Sjedinjene Američke Države ukinule su sankcije Miloradu Dodiku, članovima njegove porodice i povezanim saradnicima i firmama, uz obrazloženje da su “konstruktivne akcije” Narodne skupštine Republike Srpske posljednjih sedmica doprinijele stabilnosti u Bosni i Hercegovini i otvorile prostor za novo partnerstvo sa SAD.
“Te bi akcije trebale poboljšati stabilnost BiH i omogućiti partnerstvo sa SAD-om, bazirano na zajedničkim interesima, ekonomskom potencijalu i zajedničkom prosperitetu,” navodi se u pisanom odgovoru portparola State Departmenta.
Ukupno je ukinuto 48 sankcija, i to i za više od 25 preduzeća povezanih s porodicom Dodik, koja su od 2022. bila na listi zbog “koruptivnih aktivnosti i prijetnji teritorijalnoj cjelovitosti BiH”.
Američka administracija pojašnjava da je riječ o odlukama u okviru redovne revizije Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAC) pri Ministarstvu finansija SAD, čiji je cilj “unapređenje američkih ekonomskih, nacionalnih, bezbjednosnih i spoljnopolitičkih ciljeva”.
Potez zvaničnog Vašingtona uslijedio je nakon što je NSRS sredinom oktobra, po hitnom postupku, usvojila set akata kojim prestaje važenje više spornih zakona ranije oborenih pred Ustavnim sudom BiH – od zakona o nepokretnoj imovini i neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH, do akata o VSTS-u RS i izmjena Krivičnog zakonika. Time je formalno povučen kurs koji je međunarodna zajednica označavala kao antiustavan, i na koji su bile vezane američke restrikcije uvedene od 2022. godine.
Istovremeno, politički kontekst ostaje napet jer je “u igri” i dalje mnogo nepoznatih u komplikovanoj bosanskohercegovačkoj političkoj, ali i društvenoj realnosti.
Sud BiH je Dodika pravosnažno osudio na godinu dana zatvora uz šestogodišnju zabranu obavljanja javne funkcije zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika Kristijana Šmita, nakon čega mu je kazna zatvora zamijenjena novčanom. Centralna izborna komisija BiH proglasila je prestanak njegovog mandata predsjednika RS, a za vršiteljicu dužnosti imenovana je Ana Trišić-Babić. Prijevremeni izbori za predsjednika RS zakazani su za 23. novembar.
Reakcije su podijeljene. Vlasti u Srpskoj poteze američke administracije tumače kao “pobjeda nad pritiscima”, dok opozicija u RS, kao i najveći broj političara u Federaciji BiH upozoravaju na “političku trgovinu” i promjenu američke taktike prema Dodiku.
Iz Stejt Departmenta, pak, poručuju da će “nastaviti blisko sarađivati sa političkim akterima širom BiH kako bi se unaprijedili zajednički prioriteti i očuvala stabilnost zemlje”.
U praksi, ukidanje sankcija briše ograničenja za međunarodne finansijske transakcije i poslovanje subjekata koji su godinama bili pod OFAC mjerama, ali i testira koliko će potezi NSRS-a zaista značiti povratak na ustavni okvir i poštivanje presuda najviših sudova i odluka međunarodnih institucija.
Ishod ćemo možda moći naslutiti iz predizborne kampanje Siniše Karana, Dodikovog favorita, a posebno od narednih odluka Vlade RS i aktivnosti koje će se dešavati u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Kad smo kod skupštine, naredna sjednica je zakazana već za naredni utorak, 4.novembra, a na dnevnom redu je, između ostalog, i Prijedlog zakona o predmetima od dragocjenih metala u Republici Srpskoj.
Slučajnost?
GERILA
