DRUŠTVONASLOVNAPOLITIKA

KAKO SE RASIPA JAVNI NOVAC U Kantonu Sarajevo: Ministar Halebić štimao poslove kolegi iz Zenice i njegovoj firmi

Piše InfoRadar

Za Halebića i Ministarstvo finansija KS nije postojao bolji ekonomski stručnjak od u javnosti malog poznatog Serdarevića koji se po njima očigledno, iako je stanovnik Zenice, najbolje razumije u finansijske poslove i izazove u Kantonu Sarajevo

Kratkotrajna Vlada Kantona Sarajevo, poznata pod imenom „šestorka“ (koju su činili NiP, Naša stranka, SDP, DF, SBB i NBL) smijenjena 29. januara ove godine, 3. marta zamijenila je vlada „trojke“ (SDA, SBB i DF).

Ono što je, između ostalog, karakteristisalo „šestorku“ u želji da brendiraju svoju vladu kao alternativu strankama koje manje-više neprekidno vladaju u BiH od potpisivanja Daytona je intenzivno korištenje društvenih mreža za promociju rada i maksimalna otvorenost ka medijima.

Zbog toga su Vlada „šestorke“ i njeni ministri bili pod lupom javnosti koja je tako mogla prepoznati njihove dobre poteze, ali i kritizirati one loše, poput izdvajanje 60.000 KM za BANU, organizaciju bivšeg sandžačkog muftije a današnjeg političara iz Srbije Muamera Zukorlića, ili imenovanje osobe osuđene za ratne zločine na mjesto direktora jednog javnog preduzeća.

OD PRODEKANA DO MINISTRA ZA PET GODINA

Kantonalne vlade koje predvodi SDA, međutim, uglavnom imaju potpuno drugačiji pristup, i ministri sebe i svoj rad vole uglavnom držati daleko od očiju javnosti. Nova ministarska imenovanja prošla su prilično nezapaženo, a uglavnom su izostale i analize njihovih dosadašnjih rezultata i kompetencija.

Za novog ministra finansija KS je postavljen, ili možda bi bilo bolje reći vraćen Jasmin Halebić, koji je kao kadar SDA ovu funkciju obnašao i u periodu 2015.–2019. godine. Halebić je po struci doktor ekonomskih nauka. Od 2005. zaposlen je na Ekonomskom fakultetu u Zenici, najprije kao asistent, a zatim i profesor.

Zanimljivo je da je samo godinu nakon odbrane doktorske disertacije Halebić već 2010. postavljen za prodekana za naučno-istraživački rad i međunarodnu saradnju, da bi u januaru 2014. bio postavljen za dekana ovog fakulteta. Ipak, na ovoj poziciji Halebić se nije dugo zadržao, jer se već 2015. godine pojavila nova primamljivija pozicija – mjesto ministra u Vladi KS koju je vodio Elmedin Konaković, tada kao kadar SDA. Osim ministarske plate, Halebić je zadržao i onu profesorsku, te je na Ekonomskom fakultetu u Zenici nastavio djelovati kao vanredni profesor.

Ipak, izgleda da ni dvije funkcije Halebiću nisu bile dovoljne.

Istraživanje koje je proveo Inforadar, potom i odgovori koje smo dobili po Zakonu o slobodi pristupa informacijama, pokazuju da je u prethodnom mandatu Halebić u više navrata koristio svoju poziciju da poreskim novcem kojim je raspolagao pogoduje sebi i bliskim ljudima.

Posebno pažljiv i susretljiv Halebić je bio prema prof. dr. Nini Serdareviću, također profesoru na Ekonomskog fakultetu u Zenici. Tako je Serdarević u periodu 2015.-2019. godina čak 12 puta bio angažiran po ugovoru o djelu od strane Ministarstva finansija KS. Serdarević je bio angažovan po više osnova, od članstva u komisiji, preko pravljenja različitih analiza, pa do „davanja savjeta“.

Za Halebića i Ministarstvo finansija KS nije postojao bolji ekonomski stručnjak od u javnosti malog poznatog Serdarevića koji se po njima očigledno, iako je stanovnik Zenice, najbolje razumije u finansijske poslove i izazove u Kantonu Sarajevo.

Najveći pojedinačni honorar Serdareviću je isplaćen 9. jula 2018. godine na ime „izrade stručnog izvještaja – srednjoročna evaluacija integrirane strategije razvoja Kantona Sarajevo za razbolje evaluacije 2016. – 2017.“, a iznosio je 9.800 KM. Ukupno je za tri godine Serdarević od ministarstva inkasirao 27.600 KM. Dakle, samo na osnovu angažmana s Ministarstvom finansija KS, koje je vodio njegov fakultetski kolega Halebić, Serdarević je „usput“ zaradio više od tri prosječne godišnje plate u BiH.

U aprilu 2018. Ministarstvo finansija KS isplatilo je 32.175 KM firmi Intercons d.o.o za izradu stručnog izvještaja Ocjena stanja bankarskog tržišta u Bosni i Hercegovini kroz analizu finansijskih aspekata optimalnih uslova za odabir depozitne transakcijskih banaka JRT-a za potrebe Ministarstva finansija Kantona Sarajevo.

Intercons je, pogađate, porodična firma porodice Serdarević, čiji je jedan od uposlenika Nino Serdarević, a u njoj pored njega radi i njegov rođeni brat Sanjin Serdarević. Intercons u svom opisu navodi da nudi čitav niz usluga, pa tako, između ostalog, navode da se bave računovodstvom i revizijom, finasijsim i poreskim savjetovanjem, projektnim  menadžmentom i istraživanjem, ali i arhitektonskim projektovanjem.

MULTIFUNKCIONALNOST FIRMI BLISKIH SDA

Kako je moguće da se jedno te isto preduzeće sa četiri zaposlena istovremeno bavi i finansijskim poslovima i arhitektonskim projektovanjem – ostaje nejasno. Ipak, s obzirom smo nedavno svjedočili činjenici da je respiratore nabavljala firma koja se bavi uzgojem malina, da su testovi za COVID-19 uvezeni preko salona namještaja, a maske preko firme koja se bavi prodajom torti i kolača, kod firmi koje posluju s kadrovima SDA „multifunkcionalnost“ nije nesvakidašnja praksa.

No, nije Ministarstvo finansija angažovalo samo porodičnu firmu Serdarevića za pružanje usluga ministarstvu.

U maju 2018. firmi Interlingua d.o.o., koja se bavi edukacijom stranih jezika, od Ministarstva finansija uplaćeno je 1.248 KM na ime osposobljavanja uposlenika u Ministarstvu finansija KS-u: Kurs engleskog jezika. Ostaje nejasno zbog čega su građani svojim poreskim novcem morali plaćati edukaciju iz stranih jezika uposlenicima Ministarstva finansija, čak i ako ostavimo po strani činjenicu da je poznavanje engleskog danas kvalifikacija koja se zahtijeva i od uposlenih u uslužnim djelatnostima, a kamoli od kadrova koji rade u najvišim državnim institucijama. Izvor iz Ministarstva nam otkriva da je kurs engleskog pohađao niko drugi do sam ministar Halebić, koji se nije ustručavao da se u tu svrhu počasti novcem poreskih obveznika.

Osim što se učio engleski jezik, u Ministarstvu se u periodu 2015.–2019. očigledno radilo punom parom, ili je barem tako prijavljeno.

Naime, po osnovu prekovremenih radnih sati uposlenicima ministarstva isplaćeno je čak 182.844 maraka, a prijavljeno je nevjerovatnih 16,256 prekovremenih radnih sati. Ako se zna da je broj zaposlenih u ministarstvu 52, to znači da je svaki radnik u prosjeku imao oko 312 prekovremeno odrađenih sati, što je ekvivalent za 39 radna dana više po radniku!

Koliko je to realan scenarij – zaključite sami. Iako zbog zaštite privatnosti nismo bili u mogućnosti doći u posjed podataka kojim radnicima je koliko prekovremenih sati isplaćeno, za pretpostaviti je da oni nisu bili ravnomjerno raspoređeni, tj. da su pojedini radnici „imali“ mnogo više prekovremeno odrađenih sati od drugih.

Dakle, samo na ime četiri stavke: ugovora o djelu za Ninu Serdarevića, angažmana njegove porodične firme, kurseva engleskog jezika i isplate prekovremenih sati, Ministarstvo finansija KS je u prvom mandatu Jasmina Halebića poreske obveznike koštalo oko 244.000 KM.

Napomenimo da je upravo Halebićevo ministarstvo 27. marta ove godine otvorilo račun za donacije građana kako bi mogli uplatiti novac za borbu protiv pandemije koronavirusa. Poređenja radi, cijena boljeg respiratora na svjetskom tržištu iznosi oko 50.000 KM, što znači da je samo za novac koji je Ministarstvo finansija potrošilo na prekovremene sate i usluge Nine Serdarevića, Kanton Sarajevo mogao kupiti pet respiratora.

Iako smo kontaktirali i ministra Halebića te čekali dva dana na njegove odgovore, do trenutka objave ovog teksta nismo dobili pojašnjenja na naša pitanja o ovoj vrsti korupcije i rasipanja javnih sredstava.

Comment here