Forum je organizovala grupa građana „Za Plan“, u okviru kampanje „Za grad zajedno“, a sala je, prema riječima organizatora, bila ispunjena do posljednjeg mjesta.

Tokom više od dva sata razgovora građani, predstavnici stručne javnosti i aktivisti govorili su o tome kako se u Banjaluci planiraju i uređuju javne i zelene površine, ali i o tome zbog čega građani često nemaju stvaran uticaj na odluke koje se tiču prostora koji svakodnevno koriste.

Predstavnici naselja Rosulje, Obilićevo i Aleja Centar predstavili su probleme sa kojima se suočavaju u svojim naseljima. Ukazali su na potrebu očuvanja zelenih površina, transparentnijeg planiranja i ranijeg uključivanja građana u procese odlučivanja.

Nakon prezentacija održana je panel diskusija u kojoj su učestvovali prof. dr Igor Kuvač, prof. dr Ljiljana Došenović i predstavnica grupe građana „Za Plan“ Sanda Vukojević.

Učesnici foruma ocijenili su da javni prostor nije samo pitanje izgleda grada, već i kvaliteta života, zdravlja, zaštite životne sredine i načina na koji se Banjaluka razvija.

Zaključeno je da su gradu potrebni otvoreniji i jasniji procesi planiranja, kao i veće učešće građana i stručne javnosti u donošenju odluka o uređenju javnih i zelenih površina.

Forum „Javni prostor je naš prostor“ dio je kampanje „Za grad zajedno“, čiji je cilj unapređenje učešća građana i stručne javnosti u planiranju i uređenju javnih i zelenih površina u Banjaluci.

Saopštenje je nastalo u okviru kampanje „Nepostojanje mehanizma za učešće građana i struke prilikom donošenja odluka o uređenju i izgradnji zelenih i ostalih javnih površina“, koju provodi neformalna grupa građana „Za Plan“. Kampanja je dio projekta PRAGG, koji finansira Vlada Švajcarske, a provodi konzorcijum HELVETAS i NIRAS, u partnerstvu sa lokalnim partnerima Centri civilnih inicijativa i Institut za razvoj mladih KULT.

The post Građani Banjaluke traže veće učešće u odlučivanju o javnom prostoru first appeared on Gerila.info.

Poznata banjalučka građevinska kompanija u vlasništvu bliskih Stanivukovićevih saradnika radove na izgradnji stambene zgrade u naselju Mejdan/Obilićevo u Banjaluci počela je u februaru ove godine. Radi se na parceli uz dječiji vrtić i fabriku obuće Bema. Kompanija prodaju stanova na ovoj lokaciji reklamira od oktobra prošle godine.

Međutim, za izgradnju objekta nije do prije nekoliko dana postojala građevinska dozvola. Javna rasprava u predmetu postupanja po zahtjevu investitora “Aragosta invest” za izdavanje građevinske dozvole za izgradnju kolektivnog stambeno-poslovnog objekta održana je tek 17. februara ove godine.

Iz kompanije Aragosta investa nisu nikada odgovorili na pitnja Gerila info u vezi početka gradnje objekta u Pionirskoj ulici bez postojanja građevinske dozvole.

Vedran Jarić, osim što slovi za jednog od najbližih sradnika Draška Stanivukovića, važi i za jednog od sponzora novoosnovanog “Stanivukovićevog Pokreta Sigurna Srpska”. Kompanija u vlasništvu njegovog oca u centru je pažnje banjalučke javnosti i zbog zamjene zemljišta sa gradom. Grad je Jarićima ustupio parcelu kod stare lokacije banjalučkog Vodovoda dok je u zamjenu dobio livade na periferiji. Procijenjena vrijednost parcela je, zvanično, otprilike jednaka, oko 210 000 maraka a Veljko Jarić ranije je rekao kako bi u toj zamjeni bolje prošao grad.

“Aragosta invest d.o.o. Banjaluka dužno je platiti Gradu Banjaluka iznos od 1940 maraka na ime razlike u tržišnoj vrijednosti zemljišta koja su predmet zamjene”, piše u odluci koju je usvojila skupština grada Banjaluka u martu ove godine.

Inicijativu za zamjenu parcela pokrenula je kompanija Aragosta invest u novembru 2023. godine. Potreban postupak okončan je u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko pravne poslove-Područna jedinica Banjaluka.

Grad Banjaluka je još u julu 2025. godine Pravobranilaštvu Republike Srpske dostavio nacrt Odluke o davanju saglasnosti na zaključenje Ugovora o zamjeni nekretnina. Pravobranilaštvo je u avgustu prošle godine gradu dostavilo mišljenje  “iz kojeg proizilazi da su ispunjeni uslovi i da je odluka u skladu sa Zakonom o stvarnim pravima i drugim navedenim pozitivnim zakonskim propisima“.

Vedran Jarić posebno je u fokusu javnosti u Republici Srpskoj nakon što je Draško Stanivuković zajedno sa Igorom Radojičićem nekadašnjom vedetom SNSD-a i gradonačelnikom Banjaluke, kojeg je Stanivuković optuživao za najteže oblike kriminala i korupcije dok su bili politički “neprijatelji”, osnovao PSS. Jedan od osnivača Pokreta je i Dejan Kojić načelnik Pala. Kojić je načelnik postao kao član DEMOS-a uz podršku opozicije, prije svega SDS-a. DEMOS, koji je donedavno bio jedan od glavnih političkih satelit partnera Milorada Dodika napustio je početkom oktobra prošle godine. Slovi za nekoga ko ima čvrste veze sa režimom Aleksandra Vučića preko Slaviše Kokeze sa kojim je u rođačkim vezama a koji je, nezvanično, jedan od finansijera novog političkog pokreta u Republici Srpskoj.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Stanivukovićev prijatelj retroaktivno dobio građevinsku dozvolu!? first appeared on Gerila.info.

Predlagač izmjena regulacionog plana je Grad Banjaluka. Mještani dijela naselja koji je obuhvaćen obuhvatom izmjena regulacionog plana uglavnom se protive predloženim izmjenama kojima je predviđena izgradnja 23 nove višespratnice u već postojećem naselju. Nisu svi na javnoj raspravi bili protiv izgradnje. Za izgradnju su pojedini vlasnici individualnih objekata na čijim parcelama je predviđena izgradnja zgrada.

Jedno od ključnih pitanja na javnoj raspravi bilo je zašto se insistira na izgradnji tolikog broja novih kolektivnih objekata stanovanja u već postojećim planski izgrađenim naseljima kao i da li postojeća infrastruktura može da podnese priliv oko hiljadu novih stanovnika i njihovih automobila. Upozoreno je na činjenicu da već sada nema dovoljno parking prostora kao i da se predloženim izmjenama uništavaju neke od postojećih zelenih površina.

Predstavnik gradske uprave, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje Vuk Višekruna kao i predstavnik projektantske kuće koja radi na izmjeni regulacionog plana uvjeravali su građane kako se sve radi u skladu sa važećim propisima, da su neke od izmjena bile predviđene i ranije predloženim izmjenama iz 2008. godine. Kao argument je u odgovoru na pitanje zašto se insistira na izgradnji tolikog broja novih zgrada rečeno je da se radi o atraktivnom zemljištu a da vlasnici privatnih parcela i investitori iskazuju želju da se tu gradi. Nije bilo odgovora na pitanja da li je interes investitora javni interes i zašto se pristupa izmjenama regulacionih planova dok Banjaluka i dalje čeka na donošenje novog urbanističkog plana. Potvrđeno je, međutim, da s eodustalo od uništavanja jedinog većeg dječijeg igrališta u naselju.

Poludivlja gradnja legalizovana kroz usvajanje izmjena regulacionih planova u posljednjih petnaestak godina, inače, uzela je maha u svim naseljima i kvartovima Banja Luke.

Nakon isteka važenja Urbanističkog plana, pristupilo se izradi novog, ali i pored nekoliko pokušaja novi Urbanistički plan iz različitih razloga nikada nije usvojen. Posljednji pokušaj desio se 2017., ali Urbanistički plan nikada nije donesen, što obilato koriste investitori nailazeći na saradnju i aktuelnih ali i svih prethodnih gradskih vlasti.

U 2020. godini urađena je 1. faza Urbanističkog plana 2020-2040 -Stanje urbanog uređenja Banjaluke, što je detaljno razmatrano na sjednici Savjeta plana. Nacrt Urbanističkog plana Banjaluke 2020-2040 je utvrđen u novembru 2021. god., nakon prethodno provedene stručne rasprave i učešća Savjeta u tom procesu, a javni uvid je obavljen od 6. decembra 2021. do 19.januara 2022. godine. Tada je došlo do zaustavljanja izrade urbanističkog plana i intenziviranja donošenja regulacionih planova, koji nisu bili usklađeni sa planom višeg nivoa, što je ugrozilo sam integritet procesa izrade urbanističkog plana i dovelo u pitanje njegov strateški karakter. Skupština grada Banjaluke je od definisanja nacrta UP u novembru 2021. do danas usvojila preko 40 takvih regulacionih planova.

Igor Uletilović iz Centra za životnu sredinu Banjaluka kaže kako veliki broj građana koji su učestvovali u Javnoj rasprav jasno pokazuje da postoji interes javnosti za aktivno uključivanje u procese urbanističkog planiranja. Na taj način se, kaže on, osporava stav koji se iznosi iz Gradske uprave da građani nisu zainteresovani za učešće u ovim procesima.

“Sa druge strane imamo ustaljenu praksu, gdje proces izrade regulacionog plana nije dovoljno transparentan, a građani nisu adekvatno i blagovremeno informisani o njegovom toku. Posebno zabrinjava činjenica da su pojedini građani prisutni na Javnoj raspravi, vlasnici privatnih građevinskih parcela u obuhvatu Regulacionog plana, na kojima su planirani stambeni objekti, tek sasvim slučajno saznali za izradu Plana u odmakloj fazi Javnog uvida, kada je Nacrt već bio izrađen, što su i naveli u diskusiji. Ovakva praksa ukazuje da se proces građanske participacije u velikoj mjeri svodi na formalno ispunjavanje zakonskih obaveza, bez suštinskog uticaja građana na donošenje planskih rješenja“, kaže Uletilović za Gerilu.

Gerila info

The post Javna rasprava o RP Obilićevo first appeared on Gerila.info.

Gotovo dvije hiljade potpisa banjalučana nije, u junu ove godine, bilo dovoljno da banjalučka skupština usvoji odluku kojom će biti onemogućeno usvajanje novih regulacionih planova prije usvajanja Urbanističkog plana.

Za inicijativu je tada glasalo osam odbornika a njih 17 je bilo suzdržano. Tako je omogućeno da grad Banjaluka nastavi da donosi izmjene i usvaja nove regulacione planove bez važećeg Urbanističkog plana.

Grad Banjaluka i njegovi stanovnici trpe ogromnu štetu zbog nepostojanja Urbanističkog plana jer se izmjenama regulacionih planova pogoduje isključivo investitorima, narušava se kvalitet života u gradu a izgradnju ogromnog broja novih stambenih objekata u već urbanim područjima ne prati adekvatna infrastruktura, rekla je profesorica na AGGF-u Brankica Milojević.

“Urbani razvoj Banjaluke se više od tri decenije odvija bez urbanističkog plana. Prvi i jedini do sada usvojen je urbanistički plan Banjaluke 1975-1990 koji je na veoma kvalitetan način definisao planski period i dugo poslije njegovog isteka bio je dobar planski osnov za strateški razvoj grada, jer su njegovi planski kapaciteti bili za 206 000 stanovnika odnosno prostorno-fizički kapacitet za 230 000 stanovnika”, rekla je šef Katedre za urbanizam na AGGF-u.

Članovi Savjeta za izradu Urbanističkog plana apelovali su na donosioce odluka u gradu Banjaluka da se što prije organizuje javna rasprava kao i da se ubrza njegovo usvajanje. Neophodno je da se zaustavi izrada i usvajanje regulacionih planova dok se ne usvoji Urbanistički plan, jedna je od poruka sa ovog okruglog stola.

“Ta izrada regulacionih planova narušava i ugrožava urbanistički plan odnosno njegovo donošenje“, rekla je profesorica Milojević.

Urbanistički zavod Banjaluke je odmah nakon isteka Urbanističkog plana krenuo u proceduru donošenja novog ali je to prekinuo rat u Bosni i Hercegovini. Sljedeći pokušaj izrade Urbanističkog plana počeo je 2005. godine od strane Urbanističkog zavoda Republike Srpske. Do kraja 2008. godine definisan je prijedlog novog UP ali on nije blagovremeno upućen Skupštini grada na usvajanje jer je Urbanistički zavod završio u stečaju.

Nakon toga sljedeća procedura izrade novog Urbanističkog plana počela je 2014. godine donošenjem Odluke o njegovoj izradi i formiranjem Sabjeta za njegovu izradu ali su sve aktivnosti tada zaustaveljene zbog smjene tadašnje gradske vlasti. Sljedeći pokušaj započeo je 2017. godine usvajanjem nove Odluke o izradi UP, izradom Programskog zadatka i donošenjem nove Odluke o imenovanju Savjeta za izradu UP.

Izrada plana počela je u ljeto 2019. godine. Do početka 2022. godine urađen je velik poso na izradi, održana je stručna rasprava a javni uvid obavljen je u decembru 2021. godine. Tada je izrada UP zaustavljena a došlo je do inteziviranja usvajanja i izmjena regulacionih planova. Sve to je ugrozilo integritet procesa izrade Urbanističkog plana.

Skupština grada Banjaluka je od definisanja Nacrta Urbanističkog plana u novembru 2021. godine do danas usvojila preko četrdeset regulacionih planova.

“Mi smo sada došli u situaciju da se izmjenama regulacionih planova ušlo u zaštitne zone Vrbasa. Mi nismo ni svjesni šta se dešava ali to prolazi, rekla je profesorica Brankica Milojević.

Tema nepostojanja Urbanističkog plana u Banjaluci je nikad aktuelnija naročito zbog pobune stanovnika dva banjalučka naselja. Stanovnici Mejdana/Obilićeva i Rosulja podigli su glas protiveći se najavama izmjena regulacionih planiva u dijelu svojih naselja a kojima se predviđa izgradnja na desetine novih višespratnica u već planski izgrađenim stambenim blokovima. Uz ukidanje zelenih površina, dječijih igrališta, izgradnju saobraćajnice kroz stambene blokove i bez prateće infrastrukture. Konkretno u Mejdanu planirana je izmjena regulacionog plana Obilićevo a planirana je izgradnja 23 nove zgrade sa više od 500 novih stanova.

U Rosuljama je planirana izgradnja novih 16 višespratnica. Mještani ovih naselja s pravom vjeruju da će masovna novogradnja u njihovim naseljima dovesti do smanjenja kvaliteta života.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Okrugli sto: Urbanistički plan Banjaluke 2020-2040 first appeared on Gerila.info.

Nakon Mejdana na redu su Rosulje. Javni uvid u nacrt izmjena regulacionog plana za dio naselja Obilićevo/Mejdan je završen i treba da uslijedi javna rasprava. U tom naselju na inicijativu grada planira se izgradnja više od dvadeset novih zgrada samo u jednom kvartu. Gotovo osam stotina novih stanova. Planirano je da bude uništeno jedino veće dječije igralište ali i dvorište vrtića Neven. Planirane su saobraćajnice kroz stambene blokove a izgradnju novih stambenih objekata ne prati adekvatna zgradnja prateće infrastrukture.

Slično je i u naselju Rosulje. Javni uvd izmjena regulacionog plana za to naselje je i dalje u toku. Kao i slučaju Mejdana tako je i ovdje inicijator izmjena regulacionog plana grad Banjaluka. Planirana je izgradnja šesnaest novih zgrada visine od 4 do 6 spratova sa oko 650 novih stanova. 50 000 kvadrata novog stambenog prostora uz saobraćajnicu i uz osnovnu školu u tom naselju.

“Ne znam kako su uopšte zamislili da naprave zgrade tamo. Ulice su uske, prilagođene za miran porodičan život. Nema tu mjesta za novih 500 automobila kojih bi sigurno bilo na taj broj stanova. Škola je već sada opterećena, prima djecu iz područnih odjeljenja. Vodovodna i kanalizaciona mreža će se preopteretiti pa će doći do velikih problema, navodi odbornica u banjalučkoj skupštini Dijana Ješić a prenosi srpska info.

Stručnjaci, inače, upozoravaju kako planiranu izgradnju u cijelom gradu ne prati izgradnja nove infrastrukture a da se takvom neplanskom gradnjom uništava grad i zagorčava život postojećim stanovnicima gradskih naselja.

Generalno nema odgovora zašto se grad ne širi i zašto se nove zgrade grade i planiraju uglavnom u gradskim naseljima. Iz banjalučke gradske uprave nisu odgovorili na ova pitanja ali je jasno da je izgradnja u gradskim naseljima isplativija investitorima jer novoizgrađene zgrade mogu lako priključiti na postojeću infrastrukturu a kvadrati u prodaji su skuplji. Samim tim i zarada.

Banjaluka, inače, usvaja izmjene i donosi nove regulacione planove bez Urbanističkog plana. Skupština grada je od definisanja nacrta Urbanističkog plana u decembru 2021. godine do danas usvojila više od 40 regulacionih planova.

“Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjeva tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta  i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa sa novom stambenom izgradnjom, infrastrukturnom zagušćenošću, posebno saobraćajne mreže, nedostatku parking prostora, narušavanju kvaliteta životne sredine…“, navodi profesorica na Katedri za urbanizama banjalučkog Arhitektonsko građevinskog fakulteta Brankica Milojević.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Desant na Rosulje first appeared on Gerila.info.

Stanovnici Obilićeva rekli su ne rušenju dječijeg igrališta, saobraćajnici i parkinzima umjesto zelenih površina, saobraćajnici i parkinzima uz vrtić Neven koji treba da ostane bez dvorišta, uskim ulicama bez trotoara, uvođenju pojačanog saobraćajnog tranzita kroz dvorišta između zgrada, betoniranju zelenih površina koje se u Planu tretiraju kao neizgrađene i nedovoljno iskorištene. Mještani ovog naselja rekli su i ne izgradnji koja narušava kvalitet života postojećih stanara i izgradnji koja nudi samo nove zgrade bez novih sportskih igrališta, parkova, novih zelenih površina, trgova…

Sve primjedbe ranije su usmeno izložene predstavnicima banjalučke Gradske uprave a peticija sa više od 1000 potpisa predata je danas zvanično.

Inače, za dio banjalučkog naselja Obilićevo/Mejdan na inicijativu Grada, kako piše u tekstualnom dijelu nacrta, u pripremi je izmjena regulacionog plana koji će investitorima omogućiti izgradnju dvadesetak novih stambeno-poslovnih objekata u srcu naselja. Očekuje se da bude izgrađeno više od 500 novih stanova. 

Gustina stanovanja bi se, ukoliko izmjene regulacionog plana budu usvojene a izgradnja realizovana, u ovom dijelu naselja povećala sa sadašnjih oko 380 stanovnika po hektaru na više od 500, a što nije praćeno izgradnjom dodatne neophodne infrastrukture i pratećih sadržaja.

Javna rasprava povodom najavljenih izmjena Regulacionog plana najavljena je za decembar. Trebalo bi da prva bude održana 6. decembra. Banjaluka inače još nije usvojila novi Urbanistički plan i sve izmjene postojećih kao i donošenje novih Regulacionih planova rade se mimo Urbanističkog plana. Zbog toga su u građanskoj inicijativi “Za plan” OJT Banjaluka podnijeli krivičnu prijavu protiv gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, načelnika resornog odjeljenja Vuka Višekrune i odbornika gradske skupštine koji su glasali za nove Regulacione planove.

Iz banjalučkog Okružnog tužilaštva kratko su potvrdili da je predmet po krivičnoj prijavi u radu. Prijava je podnesena 30. oktobra ove godine.

„Naselje koje je još uvijek u velikoj mjeri sačuvalo svoje zelene površine, veliki broj odraslih stabala drveća, očigledno je zbog svoje blizine centru grada vrlo atraktivno investitorima. Umjesto da se povede računa o hroničnom nedostatku parking mjesta, zagušenim saobraćajnicama, Gradskom mostu koji je svako jutro i poslije podne zagušen automobilima, neko se dosjetio mijenjati Regulacioni plan, dodati samo u jednom obuhvatu tone betona i čak 23 nove zgrade. Ovim regulacionim planom ne rješava se ni jedan od trenutnih problema koje stanari imaju, ali će se u slučaju da ovaj plan bude usvojen i realizovan, sigurno stvoriti dodatni i novi. Gdje parkirati stotine novih automobila, u koje vrtiće i škole upisati stotine nove djece? Mislim, da je u ovom momentu, sve do izgradje mosta u Docu i usvajanja novog Urbanističkog plana, jedino rješenje i jedini način da se izbjegne haos, potpuno odbacivanje predloženog Regulacionog plana“, kaže odbornik Liste za pravdu i red u banjalučkoj skupštini Igor Mandić.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Mejdan rekao NE izmjenama Regulacionog plana! first appeared on Gerila.info.

Poludivlja gradnja legalizovana kroz usvajanje izmjena regulacionih planova u posljednjih petnaestak godina uzela je maha u svim naseljima i kvartovima Banja Luke. Nepostojanje Urbanističkog plana koji bi jasno definisao planove razvoja i nove gradnje u gradu kroz loše mehanizme zaštite interesa grada i stanovnika Banjaluke, oličene u predstavnicima grada i odbornicima banjalučke skupštine, od Banjaluke prave urbanu džunglu u kojoj život postaje nemoguć.

Ruke trljaju jedino investitori, koji od izgradnje novih objekata u Banjaluci posljednjih godina zarađuju milione. Primjera je previše.

Za dio banjalučkog naselja Obilićevo/Mejdan na inicijativu Grada, kako piše u tekstualnom dijelu nacrta, u pripremi je izmjena regulacionog plana koji će investitorima omogućiti izgradnju dvadesetak novih stambeno-poslovnih objekata u srcu naselja.

NA UDARU DJEČIJE IGRALIŠTE I DVORIŠTE VRTIĆA

Gustina stanovanja bi se, ukoliko izmjene regulacionog plana budu usvojene a izgradnja realizovana, u ovom dijelu naselja povećala sa sadašnjih oko 380 stanovnika po hektaru na više od 500, a što nije praćeno izgradnjom dodatne neophodne infrastrukture i pratećih sadržaja.

Naprotiv, planirano je da bude uništeno jedino veće dječije igralište u bloku, kao i velika zelena površina vrtića Neven u tom naselju. Nacrtom izmjena plana oduzimaju se postojeći parkinzi, ne obezbjeđuje dovoljno novog parking prostora, a predviđa povećanje stambenog prostora za oko 70 odsto. Nije predviđena ni jedna nova zelena površina, saobraćajnice ostaju uske i velikim dijelom unutar stambenh blokova, što nije dobro rješenje, dok je u cijelom naselju predviđeno oko 280 parking mjestana oko 1.400 stanova.

O saobraćajnoj gužvi koja će nastati u tom dijelu grada jer izgradnju i naseljavanje neće pratiti proširenje saobraćajnica prema centru grada suvišno je i govoriti.

Zbog svega navedenog, ali najviše zbog činjenice da će naselje ostati bez igrališta i zelenih površina, pobunili su se mještani tog dijela Mejdana. U naselju živi veliki broj djece koja u najvećoj mjeri za igru koriste postojeće dječije igralište smješteno između zgrada koje su pravljene u vrijeme kada je Banjaluka imala važeći Urbanistički plan.

„Primarni razlog protivljenja je što je predviđeno da jedino bezbjedno dječije igralište u širem krugu naselja bude betonirano saobraćajnicom i parking mjestima, čime bi se igralište svelo na par metara kvadratnih površine, sa izraženo ugroženom bezbjednošću djece. Naročito je problematično što su parkinzi i saobraćajnica vec predviđeni na igralištu u blizini, tako da ovo ostaje jedino igralište i veća zelena površina u naselju“, kaže Irena Radić Babić, mještanka ovog naselja.

Ona dodaje da su mještani detaljnijom analizom nacrta izmjena regulacionog plana uočili da igralište nije jedina zelena površina na udaru.

„Nakon toga građani su uočili i da se od javne predškolske ustanove vrtića Neven, koji je poznat po svom prostranom dvorišu, dvorište oduzima, ponovo za saobraćajnicu i parkinge, dok bi preostali dio dvorišta vrtića pripao bloku stambenih zgrada kao tzv. ‘novi skver’, tako da bi oko 200 djece dobilo saobraćajnicu umjesto igrališta“, navodi Radić Babić.

Činjenica da će im se naselje, ukoliko izmjene regulacionog plana u sadašnjem obliku prođu gradsku skupštinu, pretvoriti u urbanu džunglu bez plana natjerala je stanovnike ovog dijela naselja da reaguju. Na vanrednom zboru građana u mjesnoj zajednici Obilićevo građani su u velikom broju iskazali nezadovoljsto načinom planiranih izmjena regulacionog plana, a od nadležnih gradskih institucija ultimativno su zatražili da dječije igralište mora preživjeti izmjene regulacionog plana.

U GRADSKOJ UPRAVI ZAKOPČANI DO GRLA

„Planiramo uložiti detaljne prigovore sa prijedlozima konkretnih rješenja koje smatramo prihvatljivim i za postojeće stanare, i Grad i investitore. Vjerujemo da, ukoliko bude postojala volja, ovo naselje može ostati po mjeri čovjeka, paralelno sa izgradnjom novih kolektivnih stambeno-poslovnih objekata. Dakle, mi ne odbacujemo izgradnju, samo tražimo izgradnju u humanim vrijednostima“, kaže Irena Radić Babić.

Iz banjalučke Gradske uprave nisu odgovorili na pitanja Valtera u vezi sa planiranim izmjenama regulacionog plana za Mejdan. Tražili smo odgovor na pitanja zašto se insistira na izgradnji novih višespratnica u već gusto naseljenim dijelovima grada kao i zašto, godinama, izgradnju novih stambenih objekata ne prati izgradnja pratećih sadržaja neophodnih za normalno stanovanje u urbanim dijelovima grada.

„Nadamo se da će naši prigovori naići na razumjevanje, što ćemo vidjeti na javnoj raspravi koja će se održati u decembru. Nakon toga, razmotrićemo naredne korake, o kojim ćemo obavijestiti javnost ukoliko bude potrebe, tj. ako se naši prijedlozi i prigovori ne usvoje. Zasad smo dobili obećanje od predstavnika Grada da zelena površina i igralište u ulici Marka Kraljevića, koje je bilo primarni razlog naše pobune ostaje u sadašnjem obliku, tj. da odustaju od saobraćajnice i parkinga, a da istovremeno traže rješenje i kako bi sačuvali dvorište vrtića Neven“, govori Irena Radić Babić.

Međutim, jasno protivljenje stanovnika Mejdana i prepuna sala MZ natjerala je predstavnike gradske administracije na promjenu stava. Vuk Višekruna, načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje grada Banjaluka, najavio je da bi gradska vlast djelimično mogla usvojiti primjedbe građana.

„Po tom važećem planu predviđena je saobraćajnica sa parkinzima u okviru bloka u Ulici Marka Kraljevića i pored vrtića ‘Neven’. Izrađivač izmjene plana firma ‘Institut za građevinarstvo’ je zadržala ta rješenja. Međutim, građani su za drugačiju varijantu i mi iz Odjeljenja sa izrađivačem plana tražimo optimalna rješenja“, kazao je Višekruna.

Višekruna je, inače, jedan od obuhvaćenih krivičnom prijavom koju su banjalučkom Okružnom javnom tužilaštvu, zbog donošenja izmjena četrdesetak regulacionih planova u gradu bez zakonskog okvira, podnijeli predstavnici građanske inicijative Za plan. Krivična prijava podnesena je protiv Višekrune, gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića i odbornika u banjalučkoj gradskoj skupštini koji su glasali za predložene izmjene, iako ne postoji Urbanistički plan kao osnov za usvajanje svih izmjena postojećih i donošenje novih regulacionih planova u gradu Banjaluka.

STANIVUKOVIĆ I ODBORNICI VEĆ KRIVIČNO PRIJAVLJENI

„Postojanje osnova sumnje da su u vremenskom periodu od početka 2022. do danas, u Banjoj Luci, kao službena i odgovorna lica,  djelujući zajedno i po prethodnom dogovoru kao saizvršioci, u namjeri da drugome – prvenstveno privatnim investitorima pribave znatnu imovinsku i drugu korist, svjesno kršeći zakone i druge propise, iskoristili svoj službeni položaj i ovlašćenja, te očigledno  nesavjesno postupali u vršenju službe, tako što su pokretali, pripremali, predlagali i usvajali više od 30 odluka, zaključaka i drugih akata o izradi i izmjenama regulacionih planova, iako su bili svjesni ili su morali biti svjesni da za takvo postupanje ne postoji valjan i usklađen planski dokument višeg reda (Urbanistički plan), čime su teže povrijedili prava građana na zakonito i transparentno upravljanje prostorom, nanijeli štetu javnom interesu koji se ogleda u očuvanju  urbanističkog reda i pravne sigurnosti, te omogućili stvaranje uslova za sticanje protivpravne imovinske koristi trećim licima kroz buduću gradnju na osnovu nezakonitih planskih akata“, navodi se u krivičnoj prijavi u koju je Valter imao uvid.

Dalje piše da prijavljeni ne koriste Urbanistički plan iz 1975. da bi mogli očuvati postojeće stanje, da ga zloupotrebljavaju kao izgovor kako bi, u odsustvu novog, modernog plana, krojili prostor po mjeri investitora.

„To je kao da se pozivate na ustav iz 18. vijeka da biste opravdali regulaciju  interneta. Taj plan, zamišljen u eri pisaćih mašina i telefona sa brojčanikom, jednostavno ne može biti valjan osnov za planiranje grada u 21. vijeku. Odredba o produženoj primjeni plana je štit od haosa, a prijavljeni su je pretvorili u mač kojim komadaju javni interes. Ali ono što je još bitnije je činjenica da novi Regulacioni planovi nisu u skladu ni sa tim starim Urbanističkim planom. Kada god smo analizirali, utvrdili smo da nije u saglasnosti i da se Gradska uprava oslanja na činjenicu da to niko ne provjerava“, piše u krivičnoj prijavi protiv Stanivukovića, Višekrune i odbornika.

Iz banjalučkog Okružnog tužilaštva kratko su potvrdili da je predmet po krivičnoj prijavi u radu. Prijava je podnesena 30. oktobra ove godine.

„Podnesena je krivična prijava zbog niza izmjena regulacionih planova suprotno Zakonu o uređenju prostora i građenju, jer nisu bili u skladu sa važećim Urbanističkim planom i Prostornim planom. To su im ukazivali građani na javnim raspravama, stručna javnost u pisanim primjedbama, Republička inspekcija kroz obustavu postupaka izmjena. Uprkos svemu tome, Gradska uprava je nastavila s ovim načinom nezakonitog djelovanja, čime su svjesno zloupotrijebili službenu dužnost“, kaže advokat Aleksandar Jokić.

Stručnjaci arhitektonsko-građevinske struke godinama upozoravaju na neplansku gradnju u Banjaluci i posljedice koje takva gradnja ima po kvalitet stanovanja i života u najvećem gradu Republike Srpske. Jasno se godinama napominje da je izbjegavanje donošenja novog Urbanističkog plana napravilo ogromne probleme „na terenu“ i da se pogodovanjem investitorima ne postiže harmoničan razvoj grada i ne ostvaruje kvalitet života svih njegovih stanovnika.

Redovna profesorica na Katedri za urbanizam banjalučkog Arhitektonsko-građevinskog fakulteta Brankica Milojević objašnjava da se urbani razvoj Banjaluke tri decenije odvija bez Urbanisičkog plana. Prvi i jedini do sada usvojen je Urbanistički plan grada Banjaluka za period 1975-1990. Taj plan na veoma kvalitetan način definisao je, napominje Milojević, planski period i dugo poslije njegovog isteka bio je dobar planski osnov za strateški razvoj grada, jer su njegovi planski kapaciteti bili za 206.000 stanovnika, odnosno prostorno-fizički kapacitet za 230.000 stanovnika.

Nakon isteka važenja Urbanističkog plana, pristupilo se izradi novog, ali i pored nekoliko pokušaja novi Urbanistički plan iz različitih razloga nikada nije usvojen. Posljednji pokušaj desio se 2017., ali Urbanistički plan nikada nije donesen, što obilato koriste investitori nailazeći na saradnju i aktuelnih ali i svih prethodnih gradskih vlasti.

„U 2020. godini urađena je 1. faza Urbanističkog plana 2020-2040 -Stanje urbanog uređenja Banjaluke, što je detaljno razmatrano na sjednici Savjeta plana. Nacrt Urbanističkog plana Banjaluke 2020-2040 je utvrđen u novembru 2021. god., nakon prethodno provedene stručne rasprave i učešća Savjeta u tom procesu, a javni uvid je obavljen od 6. decembra 2021. do 19.januara 2022. godine. Tada je došlo do zaustavljanja izrade urbanističkog plana i intenziviranja donošenja regulacionih planova, koji nisu bili usklađeni sa planom višeg nivoa, što je ugrozilo sam integritet procesa izrade urbanističkog plana i dovelo u pitanje njegov strateški karakter. Skupština grada Banjaluke je od definisanja nacrta UP u novembru 2021. do danas usvojila preko 40 takvih regulacionih planova.

Štetne posljedice ovakvog razvoja su već sada vidljive i ogledaju se u nekontrolisanoj ekspanziji stambene izgradnje, potpuno prepuštenoj zahtjevima tržišta i investitora, smanjenju zelenih površina, posebno u stambenim blokovima, nedostatku dječijih igrališta i sportskih terena, dječijih vrtića, osnovnih škola, nedostatku javnih prostora i sadržaja, ugrožavanju obale Vrbasa“, upozorava profesorica Milojević.

IZRADA 27 NOVIH REGULACIONIH PLANOVA

Ona navodi da je prema važećim, usvajanim, regulacionom planovima omogućen stambeni kapacitet za preko 400.000 stanovnika u Banjaluci, što se permanentno povećava usvajanjem svakog novog regulacionog plana. U pripremanom Urbanističkom planu Banjaluke 2020-2040. godina usvojena je realna demografska projekcija od 176.000 stanovnika do 2040., što ukazuje na ozbiljnu stratešku neusaglašenost jedne od osnovnih urbanih funkcija (stanovanje i broj stanovnika) sa svim ostalim aspektima urbanog prostora.

Ova banjalučka profesorica upozorava da izrada regulacionih planova bez uporišta u Urbanističkom planu predstavlja rizik sa dalekosežnim posljedicama po kvalitet urbanog prostora, zaštitu živtne sredine i funkcionianje grada kao cjeline.

„Posebno zabrinjava činjenica da gradska uprava konstantno radi na pripremi i donošenju novih regulacionih planova. Jedan od takvih je i nacrt izmjene dijela Regulacionog plana Obilićevo, u kojem je zelena površina blokovskog parka, kao nasljeđe socijalističkog urbanizma, predviđena dijelom za parking prostor, a nova stambena izgradnja dodatno guši prostor i smanjuje kvalitet života stanovnika. Saobraćaj u regulacionim planovima se ne planira na stručan i odgovoran način, koji se zasniva na bilansu i ocjeni stanja, problemima i egzaktnim planskim potrebama, već sve ostaje nedefinisano“,objašnjava profesorica Milojević.

Inače, u junu 2025. skupština grada Banjaluka odbila je prijedlog građanske inicijative Za plan da bude obustavljena izrada regulacionih planova do usvajanja urbanističkog plana. Na istoj sjednici su usvojene odluke o usvajanju ili pristupanju izradi 27 novih regulacionih planova. Rezultat je, između ostalog, i ono što se trenutno dešava na Mejdanu.

„Imamo aktuelnu situaciju još jedne u nizu mnogobrojnih izmjena i hiperprodukcije regulacionih planova u našem gradu. Ovaj se plan donekle razlikuje od prethodnih, ali ne po kvalitetu planiranja, već po stepenu uključenosti građana u proces. Ta uključenost, međutim, nije rezultat redovne prakse, već su je nezadovoljni građani sami inicirali i sami se organizovali da se suprotstave planskim rješenjima koja im se nameću“, kaže Igor Uletilović iz Centra za životnu sredinu iz Banjaluke.

Uletilović navodi i da stambeni blokovi ne mogu i ne bi smjeli imati tranzitni protok saobraćaja kroz unutrašnje saobraćajnice u bloku. Iz Centra za životnu sredinu napominju da je u konkretno nacrtu izmjena regulacionog plana za Obilićevo niz nedopustivih elemenata, od ukidanja zelenih površina, nedovoljnog broja parking mjesta, do realnog scenarija stvaranja nepodnošljivih saobraćajnih gužvi u stambenom naselju.

MEJDAN KAO IZUZETAK

Igor Mandić, odbornik Liste za pravdu i red u banjalučkoj gradskoj skupštini, dodaje da djelimično povlačenje gradskih vlasti i odustajanje od izgradnje saobraćajnice preko dječijeg igrališta na prvu izgleda kao značajan pomak i pobjeda stanara. Ostaje, ipak, problem najavljene izgradnje nove 23 višespratnice sa oko 800 novih stanova i poslovnih objekata.

„Naselje koje je još uvijek u velikoj mjeri sačuvalo svoje zelene površine, veliki broj odraslih stabala drveća, očigledno je zbog svoje blizine centru grada vrlo atraktivno investitorima. Umjesto da se povede računa o hroničnom nedostatku parking mjesta, zagušenim saobraćajnicama, Gradskom mostu koji je svako jutro i poslije podne zagušen automobilima, neko se dosjetio mijenjati Regulacioni plan, dodati samo u jednom obuhvatu tone betona i čak 23 nove zgrade. Ovim regulacionim planom ne rješava se ni jedan od trenutnih problema koje stanari imaju, ali će se u slučaju da ovaj plan bude usvojen i realizovan, sigurno stvoriti dodatni i novi. Gdje parkirati stotine novih automobila, u koje vrtiće i škole upisati stotine nove djece? Mislim, da je u ovom momentu, sve do izgradje mosta u Docu i usvajanja novog Urbanističkog plana, jedino rješenje i jedini način da se izbjegne haos, potpuno odbacivanje predloženog Regulacionog plana“, smatra ovaj odbornik Liste za pravdu i red.

Mandić podsjeća i na problem koji malo ko trenutno spominje. To je zagađenost vazduha u Banjaluci, naročito u zimskom periodu. Ekstremno povećanje gustine stanovanja na relativno malom prostoru, ogromno povećanje broja automobila i doatno usporavanje cirkulacije vazduha zbog izgradnje novih višespratnica, sigurno neće doprinijeti rješavanju problema zagađenosti vazduha.

Investitori o zdravlju građana gotovo sigurno ne vode računa. Nisu ni dužni. Oni koriste to što sa druge strane stola decenijama imaju ljude sa kojima se lako dogovore. Kao i to što stanovnicima Banjaluke uglavnom ništa ne smeta, a kada im i smeta uglavnom nemaju hrabrosti da progovore. Mejdanski slučaj ipak je izuzetak, a ne pravilo. Jer Mejdan je uvijek bio drugačiji.

valter portal

The post ČIJE INTERESE ŠTITI GRAD: Kako se djeci Banja Luke oduzima djetinjstvo radi tajkunskog poslovnog carstva first appeared on Gerila.info.

Sinovi Nenada Stevandića nude parcelu od 220 metara kvadratnih u naselju Starčevica, a koja se vodi kao nekategorisani put, dok od Grada traže atraktivnu parcelu, to jeste zelenu površinu uz Istočni tranzit, u naselju Obilićevo, veličine 443 kvadrata

Ova tačka naći će se na dnevnom redu 30. redovne sjednice Skupštine Grada Banjaluka, koju je za 14. avgust ove godine sazvao gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković. Pomenuta tačka biće, prema Stanivukovićevom pozivu 76. na ovoj sjednici.

Stanivuković je i potpisao Odluku o davanju saglasnosti za zaključenje Ugovora o zamjeni nekretnina neposrednom pogodbom sa Stevandić Srđanom i Stevandić Danilom, sinovima Nenada Stevandića.

U odluci se između ostalog navodi da su se Stevandići obratili Gradu Banjaluka 1. marta 2024. sa zahtjevom o zamjeni parcele označene kao 1702/3, koja se nalazi u obuhvatu Regulacionog plana „Starčevica“, nazvane „Kućište“, te da traže da se ta parcela zamijeni sa parcelom u Obilićevu.

„Kako se navodi, na parceli u Obilićevu predviđena je gradnja individualnog stamebnog objekta koji ima prizemlje, sprat i mansardu.

Prema nalazima vještaka Radenka Crnogorca iz Prijedora, procijenjena vrijednost parcele od 220 metara kvadratnih na Starčevici, a koju nude sinovi Nenada Stevandića je 72.140 KM, dok je procijenjena vrijednost 440 kvadratnih metara uz Istočni tranzit 80.800 KM.

The post Grad Banjaluka daje porodici Nenada Stevandića atraktivno zemljište u zamjenu za manju parcelu first appeared on Gerila.info.

Stanivukovića policija tereti da je napravio prekršaj “širenje panike objavljivanjem video snimka sa neistinitim sadržajem, od dana 04.04.2020.

Stanivuković je, podsjećamo, objavio video snimak karantina u dvorani Obilićevo u Banjaluci, koji su mu, kako kaže, poslala luca koja su smještena u karantinu.

Na pomenutom snimku, osobe koje su zbog epidemije korona virusa smještene u taj karantin, žale se na nehumane uslove.

Za nas portal Stanivuković kaže da nakon uvođenja vanrednog stanja prva uredba predsjednice RS nije bila ekonomska, već policijsko-represivna. Dodaje da je on jedan od prvih koji je to osjetio na svojoj koži.

Naime, na njegovu adresu je jutros stigla 99. po redu kazna, ovaj put zbog navodnog širenja dezinformacija, neistina, širenja panike kako stoji u pozivu za saslušanje Policijske stanice Obilićevo.

“Mislim da smo nakon svega nekoliko dana dobili pravi razlog proglašavanja vanrednog stanja jer je prva uredba bila upravo ova o kažnjavanju onih koji navodno šire paniku i govore stvari koje se skrivaju u ovome medijskom mraku”, kaže Stanivuković.

On pita šta je neistinito u video klipu iz karantina u dvorani Obilićevo.

“U tom video zapisu su govorili ljudi koji su to osjetili na svojoj koži. Nisu bili testirani, a to su potvrdili i nadležni, i tek danas testirali te ljude, što vjerovatno ne bi ni sada uradili da mi nismo o tome javno progovorili. Ti judi su govorili o stvarima koje su osjetili na svojoj koži, ja nisam govorio, već samo pronio istinu o određenim problemima koji su se pojavili. Istina nije bila zbog politike ili politikanstva, već života i zdravlja tih ljudi”, kategoričan je Stanivuković.

Dodaje da ga prekršaji ne mogu zaustaviti, naprotiv, motivišu ga.

– Sve je urađeno sa ciljem da se ukaže na probleme, danas kada su riješeni oni su za dobro svih: i institucija i građana i za mene koji sam to ukazivao, a najvažnije da je to dobro po zdravlje ljudi. Isto se desilo i u slučaju Beme, kada su se naše tvrdnje ispostavile kao tačne. Sada, nakon ukazivanja problema u karantinu su poboljšani uslovi, a ljudi u karantinu testirani, rekao je Stanivuković za Gerilu.

Podsjećano, Stanivuković je prošle sedmice na društvenim mrežama objavio snimak stanja karantina u banjalučkoj sportskoj dvorani Obilićevo u kojem ,,stanari” karantina tvrde da nisu testirani, te da se nalaze u lošim, nehumanim i nehigijenskim uslovima.

“Ponosan sam na činjenicu da je poslije svake kazne riješen jedan ljudski, životni problem građana, a u ovom slučaju spašen ljudski život, odnosno više njih”, zaključuje Stanivuković.

GERILA.info

The post Policija podnijela još jednu prijavu protiv Stanivukovića zbog videa first appeared on Gerila.info.

Dvorana Obilićevo u istoimenom banjalučkom naselju zadovoljava uslove karantina, a zaposleni u SU SC Borik, kojoj i SD Obilićevo pripada, su se potrudili da zajedno sa Civilnom zaštitom obezbjede bar minimalne uslove za boravak u ovom karantinu. Primjetili smo da su pedantno sređeni i dezinfikovani toaleti, kao i prostorije za pušače, ali i prostorija za medicinski tim.

U ovom karantinu upućivaće se lica sa boravištem u Banjaluci, koja uđu u zemlju na nekom od graničnih prelaza, a koja prođu testiranje na virus korona na graničnom prelazu i ne budu pozitivna.  Ovdje će provesti 14 dana, a specifični slučajevi će ipak biti odvojeni u odvojenim boks kabinama.

U ovom karantinu dostupni su i sadržaji koji bi svojim privremenim stanovnicima omogućili da lakše i brže prekrate vrijeme, i to sto za stoni tenis, ali i LCD TV. Kada smo završavali svoj zadatak dobilo smo informacije da će već danas dvorana Obilićevo dobiti svoje prve privremene stanare.

Sa druge strane, karantin u Rakovačkim barama je sve, samo nije sjajan. Njegova četiri privremena stanovnika pušteni su iz privremenog smještaja neposredno prije dolaska naše ekipe, nakon čega je urađena i obavezna dezinfekcija.

Ovaj šatorski karantin je predviđen za one koji prekrše mjere kućne izolacije, a koji je uveden zbog epidemije virusa korona.

Prema nezvaničnim informacijama u ovom karantinu su bila smještena četiri vozača kamiona i to zahvaljujući neinformisanosti u preduzećima u kojima su zaposleni, jer vozači nisu imali sve potrebne dozvole za kretanje.

Slike nekad stvarno govore hiljadu riječi, tako da nije potrebno opisivati ovaj karantin za ” neposlušne”. U trenutku kada smo ga mi obišli, u njemu nije bilo hladno, ali vanjska dnevna temperatura je bila oko 14 stepeni. U šatoru samo najnužnije, kreveti i posteljina.

Dovoljno motiva da se mjere propisane za borbu za suzbijanje širenja virusa korona poštuju u potpunosti.

GERILA.info

The post Foto reportaža: Obilićevo i Rakovačke bare, Dr Džekil i Mr Hajd banjalučkog karantina first appeared on Gerila.info.