezakonito uskratilo pristup traženim dokumentima, pozivajući se na navodne „povjerljive komercijalne informacije“ i „zaštitu privatnosti“, bez provođenja obaveznog testa javnog interesa.
Presudom je poništeno i drugostepeno i prvostepeno rješenje Ministarstva za privredu ZDK, a predmet je vraćen na ponovno odlučivanje, uz jasnu obavezu da se u novom postupku primijene odredbe Zakona o slobodi pristupa informacijama u Federaciji BiH i principi Aarhuske konvencije.
Sud: Informacije su javno dobro, izuzeci se moraju dokazati
U obrazloženju presude, sud navodi da su osporena rješenja zasnovana na pogrešnoj primjeni zakona, jer Ministarstvo nije obrazložilo zašto bi objavljivanje ugovora i prateće dokumentacije stvarno nanijelo štetu trećem licu, niti je razmotrilo da li u konkretnom slučaju preovladava javni interes.
Sud podsjeća da Zakon o slobodi pristupa informacijama polazi od principa da su informacije koje posjeduju javni organi javno dobro, a da su izuzeci dozvoljeni samo ako su jasno, konkretno i proporcionalno obrazloženi. Čak i u slučaju postojanja povjerljivih podataka, organ je dužan razdvojiti informacije i učiniti dostupnim one dijelove dokumentacije koji nisu izuzeti, što u ovom slučaju nije učinjeno.
Posebno je naglašeno da Ministarstvo nije moglo paušalno primijeniti izuzetke, pozivajući se na zaštitu privatnosti i komercijalnih interesa koncesionara, bez ozbiljne analize i provođenja testa javnog interesa, naročito imajući u vidu da se radi o raspolaganju prirodnim resursima i javnom zemljištu.
Šta se krije iza koncesije za hrom kod Vareša
Projekt istraživanja i potencijalne eksploatacije hroma na lokalitetima Duboštica–Tribija, u slivu rijeke Krivaje kod Vareša, inicirala je firma Seven Plus d.o.o. Sarajevo (danas Vareški minerali d.o.o.), povezana s investitorom Milošem Bošnjakovićem, koji planira otvaranje rudnika na tom području.
Ugovor o koncesiji za geološka istraživanja hroma dodijeljen je 2021. godine, iako su lokalni aktivisti i stručnjaci upozoravali da nedostaju ključne dozvole i saglasnosti, uključujući vodne akte, a radovi su započeli i bez važećih pravnih uslova. Pripremni radovi, uključujući uklanjanje šume i probijanje pristupnih puteva, bili su dva puta obustavljeni od nadležnih inspekcija, ali su se nastavili uprkos protivljenju i zabrinutosti mještana zbog mogućeg utjecaja na rijeku Krivaju, vodne resurse i ekosisteme. Ekolozi i civilne grupe upozoravaju da projekt krši zakonske procedure, uključujući zakon o zabrani prenamjene državnog šumskog zemljišta bez pravnog rješenja, i da bi oslobađanje heksavalentnog hroma moglo imati ozbiljne posljedice po zdravlje ljudi i okoliš.
Građani: „Ugovore kriju, resurse rasprodaju“
Presudu Kantonalnog suda u Zenici pozdravile su brojne ekološke organizacije i građanske inicijative. Udruženje građana Fojničani u javnom reagovanju ocjenjuje da je sudska odluka „mala, ali važna pobjeda“, uz upozorenje da ostaje gorčina zbog odnosa vlasti prema prirodnim resursima i zdravlju ljudi.
„Doista je nevjerovatno da Vlada Zeničko-dobojskog kantona protuustavno ustupa državno, odnosno naše, šumsko zemljište i u bescjenje prodaje naše prirodne resurse privatnoj firmi, a kada javnost zatraži uvid u ugovor, kantonalne institucije pokušavaju sve to sakriti“, navode iz ovog udruženja.
Posebno ukazuju na to da su vlasti i koncesionar koristili gotovo identičnu argumentaciju protiv objavljivanja ugovora, pozivajući se na zaštitu komercijalnih interesa kompanije, dok se interesi građana i pravo javnosti na informacije sistematski zanemaruju.
„Da bi javnost dobila uvid u koncesioni ugovor, potrebna je tužba i sudska presuda. Mi, građani, moramo tužiti Vladu koju smo sami izabrali, samo da bismo dobili dokument o raspolaganju našim prirodnim resursima“, poručuju iz UG Fojničani.
Presedan sa širim posljedicama
Ova presuda ima širi značaj, jer potvrđuje da se ugovori o koncesijama, koji se odnose na eksploataciju prirodnih resursa, ne mogu automatski tretirati kao poslovna tajna, niti se javni interes može potisnuti u korist privatnih ekonomskih interesa.
Sud je jasno poručio da su institucije dužne da transparentno postupaju, naročito u slučajevima koji se tiču okoliša, javnog zdravlja i upravljanja prirodnim bogatstvima. U ponovljenom postupku, Ministarstvo za privredu ZDK moraće da otkloni utvrđene nezakonitosti i donese novu, zakonitu odluku o zahtjevu za pristup informacijama.
Hoće li to značiti i stvarno otvaranje ugovora o koncesiji prema javnosti – ili tek novo administrativno odugovlačenje – tek treba da se vidi. Ono što je izvjesno jeste da se borba za transparentnost i odgovornost u upravljanju prirodnim resursima u Bosni i Hercegovini nastavlja, i to pred sudovima.
Dejan Rakita / GERILA
