Potpredsjednica Narodne skupštine Republike Srpske Ana Ljubojević rekla je da nije upitno održavanje posebne sjednice o presudi Suda BiH predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku i odluci CIK BiH o prestanku njegovog mandata, ali je upitno da li će najavljeni referendum biti održan i kakvu će snagu on imati.
Seriju referenduma je najavio i sam Milorad Dodik koji je u danu kada mu je Centralna izborna komisija BiH oduzela mandat rekao kako će narod na referendumu reći da li je za to da on više ne bude predsjednik Republike Srpske. Republička izborna komisija održala je u međuvremenu sjednicu na kojoj je bilo riječi o referendumu u Republici Srpskoj, ali nije zauzela jasan stav da li su u „mandatu“ da sprovedu taj referendum.
Predsjednik skupštinske Komisije za izbor i imenovanja Ilija Tamindžija kazao je da ova komisija postoji i da je izabrana u skladu sa važećim zakonom. On je rekao da je ovo utvrđeno na sastanku održanom u Narodnoj skupštini Republike Srpske na kojem su bili eksperti pravne struke, te predstavnici institucija, uključujući Vladu i predsjednika Srpske.
„Zbog toga nema nikakvih prepreka za održavanje referenduma koji se sprovodi prema Zakonu o referendumu i građanskoj inicijativi i jedino je RIK nadležan za sprovođenje referenduma. Skupštinski Kolegijum će odrediti termin i dnevni red posebne sjednice NSRS koja u narednom periodu treba da bude održana“, rekao je Tamindžija.
Ipak, postavlja se pitanje da li referendum može biti snažniji od pravosnažne presude. Profesor ustavnog prava Milan Blagojević kaže za GERILU da eventualni referendum, čije se održavanje najavaljuje, ne može biti snažniji od pravnosnažne presude Suda BiH, niti može biti snažniji od odluke CIK BiH kojom je utvrđen prestanak mandata Dodiku na osnovu te presude.
„Taj referendum nije snažniji, jer je iznad njega član 1 Ustava BiH kojim je propisano da BiH jeste država koja funkcioniše na principu vladavine prava. Taj princip u svom sadržaju ima i kao temeljno pravilo da se ne može narodnim referendumom ukinuti pravosnažna presud bilo kojeg suda, jer bi u tom slučaju narod odlučivao o primjeni zakona, a ne sud“, kaže Blagojević.
Ni prema Ustavu Republike Srpske, dodaje on, eventualni referendum i njegovi rezultati, kakvi god oni bili, ne mogu imati jaču snagu od presuda. Narodna skupština Republike Srrpske može raspisati i održati referendum, ali samo o onim pitanjima koja su u njenoj nadležnosti.
„U nadležnosti parlamenta nije da raspravlja o bilo kojoj presudi. Time bi povrijedila princip vladavine prava i podjele vlast. Imajući u vidu da NSRS može da raspravalja o onome što je u njenoj nadležnosti, jasno je da ne može da raspravlja o presudama suda. Takav eventualni referendum bio bi suprotan ne samo Ustavu BiH, nego i Ustavu RS. Prema Ustavu RS, referendum nema pravno obavezujuću snagu“, istakao je Blagojević.
Ognjen Tadić, pravnik i savjetnik Milorada Dodika, kaže za naš portal da se ova mnedoumica može svesti na pitanje: šta je starije – kokoška ili jaje? U slučaju svih problema koje BiH ima zbog Kristijana Šmita odgovor je veoma jednostavan – prvo je Kristijan Šmit bez neophodne saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN došao u BiH i predstavio se kao visoki predstavnik, a onda su nastupili svi drugi problemi.
„Neko to mora da zaustavi. Tužilaštvo, Sud i CIK BiH, očito je, to ne žele da urade, iako su vodeći pravosudnu i izbornu reformu stranci obećavali da će BiH imati stabilne i nezavisne instrumente pravne i demokratske države. Očito je da smo na kraju dobili samo hrpu poslušnika stranaca kojima pravo i demokratija ne znače Bog zna šta u odnosu na volju stranaca“, katao je Tadić.
Referendumsko pitanje još nije poznato, kao ni datum održavanja posebne sjednice koja bi trebalo da donese odluku o raspisivanju referenduma. Nakon presude Suda BiH i odluke CIK-a, u Dodikovom kabinetu smatraju da, po Ustavu Republike Srpske, mandat predsjednika ne može prestati na ovakav način.
„To je sada najveća opstrukcija Dejtonskog mirovnog sporazuma. Pošto se pokazalo da ni Šmitu, a ni njima, dosadašnja upozorenja izabranih predstavnik naroda ništa ne znači, onda neka konačno čuju i sam narod, pa da vidimo da li će nakon toga poznati šta su pravo i demokratija. Na kraju krajeva, Narodna skupština takvo nešto mora da uradi radi sopstvene uloge u zaštiti i implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma“, kategoričan je Ognjen Tadić.
Goran Dakić, Gerila info
