Odbornici banjalučke gradske skupštine nisu usvojili set mjera kojima gradska vlast planira da počne rješavanje problema zagađenog vazduha u gradu. U skupštinu su, međutim, tvrde sagovornici Gerile, spušteni neozbiljni i nezavršeni prijedlozi mjera.
Podršku odbornika nisu dobile odluke o zabrani korištenja pirotehničkih sredstava, prijedlog odluke o obaveznoj ugradnji filtera na individualna ložišta, prijedlog odluke o zabrani upotrebe energenata koji zagađuju vazduh. Rezolucija o poboljšanju kvaliteta vazduha u Banjaluci dobila je podršku odbornika.
Odbornici sa kojima smo razgovarali tvrde da prijedlozi mjera nisu dobili potrebnu podršku u skupštini grada jer uz prijedloge nije dostavljena nikakva analiza niti stručno mišljenje a mjere u predloženim odlukama su paušalne, neodređene a obavezujuće za građane. Tako, na primjer, u dijelu gdje se traži usvajanje zabrane korištenja pirotehničkih sredstava piše da je korištenje pirotehnike dozvoljeno ali uz pribavljanje dozvole grada. U principu se ne radi o nikakvoj zabrani jer će pojedinima nešto ipak biti dozvoljeno, navode naši sagovornici.
U prijedlogu odluke kojom se traži zabrana upotrebe energenata koji naročito zagađuju vazduh ne navodi se koji su to energenti. To može dovesti do situacije u kojoj nadležne inspekcije mogu po svom nahođenju kažnjavati građane. Tu je bilo, uz stručnu analizu, navode naši sagovornici, potrebno navesti spisak naročito štetnih energenata koji se zabranjuju.
Prijedlogom odluke o obaveznom uvođenju filtera na individualnim ložištima bilo je predviđeno da građani koji se samostalno griju u narednih pet godina postave filtere. U prijedlogu odluke je navedeno da to postaje obaveza građana a da će grad nastojati da subvencioniše nabavku filtera. Ponovo, navode naši sagovornici, nema analize a grad se poziva na primjer Beograda koji je planirao da podijeli 150 000 filtera ali to nikada nije realizovano. Jedna od primjedbi bila je i da je nelogično sve korisnike individualnih ložišta obavezati istim mjerama s obzirom da postoje individualna ložišta koja ne zagađuju u jednakoj mjeri kao druga. Izostanak bilo kakve analize, takođe je jedna od primjedbi.
Nije predložena ni jedna mjera koja bi značila prestanak izgradnje u širem centru grada do usvajanja urbanističkog plana. Masovna izgradnja u posljednjih desetak godina često se navodi kao jedan od krivaca za sve lošiji vazduh u gradu.
Banjaluka je, inače, svake zime sedmicama među najzagađenijim gradovima na svijetu. Posljednjih mjesec dana vazduh u gradu je danima bio izuzetno opasan po zdravlje ljudi, naročito po zdravlje osjetljivih kategorija i djece.
Uzroka zagađenja vazduha je mnogo navode u banjalučkom Centru za životnu sredinu. Ističu da je grad kompleksan sistem i da su neophodne dugoročne sistemske mjere. Pozdravljaju svaki pokušaj da se poboljša kvalitet vazduha ali napominju da se problemu mora pristupiti stručno i ozbiljno. Navode da je jedan od problema i “divlja” gradnja u gradu decenijama bez urbanističkog plana.
“Mi imamo divljanje tržišnog kapitalizma, tržišne stanogradnje koja utiče na nekoliko načina. Utiče samim činom gradnje, imamo manjak provjetrenosti. Ako pogledmo cijene stanovanja one nikada nisu bile više a imamo najviše gradnje ikada. Generator gradnje nije potreba za stanovanjem, generator stanogradnje je kapital odnosno potreba za profitom interesnih grupa. Na koji način to utiče na zagađenost vazduha? Utiče prostom činjenicom da ako cijena stanovanja raste mi iz centralnih dijelova koji postaju prebukirani izgradnjom istjerujemo ljude. Istjerujemo sve one slojeve koji ne mogu da priušte cijenu stanovanja, istjerujemo ih na periferiju. Šta se onda dešava? Dešava se to da mi ne možemo sistemski da do periferije dovučemo centralno grijanje, javni prevoz i onda imamo ljude iz nižih slojeva ekonomskih koji su protjerani iz grada, koji stvaraju nove potrebe za kretanjem, koriste za te potrebe jeftinije automobile koji više zagađuju i nužno su osuđeni na individualna ložišta sa jeftinijim gorivima za ta ložišta“, kaže Dragan Kabić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.
U usvojenom nacrtu rezolucije o poboljšanju kvaliteta vazduha navodi se da će grad težiti uvođenju elektrinih autobusa a da će prednost prilikom sklapanja novih ugovora sa gradom imati prevoznici koji ponude električne autobuse. Nema mjera koje bi odmah natjerale prevoznike da obezbijede novije autobuse. Ugovori prevoznika i grada su važeći do 2027. godine.
Ovakva situacija, kada je izgradnja u pitanju, odgovara isključivo investitorima kaže odbornik Liste za pravdu i red Igor Mandić. Na djelu je implozija betona i zgrada koje se trpaju u naselja koja se nekada urađena po svim urbanističkim i građevinskim standardima.
“Banjaluka ima jedan od najvećih procenata aerozagađenja u svijetu i Evropi. Pri tome Banjaluka uopšte nema tešku industriju, radi se onemogućavanju cirkulacije vazduha zbog nekontrolisane gradnje, neriješenim saobraćajnim problemima, starim vozilima, individualnim ložištma gdje ljudi lože sve i svašta ne zato što to žele već zato što moraju, zbog teške ekonomske situacije. Radi se i o cijeni ogrevnog drveta koja je otišla u nebesa od kada je u pogon puštena naša Eko toplana“, navodi Mandić.
Odbornica Narodnog Fronta Dijana Ješić navodi da nije rješenje u privremenim mjerama. Neke stvari koje se predlažu jednostavno u ovom trenutku u Banjaluci nisu realne.
“To je svakako više zelenila, smanjenje gradnje. banjaluka se treba širiti prema rubovima, ostaviti više prostora u centru. Treba poboljšati javni prevoz koji je sada katastrofalan, neredovne linije, stari autobusi. Gradonačelnik spominje električne autobuse. Nije loše rješenje ali u ovom momentu je to neizvodivo. Mi nemamo dovoljno široke ulice da se uvede jedna traka za električne autobuse. Trebaju se tražiti dugoročna rješenja“, navodi Ješić.
Vladimir Kovačević, Gerila info
