Dok se političke tenzije u Bosni i Hercegovini dodatno zaoštravaju pred sutrašnju sjednicu Savjeta bezbjednosti UN, pitanje državne imovine ponovo je izbilo u prvi plan, i to na više frontova: pravnom, političkom i diplomatskom.
U središtu pažnje nalazi se novi prijedlog Kristijana Šmita koji bi, prema tvrdnjama OHR-a, trebao omogućiti “funkcionalno korištenje” državne imovine, ali bez narušavanja odluka Ustavnog suda BiH. Ipak, javnost i zvaničnici u BiH ovo tumače vrlo različito, od mogućnosti za rješenje do otvorene najave “rasparčavanja države”.
Što se ustavnopravnog osnova tiče, imovina bivše SFRJ, JNA i drugih državnih subjekata pripada državi Bosni i Hercegovini. Ustavni sud BiH to je potvrdio u više odluka, posljednja se tiče kasarne “Vojvoda Stepa Stepanović” u Bijeljini, gdje se entitetski upis osporava i potvrđuje vlasništvo države. Ove odluke su obavezujuće, ali njihovo provođenje na terenu često izostaje, ili se otvoreno ignoriše.
U svom izvještaju koji će sutra biti predstavljen Savjetu bezbjednosti UN, visoki predstavnik Kristijan Šmit, koga Republika Srpska i dalje ne priznaje, ukazuje na činjenicu da potpuna zabrana raspolaganja državnom imovinom, iako pravno utemeljena, uzrokuje ekonomsku štetu, posebno lokalnim zajednicama u Federaciji BiH koje ne mogu koristiti zemljište za infrastrukturne projekte.
Šmit predlaže “kontrolisano ublažavanje” zabrane, ali uz strogo poštivanje sudskih odluka, jasno definisanu titularnost države i sprečavanje zloupotreba. Ipak, pojedini mediji i političari već su ovaj prijedlog označili kao potencijalnu “legalizaciju entitetskih uzurpacija”.
Inače, Kristijan Šmit je danas bio u nenajavljenoj posjeti Banjaluci. On je kratko boravio u banjalučkom OHR-u. Za sada nije poznat razlog njegove posjete.
U jeku ovih dešavanja, Vlada Republike Srpske donijela je odluku da “pokloni” 48 hektara zemljišta opštini Han Pijesak. To se zemljište, inače, prema dosadašnjoj praksi i presudama, smatra državnom imovinom. Ovaj potez izazvao je lavinu reakcija i novih poziva nadležnim institucijama da reaguju zbog “nezakonitog raspolaganja”.
U Republici Srpskoj, međutim, i dalje tvrde da imaju “prirodno pravo” na upravljanje tom imovinom, iako je Ustav BiH, kako ističu pravnici, jasan – entiteti nisu vlasnici države, već njeni subjekti.
Posljednji potez u vezi sa ovim problemom povukli su Jasmin Emrić i Šemsudin Mehmedović, koji su ponovo u državnom parlamentu uputili prijedlog zakona o državnoj imovini, koji bi zakonski definisao da je sva imovina vlasništvo države BiH, uz formiranje jedinstvenog registra i posebne agencije za upravljanje.
Međutim, pojedinci upozoravaju da zakon neće imati šansu ukoliko ne bude podržan od strane SNSD-a i HDZ-a, stranaka koje su dosad opstruisale svako trajno rješenje.
Dio medija i analitičara tvrdi da se iza kulisa vodi trgovina. Sve je dio, kako kažu, “aranžmana” oko ukidanja američkih sankcija Miloradu Dodiku i njegovim saradnicima, zauzvrat za “konstruktivniji stav” po pitanju imovine. Zvaničnih potvrda za ovakve tvrdnje nema, ali trenutna dešavanja podgrijavaju sumnje.
S druge strane, opozicija u Republici Srpskoj, poput Jelene Trivić i Nebojše Vukanovića, oštro napada Dodika nazivajući ga “izdajnikom” koji “gasi Republiku Srpsku” pristajući na jačanje države BiH.
Naposlijetku, što se potencijalnih rješenja problema državne imovine tiče, u opticaju je više mogućih scenarija. Od toga da visoki predstavnik dozvoli ograničeno korištenje državne imovine, preko toga da bude potpuna zabrana raspolaganja državnom imovinom, sve do nastavka trenutne situacije, odnosno nastavka upisa imovine na Republiku Srpsku.
Moglo bi biti jasnije već nakon sutrašnje sjednice Savjeta bezbjednosti koji scenario će prevladati. Pitanje je samo ko će na kraju imati koristi – država, narod ili elite?
Gerila.info
