Krivaja — jedna od posljednjih većih rijeka slobodnog toka u BiH — dobija novu liniju odbrane i istovremeno novi udar. Dok je Federalna uprava za inspekcijske poslove dvaput zaustavila pripremne radove za geološka istraživanja za rudnik hroma na području Duboštica–Tribija kod Vareša, kompanija Seven Plus pokrenula je postupak pribavljanja prethodne vodne saglasnosti za isti projekat. Paralelno, Mreža za zaštitu prirode u BiH okupila je desetine istraživača u Zavidovićima i Olovu kako bi dokumentovali biološku raznolikost Krivaje kao osnov za trajnu zaštitu sliva planiranog za nacionalni park.
Naučno-istraživački kamp održava se u bazi GSS Zavidovići u Dištici do 21. septembra, sa ciljem prikupljanja „relevantnih i pouzdanih informacija o biološkoj raznolikosti rijeke Krivaje“, te da važeći prostorni plan predviđa zaštitu područja u rangu nacionalnog parka. Naglašeno je i da je Krivaja „jedna od rijetkih preostalih rijeka slobodnog toka, bez brana“, a da je potencijalno ugrožavaju planirani rudarski zahvati na pritokama Tribija i Duboštica.
S druge strane, uprkos inspekcijskim mjerama i odlukama Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika kojima je zabranjeno raspolaganje državnom imovinom, Seven Plus je 13. septembra podnio Agenciji za vodno područje rijeke Save (AVP) zahtjev za prethodnu vodnu saglasnost za detaljna geološka istraživanja rude hroma i pratećih minerala na istražnom prostoru Duboštica–Tribija. U javnoj obavijesti AVP navedeno je da zainteresovani mogu u roku od sedam dana podnijeti primjedbe i sugestije, uz taksativno pobrojane katastarske parcele obuhvaćene zahtjevom. Organizacije iz Mreže, koje su ranije alarmirale javnost zbog probijanja pristupnih puteva na državnoj šumi te sječe, ističu da o ovoj proceduri nisu bile službeno obaviještene.
„Ekološka vrijednost rijeke Krivaje višestruko nadmašuje vrijednost planiranog rudarskog projekta u njenom slivu“, poručuju iz Mreže za zaštitu prirode u BiH, naglašavajući da je za zajednice nizvodno Krivaja „više od resursa – dio identiteta i zdravlja, pitanje javnog interesa koje traži hitnu i odgovornu reakciju institucija“.
Sličan stav iznosi i Udruženje Fojničani: „Krivaja je život, identitet i zdravlje lokalne zajednice. Njena zaštita važnija je od bilo kojeg rudnika. Zato smo za Krivaju – bez kompromisa!“
Hronologija pritisaka govori sama za sebe: federalni i kantonalni inspektori su pri ranijim izlascima na teren u GJ Duboštica–Tribija utvrdili nepravilnosti pri „pripremnim radovima“, među kojima i zahvate na šumskom državnom zemljištu bez valjane pravne osnove, pa su radovi zaustavljeni. Ipak, nakon zabrane uslijedilo je administrativno „guranje“ kroz druge procedure – sada preko vodoprivrednih akata – što kod lokalne zajednice i struke podiže sumnju da se pravila selektivno primjenjuju, a javnost, pogotovo lokalnu u Varešu i Zavidovićima, drži izvan ključnih odluka koje trajno mijenjaju lice sliva Krivaje.
U narednim danima fokus će biti dvostruk: u Dištici i duž toka Krivaje naučni timovi prikupljaće podatke o endemskim i zaštićenim vrstama, staništima i ekološkim funkcijama rijeke, dok će se Seven Plus pokušati prikupiti dozvole koje je, zapravo, trebao prikupiti prije početka radova.
Ishod te dvije „procedura“ – naučne i upravne – uticaće na isto pitanje: hoće li Krivaja ostati ono što jeste, rijeka slobodnog toka i kandidat za nacionalni park, ili će njene pritoke postati ulazna tačka za industrijski projekat s neizvjesnim posljedicama.
GERILA
