Tokom te višednevne svađe Savanović je optuživao Vukanovića za manipulacije, lične obračune i pokušaj diskreditacije, a pogotovo za nepoštenu raspodjelu para poslaničkog kluba. Vukanović je rekao da je tokom cijelog mandata sa svim poslanicima i zaposlenima na kraju godine dijelio sredstva Kluba na šest jednakih dijelova, najčešće kroz uplatu sredstava na kartice za gorivo.

„Početkom ove godine raspodijelio sam preostala sredstva. Uplatio sam karticu sa gorivom po 2.800 maraka, a u prva četiri mjeseca ostalo je po 1.800  maraka da se uplati. Kako je Savanović napustio Klub, a uz to je počeo da nas vrijeđa i napada, odlučio sam da njemu ne uplatim sredstva“, kazao je Vukanović.

Time je otvoreno pitanje koliko para poslanici zapravo troše na ime kluba i da li je trošenje tih para opravdano. Drugim riječima, postoji li kontrola koja će utvrditi da li su poslanici nasuli gorivo zbog rada na terenu ili su gorivo nasuli kada su krenuli s porodicom na ljetovanje ili na zimovanje? Ta kontrola, kako saznaje GERILA, zapravo i ne postoji.

Odluka o načinu i kriterijumima za raspodjelu sredstava za rad poslaničkih klubova i grupa donesena je 2008. godine i tom je odlukom u početku bilo definisano na šta poslanici mogu da troše budžetske pare. Sredstva koja dobijaju poslanički klubovi i grupe mogu da se troše na putne troškove u zemlji i u inostranstvu, na troškove upotrebe vlastitog automobila ako poslanici putuju po nalogu kluba ili grupe, na mobilni telefon i internet, na naknadu licima koja obavljaju tehničke i druge povremene poslove u klubovima, na troškove smještaja i ishrane, na troškove interne i eksterne reprezentacije i na ostale troškove za koje klub, odnosno grupa donese odluku.

Posljednja stavka ove odluke biće proširena 2017. godine kada je predsjednik Administrativne komisije NSRS bila Spomenka Stevanović. Posljednja stavka se tada promijenila i naknada za dodatne poslove se isplaćuje tehničkim sekretarima i vozačima na tekući račun, plaćaju se računi za gorivo i reprezentaciju sekretarima i vozačima. Računaju se i isplate na žiro-račun političkim strankama, isplate na žiro-račun raznim udruženjim i organizacijama, isplate pojedincima za liječenje i zbog teške materijalne situacije, stipendije studentima, plaćanje čitulja u dnevnim novinama, reklamni materijal i vizit-karitce.

„Ukupan iznos novčanih sredstava dijeli se sa brojem poslanika što predstavlja godišnji iznos po poslaniku, zatim se ovaj iznos podijeli na 12 mjeseci, što predstavlja mjesečni iznos novčanih sredstava za pokriće troškova po poslaniku“, navodi se u ovoj odluci.

Ministarstvo finansija je 2015. godine preciziralo i to da poslanici, sekretari u klubovima i vozači za rad u izbornim jedinicama za određene troškove ostvarene na terenu donose gotovinske račune kako bi se izvršio povrat utrošenih sredstava na njihove tekuće račune.

Prvobitna odluka iz 2008. promijenjena je još jednom i to 2019. godine kada je predsjednik Administrativne komisije bio Slavko Gligorić. Tom odlukom u troškove koji se poslanicima pravdaju dodane su i putarine.

„Poslanici imaju pravo na smještaj. Sredstva kluba su godinama iznosila 500 KM, pa su porasla na 800 KM po poslaniku. Najviše tih para ‘pojede’ službeno auto. Klub dijeli gorivo tako što napravi kartice. Šefovi klubova određuju ko će dobiti te kartice i koliko će para biti na njima“, rekao je jedan od poslanika.

Nema nikakve sumnje, tvrdi on, da su zloupotrebe moguće i da se dešavaju, jer niko ne kontroliše kada je, kome i koliko litara dizela ili benzina usuo neki poslanik. Sasvim je moguće da se gorivo sipa članovima porodice ili aktivistima, ali to niko ne može da utvrdi, jer to niko i ne kontroliše. U pitanju su značajna sredstva koja se ne provjeravaju. Računi se dostavljaju, ali nije moguće utvrditi kome je zaista gorivo natočeno.

„U suštini to su lične kartice na koje su prebačena sredstva za gorivo. Kada se gorivo toči u službeno vozilo NSRS, posebno se popunjava papir na pumpi i naplaćuje se direktno sa računa parlamenta. Lakša je varijanta pravdanja (donošenja) fiskalnih računa, ali malo ko to radi. Nekada su često pravljeni falsifikovani računi koje su prije desetak godina koristili mnogi vozači, ministri i direktori javnih preduzeća“, kaže naš sagovornik.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Srđan Mazalica za GERILU kaže kako ne postoji način da se neki troškovi utvrde. To se, dodaje on, vodi kao opravdan, odnosno logičan trošak. Poslanici su stalno na putu, voze se i moraju sipati gorivo.

„Svi računi moraju biti opravdani. Nema tu nekih troškova, ali moramo ljudima dati ono što im treba. Kada bi poslanici i vozači donosili svaki račun sa terena, to bi bila noćna mora za računovodstvo. Ne mogu ja kontrolisati da li je poslanik išao na teren ili na more. Oni imaju pravo na troškove u svojoj izbornoj jedinici. Naravno da se neće pratiti u koju se svrhu sipa gorivo. Poslanik možda sipa gorivo onima koji mu pomažu u poslaničkim poslovima“, kazao je Mazalica.

Šef Kluba poslanika PDP-a Tanja Vukomanović kaže za naš portal kako svaki poslanički klub, u skladu sa zakonom, dobija sredstva kako bi mogao da funkcioniše i obavlja svoj posao. Jedna od tih stavki su i troškovi goriva. Veliki broj poslanika dolazi iz svih krajeva Republike Srpske, putuje na sjednice, ali i obilazi svoje izborne jedinice i razgovara sa građanima.

„To je sastavni dio poslaničkog mandata i zbog toga ova mogućnost postoji. S druge strane, svaka marka koja dolazi iz budžeta mora biti opravdana. Ako postoje načini da se uvede bolja kontrola i veća transparentnost, zbog mogućih zloupotreba, ja to podržavam. Time štitimo i javni novac i one poslanike koji svoj posao rade časno i odgovorno“, istakla je Vukomanović.

Šef Kluba Socijalističke partije Velibor Stanić kaže da poslanici ove stranke u prethodne četiri godine nisu dobili nijednu jedinu karticu za gorivo. On dodaje da nisu ni tražili te kartice i da su određena sredstva za rad na terenu dodjeljivalji kroz putne naloge i račune za gorivo.

„Ne znam kako to drugi rade, ali mi nismo imali kartice. Dok je Srđan Todorović bio predsjednik Kluba, davali smo pomoć onima koji su bili najugroženiji i to je sve. Ne znam da li smo ranije imali te kartice, ali u prethodne četiri godine ne“, istakao je Stanić.

Lider Liste za pravdu i red Nebojša Vukanović kaže da se sve zasniva na povjerenju. On dodaje da neće provjeravati svaku litru nasutog goriva i svaku popijenu kafu na terenu.

„Sve je na bazi povjerenja. Neću gledati ko je gdje sipao litar goriva. Svakoj marki treba ući u trag, ali to su pare za rad klubova. Nekad imamo pare za hotel, odnosno za smještaj kada smo na terenu. Ili za ručak ili za večeru. Te se pare koriste isključivo namjenski za red na terenu. Prešli smo više od 100.000 kilometara službenim autom prošle ili pretprošle godine“, kazao je Vukanović.

Prvi čovjek „ReStarta“ Stefan Blagić kaže da se ovo trošenje para može veoma lako kontrolisati: poslanik mora da ima putni nalog na osnovu kojeg će dokazati gdje je i zbog čega išao i koliko je para potrošio.

„Ako je poslanik išao od Trebinja do Bileće, ne može da sipa 200 maraka goriva, jer se zna tačno u litar koliko taj put može da košta. Ali ovako je lakše, jer svi mogu da na ovaj način zloupotrebljavaju kartice za gorivo, reprezentacije i slične troškove“, rekao je Blagić.

Goran Dakić

The post Kako klubovi i grupe troše pare: Gorivo se toči, računi se ne pravdaju first appeared on Gerila.info.

Šef Kluba poslanika PDP-a u parlamentu Srpske Igor Crnadak za GERILU kaže kako se na primjeru profesora Blagojevića vidi koliko vlast ne poštuje ni osnovne, džentlmenske dogovore unutar Narodne skupštine. Raspored učešća u skupštinskim odborima i komisijama je, kaže Crnadak, dogovoren na početku mandata i postoji pravilo da niko nikoga nikome ne osporava.

„Riječ je o članu Odbora za ustavna pitanja koji dolazi iz reda stručnjaka. Ovog člana predlaže PDP. Blagojevića je podržao ne samo PDP, nego i svi opozicioni poslanici, ali vladajuća većina nije htjela glasati za njega iz odmazde, jer on često iznosi kritičke stavove. Njima nije bitno ni to što se radi o profesoru ustavnog prava i o osobi sa svim potrebnim kompetencijama i iskustvom. To je čist dokaz autokratije i partijske države kakvu gradi vladajuća koalicija“, kazao je Crnadak.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u NSRS Srđan Mazalica za naš portal kaže da nikakav dogovor o imenovanju člana Odbora nije postignut na Kolegijumu, jer se Kolegijum tim pitanjem ne bavi. Poslanici odlučuju o članovima odbora, navodi poslanik SNSD-a.

„Jednostavno nije bilo saglasnosti za Blagojevićevo imenovanje, a vašoj ću mašti ostaviti da zaključi zašto su poslanici i zbog čega tako odlučili“, rekao je kratko Mazalica za GERILU.

Inače, profesor ustavnog prava Milan Blagojević u više navrata je, povodom smjene Milorada Dodika sa mjesta predsjednika Republike Srpske i presude koju je protiv njge donio Sud Bosne i Hercegovine iznosio stavove suprotne stavovima vladajuće politike u Republici Srpskoj. Tvrdio je sa pravne i ustavne strane, da je i imenovanje Save Minića za mandatara prvi put neustavno jer ga je za mandatara predložio Milorad Dodik u vrijeme kada već nije bio predsjednik Republike.

Goran Dakić, Gerila info

The post Poslanici SNSD-a odbili imenovanje Milana Blagojevića first appeared on Gerila.info.

Iako je fokus sjednice formalno bio na izmjenama zakona i mjerama koje bi trebalo da unaprijede materijalni položaj zaposlenih u javnom sektoru, raspravu su obilježili politički sukobi, prekidi i incidenti u skupštinskoj sali.

Tokom sjednice došlo je i do verbalnog sukoba, kada je poslanik Nebojša Vukanović pokušao da otvori pitanje odnosa između predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i Vlade Đajića.

Sukob unutar SNSD-a eskalirao je nakon što je poslanik i bivši direktor UKC-a Vlado Đajić javno otvorio pitanje plata zdravstvenih radnika, što je izazvalo oštru reakciju vrha stranke.

Đajić: Zdravstveni radnici zaslužuju veće plate

Vlado Đajić je u svojoj objavi na Facebooku naglasio da je povećanje plata zdravstvenih radnika jedan od ključnih problema u sistemu.

„ZDRAVSTVENI RADNICI ZASLUŽUJU VEĆE PLATE!“, poručio je.

Istakao je da su tokom njegovog mandata plate postale redovne i povećane za 69 odsto, ali i da su i dalje nedovoljne.

„Kao i ostali ljekari, imam platu u iznosu od oko 3.100 KM… plate ljekara moraju biti najmanje 5.000 KM mjesečno“, naveo je Đajić.

Dodao je da se pitanje plata mora rješavati sistemski i zakonski, a ne kroz pojedinačne političke odluke.

Dodik: Đajić je dvolična osoba i folirant

Reakcija predsjednika SNSD-a Milorada Dodika bila je direktna i skspresna, putem društvene mreže X.

„Vlado Đajić je dvolična osoba i folirant. Gnušam se licemjerstva i lažnog dušebrižništva“, poručio je Dodik.

Владо Ђајић је дволична особа и фолирант.
Гнушам се лицемјерства и лажног душебрижништва.
А, управо те особине показује Владо Ђајић.

Када смо буџет УКЦ Републике Српске повећали са 80 на 220 милиона, тражио сам да се повећају плате љекара и медицинских сестара, а он да се гради…

— Милорад Додик (@MiloradDodik) March 30, 2026

On je optužio Đajića da je tokom mandata imao priliku da riješi ključne probleme, ali da to nije učinio.

„Kada smo budžet UKC Republike Srpske povećali sa 80 na 220 miliona, tražio sam da se povećaju plate ljekara i medicinskih sestara, a on da se gradi garaža“, naveo je Dodik.

Dodao je i da je Đajić „pokazao da nije jedan od nas“, uz tvrdnju da mu je SNSD bio samo „paravan“.

Mazalica: Đajić se problema sjetio kad više nije odgovoran

Napad na Đajića dobio je podršku i iz skupštinskih redova SNSD-a.

Šef Kluba poslanika SNSD-a Srđan Mazalica rekao je da je Đajić imao sve mehanizme da rješava probleme dok je bio direktor UKC-a.

„Nažalost, neki se ljudi sjete problema koje su mogli riješiti tek onda kad za te probleme postane odgovoran neko drugi“, izjavio je Mazalica.

On je podsjetio da je UKC dobio dodatni grant od 60 miliona KM i da su Đajićeva ovlaštenja bila „više nego dovoljna“ za upravljanje sistemom, uključujući plate i stimulacije zaposlenih.

Zbog sukoba Dodika i Đajića nastradao Vukanović

Cijeli slučaj prenio se i u Narodnu skupštinu Republike Srpske.

Nebojša Vukanović pokušao je da direktno suoči vlast sa Dodikovim optužbama.

„Pročitao sam da je Dodik ranije predložio povećanje plate… ali da je Vlado Đajić tražio da se uradi garaža“, rekao je Vukanović, postavljajući pitanje ministru zdravlja.

Međutim, nije uspio završiti izlaganje jer mu je oduzeta riječ, nakon čega je došlo do incidenta i udaljavanja sa sjednice.

Inače, već duže vrijeme u političkim krugovima spekuliše se da bi Vlado Đajić, nakon smjene sa čela UKC-a i gubitka uticaja u Gradskom odboru SNSD-a, mogao krenuti u formiranje vlastite političke opcije.

Ove priče dodatno su intenzivirane posljednjih sedmica, paralelno sa njegovim sve otvorenijim javnim istupima.

Istovremeno, za sutra je ekspresno najavljena sjednica Predsjedništva SNSD-a, što je dodatno podgrijalo spekulacije da bi jedna od tačaka tačaka dnevnog reda mogla biti upravo slučaj Vlade Đajića i njegov dalji status unutar stranke.

Đorđe Vujatović, gerila.info

The post Otvoreni sukob između Vlade Đajića i vrha SNSD-a first appeared on Gerila.info.

„Sirotanovići“ su pozvali sve građane Republike Srpske da na predstojećim izborima glasaju za predsjednika Dodikatako što će na glasački listić dopisati – „predsjednik Dodik“. Okupljanje oko predsjednika Dodika jeste, smatraju oni, jedina razumna stvar u ovim smutnim vremenima. Mazalica, sa druge strane, ne namjerava da dopiše Dodika.

„Naravno da neću dopisati Milorada Dodika, jer je glas za Sinišu Karana zapravo glas ne samo za Milorada Dodika nego za politiku SNSD-a. Glavni kreator te politike je Dodik, a Siniša Karan je, kao i mi ostali, dio te politike“, rekao je Mazalica.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik posljednjih dana ponovo „briljira“. Najprije je rekao kako Sarajevo smrdi na burek i sirnicu, a potom je u govoru punom mržnje vrijeđao Bošnjake nazivajući ih „amebama“ pozivajući Srbe da ne dozvoljavaju, kako je rekao, islamizaciju Istočnog Sarajeva kao „srpskog grada“, jer Bošnjaci i Srbi nisu isti narod.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine odlučila je da zbog toga pokrene postupak protiv Milorada Dodika. Mazalica kaže da on ne jede ni burek, ni sirnicu, jer ima „intoleranciju na gluten“. Umjesto toga, kako je rekao, jede kuruzu.

„Dodik je govorio o političkim odnosima u BiH. Možžda je iskoristio neku grubu riječ, ali neke stvari su očigledne kada je u pitanju odnos bošnjačkih političara prema Srbima i Republici Srpskoj. Ja lično ne mogu reći ništa ružno protiv Bošnjaka. Radim u kompaniji sa Bošnjacima i dobro sarađujem s njima“, kazao je Mazalica.

Šef Kluba poslanika SNSD-a u parlamentu Srpske smatra da je Dodik možda ogorčen i time što je – ostao bez posla. Mazalica kaže da svako zna šta je Dodik govorio i na šta je mislio.

„Ja bih to rekao na drugačiji način. Svi smo različiti. Dodik je ugrožen i kao političar. Moje radno mjesto nije ugroženo. Da sam ja izgubio svoje radno mjesto zbog toga što su Bošnjaci tako odlučili, možda bih i ja isto to rekao. Pokušavam da razumijem i njega i njegovo ogorčenje zbog toga. Ne mogu reći da ima pravo da vrijeđa bilo koga, ali mislim da nije vrijeđao bošnjački narod“, rekao je Mazalica.

Goran Dakić, Gerila info

The post Mazalica neće dopisati Dodika, parlament ćuti o bureku i sirnici first appeared on Gerila.info.

NATO ili SNSD?

Da.

Pregovarač sa EU ili v.d. predsjednika Republike Srpske?

Ima posla ko hoće raditi.

Hitni postupak ili redovna procedura?

Što je brzo, to je i kuso.

Povreda poslovnika ili krivi navod?

Ne mislim se ja puno javljati.

OHR ili USAID?

Prošlost moja nije sjajna bila.

Mladen Ivanić ili Milorad Dodik?

Dva počasna predsjednika.

Američko govno ili ruska torta?

Ne jedem slatko.

Glas Srpske ili Nezavisne novine?

Kopanja je bolje slušao.

BIG radio ili Radio Slobodna Evropa?

Grešila sam mnogo i sad mi je žao.

Trojka ili SDA?

Bakir je nagodan.

Trileće ili pita s jabukama?

Nije „trileće“ nego patišpanj.

Teletina ispod sača ili lešo junetina?

Jedno je zdravije, drugo slađe.

Strani plaćenici ili domaći izdajnici?

Nama je samo stalo da Republika Srpska bude stabilna.

Lider projekta za razvoj medija i nevladinih organizacija u Bosni i Hercegovini ili asistent šefa političkog odjela i savjetnik za međunarodne odnose u Kancelariji OHR u Banjoj Luci?

Predugačko vam je pitanje.

Stalni posao ili freelance?

Nisam sigurna kako mi se sad vodi ovo što radim.

Dejan Kusturić ili Ranko Škrbić?

Dva oka u glavi.

Hong Kong ili Šangaj?

Hong Kong ima bolje respiratore.

Fond zdravstvenog osiguranja ili Medietik?

Uvijek je bolje poslovati s državom.

Kafa ili čaj?

Čula sam jednom da ne treba piti piće u koje se piri.

Nebojša Vukanović ili Igor Crnadak?

Sa Crnatkom sam bar radila.

Valcer ili tango?

Plešem kako drugi sviraju.

Ivica Dačić ili Aleksandar Vulin?

Juče ne bih morala slagati.

RIK ili CIK?

PIK.

Šmit ili Vestendorp?

Prva ljubav zaborava nema.

Vlado Đajić ili Srđan Mazalica?

Nije lako biti ramena za te glave.

Savjet ministara BiH ili Vlada Republike Srpske?

Nisam bila ministar u Vladi RS.

Državna imovina ili imovina entiteta?

Tek sam preuzela mandat. Morala bih pitati.

Potjera ili Ko želi biti milioner?

A ko ne želi?

(u sljedećem broju objavljujemo penzionisani leksikon rakidžije Milorada Dodika)

Goran Dakić / GERILA.info

The post V.d. leksikona v.d. predsjednika Republike Srpske: Prošlost moja nije sjajna bila first appeared on Gerila.info.

U moru slavnih izjava najviše je skočila ona o autentičnoj i originalnoj jasenovačkoj građi koja ni njemu samome nije jasno. Često daje izjave za medije bliske ili u vlasništvu SNSD-a, a najbolje bi bilo da ih ne daje uopšte. Posljednjih sedmica djeluje kao poslanik HDZ-a u parlamentu Srpske.

Posno ili mrsno?

Ne znam šta želite da postignete tim pitanjem.

Riba ili meso?

Što niste opoziciju pitali šta je ona jela kada je bila na vlasti?

Nebojša Vukanović ili Igor Crnadak?

To su poslušnici za razliku od nas koji smo patriote.

Skupa ili jeftina struja?

Ima neko vrijeme kako veš perem isključivo na ruke.

Haplogrupa C (M130) ili Haplogrupa F (M89)?

Ona kojoj pripada predsjednik.

Kristijan Šmit ili Pedi Ešdaun?

Ešdaun. Ne, ne, čekajte. Šmit. Ne, ne, ipak Ešdaun. Samo da provjerim.

Predsjednik Republike Srpske ili predsjednik SNSD-a?

Ne razumijem pitanje.

Autentična ili originalna jasenovačka građa?

Objasnio sam to već, ali nisam siguran da umijem ponoviti.

Izbori ili referendum?

Referendum.

RTRS ili ATV?

Ne dajem izjave za federalne medije.

Elektroprivreda Republike Srpske ili Elektroprenos BiH?

Uporedo sa događajima koji su se nedavno desili u toku je rekonstrukcija BL3. U toj TS prekinuta je veza HE Bočac-BL3-BL4-BL6. Da nije bilo radova u Bočcu, pod naponom bi ostala BL3, a bez napona BL4 i BL6. Naše TS 110 kV su bile bez napona u periodu 12:06-12:44.

SNSD ili HDZ?

Od dva brata djeca.

Kravata ili ruska kragna?

Što me to pitate?

Luiđino Poco ili vladika Jefrem?

Lideri koji poštuju izbornu volju građana Srpske za razliku od opozicije koja sluša Sarajevo iuvažava Šmita.

Izbori ili referendum?

Izbori.

Visoki predstavnik ili strani okupator?

Ko?

Radovan Višković ili Savo Minić?

Vlada je legalna i legitimna. Ko priča drugačije, služi sarajevskoj čaršiji i Šmitovoj agendi.

Glasovi mladih ili glasovi starih?

Donijećemo zaključke na narednoj posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske i pozivamo opoziciju na nacionalno jedinstvo.

Viadukt ili Serdarov?

I za jedno i za drugo kriv je PDP.

Vlado Đajić ili…?

Ne Vlado Đajić!

Amerika ili Rusija?

Morao bih pitati.

Izbori ili referendum?

Referendum.

CIK ili RIK?

Znaš kad ne znam više.

Mato Đaković ili Tatjana Trninić?

Novinari koji vole Republiku Srpsku za razliku od federalnih novinara.

Domaći izdajnik ili strani plaćenik?

Ako može, bez provokacija.

Ruska salata ili engleska salata?

Konačno da nešto znam i sam: ruska salata.

Dolar ili evro?

Nadamo se i jednom i drugom.

Kratka do vrha ili produžena s mlijekom?

Molim?!?

Izbori ili referendum?

Čini mi se da je bilo ovo pitanje već.

Leksikon ili spomenar?

Album sa samoljepljivim sličicama mi je draži.

Obren Petrović ili Zoran Stevanović?

Ne smijem reći.

Božić ili Uskrs?

Najvažnije je da odbranimo dejtonsku poziciju Republike Srpske.

Drama ili komedija?

Ne razumijem komedije.

(u sljedećem broju objavljujemo finansijski leksikon generalnog sekretara PDP-a Nebojše
Drinića)

Goran Dakić, Gerila info

The post Srđan Mazalica ne razumije leksikon: Spomenar nije po Dejtonu first appeared on Gerila.info.

Narodna skupština RS raspravlja o odluci CIK-a BiH da 23. novembra organizuje prijevremene izbore za predsjednika RS, nakon što je Centralna izborna komisija oduzela mandat Miloradu Dodiku. U odnosu na zaključke iz avgusta — kojima je NSRS tražila da nijedna stranka ne učestvuje — današnja rasprava označava obrt.

Šef kluba SNSD-a Srđan Mazalica poručio je da je “više stranaka najavilo kandidature uprkos zaključcima” te da bi to “dovelo u krizu funkcionisanje institucija”, pa je, kako kaže, cilj većine “zaštita interesa RS”, čak i ako to znači promjenu stava.

“Ako prihvatimo izbore, to će biti zato što smo mi tako odlučili, a ne CIK”, rekao je Mazalica.

Mazalica tvrdi da su opozicione stranke iz RS-a, najavom kandidatura za predsjednika, prekršile zaključke koje je ranije usvojila NSRS i time otvorile put institucionalnoj krizi. Kaže da su zaključci važili za sve, da se očekivalo poštovanje većinske odluke i od onih koji nisu glasali za nju, te da je opozicija svojim potezom legitimisala odluke Kristijana Šmita i presudu Dodiku.

„Opozicija je direktno ovo srušila, priznala Šmita i njegove zakone te osudila predsjednika Republike Srpske”, rekao je Mazalica u uvodnom izlaganju.

Predsjednik NSRS Nenad Stevandić naglasio je da Ujedinjena Srpska neće imati kandidata i poručio da SNSD “korektno traži da se Skupština odredi”.

Premijer Savo Minić upozorio je na “kosovski scenario” ako opozicija sama izađe na birališta: “Pričamo o tome da predsjednika Srpske ne izabere 15 biračkih mjesta.”

Opozicija uzvraća da vlast sada poništava sopstvene odluke.

Šef kluba SDS-a Ognjen Bodiroga podsjetio je da je upravo većina zahtijevala bojkot i zabranila institucijama RS bilo kakvu pripremu izbora: “Sad to izbacujete i optužujete nas za ‘rušenje jedinstva’.”

Igor Crnadak (PDP) ocijenio je sjednicu kao “početak kampanje SNSD-a za prijevremene izbore”.

“Mučno je slušati sve što vlast priča; ponašaju se kao nastavnik prema đacima, a ova sjednica služi kao start SNSD-ove kampanje za prijevremene izbore. Svako od nas ima pravo da kaže da li je nešto dobro ili loše i da ima svoje mišljenje. Nastavljate politiku sukoba, podjela našeg naroda i sukoba sa čitavim svijetom“, rekao je Crnadak.

“Potrebno je bilo samo da prođe nekoliko sedmica pa da režim ponovo klekne i kapitulira, pogazi odluke i Zaključke koje su predložili i usvojili prije dvadesetak dana, podviju rep i ponovo zakažu Posebnu sjednicu Narodne skupštine Republike Srpske”, rekao je Nebojša Vukanović, lider Liste za pravdu i red.

Boris Pašalić (SNSD) optužio je opoziciju da već “sprema kancelarije” novom predsjedniku u Bijeljini i Istočnoj Ilidži — tvrdnja koju opozicija naziva spinom.

Ministar unutrašnjih poslova Željko Budimir tvrdi da su “izmjenama zakona ozakonjeni pritisci na RS” i poziva na “odgovornost”.

“Inkriminisanjem krivičnog djela rušenje ustavnog poretka krenuće tihi egzodus Srba sa ovog prostora, zbog čega molim narodne poslanike za odgovornost danas. Znam da postoje problemi u SDS-u. Nemojte pominjati imena kao što je Nikola Poplašen. Pozovite profesora Poplašena, moga prijatelja i pitajte ga šta on misli o ovoj situaciji”, rekao je Budimir.

U praktičnom dijelu, satnica CIK-a već teče: izborni rokovi startaju 25. septembra, prijave političkih subjekata traju do 29. septembra, koalicije se prijavljuju u periodu 6–7. oktobra, a imena kandidata za predsjednika podnose se 10–14. oktobra do 16 sati.

Budžet za izbore procijenjen je na 6,4 miliona KM, od čega 5 miliona za biračke odbore.

Podsjetimo, 22. augusta ove godine NSRS je izmijenila Zakon o referendumu kako bi formirala posebnu komisiju i raspisala referendum za 25. oktobar o (ne)prihvatanju odluka Kristijana Šmita, presude Suda BiH protiv Milorada Dodika i odluke CIK-a o oduzimanju njegovog mandata.

Usvojeni zaključci tada su odbacili „svaki vid kolonijalne uprave“, proglasili neprihvatljivim visokog predstavnika, Sud BiH i CIK, pozvali da Dodik nastavi obavljati funkciju „u punom kapacitetu“ i izričito tražili da se na prijevremene izbore ne ide.

Kolegijum je zadužen da pripremi „Rezoluciju o samoupravljanju/samoopredjeljenju“, a Skupština je istog dana prihvatila ostavku premijera Radovana Viškovića — čime je RS u tom trenutku, formalno, ostala i bez predsjednika (nakon odluke CIK-a) i bez predsjednika Vlade.

GERILA

The post Od “nema izbora” do “vidimo se na biralištima”: SNSD-ova većina okrenula stav za 180°, termin 23. novembar first appeared on Gerila.info.

Svađa je počela juče kada je Mazalica tokom skupštinske rasprave rekao kako ne postoji originalna jasenovačka građa. Originali kopija fotografija koje pripadaju jasenovačkoj građi, kazao je on, nalaze se u različitim depoima muzeja na području bivše Jugoslavije.

„One su kopirane da bi poslužili kao muzejska zbirka prilikom izgradnje spomen-područja Jasenovac 1968. godine“, kazao je Mazalica.

Savanović je odmah replicirao: sramota je nazivati se Srbinom, a pričati o Jasenovcu i jasenovačkoj građi onako kako to priča Mazalica. On je tražio da mu Mazalica pokaže originalnu jasenovačku građu i tada je Mazalica ponudio rješenje: zajednički sastanak u Arhivu Republike Srpske. Ko ne bude u pravu – vraća mandat.

„Sastali smo se jutros u Arhivu, ali smo došli do zida. Savanović smatra da se originalna građa sastoji od predmeta koji su iskopani. Mi smatramo da to nisu predmeti koji su se koristili prilikom zločina, čak i pod uslovom da to jeste originalna građa. Građa od predmeta koji su se mogli koristiti za počinjavanje zločina nastala je osnivanjem Muzeja 1968. godine, dakle nije autentična“, tvrdi Mazalica.

Direktor i zamjenik direktora Arhiva Republike Srpske su, dodaje on, obojici poslanika pokazali knjige o Jasenovcu i ukazali na to šta sve postoji od dokaza i činjenica. Savanović je sveo priču na predmete za koje on tvrdi da su autentični i koji su mogli biti korišćeni prilikom zločina, a naše mišljenje je da toga nije bilo.

„Ja ostajem pri tome da ne postoji originalna izvorna jasenovačka građa. Ako postoji originalna, ona nije izvorna, i ako postoji izvorna, ona nije originalna. Nije korišćena od 1941. do 1945. godine, nego je nastala kasnije. Nije autentična. Od autentičnih predmeta, došli smo do kašike, lanca i vrha sjekire, a to su predmeti za koje ne znamo da li su korišteni za počinjavanje zločina“, smatra Mazalica.

Savanović kaže da je poranio i da je u Arhivu bio desetak minuta prije dogovorenog sastanka. Čekali su ga šef Kluba poslanika SNSD-a, direktor Arhiva i, kako kaže, jedan doktor nauka. Oni su već spremili neki materijal, a kada su rekli šta imaju, on ih je pitao gdje se nalazi originalna jasenovačka građa.

„I onda je nastao muk. Oni se ‘vade’ na dokumentciju i pričaju kako su to kopije kopija. A gdje su predmeti koji su bili originalni i koji su predati u Vašington? Kada sam ih i to pitao, opet je nastao muk. Oni kažu da su bitniji dokumenti. Kako planiraju da svijetu predstave Jasenovac bez validnih dokaza, a to su kame, srbosjeci, srbomlati, čekići, macole, bukagije i sve ono čime su mučeni Srbi“, pita Savanović.

On dodaje kako su mu rekli da postoje slike jasenovačke građe, ali niko nije znao da mu kaže gdje je ta građa sada, može li da je pogleda i opipa. Savanović tvrdi da je uhvatio Mazalicu u laži i da bi on trebao da vrati poslanički mandat.

„Šta je on meni pokazao danas? Naravno da imaju kopije kopija, ali nemaju ništa autentično. Nemaju nijedan original. Bio sam u pravu, ali on ne želi da prizna. Kupili su kartu u jednom smjeru. Originalna građa je završila u Jasenovcu. Odvešću Mazalicu u Jasenovac kad god želi da mu da mu pokažem originalnu građu“, kazao je Savanović.

G. Dakić

The post Sastanak u Arhivu Republike Srpske: Ni jasenovačke građe, ni vraćanja mandata first appeared on Gerila.info.

“Kao predstavnik predlagača, obavještavam javnost da povlačimo iz procedure Zakon o zaštiti ustavnog uređenja. Očekivali smo podršku opozicije budući da su i oni tražili procesuiranje nekih KD, ali pošto nisu shvatili suštinu, pozivamo ih da zajedno napišemo i predložimo novi zakon”, napisao je Mazalica na društvenoj mreži X.

Као представник предлагача, обавјештавам јавност да повлачимо из процедуре Закон о заштити уставног уређења. Очекивали смо подршку опозиције будући да су и они тражили процесуирање неких КД, али пошто нису схватили суштину, позивамо их да заједно напишемо и предложимо нови закон.

— Срђан Мазалица (@SrdjanMazalica) June 30, 2025

Samo sat vremena ranije, Mazalica je komentarisao reakcije opozicije u Republici Srpskoj, nakon što je najavljeno uvođenje  pomenutog zakona, te naveo da nema nikakvog osnova da bilo ko poredi Republiku Srpsku sa Golim otokom i Sibirom.

“Ta krivična djela su već propisana krivičnim zakonom Republike Srpske. Ne uvodi se nijedno novo krivično djelo”, rekao je tom prilikom Mazalica, te naveo I da je taj zakon usvojen već jednom 13. marta.

“Ustavni sud Republike Srpske ga je oborio na osnovu apelacije Bošnjaka u Vijeću naroda iz razloga što u tom zakonu nisu uvedene procedure izbora tužioca, sudija i članova Apelacionog vijeća koje uvažavaju sve konstitutivne narode. Mi sada imamo ponovo taj zakon, popravili smo to rješenje i uključujući amandman SNSD-a vezano za službu ustavnog uređenja i ja ne vidim stvarno zbog čega je njihova reakcija toliko veća u odnosu na onaj zakon koji smo imali 13. marta”, rekao je Mazalica.

On je naglasio da Narodna skupština Republike Srpske donosi Ustav i treba da vodi računa o zaštiti ustavnog uređenja.

“Mi nudimo gospodinu Crnatku zakon kojima ćemo mi osnovati zakon kojim ćemo osnovati specijalno tužilaštvo koje će Narodna skupština imenovati i koja će procesuirati Kristijana Šmita zbog napada na ustavni poredak i ustavno uređenje Republike Srpske”, kaže Mazalica.

The post Mazalica: SNSD povlači prijedlog Zakona o zaštiti ustavnog uređenja first appeared on Gerila.info.

Jelena Borić, predsjednik Udruženja oboljelih od epilepsije Republike Srpske, je rekla da je borba sa epilepsijom neprestana i dugotrajna, ali da ni borba sa stigmatizacijom osoba oboljelih od ove bolesti nije mnogo lakša.

“Moja desetogodišnja kćerka boluje od epilepsije i borićemo se da vodi što normalniji i samostalniji život. Članovi porodica su suočeni sa brojnim problemima, od školovanja, zaposlenja do prihvatanja u društvu”, rekla je Borić.

Svjetski dan podrške oboljelima od epilepsije poznat je i kao “Ljubičasti dan” jer ova boja asocira na boju lavande i povezana je sa osjećajem usamljenosti, koji se učestalo javlja kao posljedica društvene stigmatizacije i izolacije osoba sa epilepsijom.

“Vjerujte da su stanja u kojima je epilepsija vrlo teška i da su članovi i porodice suočeni sa raznim problemima, kako školovanja i zaposlenja, tako i prihvatanje u društvu. Neka ovo danas bude vid podrške nama roditeljima i ostalim oboljelim od epilepsije”, istakla je Jelena Borić.

Svoju podršku oboljelima od epilepsije i njohovim porodicama dale su i javne ličnosti među kojima i narodni poslanik Srđan Mazalica koji je i sam, kako je naglasio, jedan od oboljelih od ove bolesti.

“Ja nisam imao napad već 13,5 godina. Redovno pijem terapiju i za mene ne predstavlja problem da podijelim tu činjenicu sa ljudima, sa prijateljima. Čak sam i javno govorio. Međutim, postoji dosta ljudi koji ne žele da prihvate činjenicu da imaju epilepsiju, preskaču terapiju, odbijaju terapiju. I upravo neprihvatanje drugih ljudi i davanje kvalifikacija poput ‘padavičar’ doprinosi da se ljudi stide”, rekao je Mazalica.

Miistar zdravlja i socijalne zaštite RS Alen Šeranić je rekao da je segment zdravstva zadovoljio u vezi sa samim liječenjem pacijenata oboljelih od epilepsije.

“Naravno, nove terapije dolaze svakim danom i shodno odlukama i procjenama Fonda zdravstvenog osiguranja i nadležnih ljekara, resorno ministarstvo uvodi takvu mogućnost”, izjavio je Šeranić i dodao da sistemski treba raditi na većoj osvještenosti kada je riječ o samim potrebama oboljelih od epilepsije.

“To govorim sa aspekta korištenja usluga vrtića i bojazni koje pojedine predškolske ustanove imaju, kako i na koji način da se suoče sa djetetom koje ima epilepsiju. Takve probleme imamo kada je riječ o radnom statusu oboljelih. To je ono čime ćemo se u narednom periodu baviti zajedno sa Udruženjem”, naveo je Šeranić.

Dejan Rakita / GERILA.info

The post “Ljubičasti dan”: Oboljeli od epilepsije, kao i njihove porodice, u svakodnevnoj borbi za život i protiv stigmi first appeared on Gerila.info.