Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je apelaciju Milorada Dodika protiv presude Suda BiH kojom je osuđen za neizvršavanje odluka visokog predstavnika, čime je potvrđena pravosnažnost presude i otklonjena svaka pravna dilema u vezi s njegovim statusom.
Na današnjoj vanrednoj plenarnoj sjednici sudije Ustavnog suda detaljno su analizirale sve navode Dodikove odbrane i zaključile da ne postoji osnov za utvrđivanje povrede Ustava BiH niti Evropske konvencije o ljudskim pravima.
S obzirom na to da je Dodik podnio dvije apelacije koje se odnose na istu pravnu materiju, Ustavni sud je spojio predmete pod brojem AP-3722/25 i AP-4095/25 i odlučivao kroz jedinstveni postupak. Naposlijetku, sve ključne tvrdnje iz Dodikovih apelacija, uključujući navode o povredi prava na pravično suđenje, pristrasnosti sudija, neustavnosti odredbi KZ BiH, te osporavanje ovlaštenja visokog predstavnika, ocijenjene su kao neosnovane, nedopuštene ili inkompatibilne s Ustavom BiH.
Ustavni sud je zaključio da je Dodiku u krivičnom postupku bilo omogućeno pravično suđenje u skladu s članom 6. Evropske konvencije. Suđenje je bilo javno, dokazi su izvedeni u prisustvu optuženog, a redovni sudovi su obrazložili razloge za sve svoje odluke. Sud nije pronašao elemente proizvoljnosti u ocjeni dokaza niti u načinu vođenja suđenja.
Navodi o pristrasnosti sudija i članice CIK-a koji su učestvovali u donošenju odluka takođe su odbačeni jer Ustavni sud smatra da oni nisu imali uticaj na pravičnost postupka, niti su u pitanju bile „krivične optužbe“ u smislu Konvencije.
Poseban dio apelacije odnosio se na tvrdnju da krivično djelo iz člana 203a Krivičnog zakona BiH nije moglo biti propisano od strane visokog predstavnika. Ustavni sud je, međutim, podsjetio na svoju raniju praksu i ocijenio da visoki predstavnik ima ovlaštenja da donosi zakone, te da se njegova uloga ne može dovoditi u pitanje u ustavno-pravnom poretku BiH.
Zakon o izmjenama i dopunama KZ BiH, koji je visoki predstavnik donio 1. jula 2023. godine, ima karakter domaćeg zakona i u skladu je s principom zakonitosti. Prema mišljenju Ustavnog suda, ovo krivično djelo je bilo predvidivo, jasno formulirano i na snazi u vrijeme kada su se dogodila sporna djela.
Dodik je apelacijom pokušao osporiti i odluku Centralne izborne komisije kojom mu je prestao mandat predsjednika Republike Srpske. Međutim, Ustavni sud je ocijenio da to pitanje ne potpada pod garancije prava na pravično suđenje jer nije riječ o građanskom pravu niti krivičnoj optužbi u konvencijskom smislu. Time su svi navodi u vezi s postupcima pred CIK-om i osporavanjem njihovog karaktera proglašeni inkompatibilnim s Ustavom BiH.
S obzirom na zaključke o neosnovanosti i nedopuštenosti apelacije, Ustavni sud nije posebno razmatrao ni Dodikov zahtjev za donošenje privremene mjere kojom bi se obustavilo izvršenje presude.
Ubrzo po donošenju odluke Ustavnog suda uslijedile su reakcije zvaničnika iz RS i BiH.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je da je “krnji Ustavni sud BiH odbijanjem apelacije pravnog tima Milorada Dodika zakucao zadnji ekser u mrtvački sanduk pravosuđa BiH”.
Pravnik Ognjen Tadić konstatovao je da je Ustavni sud BiH “propustio važnu priliku da dođe sebi, tj. državi i Ustavu koji su dužni da podržavaju, te da će pravna borba biti internacionalizovana nastavkom procesa pred Evropskim sudom za ljudska prava”.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić izjavio je da će se dejtonska BiH razarati dok struka ne bude odlučivala u Ustavnom sudu BiH.
Ministar inostranih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković rekao je da je presuda Ustavnog suda BiH o odbijanju apelacije Milorada Dodika označila i konačan kraj njegove političke karijere.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović izjavila je da bi bilo iznenađenje da je Ustavni sud BiH, za promjenu, branio Ustav, a ne nelegalni strani intervencionizam.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić je izjavio da su u Ustavnom sudu BiH potpuno svjesni da će odbijanje apelacije predsjednika Milorada Dodika izgubiti na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
Ovom odlukom Ustavnog suda stavljena je tačka na pravni proces u BiH u pokušaju pravnog tima Milorada Dodika da ospori presude za nepoštovanje odluka visokog predstavnika. Ustavni sud je potvrdio da su domaći zakoni i međunarodne pravne norme dosljedno primijenjeni, a postupak vođen u skladu s najvišim standardima pravičnosti.
Gerila.info
