Sjednica Glavnog odbora Srpske demokratske stranke, održana danas u Doboju, pretvorila se u žarište unutarstranačkih sukoba, koja bi mogla odrediti sudbinu najjače opozicione partije u Republici Srpskoj.
Umjesto usvajanja političkih strategija za predstojeće izbore, fokus je u potpunosti preuzeo zahtjev za kolektivnom ostavkom kompletnog Predsjedništva stranke na čelu s Milanom Miličevićem.
Sjednicu je još na samom početku napustio bivši predsjednik SDS-a i poslanik u PS BiH, Mladen Bosić, uz izjavu da je „sve namješteno“, aludirajući na navodno kršenje statuta, jer, kako tvrdi, na sjednicu nisu pozvani svi poslanici i načelnici, što je statutom predviđeno. Bosićev izlazak je signalizirao ozbiljnost krize koja je ubrzo eskalirala.
Među najglasnijim kritičarima trenutnog rukovodstva bili su Ognjen Bodiroga, šef poslaničkog kluba SDS-a u NSRS, Mirjana Orašanin, poslanica u NSRS, Đorđe Milićević, načelnik opštine Šamac, Milica Radovanović, predsjednica trebinjskog SDS-a, Marinko Božović, načelnik Istočne Ilidže, kao i većina aktuelnih poslanika SDS-a u oba parlamenta.
Oni su javno zatražili kolektivnu ostavku Predsjedništva i hitno sazivanje vanredne skupštine stranke, uz zahtjev za reorganizaciju i redefinisanje političke platforme. Kritike su bile usmjerene i na, kako su naveli, stagnaciju stranke, loše izborne rezultate te netransparentne odluke Miličevića, uključujući i pokušaj da u Predsjedništvo imenuje Ljubišu Petrovića, čemu se protivi dio članstva, naročito iz Istočne Ilidže.
Na sjednici je formalno bilo pet tačaka dnevnog reda, među kojima su bile verifikacije članova Predsjedništva, finansijski izvještaj i izborna strategija, ali je unutrašnje nezadovoljstvo članova potpuno potisnulo programirane teme.
U dijelu članstva izazvalo je negodovanje i to što na dnevni red nije uvršten ni osvrt na sudbinu Radovana Karadžića, prvog predsjednika Republike Srpske i SDS-a, koji danas puni 80 godina, a koji se nalazi na izdržavanju doživotne kazne u zatvoru na ostrvu Vajt zbog genocida u Srebrenici i zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona i običaja ratovanja. Neki članovi su ovaj izostanak okarakterisali kao “zaboravljanje korijena stranke”.
Glavni odbor, prema navodima izvora bliskih stranci, tek je otvorio raspravu o prvoj tački dnevnog reda u trenutku kada su razlike među strujama postale nepremostive.
Gerila.info
