HE Ulog po projektu i po važećoj ekološkoj dozvoli protočna je elektrana ali sve upućuje na to da ova HE radi po vršnom principu rada- zadržava vodu u akumulaciji i ispušta je onda kada je to najpovoljnije za proizvodnju električne energije. Protočni princip rada podrazumijeva da se rijeka ne zaustavlja već da ona količina koja dođe u akumulaciono jezero istovremeno biva propuštana kroz branu.

U Centru za životnu sredinu Banjaluka upozoravaju da je mnogo sumnji u način na koji ova HE radi.

“Mi zahtjevamo da se radi redovan monitoring rada HE Ulog. To se radi četiri puta godišnje ali bi bilo neophodno da se to radi češće, čak svakodnevno. Problem je što kod nas to nije regulisano zakonom“, rekla je danas, na konferenciji za medije organizovanoj povodom postupka obnove ekološke dozvole za HE Ulog, Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu.

HE Ulog je u fokus javnosti u Bosni i Hercegovini došla prošlog septembra kada se nizvodno od ove elektrane dogodio pomor ribe. Još tada su aktivisti ali i pojedini stručnjaci tvrdili da je pomor ribe prouzrokovan radom HE Ulog odnosno ispuštanjem velike količine vode siromašne kiseonikom koja je pobila ribu nekoliko kilometara nizvodno.

Evropski stručnjaci su ove tvrdnje dokazali a rezulatate svog istraživanja prezentovali su u Sarajevu u novembru prošle godine. Problem sa HE Ulog, rekao je danas u Banjaluci Gabrijel Singer istraživač sa Univerziteta u Insburku, je u tome što ona stvara akumulaciono jezero u čijim dubinama se taloži voda izuzetno siromašna kiseonikom a koja kada se ispusti iz jezera kroz HE Ulog pobije živi svijet nizvodno.

“Vidno je opadanje nivoa kiseonika do mjere ispod koje životinje ne mogu da prežive. Ta voda bez kiseonika se ispušta iz brane. Voda bez kiseonika biva puštena i onda tri, četiri kilometra treba rijeci da se oporavi. U ta tri ili četiri kilometra riba ugiba“, rekao je Singer koji je sa svojim timom vršio opsežna istraživanja vode u Neretvi nizvodno i uzvodno od HE Ulog.

Problemom Neretve nizvodno od HE Ulog aktivno se, mjesecima, bavi o organizacija Riverwatch.

“Ulog je odgovoran i prouzrokovao je pomor ribe i to će se desiti ponovo ukoliko se nešto hitno ne promijeni. Ne rade u skladu sa dozvolom, sve ukazuje na to. Ministarstvo treba početkom jula da izda novu dozvolu. Sumnjamo da ce EFT da pokuša da progura kod ministarstva obnovu ekološke dozvole kako bi se opravdao vršni rad“, kategoričan je Urlich Eichelmann iz ove organizacije.

Pomor ribe u Neretvi desio se 12. septembra prošle godine što se podudara sa ispuštanjem veće količine vode iz akumulacionog jezera HE Ulog koje se desilo u periodu između 8. i 12. septembra.

Iz Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske naveli su, ranije, da je ekološki inspektor 17. septembra izvršio kontrolu na HE Ulog i rijeci Neretvi, te da kontrolom „nisu uočena odstupanja od ekološke dozvole koja bi se mogla dovesti u vezu sa pomorom ribe“. Tvrdili su i da je analiza vode pokazala da svi parametri zadovoljavaju prvu klasu kvaliteta površinske vode.

“Prema izjavi odgovornog lica, vršeno je plansko djelimično pretpražnjenje akumulacije, imajući u vidu da je prema hidrometeorološkim prognozama za širi region najavljena kiša jakog intenziteta (preko 100 l/m2), a kota u akumulaciji je bila blizu maksimalne. Ovakav vid operativnog rada definisan je Zakonom o vodama RS, koji propisuje da se između ostalog vanredne aktivnosti mogu sastojati u preventivnom pražnjenju akumulacija i retenzija, radi prihvatanja i ublažavanja poplavnog talasa“, naveli su u jednom od svojih ranijih odgovora novinarima Gerila info.

12. septembra lokalni ribari su nizvodno od HE Ulog otkrili veliki broj uginule ribe, rakova i drugih riječnih životinja. Uginiće je zabilježeno na potezu od Uloga do nekih sedam kilometara nizvodno od elektrane. Zvaničnih objašnjenja katastrofe nije bilo, a niko nije ni odgovarao.

Nezavisni međunarodni eksperti tvrde da je mogućnost za slučajnost vrlo malo. Stotinu devedeset i dva naučnika iz Evrope su povodom pomora ribe u Neretvi vlastima BiH, krajem prošle godine, uputila otvoreno pismo u kojem ukazuju na više dokaza koji jasno sugerišu da je pomor izazvan radom HE Ulog, iako to nadležne institucije i dalje negiraju.

U pismu je navedeno da je do pomora došlo najverovatnije ispuštanjem kiseonikom osiromašene vode bogate sumporvodonikom iz dubokih slojeva akumulacije.

“Dokumentacijom koja je cijenjena prilikom izdavanja predmetne ekološke dozvole predviđeno je da će rad HE ‘Ulog’ biti protočni, te da će samim tim uticaj na nizvodni entitet biti zanemarljiv jer će ista količina vode koja dođe do sistema nastaviti dalje da teče koritom rijeke Neretve. Ekološki prihvatljivim protokom će se obezbijediti nesmetan razvoj flore i faune u koritu rijeke Neretve u dijelu od pregradnog mjesta do ispusta ispod mašinske zgrade“, tvrdili su, ranije, iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju na čijem čelu je Bojan Vipotnik iz Ujedinjene Srpske.

HE Ulog je nakon više od deset godina izgradnje sa radom počela prošle godine. Vlada Republike Srpske je koncesiju preduzeću EFT dala na 50 godina. Procjenjuje se da će HE Ulog na godišnjem nivou da zaradi oko 15 miliona KM, od čega će u budžet Republike Srpske da se slijeva manje od 200.000 KM. Od decembra 2024. do septembra prošle godine, HE Ulog je na ime koncesione naknade uplatila 201.924 KM, zvanični su podaci iz Vlade Republike Srpske.

HE Ulog je u vlasništvu kompanije EFT koja je u vlasništvu Vuka Hamovića. Nakon što ih je odbila EBRD, investitor je kreditora projekta pronašao u kineskoj razvojnoj banci. Kinezi su finansiranje projekta uslovili time da sve glavne poslove, uključujući isporuku opreme, rade kineske kompanije, što se i desilo. Izvođač radova bila je kineska kompanija Synohidro, dok domaća radna snaga gotovo da nije ni korištena, iako je to bio jedan od aduta vlasti prilikom davanja koncesije i najava izgradnje.

Iz kompanije EFT ranije nisu odgovorili na pitanja u vezi sa pomorom ribe nizvodno od njihove hidroelektrane.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post HE Ulog! Vlada sprema obnovu ekološke dozvole, aktivisti i stručnjaci upozoravaju na nepoštovanje važeće! first appeared on Gerila.info.

Piše: Predrag Blagovčanin, tačno.net

Kompanije „Energia Gas and Power“ Beograd, „Energia Gas and Power“ Zagreb te „LE Trading BH“ Banja Luka u direktnom ili indirektnom vlasništvu Svetislava Bulatovića, decenijama ključne figure trgovine električnom energijom na Balkanu, prošle godine akumulirale su milionske dugove prema operaterima prijenosnih sistema u regionu EMS-u u Srbiji, HOPS-u u Hrvatskoj i NOS-u BIH.

„Modus operandi“ poslovanja ovih privatnih kompanija na balkanskom tržištu električne energije najočitiji je na poslovnoj suradnji kompanije „LE Trading BH“ Banja Luka s Nezavisnim operatorom sistema BIH „NOSBIH“. Ova poslovna saradnja u konačnici je rezultirala krivičnom prijavom protiv direktora Jovana Devića i vlasnika Svetislava Bulatovića od strane nekadašnje uprave bh. operatera.

NOSBIH čiji je rad nadziran od strane Državne regulatorne komisije za električnu energiju, DERK-a ključni je mehanizam za upravljanjem balansnim tržištem električnom energijom.

Dakle, svaka kompanija koja ima namjeru da se bavi proizvodnjom, snabdijevanjem ili trgovinom električnom energijom na veleprodajnom tržištu dužna je da preuzme balansnu odgovornost ili izabere balansnu grupu koja će biti finansijski odgovorna za poslovanja te kompanije na tržištu. Ta balansno odgovorna strana potpisuje ugovor sa NOSBIH koji za cilj ima regulisanje naplate troškova „debalansa“ na mreži koji nastaje kada snabdjevači isporučuju električnu energiju svojim potrošačima.

Drugim riječima, ukoliko će fabrici koju strujom napaja LE Trading 4.4. 2021. biti isporučeno 10 MW električne energije, LE Trading BH je dužan da NOSBIH dan ranije dostavi raspored o aranžmanu kako bi bio uključen u dnevni raspored. Ukoliko kupac potroši manje ili više od 10 MW za to će biti odgovaran LE Trading BH. U praksi se događa da se potroši više ili proizvede manje električne energije od iznosa koji je prijavljen dan ranije u dnevnom rasporedu. U tom slučaju, kako bi se očuvala energetska infrastruktura i balans sistema, manjak električne energije NOS BIH nadoknađuje iz rezervi koje se čuvaju isključivo za ovu namjeru.

S predumišljajem: Hronologija milionske pljačke

Iz tog razloga NOSBIH, balansno odgovorne strane šalju dnevne rasporede u kojem je precizirana i usklađena dnevna proizvodnja, potrošnja kao i isporuka električne energije, a na kraju kalendarskog mjeseca NOSBIH vrši obračun i fakturiše troškove koji su nastali povlačenjem i korištenjem rezervi.

Prema navodima iz krivične prijave, Bulatovićeva kompanija LE Trading BH u Bosni i Hercegovini bila je registrovana kao licencirani snabdjevač električnom energijom te kao balansno odgovorna strana. U toku 2021. godine ova kompanija imala je potpisane ugovore sa fiksnom cijenom električne energije za isporuku kompanijama BSI Jajce i Aluminij Industries Mostar koje su od LE Trading-a BH na dnevnoj osnovi kupovali 30 MW električne energije.

Sredinom 2021. godine nakon skoka cijena na svjetskom tržištu LE Trading BH nije imao interes da isporučuje električnu energiju po fiksnim cijenama koje su bile drastično niže nego tržišne. U takvoj atmosferi LE Trading BH je od jula 2021. godine obezbjeđivao manje količine energije od potreba svojih kupaca, a nedostatak za isporuke nadoknađivan je iz rezervi NOSBIH.

U tom trenutku LE Trading BH počeo je NOSBIH dostavljati lažne dnevne rasporede sa netačnim podacima o kupljenoj i prodanoj energiji. Obzirom na činjenicu da je sistem kontrole koncipiran obračunom na mjesečnoj bazi utvrđeno je da je u julu 2021. godine na taj način LE Trading BH napravio debalans u iznosu od 3,4 miliona KM. Dodatnim provjerama utvrđeno je da je ova praksa nastavljena i u avgustu 2021. godine.

Princip je isti sve su ostalo nijanse

U septembru 2021. godine NOSBIH i LE Trading potpisuju reprogram duga koji u konačnici nije naplaćen. Nakon uplate 285 hiljada KM i aktiviranja bankovne garancije od 221 hiljadu KM, blokiranja računa te oduzimanja licence, kompanija LE Trading ide u stečaj, a obzirom da nema pokretne ili nepokretne imovine, NOSBIH ne pokreće izvršni postupak.

Iz Elektromreža Srbije nisu željeli precizirati iznos duga kompanije „Energia Gas and Power“ Beograd. Ističu da je ovoj kompaniji zbog nemogućnosti da izmiri dug u Republici Srbiji uskraćena mogućnost daljeg trgovanja.

„Pored toga što je preduzeo sve aktivnosti iz svoje nadležnosti, EMS AD je pred sudskim organima pokrenuo odgovarajuće postupke u cilju naplate potraživanja, i ti postupci su u toku.“

Prema informacijama iz HOPS-a, Hrvatskog operatera prenosnog sistema sestrinska kompanija „Energia Gas and Power“ registrovana u Zagrebu, akumulirala je dug u iznosu od 40 miliona kuna ili 10 miliona KM.

Hrvatski operator prijenosnog sustava/foto: HOPS

Potraživanja prema kompaniji Energia Gas and Power Zagreb imaju i „HEP“ u iznosu od 8,9 miliona kuna, Hrvatski Operator tržišta energije u iznosu od 2,6 miliona kuna kao i Ministarstvo financija R. Hrvatske.

Stečajna masa kompanije „Energia Gas and Power“ u Hrvatskoj neće biti dovoljna za naplatu potraživanja svih vjerovnika.

Danas, sve tri Bulatovićeve kompanije registrovane u Srbiji, Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini a koje su učestvovala na tržištima, su u stečajnom procesu bez mogućnosti da operateri prenosnih sistema naplate svoja potraživanja kako iz stečajne mase tako i od bankovnih garancija. U konačnici ovi milionski dugovi, prema zvaničnim izvještajima, opteretili su poslovanja sva tri državna operatera.

Sveto trojstvo balkanske energetike: Bulatović, Hamović, Lazarević

Nedugo nakon likvidacije firmi koje su akumulirale dugove prema nacionalnim operaterima prenosnih sistema, kadrovi matične Bulatovićeve kompanije „LE Trading AS“ registrovane u Slovačkoj na teritoriji Hrvatske i Bosne i Hercegovine pozicioniraju se na odgovorne pozicije ekspozitura kompanije pod nazivom „Renewable energy solutions“, takođe registrovane u Slovačkoj.

Prema podacima slovačkog registra privrednih subjekata kompanija Renewable energy solutions s.r.o. do decembra 2021. godine poslovala je pod nazivom Elmako-Energy s.r.o..

Zvanično, kompanija Renewable energy solutions s.r.o. je u 100 postotnom vlasništvu Ivana Jevtića dok se na poziciji direktora nalazi Tamara Barta Šmitran.

Upravo su Tamara Barta Šmitran kao i Vedran Šmitran bili direktori kompanija Energia Gas and Power Zagreb. Danas je Vedran Šmitran na poziciji direktora kompanije Renewable Energy Solutions Zagreb.

Pored ovih pozicija sredinom 2010. Tamara Barta Šmitran bila je i ključna osoba za funkcionisanje kompanije „Rundap Zagreb“ tada u vlasništvu Vojina Lazarevića za čije se poslovanje u energetskom sektoru veže niz afera.

U ovom kontekstu važno je napomenuti da je preuzimanjem Elmako Energy s.r.o., slovačka kompanija Renewable energy solutions postala vlasnik kompanije Elmako-energy Beograd koja posluje u Republici Srbiji i već posjeduje licencu za trgovinu električnom energijom.

U Bosni i Hercegovini vlasnici kompanije Renewable energy Solution Banja Luka upisani u sudski registar su slovačka matična kompanija i Jovan Dević nekadašnji direktor LE Trading-a BH protiv kojeg zvanično istragu vodi Okružno javno tužilaštvo u Banja Luci.

Podaci o dugu LE Trading- a BH kao i istraga protiv jednog od vlasnika ove kompanije nisu bili prepreka regulatornim tijelima u Bosni i Hercegovini da kompaniji Renewable energy solutions BH izdaju licencu za unutrašnju i međunarodnu trgovinu električnom energijom. Regulatorna komisija za električnu energiju Republike Srpske dozvolu ovoj kompaniji izdala je u junu ove godine dok je DERK- državni regulator nedugo zatim započeo proces izdavanja privremene licence za međunarodnu trgovinu.

Na upit portala Tačno.net, DERK je odgovorio da oni u postupku izdavanja licence samo provjeravaju ispunjenost kriterija i uvjeta finansijske, tehničke i organizacijske naravi pravnog subjekta kojem će biti dodijeljena licenca za međunarodnu trgovinu električnom energijom.

Ima li kandidata za direktorsku poziciju

Ironično, upravo NOSBIH nakon što je tužio Jovana Devića pod vodstvom SNSD-ovog direktora Nemanje Pandurevića u julu ove godine s kompanijom Renewable energy solutions potpisuje ugovor o Balansnoj odgovornosti.

S tim da garanciju za novi ugovor na iznos od 2,1 miliona KM izdaje Adriatic banka Podgorica čiji su vlasnici, prema pisanju crnogorskih medija, nakon preuzimanja Željezare Nikšić finansijskim institucijama Crne Gore ostali dužni 2,7 miliona eura po osnovu poreza.

U razgovoru za portal Tačno.net Jovan Dević ističe da nije upoznat s detaljima iz krivične prijave te iz tog razloga ne može komentarisati navode. Kako naglašava njegova uloga u poslovanju LE Trading-a BH bila je veoma ograničena.

„Moja upravljačka uloga, kao odgovorne osobe LE Tradinga BH, bila je veoma ograničena i celokupno ugovaranje, nabavke i prodaje električne energije i kompletno upravljanje svim kompanijama Grupe vršilo se od strane najvišeg menadžmenta. U tom kontekstu je pomenuta Marina Vulić, kao COO grupacije kompanija LE Tradinga. Međutim, poremećaji koji su nastupili na tržištu bili su takvi da ni ona ni bilo ko drugi na njenom mjestu suštinski nije mogao ništa da uradi, o čemu svjedoče na desetine evropskih energetskih kompanija koje u ovoj i prošloj godini nisu uspjele da se odupru dosad neviđenim potresima na tržištu energije.“

Govoreći o razlozima stečaja Dević naglašava da je odluka za ovaj potez donesena u Bratislavi u novembru 2021. godine iz razloga gubitaka i razlike u nabavnim i ugovorenim cijenama. Kako tvrdi, usljed akumuliranih gubitaka, nelikvidnosti kao i nemogućnosti da banke isprate finansijsku situaciju menadžment je donio odluku da se sve kompanije likvidiraju.

Nepotvrđene informacije da se iza kompanije nalazi Vojin Lazarević osnivač EFT-a i nekadašnji vlasnik kompanije Rudnap, Dević nije mogao potvrditi ali ni demantovati. Ističe da Svetislav Bulatović nije u vlasničkim strukturama ali kako naglašava uključen je u rad kompanije Renewable energy solution kao konsultant.

„Vlasnici kompanije su angažovali gosp. Svetislava Bulatovića, doktora tehničkih nauka, kao eksternog konsultanta. Opšte je poznato da je gosp. Bulatović u celom regionu jedan od najvećih stručnjaka u oblasti energetskog sektora, s ogromnim znanjem i višedecenijskim iskustvom. Jedan je od pionira liberalizacije energetskog tržišta u regionu Balkana i rukovodio je mnogim velikim i strateškim projektima. Gdin. Bulatović je bio na rukovodećim mestima u velikim državnim kompanijama, kao i suvlasnik kompanije EFT, te mislim da nije potrebno nikakvo dodatno objašnjenje zašto je on i angažovan.“

Upravo su osnivači EFT-a Vojin Lazarević, Vuk Hamović, Svetislav Bulatović u protekle dvije decenije bili pod istagama nadležnih Tužilaštava u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji kao i Kancelarije za ozbiljne prevare Velike Britanije „SFO“. Nijedna od istraga nije dovela do podizanja optužnice.

Krivična prijava protiv Svetislava Bulatovića kao i Jovana Devića koja je Tužilaštvu BIH dostavila prethodna uprava NOS-a BIH proslijeđena je Okružnom javnom tužilaštvu Banja Luka.

Kako su nas informisali iz ove institucije predmet je kod postupajućeg tužioca koji je duži vremenski period odsutan iz zdravstvenih razloga.

Do objave ovog teksta gospodin Bulatović nije odgovorio na upit portala Tačno.net za intervju.

The post Pod vodstvom Svetislava Bulatovića: Kako su nestale balkanske rezerve električne energije first appeared on Gerila.info.

Povlašteni položaj firmi u vlasništvu Vuka Hamovića za deceniju poslovanja i iskorištavanja prirodnih resursa u Republici Srpskoj rezultirao je prihodom od oko milijardu maraka za EFT RiTE Stanari. Višemilionskim prihodima pomogli su i višemilionski ugovori od javnih preduzeća za nabavku struje i uglja.

Pored ove firme, i EFT Bileća uspješno posluje sa javnim preduzećima. Za samo tri ugovora za nabavku struje od Elektroprivreda BiH i HZHB dobila je više od 120 miliona maraka. U međuvremenu od 200 miliona prihoda u 2019. godini EFT RiTE Stanari je u budžet Republike Srpske uplatila tek nešto više od 8,4 miliona maraka koncesione naknade

Odluku Vlade Republike Srpske iz 2008. godine da dodjeli koncesije na 30 godina za rudnik i izgradnju Termoelektrane Stanari firmi EFT Vuka Hamovića pratile su brojne kontroverze. Bez obzira na to, Kineska razvojna banka odobrila je EFT-u kredit u vrijednosti 350 miliona eura za izgradnju termoelektrane dok je ova firma uložila oko 30 posto svojih sredstava.

Termoelektranu Stanari gradila je kineska firma Dongfang Electric Corporation. To je, za sada, jedini je do kraja realiziran kineski projekat u BiH. Prema pisanjima medija, postignut je dogovor da u slučaju da EFT ne bude mogao vraćati kredit, Kineska razvojna banka uzima sve – termoelektranu, koncesiju za vađenje lignita i vode potrebne za rad termoelektrane. O nemogućnosti vraćanja kredita iz EFT-a ne moraju da brinu.

EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari u posljednjih deset godina imala je prihode od oko skoro milijardu maraka. Od 2010. do početka 2020. godine ukupni prihod ove firme bio je 983. 809. 216 KM. Za deset godina rada EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari ostvarili su dobit u vrijednosti od 151.352.404 KM. Ugovorom o koncesiji Vlada Republike Srpske obezbijedila je fiksnu koncesionu naknadu EFT-u u iznosu 3,6 posto od ukupnih godišnjih prihoda ove firme.

EFT RiTE Stanari jedna je od najvećih izvoznika u Bosni i Hercegovini. Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH, EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari u 2019. godini nalaze se među deset vodećih kompanija prema vrijednosti izvoza. I u prvih šest mjeseci 2020. godine ova firma treći je najveći izvoznik iz BiH. Osim izvoza značajno je i poslovanje EFT Rudnik i Termoelektrane sa javnim institucijama i preduzećima u BiH.

Firma EFT International Investments Holdings Limited London Vuka Hamovića osnivač je dvije firme u Bosni i Hercegovini- EFT Rudnik i Termoelektrana Stanar (EFT RiTE Stanari) i Energy financing team d.o.o. Bileća (EFT Bileća). Obje ove firme imaju izuzetnu saradnju sa javnim institucijama i preduzećima u BiH.

Od  decembra 2012. do februara 2016. godine EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari dobili su poslove vrijedne više od 45 miliona maraka od Javnog preduzeća Elektroprivreda BiH za nabavku uglja. Od EFT RiTE Stanari ugalj nabavlja i Gradska toplana Doboj. Od 2013. godine ova firma svake godine od Gradske toplane Doboj dobija poslove vrijedne između 2 i 2,7 miliona maraka.

Od 2013. godine do septembra ove godine EFT RiTE Stanari od Gradske toplane Doboj dobila je poslove vrijedne više od 20 miliona maraka. Ugalj od njih nabavljaju i Željeznice Republike Srpske, Opština Stanari, Vodovod Prijedor, JKP Komvod Brod ali i druge javne institucije na području Bosne i Hercegovine. Žurnal je izdvojio samo one sa najznačajnijim iznosima.

Prema podacima portala Akta, u 2019. godini EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari peta je kompanija u BiH po ostvarenom prihodu. Ukupan prihod EFT RiTE Stanari u 2019. godini iznosio je 200. 968. 214 KM! Prema podacima Komisije za koncesije Republike Srpske ЕFТ-Rudnik i Termoelektrana Stanari  u 2019. gоdini оd prоdаје еlеktričnе еnеrgiје ostvarila je prihod 174. 607. 456,00 KМ. Оd ukupnе prоdаје, 1.839.673 МWh izvеzеnо је iz Bоsnе i Hеrcеgоvinе, dоk је unutаr Bоsnе  i Hеrcеgоvinе prоdаtо ukupnо 233.522 МW. Podaci o tome kome i po kojim cijenama EFT RiTE Stanari prodaju struju nisu javno dostupni.

Bez obzira na 200 miliona maraka prihoda koje je EFT RiTE Stanari ostvarila, zahvaljujući prije svega korištenju javnog dobra, u budžet Republike Srpske ova firma uplatila je tek nešto više od 8,4 miliona maraka koncesione naknade.

„ЕFТ-RUDNIK I ТЕRМОЕLЕKТRАNА SТАNАRI“ d.о.о. Stаnаri је nа imе kоncеsiоnе nаknаdе zа pеriоd 01.01.2019. gоdinе – 31.12.2019. gоdinе uplаtilо 8.417.413,66 KМ i tо: kоncеsiоnа nаknаdа zа еksplоаtаciјu uglја 864.378,16 KМ, kоncеsiоnа nаknаdа zа prаvо kоrištеnjа vоdе 797.945,40 KМ, kоncеsiоnа nаknаdа zа еlеktričnu еnеrgiјu 6.755.090,10 KМ“, navedeno je u Izvještaju o radu i finansijskom izvještaju Komisije za koncesije Republike Srpske za 2019. godinu

Pored EFT RiTE Stanari u Bosni i Hercegovini posluje još jedna firma Vuka Hamovića- Energy financing team d.o.o. Bileća (EFT Bileća). I ova firma bavi se prodajom električne energije. Za samo godinu i po dana, od polovine 2018. pa do kraja 2019. godine samo Javno preduzeće Elektroprivreda HZHB za nabavku električne energije od EFT Bileća izdvojilo je 24.349.755,60 KM!

Elektroprivreda HZHB od EFT Bileća nabavljala je i struju za potrebe Aluminija Mostar. Tako je 2016. godine za isporuku struje od 1.8.2016. do 31.12.2016.godine, od 0-24 sata, Elektroprivreda HZHB dodijelila ugovor vrijedan  19.102.538,40 KM upravo EFT-u Bileća.

Ovo nije bio najunosniji posao EFT Bileća sa Elektroprivredom HZHB. Prema podacima portala Akta.ba, Elektroprivreda HZHB u oktobru 2010. godine potpisala je ugovor sa EFT-om za nabavku električne energije za 2011. godinu vrijedan 99.040.611,20 KM!

EFT Bileća poslovao je i sa Elektroprivredom Bosne i Hercegovine. Prema dokumentaciji koja je u posjedu Žurnala, za isporuku električne energije samo za mjesec mart 2017. godine EFT Bileća isporučio je dvije fakture Elektroprivredi BiH u ukupnom iznosu od 5.575.058 KM.

Poslovanje EFT-a u Bosni i Hercegovini nije upitno, kao ni saradnja sa nadležnim institucijama. EFT RiTE Stanari provobitno je dobio koncesiju za izgradnju termoelektrane, rudnik i vodu za termoelektranu na 30 godina ali je prošle godine Vlada Republike Srpske produžila ovoj firmi koncesiju za korišćenje TE, te za eksploataciju uglja i vode do 2055. godine.

Mediji u Bosni i Hercegovini su i ranije pisali o povlaštenom položaju kompanija u vlasništvu Vuka Hamovića. Početkom ove godine portal Capital.ba upozorio je da je Hamoviću namještena koncesija za solarnu elektranu u Bileći. Ministarstvo energetike i rudarstva RS raspisalo je Javni poziv za dodjelu koncesije za izgradnju solarne elektrane na području opštine Bileća, a u definisanim uslovima prednost je data kompaniji “EFT International Investments Holdings Limited” Vuka Hamovića.

Polovinom jula ministar energetike i rudarstva RS Petar Đokić i direktor privrednog društva “Energy Financing Team SE” Bileća Ranko Čokorilo potpisali su Ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje solarne elektrane na području opštine Bileća. Koncesija je izdata na 50. godina.

Bliskost Vuka Hamovića sa vlastima u Bosni i Hercegovini ali i povezanost sa Rusijom i kineskim investitorima godinama je bila tema pisanja mnogih medija. Osim medija, poslovanjem firmi u vlasništvu Vuka Hamovića bavili su se domaći ali i američki istražni organi. To nije puno uticalo na poslovanje EFT-a u Bosni i Hercegovini što je vidljivo po prihodima firmi. Osim saradnje sa Kinom i kineskim bankama mediji su Hamovića povezivali i sa EuroAksis bankom sa sjedištem u Moskvi.

Prema pisanju CIN-a pokazalo se da Hamović posjeduje i vlasnički udio u EuroAxis banci koja je osnovana tokom devedesetih godina prošlog vijeka, kako bi se zaobišle sankcije UN-a nametnute Srbiji i Crnoj Gori. Početkom 2016. godine Centralna banka Rusije (CRB) oduzela je  dozvolu za rad ovoj banci,  između ostalog, zbog  “nepoštovanja zakona koji regulišu rad banaka, kao i normativnih akata CBR i nesposobnošću da odgovori na zahtjeve kreditora o novčanim obavezama“.

Najveći projekat Vuka Hamovića u Bosni i Hercegovini, izgradnju termoelektrane, finansirala je kineska banka a radove izvodila kineska firma. Za najnoviji projekt, izgradnju solarne elektrane u Bileći, osnovana je nova firma u BiH Energy Financing Team SE Bileća. Procijenjena vrijednost  izgradnje solarne elektrane je 43,5 miliona eura a sudeći prema prihodima i dobiti EFT-a u BiH za realizaciju ovog projekta neće im biti potrebni krediti.

zurnal.info

The post BLIZAK VLASTIMA BIH, KINE I RUSIJE: Firme Vuka Hamovića zaradile milijardu maraka u BiH first appeared on Gerila.info.

Jedna od najvećih bitki na području bivše Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu bila je ona na Neretvi. U istorijskim udžbenicima naziva se i Četvrta ofanziva.

Skoro 80 godina kasnije na Neretvi i dalje traju neke bitke i ofanzive, ali ovaj put nezadrživi napad vode „investitori“, koji na ovoj rijeci planiraju i grade hidroelektrane, koje prijete da zauvijek promijene ovo područje.

Naime, još 2009.godine kompanija EFT, koja je u vlasništvu jednog od najvećih trgovaca električnom  energijom Vuka Hamovića dobila je koncesiju za izgradnju velike hidroelektrane Ulog, na Neretvi, na području opštine Kalinovik. Gradnja je počela 2013.godine, nekoliko puta prekidana, ali je Vlada Republike Srpske sa Hamovićem potpisala čak tri Aneksa, kojima je rok za izgradnju hidroelektrane produžen do maja 2022.godine.

Tako će na Ulogu da nikne hidroelektrana od 35 MW, s branom visokom 53 metra i izlaznim tunelom od 2,7 km. Uzalud su bili protesti ekologa i stanovnika koji tvrde da će izgradnjom ove hidroelektrane biti značajno promijenjeni i klimatski uslovi.

„Što se tiče uticaja na život ovdje, Ulog je nekad bio opština, sad ima 15 stanovnika. S druge strane, biće velikih promjena na Neretvi, od Uloga pa do izvora Neretve, ona je na svakom koraku pitka, jer nema naroda, to je raseljeno i pomrlo. Nema šta da je zagadi. To je pitka rijeka, ima ribu kakve nigdje nema. To je šteta pokvariti. To su prirodne ljepote kojih u svijetu nema. To će oni sa cijevima i mašinama sve razrušiti”, govori za Gerilu Željko Popović  iz Kalinovika.

Dodaje i kako se na ovom području izgradnjom hidroelektrane očekuju i određene klimatske promjene.

„Bilo je tu nekih prezentacija. Dolazili su tu i prije za tu veliku centralu. Ko će to zabraniti- to su više sile. Tu je bilo pobuna, ali šta ćeš ti kada država tako odluči. Bilo je i sudskih procesa, nije dao narod oduzimanja zemlje. Međutim, kad je država u pitanju, ljudi izgube te slučajeve“, dodaje Popović.

Međutim, uzvodno od Uloga, u rasponu od oko 30-ak kilometara, planirano je još čak sedam manjih hidroelektrana, kroz projekat „HES Gornja Neretva“, koncesionara “MHE Marvel” iz Kalinovika.

Zbog izdavanja ekološke dozvole za gradnju tih elektrana, Centar za životnu sredinu podnio je tužbu protiv Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske.

Rješenjem broj 15.04-96-165/19 od 13.04.2020. godine Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, je propisalo da nosilac projekta “MHE Marvel“ d.o.o. Kalinovik, ulica Karađorđeva 19, Kalinovik, nije obavezan sprovoditi procjenu uticaja na životnu sredinu niti pribaviti Studiju uticaja na životnu sredinu za projekat HES „Gornja Neretva“ Faza I (MHE Grebenac Ušće, snage 1,064 MW, MHE „Mjedenik“, snage 1,207 MW i MHE Igaščica, snage 0,675 MW) na rijekama Neretva i Igaščica, opština Gacko.

Pored tri planirane male hidroelektrane koje spadaju u Fazu I, MHE MArvel planira gradnju i Faze II, što podrazumijeva gradnju još dodatne četiri male hidroelektrane (MHE Grebenac-Krupac, MHE Trnovica, MHE Plačikus i HE Uloški buk)

Ono što je naročito sporno, prema informacijama Gerile, jeste činjenica da je za isti projekat Ministarstvo donijelo Rješenje o utvrđivanju obaveze sprovođenja procjene uticaja i izradi Studije uticaja na životnu sredinu, broj 15.04-96-33/12 od 29.05.2012. godine, kojim je odlučeno da je Studija uticaja na životnu sredinu obavezna, tako da ostaje potpuno nejasno na temelju kojih činjenica je isto Ministarstvo osam godina poslije odlučilo da ipak nema potrebe za izradom ove Studije.

Osim tužbe protiv Ministarstva, podnesena je i žalba Sekreterijatu Bernske konvencije, kao i Energetskoj zajednici.

„HES Gornja Neretva podrazumjeva dvije faze i više hidroelektrana u nizu. Od momenta saznanja za drugu fazu, mi smo pripremili i poslali komentare na Zahtjev za izdavanje ekoloske dozvole, gdje smo istakli većinu nedostataka same Studije uticaja na životnu sredinu. Ukazali smo na nelogičnosti, odnosno nesklad u prostorno-planskoj dokumentaciji, gdje je u istom području planirana i zaštita prirode, odnosno zaštićeno područje, kao i izgradnja malih hidroelektrana. Nakon toga smo podnijeli i tužbu u upravnom sporu, kada je sama Ekološka dozvola izdata“, izjavio je za Gerilu Viktor Bijelić iz Centra za životnu sredinu.

On dodaje da  je važno spomenuti da same studije, kao i podaci su izuzetno stari i ne odražavaju stvarno stanje na terenu, pri tom imajući saznanja sa terena da je čitavo područje potpuno netaknuto i u kojem čovjek do sada nije imao nikakvih značajnijih aktivnosti, što znači da je samo prirodno područje izuzetno sačuvano.

„Izgradnjom ovih objekata to bi stanje bilo u potpunosti promijenjeno, od probijanja pristupnih puteva, gradnje, postavljanja cijevovoda, kompletno područje bi se narušilo i izgubilo one glavne prirodne vrijednosti zbog kojih i jeste predloženo da bude zaštićeno područje“, napominje Bijelić.

Iz kompanije MHE Marvel kažu da oni nisu imali nikakav problem kada je riječ o dobijanju dozvola za ovaj projekat. Iako se u Kalinoviku i Gacku sve češće čuju informacije da je vrlo vrjerovatno da će se koncesionar povući, direktor preduzeća “MHE Marvel” Zdravko Gutović kaže da je riječ o spekulacijama, da je kompletan posao još uvijek u toku, ali da trenutno rade uglavnom na projektovanju samih elektrana.

„Mi nismo naišli ni na jedan problem, od početka, otkako smo dobili koncesiju. Imamo dobru saradnju sa lokalnim zajednicama, tako da nemamo tu vrstu problema. Radimo uglavnom na projektima, a imali smo ulaganja na putevima, da bi mogli završiti geološka istraživanja za projekte”, izjavio je Gutović za naš portal.

Prema dostupnim informacijama, od 2010.godine MHE Marvel gomila gubitke u poslovanju. Ni u jednoj godini nisu imali ni jedan fening prihoda, ali iako imaju samo jednog zaposlenog, gubici su u tih 10-ak godina dostigli cifru od milion konvertibilnih KM.

Samo u 2012.godini kompanija je imala minus u poslovanju od 411 hiljada KM. Gutović kaže da ne želi govoriti o količini ulaganja koja su imali u proteklom periodu.

„Nas je to koštalo mnogo više. Tu su razrađeni idejni projekti i dio glavnih projekata, ekspropisana zemlja za tri elektrane i ekspropisana zemlja za dalekovod do Gacka i mi smo otišli tu dosta daleko“, napominje Gutović.

S druge strane, mještani Gacka gaje nadu da neće doći do izgradnje pomenutih elektrana.

„Te minihidroelektrane na području Gornje Neretve, to ima 10 godina da je napravljen projekat. To nikad nije zaživjelo, to su samo bile predizborne kampanje i predizborne laži. Prije nekih 10 godina došli neki bageri, to je bilo pred izbore. Puštali put sa glavnog puta što vodi gore uz Neretvu. Znači sa glavnog puta probili do Neretve nekih 100-200 metara puta. Čim su prošli izbori, oni su povukli mašine i tu više niko nije došao“, kaže Željko Popović.

Da neće doći do gradnje, nadaju se i ribolovci. Kažu kako je Neretva dom autohtone vrste riječnih pastrmki, tzv “Neretvanske pastrmke”, pa bi gradnja minihidroelektrana uništila riblji fond u kompletnom gornjem toku rijeke.

Duško Bozalo iz Sportsko- ribolovnog društva „Ulog“ Kalinovik kaže da ti projekti imaju velike posljedice.

„Mi smo tužli Ministarstvo zbog davanja ekološke dozvole i uputili smo smo neke primjedbe, ali to nije usvojeno, pa je tako ostalo. Od toga jednostavno nema ništa, ništa se ne radi i stoji toliko godina. Mi se nadamo da od toga nema ništa i mislim da su uvidjeli da to nije ekonomski isplativo jer puno ima posla, a mala korist. Što je najvažnje, koliko smo mi upućeni i koliko smo saznali, otpao je taj glavni projekat Uloški buk, on je tehnički neizvodiv, a onda ovo ostalo više nema važnost“, govori Bozalo.

Na naše pitanje, koji dio rijeke je ugrožen, Bozalo dodaje: „Cijeli gornji tok Neretve. Ovaj dio naš kojim mi gazdujemo, od Uloga, pa do granice sa Gackom, praktično je sav uzurpiran tom izgradnjom. To je pojas od skoro 30 kilometara vodenog toka rijeke Neretve, koji bi bio totalno ugrožen. To više ne bi bila rijeka. Ne znam kako bi se to više moglo nazvati jer bi sve bilo ispregrađivano nekim branama, vodozahvatima, kanalisano cjevovodima, pravila bi se neka manja jezera”, zaključio je Bozalo.

Ipak, u Marvelu govore da su spekulacije i navodi o neizvodivosti projekta elektrane Uloški buk.

Na naše pitanje o izgranji elektrane, kažu da radove očekuje kada se za to steknu uslovu.

„Domaće banke nisu spremne da finansiraju veće sume novca, koje su potrebne za ovakav projekat“, kaže direktor MHE Marvel Zdravko Gutović.

Inače, preduzeće „MHE Marvel Kalinovik“ je kćerka firma građevinske kompanije MARVEL d.o.o Istočno Sarajevo.

Vlasnik te firme je bizismen Savo Lalović, koji je i član SNSD-a, stranke kojoj pripada i ministrica za za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske, koja je i izdala ekološku dozvolu za izgradnju HES Gornja Neretva.

Lalović je i na lokalnim izborima 2016. bio nosilac odborničke liste SNSD-a u opštini Istočno Novo Sarajevo.

GERILA.info

The post U gornjem toku Neretve planirana izgradnja čak osam hidroelektrana, uzaludni protesti i tužbe ekologa first appeared on Gerila.info.

Piše: eTrafika.net

Ovo su samo neka od pitanja koje portal eTrafika aktuelizuje, a tiču se lidera Socijalističke partije RS te ministra energetike i rudarstva u Vladi RS Petra Đokića, koji se posljednjih dana nalazi na udaru vlastitih poslanika u Narodnoj skupštini RS, njih pet od sedam, koliko ova partija ima u republičkom parlamentu, a koji su, najvjerovatnije, potpomognuti i ljudima iz drugih stranaka iz vladajuće koalicije.

Republika Srpska je, inače, prema izvještaju Komisije za koncesije RS, u 2018. godini na osnovu koncesija prihodovala 54,38 miliona maraka a godinu ranije 33 miliona maraka.

Od koncesione naknade za korištenje elektroenergetskih objekata RS je zaradila 17,15 miliona KM, a po osnovu naknade za korištenje prirodnih resursa u svrhu proizvodnje električne energije 14,43 miliona KM.

U prošloj, 2019. godini u budžet RS po ovom osnovu se slilo 44,7 miliona maraka, ali iz komisije poručuju da bi brojka trebala biti veća jer nisu svi koncesionari izmirili obaveze.

Potpisom se odrekao 100 miliona KM

Poređenja radi, ministar Đokić se samo jednim potpisom iz 2016. godine odrekao, kako je pokazalo istraživanje poslovnog portala Capital, minimalno 100 miliona koncesionih naknada, izlazeći u susret kompaniji EFT, a što je omogućio izmjenama Pravilnika o visini koncesione naknade. Riječ je, dakle, o sredstvima koja su duplo veća od iznosa prikupljenog po pomenutom osnovu u godinu dana!

Iza kompanije EFT stoji Vuk Hamović, najveći trgovac električnom energijom u regionu, kome su vlasti Republike Srpske više puta izlazile u susret te dozvoljavale pogodnosti iako su one nanosile direktnu štetu republičkom budžetu, što izaziva opravdanu sumnju da su se iza kulisa odvijale koruptivne radnje. Takođe, Hamović stoji i iza “Rudnika i termoelektrane Stanari”.

Ove izmjene Đokića bi mogle koštati slobode, ukoliko istraga koja se trenutno vodi dobije adekvatan sudski epilog. Kako je potvrđeno iz MUP-a RS, Uprava za organizovani i teški kriminalitet trenutno vodi postupak protiv Đokića zbog izmjena pomenutog pravilnika koje su omogućile besplatnu eksploataciju uglja te drastično smanjile naknadu za korištenje prirodnih resursa za proizvodnju struje. MUP je u januaru prošle godine dostavio republičkom tužilaštvu izvještaj protiv ministra Đokića, u vezi sa poslovanjem EFT i TE Stanari. Godinu dana kasnije još uvijek nema epiloga, a detalje iz tužilaštva ne navode.

Iako je bivši narodni poslanik Adam Šukalo još prije tri godine podnio krivičnu prijavu protiv ministra Đokića, postupak je maksimalno odugovlačen. Međutim, zahvaljajući unutarkoalicionim problemima među strankama vlasti, postoje naznake da bi istraga mogla rezultovati optužnicom.

O čemu se tačno radi?

Izmjenama je omogućeno da koncesionari koji u svom sastavu imaju rudnik i termoelektranu budu oslobođeni plaćanja posebne naknade za ekspolataciju uglja koji koriste za proizvodnju struje. Time je došlo do teške povrede Zakona o rudarstvu RS koji strogo zabranjuje da neko besplatno vrši eksplataciju uglja.

Samo nekoliko mjeseci kasnije, u junu 2016, usvojena je nova izmjena istog pravilnika koja je opet išla u korist stranog investitora a na štetu budžeta u RS. Koncesiona naknada za proizvodnju električne energije se smanjuje više od šest puta, sa 3,6 na 0,5 odsto od ukupnog prihoda ostvarenog proizvodnjom i prodajom električne energije. Ova izmjena se poklapa sa vremenom puštanja u rad termoelektrane Stanari, odnosno sa vremenom kada se na nju počinje primjenjivati obaveza da plaća koncesionu naknadu za proizvedenu i prodatu električnu energiju. Na ovaj način šteta nastala po budžet RS se može mjeriti desetinama miliona maraka.

Izmjenama i dopunama Zakona o koncesijama iz februara 2018. godine omogućeno je da ministar sam određuje koncesionu naknadu u određenim privrednim djelatnostima, a u rasponu od 0,5 odsto do pet odsto.

Dragan Čavić, kao opozicioni poslanik u prošlom sazivu republičkog parlamenta tvrdio je da je “pomenutom izmjenom legalizovana mogućnost da oni koji donose odluke o koncesijama budu korumpirani do beskraja”.

“Npr, kažu da će treći blok TE Gacko koštati oko milijardu maraka. Pet odsto koncesije je 50, a 0,5 odsto je pet miliona maraka. Investitora će interesovati da plati što manje jer je razlika 45 miliona! To otvara prostor za onog ko odlučuje o koncesijama da kaže ‘cifra je 10 miliona, pet je koncesiona naknada, a pet naknada meni’. Ti veliki rasponi moraju biti precizno uređeni. Kriterijumi u lepezi od 0,5 do pet odsto – šta znači jedan, šta dva itd, sa opisom. A toga nema, nego se ostavlja na slobodnu volju da to onaj koji izdaje koncesije odredi”, govorio je za eTrafiku lider NDP-a tokom 2018. godine.

Pored nedovoljno jasno definisane razlike među različitim procentima, ovom izmjenom se pokušao “pokriti” period od dvije godine dok je na snazi bio fiksni procenat od 0,5 odsto, iako zakon nema retroaktivno djelovanje te bi pomenuta izmjena iz 2016. svakako trebala imati sudski epilog.

Strane firme se povukle

Aktuelni zakonski propisi su omogućili da se u Srpskoj investitori nađu u neravnopravnom položaju, prije svega domaći, dok su se skoro svi strani, barem oni značajniji, povukli iz koncesonih ugovora.

Podsjećamo, jedan od najvećih proizvođača električne energije u Evropi, njemački “RWE Inoggy”, imao je potpisan koncesioni ugovor o izgradnji četiri hidroelektrane na srednjem toku rijeke Drine. U projekat je, prema procjenama, pomenuta firma trebala uložiti oko 500 miliona evra, i zaposliti nekoliko hiljada lokalnih radnika. Iako razlozi zašto je njemačka firma istupila iz koncesionog ugovora nikada nisu javno saopšteni, njemački mediji kao osnovni razlog navodili su korupciju i suviše komplikovane administrativne procedure, koje su najčešće služile za “reketiranje” investitora. Slično su prošle i norveške kompanije “Technor energy” i “Technor energy 2”, koje su imale potpisane ugovore o koncesiji sa Vladom RS za izgradnju 10 mini hidroelektrana u donjem slivu rijeke Bosne, a čija bi izgradnja koštala 250 miliona evra. Razlog zašto norveške firme nisu ispoštovale koncesione ugovore i za 12 godina izgradile obećane hidroelektrane, i u ovom slučaju treba tražiti u mnogobrojnim i komplikovanim procedurama, što kod stranog investitora izaziva sumnju da bi mogli biti ucjenjivani od strane domaće vlasti, ukoliko bi ušli u takav posao.

Iako je zakon u trenutku njegovog donošenja bio prihvatljiv za investitore on je više puta mijenjan što kroz procedure izmjena zakona što putem pomenutih podzakonskih akata ministra Đokića, koji su išli grubo na štetu javnih interesa Republike Srpske, a sve u interesu pojedinačnih, najčešće kontroverznih koncesionara.

Ekonomista Damir Miljević ističe da koncesione naknade ne odražavaju realnu vrijednost resursa RS koji se koriste, da bi prihodi trebali biti znatno veći, čemu bi, između ostalog, doprinijele više naknade. I iz same Komisije za koncesije RS ističu da bi koncesiona naknada u sektoru energije trebala biti veća jer je ona kod nas trenutno u prosjeku 3,5 odsto od ukupnih prihoda. Radenko Đurica, koji je na čelu pomenute komisije, predlaže da se naknada podigne na 10 odsto.

Krajem prošle godine pred poslanicima se našao Nacrt zakona o izmjenama i dopunama zakona o koncesijama ali u njemu nije bilo suštinskih izmjena.

The post Da li su izmjene zakonskih propisa trasirale put ka osuđujućoj presudi? first appeared on Gerila.info.