Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit u julu je nametnuo dvije odluke, a jedna od njih tiče se poboljšanja izbornog integriteta.
Jednom od tih odluka Šmit je dio profita Centralne banke Bosne i Hercegovine preusmjerio za nabavku tehnologije za izbore 2026. godine. Ali, veliko je pitanje da li ćemo naredne godine na izborima imati skenere i elektronsku identifikaciju birača putem otiska prsta.
Poslanik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Branislav Borenović kaže za GERILU da je potrebno učiniti sve da na izborima u oktobru sljedeće godine imamo nove tehnologije na biračkim mjestima.
„To je moguće uraditi. Ko traži izgovor za potencijalni neuspjeh, on je neodgovoran. U Predstavničkom domu smo izglasali izmjene zakona kojima se traži uvođenje novih tehnologija, ali je to zaustavljeno u Domu naroda, jer SNSD ne želi da nove tehnologije dođu BiH“, kazao je Borenović.
On dodaje da subina BiH zavisi od zaustavljanja izborne korupcije. Ako je zaustavljena izborna korupcija, onda je zaustavljena i korupcija koja ulazi u sve ostale pore društva. A ona je do sada gotovo uvijek pobjeđivala na izborima.
„U zadnjih nekoliko izbornih ciklusa pobjeđuje korupcija. Vi ste onda zapravo nagradili te koruptivne politike i rekli da to je dozvoljeno. I kada na bazi korupcije, kupovanje glasova, izbornih manipulacija i krađa dođete do tako kontaminirane izborne pobjede, onda sve političke elite razmišljaju da to je dozvoljeno“, istakao je Borenović.
Menadžer za odnose sa javnošću Transparency International BiH Srđan Traljić kaže kako je sada na potezu Centralna izborna komisija koja treba da raspiše tender za nabavku novih izbornih tehnologija.
„Oni su imali studiju izvodljivosti Kada su predstavljali izveštaj za izbore 2024. godine, tada su predstavili i te nove tehnologije. Tada ste mogli da isprobate i skenere i sistem za elektronsku identifikaciju birača. Ne vidim nikakvu prepreku da se to ne uradi, ali prošlo je dosta vremena od te odluke visokog predstavnika kojom su obezbijeđena sredstva, a još nije raspisana nabavka. Ne znam šta se čeka“, rekao je Traljić.
On podsjeća da je CIK prije nekoliko dana saopštio da im nedostaje ljudi zbog neusvajanja budžeta Bosne i Hercegovine. Ukoliko ne bude bilo novih izbornih tehnologija na sljedećim opštim izborima, ništa se neće promijeniti zato što je prostor za izborne manipulacije zaista ogroman.
„Mislim da je sistem za elektronsku identifikaciju birača važniji od skenere, jer smo tu zaista imali brojne izborne manipulacije. Transparency, između ostalog, analizira i sudske odluke i odluke CIK-a i zaista postoji ogroman prostor da su izbori pokradeni pred očima posmatrača. Posebno je sporna ta elektronska identifikacija birača“, istakao je Traljić.
Skoro pet godina nakon poništavanja Lokalnih izbora u Doboju 2020. i dalje traju suđenja za najveći slučaj izborne prevare kojim se bavilo domaće pravosuđe. Podignuto je 67 optužnica protiv 350 lica, a Osnovni sud u Doboju, prema posljednjim informacijama, donio je 27 oslobađajućih presuda za 139 lica i samo jednu uslovnu osudu protiv dva lica. Većina presuda je donesena po istom obrascu: izborne prevare su dokazane, ali nema dokaza da su za to krivi članovi biračkih odbora.
U 22 prvostepene presude koje je analizirao Transparency International u BiH potvrđuje se da je Tužilaštvo u svim slučajevima uspjelo materijalnim dokazima i iskazima svjedoka dokazati da se izborna volja građana najčešće prekrajala po dva scenarija:
1) glasanjem u ime birača koji nisu izašli na izbore – najčešće onih koji žive u inostranstvu
2) glasanjem u ime umrlih lica koja nisu izbrisana sa biračkog spiska.
„Suđenju je prethodilo poništavanje izbora od strane CIK-a nakon čega su uslijedile krivične prijave, istragе i podizanje optužnicа. Sumnja se pojavila zbog rekordne izlaznosti od skoro 70 odsto, a na pojedinim biračkim mjestima prema računici CIK-a utvrđeno je da je svakih 50 sekundi glasao jedan glasač. Zato nam je potreban elektronski otisak prsta“, kazao je Traljić.
