Cvijanović je čak navela u izjavi o imovinskom stanju dostavljenoj CIK-u BiH da je firmi u vlasništvu njene porodice dala beskamatnu pozajmicu u iznosu od 140.000 KM.
Željka Cvijanović, članica Predsjedništva BiH i funkcionerka SNSD-a ‘pogurala’ je firmu Prim d.o.o. u vlasništvu njenog supruga i sina sa 140.000 KM, a prema tvrdnjama Raportovih izvora, Cvijanovićkin suprug i sin su se ‘potrudili’ da joj što prije vrate pozajmljeni novac, pa u porodici Cvijanović danas niko nikome ništa ne duguje.
Prihodi porodične firme stalno rastu
Raportovi izvori sada tvrde da je Cvijanovićka krajem 2022.godine pozajmila novac firmi u vlasništvu supruga i sina upravo kako bi ih ‘pogurala’ da se što bolje pozicioniraju za učešće u višemilionskim poslovima u okviru projekta teniskog turnira, koji sad već godinama prate razne priče o malverzacijama.
Iako su u entitetu RS najavljivane istrage o ovom projektu, one do danas nisu rezultirale nekim epilogom i konkretnim podacima o tome kako je potrošeno oko 55 miliona KM javnog novca za potrebe tog projekta.
Hoće li iko istražiti potencijalni sukob interesa
Imajući u vidu činjenicu da se članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović sve češće dovodi u vezu s milionima maraka iz tog projekta, kao i da je sama navela da je davala beskamatne pozajmice firmi u vlasništvu članove njene porodice, jasno je da bi se s ovim pitanjima trebala pozabaviti i Komisija za sprečavanje sukoba interesa u institucijama BiH, formirana shodno istoimenom zakonu čije je usvajanje 2024. godine bio jedan od uvjeta na evropskom putu BiH i koji je najavljivan kao ključni alat u borbi protiv sukoba interesa.
Nažalost, do danas nismo vidjeli neki konkretan rezultat ove komsiije, a javne informacije o Željki Cvijanović, i njenoj povezanosti s firmom za koju se navodi da je sklapala sumnjive, višemilionske poslove, itekako su razlog za postupanje po službenoj dužnosti ove komsiije, koje je do sada izostalo.
Glasanje kao ulaganje u tuđe biznise
Detaljnije informacije o Cvijanovićkinoj pozajmici nije moguće pronaći u izjavi o imovinskom stanju u CIKBiH, jer ih nije bila u obavezi ni dostaviti, a s druge strane CIK BiH nije odgovoran za tačnost podataka koji se odnose na podatke sadržane u obrascu o imovinskom stanju, pa se ponovo aktuelizira pitanje, kakva je svrha da političari navode svoje imovinsko stanje kada niko ne provjerava jesu li naveli istinite podatke.
S druge strane, nameće se i pitanje, koliko je uopšte etično da političarka sa državne funkcije pozajmljuje desetine hiljada maraka firmi svog supruga i sina, dok većina građana jedva sastavlja kraj s krajem?
I za kraj, imajući u vidu činjenice da većina političara, a u tome prednjače oni iz SNSD-a ima privatne firme i da je i sama politika često najunosniji porodični biznis, građanima je ostalo da se pitaju, da li su izbori i glasanje za takve političare samo investicija u porodične firme moćnika?
raport.ba
