<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?><rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	xmlns:media="http://search.yahoo.com/mrss/"
>

<channel>
	<title>intervju - Gerila.info</title>
	<atom:link href="https://www.gerila.info/tag/intervju/feed/" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>https://www.gerila.info</link>
	<description></description>
	<lastBuildDate>Thu, 11 Dec 2025 19:42:45 +0000</lastBuildDate>
	<language>bs-BA</language>
	<sy:updatePeriod>
	hourly	</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>
	1	</sy:updateFrequency>
	<generator>https://wordpress.org/?v=7.1.5</generator>

<image>
	<url>https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2022/04/cropped-Gerila-logo-red-11-01-01-32x32.webp</url>
	<title>intervju - Gerila.info</title>
	<link>https://www.gerila.info</link>
	<width>32</width>
	<height>32</height>
</image> 
	<item>
		<title>Katastarski intervju zamjenice direktora: Zaista ne znam šta bih rekla</title>
		<link>https://www.gerila.info/katastarski-intervju-zamjenice-direktora-zaista-ne-znam-sta-bih-rekla/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=katastarski-intervju-zamjenice-direktora-zaista-ne-znam-sta-bih-rekla</link>
					<comments>https://www.gerila.info/katastarski-intervju-zamjenice-direktora-zaista-ne-znam-sta-bih-rekla/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Mladen Bubonjić]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 11 Dec 2025 19:08:41 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[KOLUMNE]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<category><![CDATA[Nikolina Šljivić]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.gerila.info/?p=45677</guid>

					<description><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/03/nikolina-sljivic-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" /><p>U primarnu ampulu dodaje se booster koji se bira po linijama zavisno o tipu kose. Primarno se ide za tim da se kosa nahrani, a sekundarno da se poboljša njena struktura. Postupak ide tako da se najprije našprica po kosi, raščešlja se i na kraju ispere. Cijeli postupak traje desetak minuta. Ovo je samo jedan [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.gerila.info/katastarski-intervju-zamjenice-direktora-zaista-ne-znam-sta-bih-rekla/">Katastarski intervju zamjenice direktora: Zaista ne znam šta bih rekla</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/03/nikolina-sljivic-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" /><h2 style="text-align: left;">U primarnu ampulu dodaje se <em>booster</em> koji se bira po linijama zavisno o tipu kose. Primarno se ide za tim da se kosa nahrani, a sekundarno da se poboljša njena struktura. Postupak ide tako da se najprije našprica po kosi, raščešlja se i na kraju ispere. Cijeli postupak traje desetak minuta.</h2>
<p><span id="more-45677"></span></p>
<p>Ovo je samo jedan u nizu tretmana za kosu o kojima bi satima mogla da priča u izmišljenom razgovoru samostalni poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Nikolina Šljivić koja je samostalna taman koliko je samotalan i Srđan Mazalica. Od DNS-a do Ujedinjene Srpske, od nemuštog poslanika do zblanutog zamjenika direkora, od jednog beauty salona do čitavog lanca &#8211; to je vektor njenog rasta. Kada je imenovana za zamjenika direktora RUGIP-a, ne zna se ko se više iznenadio: ona ili famozna javnost.</p>
<p><strong>Znate li šta je RUGIP?</strong></p>
<p>Znam.</p>
<p><strong>Pa, šta je?</strong></p>
<p>Rekla sam da znam.</p>
<p><strong>Koja je razlika između katastra i gruntovnog?</strong></p>
<p>Pa katastar je ono što se vadi, a gruntovno valjda samo izađe.</p>
<p><strong>Znate li ko je direktor RUGIP-a?</strong></p>
<p>Stevandić?</p>
<p><strong>Kada ste saznali da ste postali zamjenik direktora RUGIP-a?</strong></p>
<p>Kad sam bila na filerima.</p>
<p><strong>Znate li kakva su Vam ovlašćenja?</strong></p>
<p>Nadam se da imam službeno auto.</p>
<p><strong>Kolika će Vam sada biti primanja?</strong></p>
<p>Nedovoljna.</p>
<p><strong>Zašto ste napustili DNS?</strong></p>
<p>Ne znam.</p>
<p><strong>Zašto ste pristupili Ujedinjenoj Srpskoj?</strong></p>
<p>Ne znam. Zapravo to znam.</p>
<p><strong>Ko je bolji stranački lider &#8211; Nenad Nešić ili Nenad Stevandić?</strong></p>
<p>Onaj koji nije u zatvoru.</p>
<p><strong>Zašto se nikada ne javljate za riječ u Narodnoj skupštini Republike Srpske?</strong></p>
<p>Ne znam šta bih rekla.</p>
<p><strong>Zašto niste postavili nijedno poslaničko pitanje?</strong></p>
<p>Ne znam šta bih pitala.</p>
<p><strong>Kako komentarišete povlačenje zakona u Narodnoj skupštini?</strong></p>
<p>Jesam ja glasala za to?</p>
<p><strong>Priznajete li Vi Kristijana Šmita?</strong></p>
<p>Svaka mušterija u mojim salonima je dobrodošla.</p>
<p><strong>Priznaje li Republika Srpska Ustavni sud BiH?</strong></p>
<p>Znala sam to, ali sad više ne znam.</p>
<p><strong>Koliko Republika Srpska ima predsjednika?</strong></p>
<p>Računa li se Karan?</p>
<p><strong>Gdje ste studirali?</strong></p>
<p>Ko kaže da sam studirala?</p>
<p><strong>Pa imate diplomu Pravnog fakulteta…</strong></p>
<p>A to! To imam. Ali ne znam gdje sam studirala.</p>
<p><strong>S obzirom na to da su Vam primanja, kako ste rekl, nedovoljna &#8211; kako ste otvorili beauty salone na koje ste ponosni?</strong></p>
<p>Pa od primanja.</p>
<p><strong>Koliko imate salona?</strong></p>
<p>Mislim da je to poslovna tajna.</p>
<p><strong>Da li </strong><strong>planirate da otvorite još salona?</strong></p>
<p>Ako budem stizala od posla.</p>
<p><strong>Zagorka Grahovac pita kako frizerka može postati zamjenik diretra RUGIP-a. Kako to komentarišete?</strong></p>
<p>Ja nisam frizerka, ja sam diplomirana frizerka.</p>
<p><strong>Kako komentarišete rezultate prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske?</strong></p>
<p>Blanuši treba mezoterapija lica koja vraća elastičnost i sjaj te poboljšava tonus kože. U mojim salonima je i to moguće dobiti, kao još sedam najsavremenijih tretmana lica među kojima su najvažniji hemijski piling i skinpen terapija mikroiglicama.</p>
<p><strong>Mandat ste osvojili sa kompenzacione liste i sa svega 600 glasova. Smatrate li to poštenim i opravdanim?</strong></p>
<p>Jako sam se nasekirala.</p>
<p><strong>Hoćete li preći u SNSD?</strong></p>
<p>Samo ako bude trebalo.</p>
<p><strong>Znate li bar jednog potpredsjednika Republike Srpske?</strong></p>
<p>Pa nema Republika Srpska potpredsjednika, nego predsjednika.</p>
<p><strong>Hoćete li juriti novi poslanički mandat naredne godine?</strong></p>
<p>To svakako drugi rade za mene.</p>
<p><strong>Podržavate li poskupljenje struje?</strong></p>
<p>Hoće li i nama privatnicama poskupiti?</p>
<p><strong>Pratite li sudbinu bivšeg stranačkog šefa Nenada Nešića?</strong></p>
<p>Bivši je bivši.</p>
<p><strong>Kako komentarišete inicijativu Nenada Stevandića o suzbijanju narko-mafije zdravstvenim pregledima učenika srednjih škola?</strong></p>
<p>Nije tu nešto kako treba, ali ne znam šta.</p>
<p><strong>Dolazite iz Izborne jedinice osam. S kakvim se problemima susreće ovaj dio Republike Srpske?</strong></p>
<p>Ja lično nemam nikakvih problema.</p>
<p>&nbsp;</p>
<p><em>(Sljedeće sedmice objavljujemo intervju koji je stranim novinarima ministar energetike Petar Đokić dao na engleskom jeziku)</em></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>Goran Dakić</p><p>The post <a href="https://www.gerila.info/katastarski-intervju-zamjenice-direktora-zaista-ne-znam-sta-bih-rekla/">Katastarski intervju zamjenice direktora: Zaista ne znam šta bih rekla</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.gerila.info/katastarski-intervju-zamjenice-direktora-zaista-ne-znam-sta-bih-rekla/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:thumbnail url="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/03/nikolina-sljivic.jpg" />	</item>
		<item>
		<title>Milan Nešković za GERILU: Dve generacije neće moći da se oporave nakon Vučića (VIDEO)</title>
		<link>https://www.gerila.info/milan-neskovic-za-gerilu-dve-generacije-nece-moci-da-se-oporave-nakon-vucica-video/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=milan-neskovic-za-gerilu-dve-generacije-nece-moci-da-se-oporave-nakon-vucica-video</link>
					<comments>https://www.gerila.info/milan-neskovic-za-gerilu-dve-generacije-nece-moci-da-se-oporave-nakon-vucica-video/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Dejan Rakita]]></dc:creator>
		<pubDate>Thu, 16 Oct 2025 08:26:08 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[DRUŠTVO,NASLOVNA]]></category>
		<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[Akademija umetnosti Beograd]]></category>
		<category><![CDATA[Aleksandar Vučić]]></category>
		<category><![CDATA[Beograd]]></category>
		<category><![CDATA[cenzura]]></category>
		<category><![CDATA[festivali]]></category>
		<category><![CDATA[gerila.info]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<category><![CDATA[kultura]]></category>
		<category><![CDATA[Milan Nešković]]></category>
		<category><![CDATA[Milena Marković]]></category>
		<category><![CDATA[nagrade]]></category>
		<category><![CDATA[Narodno pozorište RS]]></category>
		<category><![CDATA[negativna selekcija]]></category>
		<category><![CDATA[otkaz]]></category>
		<category><![CDATA[podkast PST!]]></category>
		<category><![CDATA[politički pritisak]]></category>
		<category><![CDATA[pozorišna scena]]></category>
		<category><![CDATA[pozorište]]></category>
		<category><![CDATA[režiser]]></category>
		<category><![CDATA[Šine]]></category>
		<category><![CDATA[sloboda izraza]]></category>
		<category><![CDATA[Srbija]]></category>
		<category><![CDATA[umetnost]]></category>
		<category><![CDATA[Vučićev režim]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.gerila.info/?p=44365</guid>

					<description><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/10/Milan-Neskovic-gerila-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" /><p>Jedan od najpoznatijih srpskih reditelja i profesor koji se suprotstavio političkom pritisku, otvoreno govori za Gerilu o strahu, degradaciji i kulturnoj pustoši koju je stvorio režim Aleksandra Vučića.</p>
<p>The post <a href="https://www.gerila.info/milan-neskovic-za-gerilu-dve-generacije-nece-moci-da-se-oporave-nakon-vucica-video/">Milan Nešković za GERILU: Dve generacije neće moći da se oporave nakon Vučića (VIDEO)</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/10/Milan-Neskovic-gerila-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><h2><strong>Pozorišni reditelj Milan Nešković tri puta je sarađivao sa Narodnim pozorištem Republike Srpske. Prvo je na scenu postavio „Švajcarsku“ Petra Mihailovića, potom „Karmen“ Žorža Bizea, a u subotu će biti odigrana premijera predstave „Šine“ Milene Marković upravo u Neškovićevoj režiji. </strong></h2>
<p><span id="more-44365"></span></p>
<p>„'Šine&#8217; Milene Marković je jedan od mojih omiljenih tekstova. I opet ga radim, ali sada sa nekom potpuno mladom ekipom koju nisam znao. Radio sam kastinge dva puta, u maju i u junu, ne bi li se što bolje upoznao sa tim mladim ljudima koji treba da ispričaju priču koja se dogodila pre nego što su se oni rodili“, kaže Nešković u podkastu „PST!“ našeg portala.</p>
<figure id="attachment_44369" aria-describedby="caption-attachment-44369" style="width: 1024px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-44369" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/10/Milan-Neskovic-gerila-2-1024x576.jpg" alt="" width="1024" height="576" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/10/Milan-Neskovic-gerila-2-1024x576.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/10/Milan-Neskovic-gerila-2-300x169.jpg 300w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/10/Milan-Neskovic-gerila-2-768x432.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/10/Milan-Neskovic-gerila-2-1536x864.jpg 1536w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/10/Milan-Neskovic-gerila-2-860x484.jpg 860w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/10/Milan-Neskovic-gerila-2.jpg 2000w" sizes="auto, (max-width: 1024px) 100vw, 1024px" /><figcaption id="caption-attachment-44369" class="wp-caption-text">Milan Nešković u podkastu Gerile, autora Gorana Dakića / GERILA</figcaption></figure>
<p>Nešković je dobio nebrojeno mnogo nagrada za pozorišne režije. Postavlja se pitanje da li te nagrade prihvata kao kompliment za svoj rad ili ih doživljava kao jednu vrstu „trgovine“ na kulturnoj sceni.</p>
<p>„Zavisi koja je nagrada u pitanju i zavisi koji festival je u pitanju na kojem se nagrada dodjeljuje. U Srbiji postoji mnogo više festivala nego pozorišta. Mislim da imamo festivalâ koliko i premijera godišnje, a na svakom festivalu dodjeljuje se mnogo više nagrada od jedne. U tom sijasetu nagrada zaista postoje festivali koji su i dalje relevantni“, priča Nešković.</p>
<p><iframe loading="lazy"  id="_ytid_57598"  width="1400" height="658"  data-origwidth="1400" data-origheight="658" src="https://www.youtube.com/embed/GoJuHSQpzzo?enablejsapi=1&#038;autoplay=0&#038;cc_load_policy=0&#038;cc_lang_pref=&#038;iv_load_policy=1&#038;loop=0&#038;rel=1&#038;fs=1&#038;playsinline=0&#038;autohide=2&#038;theme=dark&#038;color=red&#038;controls=1&#038;disablekb=0&#038;" class="__youtube_prefs__  epyt-is-override  no-lazyload" title="YouTube player"  allow="fullscreen; accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen data-no-lazy="1" data-skipgform_ajax_framebjll=""></iframe></p>
<p>Nekada su, dodaje Nešković, festivali davali kredibilitet umjetnicima, a danas često umjetnici daju kredibilitet festivalima i to je poražavajuće. Nešković je u Jugoslovenskom dramskom pozorištu postavio dramu Dušana Kovačevića „Sveti Georgije ubiva aždahu“ u kojoj igraju Milan Marić, Nikola Rakočević, Zoran Cvijanović, Miša Samolov, Srđan Timarov.</p>
<p>„U dogovoru sa Gorčinom Stojanovićem, koji je scenograf predstave, ali i umetnički direktor pozorišta, namerno smo napravili scenografiju koja ne može da gostuje svuda. Ne možeš da ideš na neki trash festival samo zato što je nekoj seljančuri iz Srbije i neuspešnoj glumici otac iz SNS-a napravio festival u jednoj selendri. I ona je sada preko SNS-a bitna i ona se ljuti zato što nismo došli na njen festival. Nećemo da dođemo na tvoj festival zbog tebe, zbog toga što znamo kako je nastao taj festival i zbog toga što znamo ko ga je i na koji način napravio“, priča Nešković.</p>
<figure id="attachment_44370" aria-describedby="caption-attachment-44370" style="width: 682px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="size-large wp-image-44370" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/10/Milan-Neskovic-gerila-3-682x1024.jpg" alt="" width="682" height="1024" srcset="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/10/Milan-Neskovic-gerila-3-682x1024.jpg 682w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/10/Milan-Neskovic-gerila-3-200x300.jpg 200w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/10/Milan-Neskovic-gerila-3-768x1152.jpg 768w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/10/Milan-Neskovic-gerila-3-1024x1536.jpg 1024w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/10/Milan-Neskovic-gerila-3-860x1290.jpg 860w, https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/10/Milan-Neskovic-gerila-3.jpg 1333w" sizes="auto, (max-width: 682px) 100vw, 682px" /><figcaption id="caption-attachment-44370" class="wp-caption-text">Milan Nešković / GERILA</figcaption></figure>
<p>Nešković je u žižu javnosti došao nakon otkaza koji je dobio na Akademiji umetnosti u Beogradu. Otkaz je dobio zbog navodne diskriminacije na prijemnom ispitu. Nešković za GERILU kaže da on više nije profesor na Akademiji umetnosti zato što se oglušio o naređenje dekana Akademije da sprovodi prijemni ispit po njegovim naređenjima.</p>
<p>„Ta naređenja su bila nelegalna i nelegitimna. Budući da ne može niko da vas otpusti zato što niste hteli da uradite nešto protivzakonito, oni moraju da izmisle da ste uradili nešto što niste kako bi našli način da vas otpuste. Umesto mene su u septembru doveli drugog profesora koji će na ponovljenom prijemnom ispitu uraditi sve ono što je dekan zahtevao da se uradi u junskom roku. I to se lepo i dogodilo, a protiv mene je isfabrikovana tužba koju su potpisali oni koji su došli da me zamene“, rekao je Nešković.</p>
<p>Nešković tvrdi da postoje 22 svjedoka koja su bila prisutna na prijemnom ispitu i koja znaju da su u pitanju lažne optužbe. Prijemni ispit je, dodaje on, javna stvar i pored ispitne komisije koju čine tri profesora tu se nalaze i profesori „bočnih“ predmeta &#8211; scenskog pokreta, tehnike glasa, dikcije, baleta…</p>
<p>„Prijemnom ispitu prisustvuju i naši studenti od prve do četvrte godine. Neki nam pomažu kao demonstratori, a neki su samo posmatrači koji nemaju pravo učestvovanja, ali imaju pravo da posmatraju prijemni ispit. Tako da ja imam 22 svedoka koji tvrde da se ništa od toga nije dogodilo. Ta degradacija i negativna selekcija će nas devastirati mnogo više nego što nas je Milošević devastirao“, tvrdi Nešković.</p>
<p><strong>Goran Dakić / Gerila</strong></p><p>The post <a href="https://www.gerila.info/milan-neskovic-za-gerilu-dve-generacije-nece-moci-da-se-oporave-nakon-vucica-video/">Milan Nešković za GERILU: Dve generacije neće moći da se oporave nakon Vučića (VIDEO)</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.gerila.info/milan-neskovic-za-gerilu-dve-generacije-nece-moci-da-se-oporave-nakon-vucica-video/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:thumbnail url="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2025/10/Milan-Neskovic-gerila.jpg" />	</item>
		<item>
		<title>Aleksandar Janković, nesuđeni kandidat PDP-a za načelnika Novog Grada: Iza miniranja moje kandidature stoji Milanko Mihajlica!</title>
		<link>https://www.gerila.info/aleksandar-jankovic-iza-miniranja-moje-kandidature-stoji-milanko-mihajlica/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=aleksandar-jankovic-iza-miniranja-moje-kandidature-stoji-milanko-mihajlica</link>
					<comments>https://www.gerila.info/aleksandar-jankovic-iza-miniranja-moje-kandidature-stoji-milanko-mihajlica/#respond</comments>
		
		<dc:creator><![CDATA[Mladen Bubonjić]]></dc:creator>
		<pubDate>Wed, 04 Dec 2024 19:15:57 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[IZDVOJENO]]></category>
		<category><![CDATA[NOVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[POLITIKA]]></category>
		<category><![CDATA[Aleksandar Janković]]></category>
		<category><![CDATA[draško stanivuković]]></category>
		<category><![CDATA[Goran Dakić]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<category><![CDATA[izbori]]></category>
		<category><![CDATA[jelena trivić]]></category>
		<category><![CDATA[Milanko Mihajlica]]></category>
		<category><![CDATA[Milorad Dodik]]></category>
		<category><![CDATA[Miroslav DrljačaBranislav Borenović]]></category>
		<category><![CDATA[novi grad]]></category>
		<category><![CDATA[opozicija]]></category>
		<category><![CDATA[partija demokratskog progresa]]></category>
		<category><![CDATA[PDP]]></category>
		<category><![CDATA[SDS]]></category>
		<category><![CDATA[SNSD]]></category>
		<category><![CDATA[vlast]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.gerila.info/?p=37052</guid>

					<description><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2024/12/IMG_5100-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p>Opštinski odbor PDP-a u Novom Gradu je raspušten tri mjeseca prije prošlih lokalnih izbora. Janković je nakon toga podnio neopozivu ostavku i na mjesto predsjednika odbora i na članstvo u stranci.</p>
<p>The post <a href="https://www.gerila.info/aleksandar-jankovic-iza-miniranja-moje-kandidature-stoji-milanko-mihajlica/">Aleksandar Janković, nesuđeni kandidat PDP-a za načelnika Novog Grada: Iza miniranja moje kandidature stoji Milanko Mihajlica!</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2024/12/IMG_5100-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><h2>Imali smo zaista odlične planove i pripreme. Međutim, uvijek neko baci taj klip u točkove. Sapleli smo se. Uništili smo nadu ljudima. Trenutno sam politički penzioner. Možda sam i politički potrošen, jer sam dvije godine radio sto i dvadeset odsto. Nikad ne radim sto odsto. U Novom Gradu je sada stanje takvo kao da je pao meteor. Nema ranjenih. Samo mrtvi.</h2>
<p><span id="more-37052"></span></p>
<p>Ovo u podkastu „PST!“ našeg portala kaže bivši predsjednik Opštinskog odbora PDP-a u Novom Gradu Aleksandar Janković. Opštinski odbor PDP-a u Novom Gradu je raspušten tri mjeseca prije lokalnih izbora. Janković je nakon toga podnio neopozivu ostavku i na mjesto predsjednika odbora i na članstvo u stranci.</p>
<p><strong>&#8220;U politiku sam se uključio onog momenta kad sam napustio opštinsku upravu. To se desilo krajem 2021. godine. Promovisan sam za potpredsjednika opštinskog odbora u februaru 2022. godine. Kandidat za predsjednika Republike Srpske bila je Jelena Trivić. Imajući njen rad u vidu i rad Mladena Ivanića, odlučio sam da moja politička organizacija bude PDP-u&#8221;</strong>, kazao je Janković.</p>
<p>U junu prošle godine je jednoglasno izabran, na sedmom Saboru stranke, za predsjednika Opštinskog odbora. Formirano je Predsjedništvo i počeli su sa formiranjem mjesnih odbora. Sve je, kaže Janković, išlo sjajno do februara, a onda sve kreće po zlu.</p>
<p><strong>&#8220;Kao kandidat PDP-a za načelnik opštine bio sam nominovan već u septembru 2023. godine na sjednici Opštinskog odbora. U tom smo pravcu i vodili pregovore. Prvi poziv za razgovore sa SDS-om poslao sam u julu 2023. godine. To je dosta teško išlo, ali smo potpisali izjavu o zajedničkom nastupu&#8221;</strong>, istakao je Janković.</p>
<p>U februaru Jankoviću SDS nudi prijedlog za formiranje zajedničke liste. Bio je, kaže, potpuno iznenađen, jer to niko nikada nije pominjao. Na koncu će se otkriti da je jedini on bio iznenađen time, jer su drugi mnogo više znali o tome nego sam Janković.</p>
<p><strong>&#8220;Rekao sam da je to eksperiment, da se to nigdje nije pokazalo kao dobro rješenje i da ćemo u više kolona postići bolji rezultat. Ali, oni su bili uporni u toj namjeri. Jasno mi je zbog čega &#8211; naši koalicioni partneri su imali dosta lošu infrastrukturu i željeli su da se „ugrade“ u taj mandat. Međutim, nije mi bilo jasno da čak i u PDP-u postoje neki koji smatraju da je to dobra ideja&#8221;</strong>, rekao je Janković.</p>
<p>Predsjednik PDP-a Branislav Borenović je, tvrdi Janković, u više navrata rekao da je ova stranka imala loše iskustva sa zajedničkim listama, da nikada nisu dobro prošli i da njima to, u suštini, ne treba, jer nisu dovoljno jaki da mogu osvojiti dosta odborničkih mjesta.</p>
<p><strong>&#8220;U tom momentu je bio formiran Narodni front.</strong> <strong>Rekao sam da bi bilo dobro da idemo u tri kolone. Bio sam siguran da ćemo tako pokupiti sve opozicione glasove, ali ne. Oni su bili uporni u tome.</strong> <strong>Na kraju je na sjednici Predsjedništva inicirana moja smjena.</strong> <strong>I sredinom juna stiže odluka. Čuju se glasovi. Vraćam se iz Bijeljine, sa snimanja emisije „Izazovi“, tema: mladi u politici. I dobijam informaciju da je raspušten Opštinski odbor&#8221;</strong>, ističe Janković.</p>
<p>Janković kaže kako je napismeno dobio odluku o raspuštanju odbora zbog „poremećenih odnosa unutar stranke i sa koalicionim partnerima“. Tražio je da na sjednici Predsjedništva kaže svoju stranu priče, ali nisu željeli da ga čuju.</p>
<p><strong>&#8220;Vidjeli smo sada rezultate izbora. Raspustili su Opštinski odbor koji je imao 65 članova.</strong> <strong>Ne znam koji opštinski odbor broji toliko članova u Republici Srpskoj. Možda banjolučki. Dvije trećine tog odbora je bilo uz mene. I oni su raspustili taj odbor, a nisu mu dali šansu da nešto kažem o tome&#8221;</strong>, dodaje Janković za Gerilu.</p>
<p>Nakon raspuštanja odbora imenovan je povjerenik – poslanik PDP-a u parlamentu Srpske Milanko Mihajilica. Janković kaže da je upravo Mihajilica kriv za sve što se desilo u Novom Gradu.</p>
<p><strong>&#8220;Neki spominju lukrativne motive, neki spominju da je jednostavno njemu toliko bio povrijeđen ego. On je vodio partiju na opštinskom nivou, a onda sam ja preuzeo odbor. Smatrao je da gubi uticaj i on je imao „vezu“ prema vrhu stranke, jer je član Predsjedništva. Vjerojatno je pričao neke stvari koje nisu stajale, a vrh stranke to nije htio da provjeri sa mnom&#8221;</strong>, rekao je Janković.</p>
<p><iframe loading="lazy"  id="_ytid_91728"  width="1400" height="658"  data-origwidth="1400" data-origheight="658" src="https://www.youtube.com/embed/aDY7aDfGG1I?enablejsapi=1&#038;autoplay=0&#038;cc_load_policy=0&#038;cc_lang_pref=&#038;iv_load_policy=1&#038;loop=0&#038;rel=1&#038;fs=1&#038;playsinline=0&#038;autohide=2&#038;theme=dark&#038;color=red&#038;controls=1&#038;disablekb=0&#038;" class="__youtube_prefs__  epyt-is-override  no-lazyload" title="YouTube player"  allow="fullscreen; accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture; web-share" referrerpolicy="strict-origin-when-cross-origin" allowfullscreen data-no-lazy="1" data-skipgform_ajax_framebjll=""></iframe></p>
<p>Goran Dakić</p><p>The post <a href="https://www.gerila.info/aleksandar-jankovic-iza-miniranja-moje-kandidature-stoji-milanko-mihajlica/">Aleksandar Janković, nesuđeni kandidat PDP-a za načelnika Novog Grada: Iza miniranja moje kandidature stoji Milanko Mihajlica!</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></content:encoded>
					
					<wfw:commentRss>https://www.gerila.info/aleksandar-jankovic-iza-miniranja-moje-kandidature-stoji-milanko-mihajlica/feed/</wfw:commentRss>
			<slash:comments>0</slash:comments>
		
		
		<media:thumbnail url="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2024/12/IMG_5100.jpg" />	</item>
		<item>
		<title>Intervju Jelena Trivić: Ne mogu da tvrdim da svi oni koji se nazivaju opozicijom imaju iskren motiv!</title>
		<link>https://www.gerila.info/intervju-jelena-trivic-ne-mogu-da-tvrdim-da-svi-oni-koji-se-nazivaju-opozicijom-imaju-iskren-motiv/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=intervju-jelena-trivic-ne-mogu-da-tvrdim-da-svi-oni-koji-se-nazivaju-opozicijom-imaju-iskren-motiv</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 31 Oct 2021 09:02:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[INTERVJU]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<category><![CDATA[jelena trivić]]></category>
		<category><![CDATA[opozicija]]></category>
		<category><![CDATA[republika srpska]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.gerila.info/intervju-jelena-trivic-ne-mogu-da-tvrdim-da-svi-oni-koji-se-nazivaju-opozicijom-imaju-iskren-motiv/</guid>

					<description><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/02/IMG-a67ab7a6fad055c08541c69b235ba02e-V-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p>O njenoj posljednjoj diskusiji sa članom Predsjedništva iz Republike Srpske, Miloradom Dodikom najviše se pričalo nakon posljednje Posebne sjednice NSRS. Za Gerila info kaže da ne može da tvrdi da su svi koji se danas nazivaju opozicijom iskreni u borbi protiv režima ali kaže i da ona nema pravo da dijeli sertifikat koji potvrđuje ko [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.gerila.info/intervju-jelena-trivic-ne-mogu-da-tvrdim-da-svi-oni-koji-se-nazivaju-opozicijom-imaju-iskren-motiv/">Intervju Jelena Trivić: Ne mogu da tvrdim da svi oni koji se nazivaju opozicijom imaju iskren motiv!</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="768" height="432" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/02/IMG-a67ab7a6fad055c08541c69b235ba02e-V-768x432.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p>O njenoj posljednjoj diskusiji sa članom Predsjedništva iz Republike Srpske, Miloradom Dodikom najviše se pričalo nakon posljednje Posebne sjednice NSRS. Za Gerila info kaže da ne može da tvrdi da su svi koji se danas nazivaju opozicijom iskreni u borbi protiv režima ali kaže i da ona nema pravo da dijeli sertifikat koji potvrđuje ko je opozicija. Potvrđuje da je njeno ime u opciji za kandidata opozicije za jednu od dvije pozicije koje se biraju na izborima. Važno je da, ko god bude kandidat, opozicija bude jedinstvena i da stane iza kandidata koje predloži, kaže Jelena Trivić.</p>
<figure id="attachment_26349" aria-describedby="caption-attachment-26349" style="width: 1800px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-26349 size-full" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2021/10/IMG-a67ab7a6fad055c08541c69b235ba02e-V.jpg" alt="" width="1800" height="1013" /><figcaption id="caption-attachment-26349" class="wp-caption-text">Jelena Trivić, foto Dejan Rakita</figcaption></figure>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;"><b>Nekako svaka posebna sjednica u NSRS podigne dosta prašine, priča se o stvarima koje možda nisu od suštinskog značaja za građane i za to kako žive ljudi u Republici Srpskoj. To se pretvori u nastup jednog čovjeka koga nazivaju predsjednikom u NSRS. Vi ste prije nekoliko dana bili u prvom planu zbog svog verbalnog sukoba sa Miloradom Dodikom. Kako gledate na sve to, i na tu posebnu sjednicu ali inače i na stanje u kojem se nalazi parlamentarizam u RS? </b></span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"> </span><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;">Ja sam to u jednoj izjavi, za elektronske medije, rekla da i na dan obilježavanja 30 godina od osnivanja NSRS mi ne treba da se libimo da se kažemo da je NSRS obezvrijeđena, derogirana, ponižena i da se sve odlučuje u komitetu, a u tom komitetu jedne stranke odlučuje gospodin Dodik. Njegova stranka je pristala na takvu igru, ali to ne bi smio biti slučaj sa najvišim zakonodavnim organom. Isto sam rekla na Dan srpskog jedinstva da nema jedinstva sa onima koji kradu od svoje države, misleći tu na toliki stepen korupcije, i da ja sa takvim ljudima ne želim ni pod kakav zajednički kišobran u tom smislu. To su lažne patriote koje su ojadile ovu zemlju, a onda nam serviraju neku patriotsku a zapravo lažnu priču. U NSRS bi najviše trebalo da se govori o tome kako poboljšati ekonomski standard građana, o suštinskim problemima, o zdravstvu, o obrazovanju, socijalnoj politici, javnim preduzećima, nezaposlenosti i tako dalje. </span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;">Žalosno je da se kod posebnih sjednica potegne jedan značajan, jedan od najznačajnijih instituta, jedan od najznačajnijjih mehanizama, a to je pravo Narodne skupštine da odluči o tome da srpski član Predsjedništva ne može da bude preglasan, a onda se priča o Miladinu Staniću kako je se vozio biciklom u papučama, o Jeleni Trivić kako je ljuštura, o PDP-u kako je kvislinška organizacija, čitaju se navodi Slavka Vučurevića koji je napustio PDP zato što nije mogao da se uklopi u politike PDP i legitimno je da je on napustio PDP. Prosto ne možete da shvatite da se na posebnim sjednicama izgovaraju takve riječi. Ja sam tome svjedočila više puta u ovom sazivu, na brojnim sjednicama NSRS i to nije prvi put. Moj odgovor na sve uvrede koje su upućene meni od strane gospodina Dodika i cijele te ekipe, poput Sanje Vulić i takvih političara, jesta da ja uvrede od njih doživljavam kao kompliment i iskreno uživam u njima. Kad me takvi ljudi vrijeđaju onda znam da sam na pravom putu. </span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;"><b>Rekli ste da to nije prvi put da se to dešava u NSRS. Dio javnosti opoziciji zamjera to što uopšte ulazi u takvu igru sa Miloradom Dodikom prije svega. Bilo je dosta zamjerki i nakon nametnutog Inckovog zakona da je opozicija odmah pristala na Dodikovu igru, da on na kraju nije ispoštovao zaključke skupštine a da mu je opozicija poslužila kao paravan da se ne radi o jednoumlju. Da li opozicija svjesno ili nesvjesno jer možda vam odgovara rasprava u skupštini s njim na taj način ulazi u tu borbu i postoji li drui način, recimo bojkot sjednica na kojima prisustvuje Dodik a oje se pretvaraju u cirkus? </b></span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;">To jeste tema o kojoj bi opozicija trebala da razmisli. Različiti su stavovi. Ja kada u svojoj porodici pitam da li treba ili ne treba učestvovati neko kaže da makar tih pet ili deset minuta, koliko mi kao narodni poslanici imamo za raspravu, treba iskoristiti pa reći svoj stav i ne treba bježati od diskusije. Neko kaže da ne treba, jer srpski član Predsjedništva, predsjednik Republike i predsjednik Vlade imaju mogućnost da se jave da govore kad god žele, da govore neograničeno i mi jesmo u tom smislu u podređenom položaju. Ja ili bilo ko od poslanika se, na primjer, javi za povredu poslovnika koja traje minut, onda bilo ko od njih troje može da se javi i da govori četiri sata i vi ne znate ni kada ćete doći na red. Onda djeluje da mi ne odgovoramo, ljudi šalju poruke zašto im ne odgovorite, a mi ne možemo poslovnički doći na red. Mi smo na kolegijumu tražili da se na neki način ograniči broj diskusija srpskog člana Predsjedništva, da bar bude ravnopravno u odnosu na poslanike. Ovako djeluje da mi pristajemo na tu igru. Moj lični stav je da mi ne smijemo izlaziti iz Narodne skupštine, da je to mjesto na kojem mi trebamo reći svoj stav, pa makar u tih pet minuta. Sjećam se posebne sjednice o Pelješkom mostu, gdje je isto tako bilo da se on iživljavao nad mojim kolegama, uhvatila svojih sedam minuta i nekako uspjela da iznesem svoj stav. Smatram da treba učestvovati u raspravama koliko god to bilo za nas, jer smo u podređenom položaju, loše. </span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;">Što se tiče Inckovog zakona ja sam govorila nekoliko puta da mi nismo igrali Dodikovu igru. Mi smo suštinski protv nametanja bilo kakvih oluka Visokog predstavnika i nismo jednostavno mogli da prihvatimo takvu nametnutu odluku. Naš stav nije takav zato što SNSD ili Dodik imaju takav stav, nego je naš stav takav. I kada bi se sad sve isto ponovilo ja bih ponovo rekla da ne prihvatam nametnute odluke Visokih predstavnika, pogotovo kada su tako važne i bolne teme u pitanju. </span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;">To je sada stvar opozicije kako takve stvari da iskomunicira sa javnosti, da mi ne pratimo Dodika nego da se u nekom momentu, po nekim temama nama stavovi poklope, što je i logično. Po nekim drugiim drugim temama se nikada nećemo usaglasiti s njim, a to su pitanja ovih suštinskih, životnih tema, zdravstva, obrazovanja, tolikog stepena korupcije, nepotizma u javnim institucijama, zapošljavanje mimo konkursa i tako dalje, da sad ne nabrajam sve probleme ovog društva. U tome se suštinski razlikujemo, ali mi jednostavno nismo mogli i nikada nećemo prihvatiiti nametnute odluke bilo koga a pogotovo takvu jednu odluku. Evo vidite da od tada traje jedan politiički haos i destabilizacija cijele BiH, ali i regiona, koja nije dobra nikome. Ta odluka nije dobra za narod. Incko je ostavio jedan haos i otišao, a sad niko i ne govori o rješenju te inicijalne političke krize u BiH na koju je Dodik sada još navalio novu političku krizu, a da niko ne spominje “dobro a šta ćemo sa nametnutom političkom odlukom?”. Čak ni Dodik više o tome ne priča. </span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;"><b>Uglavnom se priča o političkim problemima, da li realnim ili izmišljenim, nekako su po strani ostavljeni životni problemi. Posljednjih desetak dana cijene goriva divljaju, samo se čeka kada će cijena doći do 3 marke. To je više nego onda kada su zbog cijene goriva prije nekoliko godina organizovani protesti u Banjaluci, cijene osnovnih životnih namirnica su previsoke, dvije prosječne plate ne mogu da pokriju jednu potrošačku korpu iako se vlast hvali prosječnom platom od 1000 maraka a što nije dobra plata. Zašto te teme nisu u prvom planu? Zašto opozicija ne insistira na tim temama, zašto se ne insistira na posebnim sjednicama o odlasku stanovništva iz RS, zašto nema protesta, ne isključivo na ulici, upravo zbog ovih pitanja? </b></span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;">To jesu suštinske teme i o njima ja lično dajem svakodnevno izjave i komentare, pišem tekstove i upozoravam i na to da se vlast hvali brojem zaposlenih, a da 35000 radnika nema uplaćene doprinose. Govorim o dugovima i problemima u zdravstvu&#8230;Vlast takve teme, zbog svog interesa, poklopi velikim krupnim političkim temama koje oni zovu nacionalnim temama. </span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;"><b>Uspjeva li vlast da te teme stavi u drugi plan kandidovanjem političkih tema na posebnim sjednicama?</b> </span></span></p>
<figure id="attachment_26350" aria-describedby="caption-attachment-26350" style="width: 1800px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-26350 size-full" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2021/10/IMG-f1f2b819f9a570304dd6052d29e8afbd-V.jpg" alt="" width="1800" height="1013" /><figcaption id="caption-attachment-26350" class="wp-caption-text">Jelena Trivić, foto Dejan Rakita</figcaption></figure>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;">U neku ruku uspjevaju uz pomoć instrumenata koje imaju, uz pomoć medija koje kontrolišu. Ali narod zna kako živi. Ja vjerujem u racionalnost ljudi, da će se svako zamisliti kome daje povjerenje na izborima, sagledavajući svoj život. Mislim da je Dodik dugo uspjevao da izmanipuliše javnost, da se predstavi kao čuvar, branilac, spasilac i kako već sebe naziva, ali da ta politika već blijedi i da ljudi vide da je to isprazna priča, te da tu nema stvarne namjere, ni vraćanja nadležnosti. Institucije Republike Srpske i ove nadležnosti trebaju da čuvaju, mi moramo raditi na institucijama, moramo vratiti odlučivanje u institucije, vratiti im ugled i smisao postojanja. Na tome bi nova vlast trebala da insistira. Ja prihvatam dio odgovornosti i opozicije, možda zato što nije agilnija u nametanju tema koje su od suštinskog značaja za život naroda u Srpskoj, ali svako u svom kapacitetu treba da radi na tome. Imali smo u proteklom vremenu i proteste. I ja sam kao narodni poslanik predvodila pet protesta do sada i ne mogu reći da sam u tom smislu bila pasivna i da sam stajala po strani. Da li nas treba biti više? Treba. Da li bi trebali i mi biti još žešći? Trebali bi smo. Trebamo prihvatiti i svoj dio odgovornosti, ali ponovo, za sebe lično i za jedan broj kolega, mogu reći da smo dali svoj maksimum. Da li će to narod prepoznati i cijeniti i da li je ta politiika ispravna, to ćemo vidjeti na izborima. </span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;"><b>Pitanje koje se potavlja godinama jeste to da li lideri opozicije istinski žele da preuzmu vlast u Republici Srpskoj. U smislu da je biti opozicinar lagodno, da to ne nosi nikakvu odgovornost jer se samo kritikuje bez davanja rješenja. Da li opozicija u ovom trenutku iskreno želi da preuzme vlast u RS 2022. godine? </b></span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;">Ja istinski vjerujem da u opoziciji ima dovoljno iskrenih i čestitih ljudi koji su spremni da preuzmu odgovornost za ovu zemlju i koji su spremni da rade u interesu naroda, a ne za svoj liični. Ne mogu da tvrdim da svi oni koji se nazivaju opozicijom imaju takve motive, mogu za sebe da tvrdim i ono što smo postigli na lokalnim izborima, kada su mnogi procjenjivalii da će opozicija potpuno biti uništena, mi smo ipak odnijeli nekoliko bitnih pobjeda. Prije svega mislim na gradonačelnike Banjaluke i Bijeljine, ali i nekih sredina koje su značajne, a gdje je opozicija sačuvala svoj potencijal koji sada treba još da nadogradi u pripremi za opšte izbore. Pokazali smo da je vlast smijenjiva i pobjediva, da nema tog mita o nepobjedivosti SNSD-a. Možda je i najbolji primjer načelnik Teslića, gospodin Miličević, koji je četiri puta pobjeđivao u Tesliću odakle je i predsjednica Republike i bivši ministar zdravlja. Postoje brojni primjeri koji pokazuju da u opoziciji ima iskrenih ljudi koji su spremni da se bore sa režimom do kraja. Da je lako – nije, zato što imate brojne primjere ljudi koji su se borili i onda poklekli. Iz različitih razloga. Neki su razlozi privatne prirode. Režim vrši pritiske na ljude, neke nevidljive, a za neke tek poslije shvatite da su postojali, da je postojao pritisak na vas lično, na članove vaše porodice. Ima raznih instrumenata uz pomoć kojih se ljudi ucjenjuju i putem kojih se sabotira opozicija i mogućnost da se više ljudi prključi opoziciji. Ima slučaj jednog čovjeka koji je zaposlenu gradskoj upravi u Trebinju koji se uslikao sa mnom pa je pozvan na razgovor zbog toga. Takve poruke su katastrofalne. Mi bi trebali da živimo u slobodnom društvu u kojem je logično i legitimno da neko daje podršku jednoj ili drugoj političkoj opciji. Režim vrši represiju na neki način prema onima koji bi se priključili opoziciji. Mi ipak živimo u takvom društvu gdje se podrška opoziciji smatra hrabrošću, a to bi trebalo da bude nešto potpuno normalno. Svako ima pravo na svoje političko opredeljenje. </span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;"><b>Ukoliko ne dođe do izmjena izbornog zakona a koje bi i to tretirale plašite li se situacije u kojoj će opozicija osvojiti dovoljan broj poslaničkih mandata u NSRS a onda neko, kao što se to već jednom desilo, pređe na stranu aktuelne vlasti? Koliko vjerujete svim partnerima u opoziciji u ovom trenutku. U opoziciji su i DNS i SP Gorana Selaka. Nije nikakva tajna da su te stranke i ti ljudi petnaest godina bili dio vlasti sa SNSD-om. Koliko vjerujete da se scenario iz 2014. neće ponoviti?</b> </span></span></p>
<figure id="attachment_26351" aria-describedby="caption-attachment-26351" style="width: 1800px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-26351 size-full" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2021/10/IMG-3a4d212f8557a7f403b4a7c022155c18-V.jpg" alt="" width="1800" height="1013" /><figcaption id="caption-attachment-26351" class="wp-caption-text">Jelena Trivić, foto Dejan Rakita</figcaption></figure>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;">Ključno pitanje je ovdje pobjeda za dvije ikonosne funkcije, ali i za poslaničke mandate. U ovom momentu sigurno je jako bitno pobijediti i na jednom i na drugom frontu. Politička korupcija koja se desila 2014. godine je nešto što i do danas nije dobilo epilog, preko toga se prešlo i onda smo poslije toga imali seriju prelazaka. To je po izbornom zakonu moguće, ja ne sporim to, ali je na onom snimku jasno rečeno da su ti ljudi kupljeni. U sadašnjem sazivu NSRS ima poslanika za koje vi više ne možete da upratite koliko je tu prelazaka bilo i ko je u kojem klubu&#8230; To su neke stvari za koje mi kao društvo trebamo da sazrijemo, da to postane naša prošlost i da vratimo dostojanstvo u kojem čovjek nije roba koja se može kupiti kao što je sada slučaj sa narodnim poslanicima. Što se tiče partnera u opoziciji ja sam ponavljala i kada je DNS napustio vlast i prešao u opoziciju, poslije i kada je Selakova stranka napustila vlast da je dobro da se vlast osipa, ali  da ja ne dajem sertifikate ko je opozicija, a ko nije. Mi znamo da smo to mi, koji smo dugo godina opozicija, ali mi ne možemo nikome da kažemo “e sad se vi ne smijete zvati opozicija”. Na njima je da se dokažu da su iskrena opozicija, da su shvatili da imaju različite vrijednosti, politike i principe&#8230; </span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;"><b>Imaju li različite vrijednosti? Za neke od tih ljudi se vežu brojne afere u posljednih petnaestak godina. Kako se preko toga može tako lako preći?</b> </span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;">To je na njima da iskomuniciraju sa građanima. Da dokažu da su iskreni u toj svojoj namjeri, da su vlast napustili zato što više nisu htjeli da provode takve politike koje su pogubne po Republiku Srpsku i narod, a ne samo zato što se na privatnoj osnov ili prilikom raspodjele plijena nisu dogovorili sa vlašću, pa su prešli u opoziciju. To je njihova stvar da li će oni uspjeti u tome, ali ja lično ne mogu da kažem ovaj je opozicija, a ovaj nije. Narod će to cijeniti na izborima i to će biti najbolji pokazatelj. Što se tiče posljednjeg glasanja u NSRS gdje je DNS glasao za ono što je predložio gospodin Dodik, a nije bilo elemenata jer nije povrijeđen nacionalni interes i ništa nije destruktivno po Republiku Srpsku da bi se potezao vitalni entitetski interes, moraćemo u međustranačkim razgovorima o tome diskutovati. Ja inače volim čiste situacije da znamo na čemu smo. Voljela bih da se te situacije raščiste da vidimo ko je gdje i da znamo na koji način dalje da funkcionišemo. Neću sad da donosim nikakve sudove i konačne stavove. To ćemo vidjeti u razgovorima i to ćemo morati između sebe da raščistimo. Ako nas je pet onda nas je pet, ako nas je deset onda nas je deset, ali da idemo u tu političku borbu i da znamo da jedni drugima ne vršimo opstrukcije. </span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;"><b>Na nedavnim protestima u Banjaluci narod je, na neki način, pokazao šta misli i vidjelo se ko ima najveću podršku makar među ljudima koji su došli na protest. Kao lideri opozicije, makar ne zvanično, u posljednjih godini, dvije pominjete se Vi, Draško Stanivuković, Nebojša  Vukanović imatu još nekoliko imena Davor Šešić, Milan Miličević&#8230;sve manje se pominju stari kadrovi opozicije. Da li zbog svega toga može doći do sukoba kada je u pitanju odabir kandidata za najvažnije funkcije na izborima? Imate li predstavu kako će da izgleda sve to i ko bi mogao da bude kandidat opozicije za dvije najvažnije pozicije?</b> </span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;">Mi smo u opoziciji na posljednjem međustranačkom sastanku rekli da ćemo otvoriti to pitanje, ostavljeno je to za novembar, da ne špekulišemo u javnosti sa imenima i da ne izlijećemo samostalno mi čije se ime provlači u tom kontekstu. I moje se ime provlači u tom kontekstu i nije ni tajna da ja jesam u igri, da sam ime koje bi PDP mogao da predloži. Vjerujem i nadam se da ćemo mi u opoziciji naći dovoljno i snage i mudrosti da se dogovorimo oko toga i da to budu kandidati koji mogu da pobijede, koji imaju ugled u javnosti i da to budu kandidati koji mogu da budu dostojni tih funkcija. Vjerujem da ćemo se složiti oko tih imena, izaći jedinstveno, stati iza tih koji budu kandidati i da tu neće biti problema. Tu uvijek ima nedoumica, unutarstranačkih, međustranačkih kako bi to trebalo da izgleda, ima različitih pogleda ali vjerujem da ćemo se mi po tom pitanju usaglasiti. Što se tiče toga šta su protesti pokazali i kakav je utisak u javnosti rejtinga političara i ostalo, to je stavr procjene. Bitan je svaki čovjek u opoziciji, ne treba reći ja imam takvu pdršku i ne treba mi niko. Moramo igrati timski, moramo biti složni, ali i iskreni između sebe, držati do riječi i jednostavno koliko god nas je vjerujem da će stvari biti puno lakše ako smo u toj borbi iskreni i jedinstveni nego da nas je puno, a da smo razjedinjeni. </span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;">Rejting režima je u padu od prošlih lokalnih izbora i oni ne mogu da se konsoliduju i jedinu šansu vide u razjedinjenosti opozicije i rade na tome da ubace među nas nešto da bi došlo do sukoba među nama, ali vjerujem da ćemo mi naći dovoljno mudrosti da to izbjegnemo. </span></span></p>
<figure id="attachment_26352" aria-describedby="caption-attachment-26352" style="width: 1800px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-26352 size-full" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2021/10/IMG-2b3a1353eedaa32139bfec6fae00d6d9-V.jpg" alt="" width="1800" height="1013" /><figcaption id="caption-attachment-26352" class="wp-caption-text">Jelena Trivić, foto Dejan Rakita</figcaption></figure>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;"><b>Ima li sukoba želja unutar PDP-a prije svega? Draško Stanivuković sa jedne strane, pogotovo nakon pobjede u Banjaluci a i ranije je iskazivao želju da bude jedan od kandidata za, prije svega, predsjednika Republike. Vaše ime se u javnosti pominje najviše od svih drugijh imena uz ime Nebojše Vukanovića. Ima li tu sukoba želja? </b> </span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;">Ja vjerujem da ćemo se mi oko toga dogovoriti, kao što smo se dogovorili i oko kandidata za gradonačelnika Banjaluke, i svi stati iza tog kandidata. Vjerujem da ćemo racionalno sagledati sve, ostaviti svoje lične želje po strani. Prije svega to treba biti i stranačka odluka, to nije stvar ni Draška Stanivukovića, ni Jelene Trivić niti bilo kojeg pojedinca, ovdje se radi o Republici Srpskoj, ovdje se radi o sudbini naroda, o tome hoće li nas sutra biti i kako ćemo živjeti, a ne o tome hoće li bilo ko od nas zadovoljiti neke svoje ambicije. Ovdje se radi o republici i narodu, a ne o bilo kojem pojedincu.  </span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;"><b>Hipotetički, ukoliko pobjedite 2022. godine gdje vidite Republiku Srpsku? Kako zaustaviti eroziju društva i stanovništva, odlazak ljudi&#8230;? Gdje vidite RS i u odnosu na BiH? Da li možemo zaustaviti tu priču o nezavisnosti i o unitarizaciji dvadeset pet godina nakon rata?</b> </span></span></p>
<p><span style="color: #000000;"><span style="font-size: medium;">Mislim da ni jedna krajnost u tom smislu nije rješenje. Ja sam i po pitanju nametnute Inckove odluke rekla da treba sjesti i vidjeti šta su kompromisna rješenja. Kompromis podrazumijeva da niko nije zadovoljan, ali pristaje na neko rješenje. Što znači da svaki maksimalistički zahtjev dovodi do nestabilnosti. Cijelom regionu je potrebna stabilizacija prilika, potrebna je slika koja govori o normalizaciji odnosa, jer za cijeli region nije dobra destabilizacija, a BiH je tu nekako najranjivija. Takva situacija dovodi do odlaska građana na sve tri strane, sva tri naroda. Nama zaista treba jedna politika koja neće biti retrogradna, politika koja će pogledati u budućnost, politika koja će reći &#8211; hajde da uradimo nešto za ovu zemlju, a ne da i mi još potpirujemo sve ovo negativno što nas okružuje. Ja vjerujem i da Republika Srpska i Bosna i Hercegovina i cijeli region imaju šansu u tom smislu. Ovdje postoje mnogi faktori ekonomskog rasta i razvoja koji se mogu iskoristiti. Mi možemo da budemo, i za to ne treba mnogo vremena, jer i privreda funkcioniše drugačije nego prije dvadeset, trideset godina, normalno i prosperitetno društvo. Treba da vjerujemo u to ali zaista nam za to trebaju političari koji su spremni da založe sebe i svoje političke karijere, pa makar to bilo kontraproduktivno i za njih same i njihove karijere, ali da urade neke bolne promjene kao što je sasjecanje korupcije, da tu nema kompromisa, vraćanje digniteta institucijama i vraćanje odlučivanja u institucije, izgradnja sistema, a ne voluntarizma pojedinca ko god on bio i koliko god snažan bio. Mi treba da na značaju damo institucijama, vladavini prava i onda ćemo imati pretpostavke i za ekonomski rast, a ja zaista vjerujem da je to moguće u ovoj zemlji. Možda bi neko rekao da je to preoptimistično, ali imamo mi iskustva i u Evropi i u svijetu zemalja koje su od visokokorumpiranih došli do toga da postanu neke od najbogatijih zemalja. Nije nemoguće da se tako nešto desi i ovdje i u regionu. </span></span></p>
<p><strong>Gerila info</strong></p><p>The post <a href="https://www.gerila.info/intervju-jelena-trivic-ne-mogu-da-tvrdim-da-svi-oni-koji-se-nazivaju-opozicijom-imaju-iskren-motiv/">Intervju Jelena Trivić: Ne mogu da tvrdim da svi oni koji se nazivaju opozicijom imaju iskren motiv!</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:thumbnail url="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/02/IMG-a67ab7a6fad055c08541c69b235ba02e-V.jpg" />	</item>
		<item>
		<title>Intervju Zoran Bulatović: predmet Dragičević nam je kamen oko vrata</title>
		<link>https://www.gerila.info/intervju-zoran-bulatovic-predmet-dragicevic-nam-je-kamen-oko-vrata/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=intervju-zoran-bulatovic-predmet-dragicevic-nam-je-kamen-oko-vrata</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Mon, 09 Aug 2021 14:02:45 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[INTERVJU]]></category>
		<category><![CDATA[David Dragičević]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<category><![CDATA[MUP RS]]></category>
		<category><![CDATA[Okružno tužilaštvo Banjaluka]]></category>
		<category><![CDATA[pravda za davida]]></category>
		<category><![CDATA[Tužilaštvo BiH]]></category>
		<category><![CDATA[Zoran Bulatović]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.gerila.info/intervju-zoran-bulatovic-predmet-dragicevic-nam-je-kamen-oko-vrata/</guid>

					<description><![CDATA[<img width="768" height="603" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/02/20210806_100132-1-scaled-1-768x603.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p>Tvrdi da želi da banjalučko Okružno tužilaštvo otvori prema javnosti. Slaže se da Tužilaštvo možda nije bilo dovoljno transparentno u slučaju Dragičević. Slaže se i da je greška jer se na naredbu o pokretanju istrage za ubistvo Davida Dragičevića čekalo 100 dana. Tvrdi, međutim, da tužilaštvo nije bacilo u vjetar dane prije pokretanja zvanične istrage. [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.gerila.info/intervju-zoran-bulatovic-predmet-dragicevic-nam-je-kamen-oko-vrata/">Intervju Zoran Bulatović: predmet Dragičević nam je kamen oko vrata</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="768" height="603" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/02/20210806_100132-1-scaled-1-768x603.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p>Tvrdi da želi da banjalučko Okružno tužilaštvo otvori prema javnosti. Slaže se da Tužilaštvo možda nije bilo dovoljno transparentno u slučaju Dragičević. Slaže se i da je greška jer se na naredbu o pokretanju istrage za ubistvo Davida Dragičevića čekalo 100 dana. Tvrdi, međutim, da tužilaštvo nije bacilo u vjetar dane prije pokretanja zvanične istrage. Misli i da je dobro što je državno tužilaštvo preuzelo predmet jer je predmetu potrebna svježa krv. Misli i da su neosnovani napadi na Tužilaštvo jer je odavno na potezu policija. Sve to u intervjuu za Gerila info kaže glavni tužilac banjalučkog Okružnog tužilaštva Zoran Bulatović. On priznaje i da su odnosi između Policije i Tužilaštva narušeni zbog slučaja Dragičević. Kaže i da nije smjela da se desi konferencija Policije nakon pronalaska tijela Davida Dragičevića ali da je teško govoriti da li je tvrdnjama iznesnim na toj konferenciji svjesno ometana istraga.</p>
<figure id="attachment_24860" aria-describedby="caption-attachment-24860" style="width: 2560px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-24860 size-full" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2021/08/20210806_100132-1-scaled.jpg" alt="" width="2560" height="2011" /><figcaption id="caption-attachment-24860" class="wp-caption-text">Zoran Bulatović, glavni tužilac OJT Banjaluka, foto Gerila info</figcaption></figure>
<p><strong>Šta je ono što donosi Vaše imenovanje na mjesto glavnog tužioca OJT Banjaluka u odnosu na Vašeg prethodnika?</strong></p>
<p>Tužilaštvo je jedan tradicionalan organ koji radi na osnovu zakona. Očekivati neke radikalne i velike promjene u samom radu po predmetima nije realno. Međutim, u organizaciji rada u pristupu naravno da je realno očekivati i do njih će svakako doći. Ja mislim da sam ja dosadašnjim stavom i ponašanjem prema novinarima pokazao jednu novinu u radu a to je da želim, a to i sad ponavljam da želim, da otvorim tužilaštvo medijima i javnosti, da promjenimo taj odnos prema medijima. Drugo moje nastojanje je da razbijemo tu famu oko postojanja nekih nezgodnih tema, oko aferaških predmeta i tako dalje. Možemo razgovarati o svakoj temi, o svakom predmetu i od toga u budućnosti nećemo bježati. Još jedna novina je to što smo mi do sada odgovarali na pitanja novinara a od sada želimo da preduhitrimo pitanja i da u javnost izađemo sa informacijom a da nas to niko nije pitao. U radu ovog tužilaštva ima i lijepih i afirmativnih stvari za koje nas, naravno, niko ne pita. Novinari uvijek pitaju za one negativne primjere iz prakse i ako mi budemo ćutali onda se i dalje neće znati da mi povlačimo i dobre poteze. Primjera radi, imali smo saobraćajnu nesreću u Kotor Varoši gdje je mlad momak koji već četvrti put vozi u alkoholisanom stanju i kojem su već tri puta izricane prekršajne mjere oduzimanja vozačke dozvole i sad za vrijeme zabrane ponovo u alkoholisanom stanju je uzrokovao saobraćajnu nesreću u kojoj je smrtno stradao njegov sugrađanin. Išli smo na mjeru pritvora, pravdali to presudama Ustavnog suda BiH jer je pritvor u saobraćaju jako rijetka stvar. Okružni sud nam je uvažio zahtjev, odredio pritvor i lice se nalazi u pritvoru. Objavili smo optužnicu za Piralen u krugu Incela, jedno vrijeme je javnost jako bila zainteresovana, novinari su svaki dan pitali šta je sa tim i to je postalo afera Piralen. Dolje ima više pravnih subjekata, više izvršilaca, više djela ali jednu optužnicu smo podigli, niko nas nije za to pitao ali smo je objavili. Vjerujem i gradonačelnik kada je pročita, jer i on je skoro baš na tu temu se nešto referisao&#8230;da ne idem dalje nekada ćemo izlaziti u javnost sa informacijama za koje nas niko nije pitao da bi smo preduhitrili interesovanje jer mislimo da je to za rad ovog tužilaštva jako korisno.</p>
<p><strong>Protiv koga je podignuta optužnica u slučaju Piralen?</strong></p>
<p>Čovjek se zove Šmitran, na sajtu ima kompletna optužnica i potvrđena je. Na sajt kačimo optužnice koje su potvrđene ali u saopštenjima mi izlazimo i izlazićemo i sa optužnicama koje smo podigli i koje još nisu potvrđene. Nekada je bitno objaviti i to.</p>
<p><strong>Kada spominjete pritvor, imali smo slučaj nedavno na svadbi u Banjaluci kada nije određena mjera pritvora i kada je dežurni tužilac okarakterisao ubod nožem i napad kao teške tjelesne povrede a ne pokušaj ubistva. Šta se dešava sa tim slučajem? Da li Vam je policija dostavila izvještaj?</strong></p>
<p>Priča je malo drugačija. S obzirom da se nama javio Slobodan Vasković a i Vi lično a i porodica Blagojević. Kao da je jedan te isti čovjek pisao to jer su se sva tri akta obrušila na dežurnog tužioca Vukašina Kondića ali i na mene, kako smo mogli to dozvoliti i tako a za šta ja stvarno nisam znao jer me nije konsultovao. Da me je konsultovao ja sam to do sada u svojoj praksi hiljadu puta rekao svima ako nož radi u predjelu glave, vrata, grudnog koša ili stomaka to je uvijek pokušaj ubistva. Ja sam onda zvao Policijsku upravu da mi dostave izvještaj kakav je takav je a on naravno u ovom momentu nije cjelovit da bih ga ja zaveo kao pokušaj ubistva i dodjelio u rad tužiocu. Trenutno smo mi to zaveli kao pokušaj ubistva i trenutno je to kod šefice Odjela za krvne i seksualne delikte, dogovorili smo se da to još proučimo&#8230;Zašto je tužilac&#8230;dežurnom tužiocu sam, bez namjere da ga pravdam jer da je meni neko rekao da je čovjek uboden nožem u oko to bi automatski bilo kvalifikovano kao pokušaj ubistva tu nema razgovora. Jer ne može niko nikog ubosti nožem malo pa da kaže ja sam išao da ga tjelesno povrijedim. Niko ne zna koliko će nož ući, dva ili šest centimetara. Ovdje je u konkretnom slučaju ušao osam i falio je jedan centimetar da razori moždanu masu i onda bi imali ubistvo a ne pokušaj ubistva. Međutim, kada se komunicira sa policijom, neposredno nakon događaja i preko telefona ti nemaš ništa napisano pred sobom onda dođe do takvih stvari. Drugo, iskreno da Vam kažem, i kada je došao ovaj materijal to je nevjerovatno da na svadbi u po bijela dana u sali koja ima 200 ljudi niko neće da kaže šta se dogodilo. Mi imamo 13 ili 17 saslušanih lica i „Ja nisam vidio“. I ispada da su njih sce četvorica ustali sa noževima, ko ga je ubo&#8230;.Sad dovede te u poziciju da kažeš ovo je tučnjava kad je u tuči neko zadobio tešku povredu i tako opasnu po život onda se odgovara za učestvovanje u tuči. Dok ne utvrdiš ko ga je ubo nožem. E sad tu ima nekoliko indirektnih dobrih dokaza. U ovom momentu (6.8.2021) još uvijek oštećeni nije saslušan jer su se nekoliko dana borili za njegov život. Ja sam primio njegovog rođenog brata i sestru koji kažu da on još nije u stanju da da izjavu a vjerujte da je mi željno očekujemo. To će nam biti prioritetan predmet. Ako on kaže ja sam vidio ko meni prilazi i ko me je ubo onda nema nikakvog razgovora da li je to pokušaj ubistva i da li je to taj čovjek. Taj će odgovarati za pokušaj ubistva ovi ostali za učestvovanje u tuči jer i oni su pritrčali i nastavili ga tući nogama i rukama.</p>
<p><strong>Spominjete da niko od svjedoka nije mogao da potvrdi bilo šta konkretno. Meni to na neki način potvrđuje da ljudi nemaju povjerenje u institucije, pravosudni sistem, u policiju jer se očigledno boje. Ljudi se plaše da kažu, nije to ni prvi slučaj&#8230;</strong></p>
<p>Možda se boje i ovih napadača. I oni su svakakvi i nikakvi. A može drugi razlog biti i to. Ne vjerujem ali ima tu ljudi koji su bliski i oštećenom. Pa valjda bi svako od nas rekao zbog oštećenog ma vidio sam onaj ga je udario. Ne znam kako mu je ime ali ima 180, mršav je&#8230;Ima nekoliko takvih izjava koje mene navode na razmišljanje i mi ćemo kada tužilac preuzme predmet izvršiti radnje prepoznavanja baš tih koje su opisali. Pa ćemo ih poredati pet, šest i pitati koji je od ovih. Tako da je vjerovatno to razlog zašto se tužilac koji je 61. godište, koji nije juče došao ovdje rekao teška tjelesna opasna po život a nije rekao pokušaj ubistva. Mislim da tu nema neke zle namjere ali tako je ispalo. Ja sam porodici obećao da ću tu nepravdu ispraviti i ja sam dobio nedovršen izvještaj, zaveo ga kao pokušaj ubistva, zaveo to lice za koje ja mislim da ga je ubolo nožem za pokušaj ubistva.</p>
<p><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-24912" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2021/08/fotka-1.jpg" alt="" width="1024" height="735" /></p>
<p><strong>Slučaj koji više od tri godine zaokuplja pažnju javnosti pogotovo u Banjaluci ali i u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini je slučaj zbog kojeg je Tužilaštvo u Banjaluci najviše puta spomenuto u medijima u protekle tri godine kao i tužioci poimenično. To je slučaj Dragičević. Kako Vi gledate na taj slučaj? Niste bili glavni tužilac u vrijeme ubistva i kada je pokrenuta istraga ali ste bili tužilac a evo sada ste glavni tužilac. Kako gledate na taj slučaj? Da li je tužilaštvo bilo dovoljno transparentno kada je u pitanju slučaj ubistva Davida Dragičevića?</strong></p>
<p>Prije direktnog odgovora na to Vaše pitanje da li je Tužilaštvo bilo dovoljno ili je moglo biti transparentnije u tom slučaju želim Vam nešto drugo reći. Predmet Dragičević je predmet koji je pokvario odnose između Tužilaštva i Policije, između Tužilaštva i medija, između Tužilaštva i javnosti.</p>
<p><strong>Između Policije i medija, između Policije i javnosti&#8230;</strong></p>
<p>To je predmet koji je uzrokavao ovako negativan stav prema svima i prema Policiji i prema Tužilaštvu, prema pravosuđu u BiH i tako dalje. Zato mislim da o njemu treba razgovarati i treba to malo približiti javnosti. Ja hoću da Vi lično kao Vladimir Kovačević ali i javnost preko Vas da zna. Mi smo tu istragu vodili intezivno. U tom predmetu postoji 1978 akata, priloga, dokaza. Zašto Vam ovo ovako precizno govorim? Zato što sam ja predmet, zajedno sa Daliborom Vrećom nosio u Sarajevo i predao ga u Tužilaštvo Bosne i Hercegovine koje je pregledalo svaki papir i prebrojalo pred nama. Znači, još jednom ponavljam 1978 priloga. Sad ja Vas pitam kako može nastati 1978 priloga? Može nastati samo ako vodiš istragu, ako intezivno vodiš istragu, ako zbilja radiš u istrazi onda o svakoj preduzetoj istražnoj radnji nastaje dokument. Tako veliki broj dokaza govori da smo mi tu istragu intezivno radili.</p>
<p><strong>Gdje je onda bio problem?</strong></p>
<p>Problem je bio što možda ovako otvoreno nismo izlazili u javnost i nismo to saopštavali građanima odnosno javnosti. Znači istraga je intezivno rađena. Još jedna stvar, sami ste rekli da ja sad nastupam malo post festum, Suzana Radanović i Davor Dragičević su podnijeli apelaciju Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine i ta apelacija je usvojena. Usvojena je apelacija i kada čovjek pročita tu presudu koja ima oko sto stranica ona je do te mjere afirmativna za OJT u Banjaluci. To prije svega razumiju pravnici ali ja želim da pojasnim Vama. Na sto mjesta u toj presudi piše da je OJT u Banjaluci kvalifikovalo to kao ubistvo i donijelo naredbu o sprovođenju istrage, da vodi istragu i da je predmet živ, da se istraga provodi i da predmet neće biti zatvoren sljedećih trideset godina dok se ne nađe ko ga je ubio. Znači na sto mjesta Ustavi sud BiH afirmativno govori o OJT u Banjaluci i spočitava jednu stvar. Samo jednu stvar. I pita se zašto prvih 100 dana nije donesena naredba o sprovođenju istrage. To je ta činjenica zbog koje su oni usvojili apelaciju. Koja je irelevantna činjenica ali dobro. Zašto Tužilaštvo nije u prvih 100 dana donijelo naredbu o sprovođenju istrage.</p>
<p><strong>Šta je razlog?</strong></p>
<p>Ja mislim da je trebalo i da je moglo donijeti i prije toga. Glupo je da kažem da li je to moglo 42. dan ili 51. dan&#8230;</p>
<p><strong>Ifet Feraget, advokat porodice Dragičević, kaže da su postojali uslovi da naredba o sprovođenju istrage bude donesena dan nakon pronalaska tijela. Slažete li se sa tom njegovom tvrdnjom? Zašto je, naravno da javnost zanima i pita o stvarima koje su negativne, zašto se čekalo 100 dana? Govori se u javnosti, godinama, o pritisku na Tužilaštvo o prijetnjama, o pozivima ministra unutrašnjih poslova. Da li je to jedan od razloga zašto se odgađao početak istrage? Ustavni sud usvajanjem apelacije navodi da je istraga mogla biti drugačija, da to ne znači da je postojala zla namjera ali da je istraga mogla biti drugačija, da je počela na vrijeme.</strong></p>
<p>Pazite, i tih 100 dana kada nije bilo naredbe istraga se provodila i radnje su preduzimane. Nije to 100 dana koji su propali. U tih 100 dana je rađeno svašta nešto, nije to otišlo u vjetar. Recimo u tih 100 dana je saslušana ona žena koja je na moje uši izjavila da je to bio neljudki krik. Kada sam je pitao koliko ljudi ima ispod prozora ona je rekla dvojica ili čak trojica. Znači on je stradao u sukobu sa vjerovatno trojicom ljudi na obali Crkvene i tako dalje. U tih prvih sto dana je saslušana taj svjedok pod čijim je to prozorima bilo. U tih prvih sto dana je preduzeto čitav niz istražnih radnji. I ja mislim i ja sad mislim a mislio sam i onda da je naredbu trebalo donijeti ranije, ne mogu precizno reći, to bih morao pitati Lepira ili Vreću, što nije donesena 15. dan ili ne znam&#8230;ali mislim da je trebala biti ranije donesena. Bila je stalno dilema kod tih ljudi, ja sam povremeno ulazio kod Lepira i uključivao se, oko načina pa razbijanja fame da li je bila provala u Rađenovu kuću. I bilo je sve oko te naredbe, pa sutra ćemo pa prekosutra ćemo i tako je prošlo tih 100 dana a ja evo i sad kažem trebala je biti donesena ranije. Kada smo je donosili i tada je bilo dileme, i tada je bilo u ovoj kancelariji lomljenja donijeti ili ne donijeti, da li je ubistvo ili nije ubistvo. Ja sam išao sa Vrećom u Zagreb po onaj nalaz Medicinskog fakulteta obe obdukcije, povreda, uzroka&#8230;tako da nisam direktno radio na tome ali sam bio uključen. Naredba jeste trebala biti donesena ranije a evo zašto nije, znači te dileme koje su njih razdirale prvih 100 dana su uzrokovale da se donese sa malim zakašnjenjam. Da je nismo donijeli vjerujem da bi nekome koža otišla na šiljak obzirom da je i tad kada je donesena bilo kontra mišljenja. Da li je ubistvo ili nije ubistvo, da li je zadesna smrt&#8230;Za mene nije bilo dileme da li je ubijen. Sjetio sam se one pjesme Zdravka Čolića &#8220;Ona spava&#8221;. Pjesma je uspomena na djevojku koja je bježala od šestorice koji su je jurili da je siluju, ona nije željela da bude silovana i skočila je sa šestog sprata u smrt i legendu. I ovdje je identično. Ne moram ja tebe udariti maljem po glavi, čekićem u glavu ali kada te dovedem u bezizlaznu situaciju da moraš skočiti u Crkvenu. David Dragičević je živ upao u vodu ali živ čovjek je i ošamućen čovjek. Živ čovjek je i onesvješćen čovjek. Živ je ušao u vodu. To je poslije šesnaest doktora potvrdilo da je živ ušao u vodu i da je neposredni uzrok smrti davljenje, odnosno utapanje. Sad kako je tijelo dospjelo u vodu? Dospjelo je u sukobu sa ova tri lica.  Ova žena je posvjedočila da je to bio takav pljusak u vodu kao da je neko dasku bacio. Sad ostaje ono što ne znamo, da li ga je neko bacio ili gurnuo ili ga je natjerao da skoči. Po mom mišljenju ni tada ni sada nije bilo nikakve dileme da li je David Dragičević ubijen. Jeste ubijen. Ostaje i dalje enigma ko ga je ubio, s kim je bio u sukobu. U međuvremenu su raščišćene neke stvari poput one provale u kuću Rađena i tako dalje.</p>
<p><strong>Te provale nije bilo</strong></p>
<p>Ono što ja želim je da Vi lično a i javnost sazna. Kada sam ja došao na mjesto V.D kad je Lepir otišao u penziju u decembru prvo što sam uradio ja sam zvao Vreću i razgovarali smo o tom predmetu. Tražio sam da vidim kada je preduzeta posljednja procesna radnja u tom predmetu. Kad smo nas dvojica konstatovali da se 13 mjeseci u predmetu ništa nije dogodilo, niko olovku nije ubo u papir, onda čovjek zaključi da se tu ništa ne događa i da dalje ovako ne može. Javnost očekuje da se tu nešto radi a ništa se ne radi. Onda sam ja sam zaključio da je ovdje neophodna svježa krv u predmetu. Tražio sam, a to nije jednostavno ni lako, da se spis proslijedi tužilaštvu BiH. Pogodilo se da Ifet Feraget svaki dan to predlaže, da Pravda za Davida svaki dan to predlaže. Oni iz svojih razloga a ja iz svojih. Jer ja ne mogu poslati predmet neko ga mora od mene tražiti da bi on tamo otišao. Mi smo iskoristili povoljnu okolnost da su Memić i Dragičević postali dva predmeta od interesa za cijelu BiH da su do te mjere postali medijski eksploatisani da je to ta caka koja omogućuje da se gore predmet preuzme. Zvali su nas, tražili su predmet i ja i Vrećo smo odnijelii predmet gore. U 27 kartonskih fascikli, 1987 priloga. Nakon toga sam ja tek u presudi Ustavnog suda BiH pročitao da su oni preuzeli predmet. Želja je bila da tu sad uđu neke druge snage, poput SIPE, koje bi u saradnji sa MUP RS, ne možeš ti njega zaobići, i da dovedu do rezultata. Ne da se bavimo perifernim stvarima poput gaća i tako dalje nego da neko istraži stvarno to ubistvo. To je bila namjera.</p>
<p><strong>Nisu periferne stvari gaće ukoliko su nestale u pokušaju da se zametnu dokazi.</strong></p>
<p>U odnosu na glavni predmet.</p>
<p><strong>U odnosu na glavni predmet ali jako je bitno ukoliko je neko pokušao da zametne tragove i skloni dokaze. Ako je, kažem.</strong></p>
<p>Ne, ne&#8230;nijedan predmet nije periferan ali mislio sam u odnosu na glavni predmet, u odnosu na ubistvo&#8230;</p>
<p><strong>U redu. Predmet je u Tužilaštvu BiH. Zaključujem da nemate ništa protiv toga. Da li je, međutim, OJT u tri godine koliko je predmet bio u ovoj zgradi došlo imalo bliže otkrivanju ubica, potencijalnih nalogodavaca u odnosu na onaj stoti dan kada je pokrenuta istraga?</strong></p>
<p>Raščišćene su neke dileme ali do izvršioca nismo došli. E sad, ne znam kako to napisati lijepo a da bude kako sam želio reći. Jeste li Vi ikada u životu čuli da je tužilac otišao u Mrkonjić Grad i otkrio ko tamo krade auta? Jeste li ikada čuli da je tužilac otišao u Trebinje i otkrio ko tamo provaljuje u sušnice i krade suvo meso iz sušnica?</p>
<p><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-24913" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2021/08/fotka-2.jpg" alt="" width="1024" height="735" /></p>
<p><strong>Znam na šta aludirate.</strong></p>
<p>E, ovdje se ti ljudi, prije svega roditelji koji su izgubili dijete pa onda građani koji se sa njima solidarišu&#8230; Ja na to gledam potpuno mirno i sa simpatijama dok se ne pretjera mjera. Nemam ništa ni protiv Pravde za Davida ne daj Bože. Sto puta sam rekao, sad pravim malu digresiju, hvala Bogu što postoji televizija BN jer da je nema onda bi slušali samo jedne te iste, jedno te isto i tako dalje. Bog dao da postoji i drugo mišljenje. Tako i ovdje&#8230;</p>
<p>Ljudi dolaze pred Tužilaštvo. Zakačili su se za rečenicu Tužilašvo vodi istragu. Vodi ali tužilac je preuzeo sve živo što je mogao i sad više ne zna ni šta bi i sad čeka da policija uhapsi nekoga i da ga dovede ovdje i da ga svežemo, da ga strpamo dolje, imamo mi pritvorske jedinice&#8230;MUP RS je stalno na potezu a protesti su pred Tužilaštvom. Mi se s tim nosimo kako znamo i umijemo. Čak jednom smo imali onaj incident sa jednom tužiteljicom. Ali nikad tužilac neće uhapsiti jednog ili dvojicu ili trojicu koji su bili u sukobu sa Davidom Dragičevićem nego ćemo nakon toga procesuirati. Čini mi se da je MUP na potezu. Zbog toga što se to ne događa mi smo i poželjeli daj da uđe neka druga agencija za provođenje zakona, neka se zove kako god se zove, ali da stvarno istraži taj slučaj i da utvrdi kao je David Dragičević stradao i ko ga je ubio. To je naša iskrena želja.</p>
<p>Da se vratim na te gaće. I o tom slučaju se stalno negativno izvještava. Ja se pitam zašto je to tako. Oni ljudi stoje na trotoaru, razvukli transparent hoće da ubiju Vreću, nema šta ne govore i šta ne pišu. I sad sam sebe pitam, Bože ti što stoje na trotoaru pa oni imaju isti interes kao i Vrećo. Oni žele da ova dvojica budu optuženi, Vrećo digao optužnicu i ide u sudnicu i zastupa tu optužnicu sa željom da oni budu proglašeni krivima i kažnjeni po zakonu. Imaju isti interes a jedni protiv drugih atakuju. To je ili nerazumjevanje ili neznanje. Druga stvar, sud pusti u sudnicu te ljude. Meni Vrećo kaže, ja kad god ustanem da nešto kažem dvije žene ćute ništa ne govora ali drže transparent. Ja sjednem one spuste, ja ustanem da nešto kažem one podignu. U sudnici, to je takva presija&#8230;Hoće li iko o tome nešto afirmativno napisati, pa da kaže Dalibor Vrećo se izdigao u jednom momentu iz te kaljuge i optužio dvojicu svojih dojučerašnjih saradnika, iskazao profesionalizam i ušao u sudnicu da protiv njih zastupa optužnicu. Ne. I dalje se negativno piše i o Vreći i o slučaju. Kaže se da ne može on zastupati optužnicu protiv svojih da bi odbrana predložila da se u tom predmetu Dalibor Vrećo sasluša kao svjedok.</p>
<p><strong>Jeste li odlučili o zahtjevu za njegovim izuzećem?</strong></p>
<p>Jesam i naravno odbio sam kao nedozvoljen zahtjev. Možete misliti da čovjek koji zastupa optužnicu da u tom istom predmetu bude i svjedok. Pa ne može to. Vidim usvojili su zahtjev da saslušaju Lepira. On je penzioner pa može biti saslušan.</p>
<p><strong>Da li je mogao drugi tužilac voditi slučaj nestanka donjeg veša s obzirom na te okolnosti koje ste Vi spomenuli da je Vrećo već sarađivao sa tim ljudima?</strong></p>
<p>Vrlo je nezgodno meni sada dati taj predmet nekom drugom tužiocu da ga radi jer će svako reći pa dobro on ga radi već tri godine i sve o tome zna što bih ja ulazio sad u taj predmet i učio ga ispočetka kad on to sve zna. Drugo, otpao mu je onaj, otišao u Sarajevo, mora i njemu nešto ostati od toga. A i nema nekog razloga da ga zamijenim. Jesu li bacili gaće, nisu li bacili gaće? Jesu li time spriječili dokazivanje, nisu li spriječili dokazivanje? Eto to je sva priča&#8230;</p>
<figure id="attachment_24855" aria-describedby="caption-attachment-24855" style="width: 2048px" class="wp-caption alignnone"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-24855 size-full" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2021/08/20210715_103035-scaled-e1626361707747-2048x1150-1.jpg" alt="" width="2048" height="1150" /><figcaption id="caption-attachment-24855" class="wp-caption-text">Pravda za Davida ispred Osnovnog suda u Banjaluci</figcaption></figure>
<p><strong>Ljudi koji kritikuju i Vreću i čitav taj proces pred sudom smatraju da je trebao još neko biti obuhvaćen optužnicom a ne samo Bošnjak i Marijanac. Smatra se na neki način da su njih dvojica žrtvovani.</strong></p>
<p>Bila je i prijava protiv Kojdić Siniše koja je odbačena gdje je bila pritužba. Riješena je pritužba sa velikom pažnjom. Nije sad to ajmo mi zaštiti Kojdić Sinišu a optužiti drugu dvojicu, mislim nema logike, optužiš dva policijska službenika a trećeg nećeš. Znači isto kao za Mišu Wolfa i ove policajce. Danas u ovom slučaju nisi ništa kriv a u drugom slučaju si kriv. Kod tog Wolfa imamo slučaj da smo obustavili istragu i ja sam odbio pritužbu a sutradan ujutro smo podigli optužnicu protiv Miše Wolfa i četiri policajca za hapšenje pred Hramom Hrista Spasitelja onog Šveđanina.</p>
<p>Eto, iz tih razloga je Vrećo na tom predmetu. Ali treba na to gledati da je i njemu u interesu da budu proglašeni krivima a ne nešto drugo. I zato ide u sudnicu, izlaže se neprijatnostima, eno ga sasušio se, ima 40 kila. Život je njemu postao pakao od čitavog ovog slučaja.</p>
<p><strong>Da li je bilo pritisaka na Tužilaštvo od strane MUP-a? I to pitanje se protezalo mjesecima, taj famozni poziv ministra unutrašnjih poslova Dragana Lukača Želimiru Lepiru gdje je navodno traženo da se ne ide u istragu. Koliko znate o tome? Da li je bilo pritisaka i da li ima pritisaka?</strong></p>
<p>Ja bih volio da to pitate Lepira a ne mene. Sad da ja kažem čuo sam ili nisam čuo.</p>
<p><strong>Ima li sada pritisaka?</strong></p>
<p>Nema, nema&#8230;</p>
<p><strong>A na koji način je pogoršan odnos između policije i tužilaštva?</strong></p>
<p>Htio sam reći da su ti odnosi, sa ovim predmetom i bio je još jedan, narušeni i da nisu na nivou na kakvom su bili. To mi ojećamo u svakodnevnom radu i ja to imam hrabrosti da kažem. Prostora za poboljšanjem te saradnje i te kako ima ali tu smo gdje jesmo. Radićemo da te odnose poboljšamo i da podignemo kvalitet rada a ovo me nemojte pitati, to pitajte Lepira. Sad pritisaka nema, ja kao Zoran Bulatović nikada nisam doživio da me neko zove da neko na mene vrši uticaj i mislim da to nije ni moguće. Minsitru pravde sam rekao ranije, ministre da znate da je izabran čovjek koji nije ničiji kandidat, ni stranački ni politički&#8230;</p>
<p><strong>Vratimo se kratko na apelaciju. Tamo se navodi da Tužilaštvo nije bilo obavješteno o konferenciji koja je organizovana u Policijskoj upravi.</strong></p>
<p>Ja mislim da je to nesporna činjenica da mi nismo za to znali. Da su oni to organizovali i održali. I mi smo se iznenadili.</p>
<p><strong>Da li je tu bilo prostora za reakciju Tužilaštva?</strong></p>
<p>Pa šta možeš uraditi kada to već bude? Da nekoga kritikuješ, da nekome kažeš kako ćete to raditi bez nas?</p>
<p><strong>Da li je bilo prostora za saslušanje policijskih službenika, počevši od Darka Ilića, tadašnjeg načelnika Policijske uprave, načelnika sektora&#8230;koji su, ispostavilo se, iznijeli na toj konferencijii niz neistina. Oni su izašli sa tvrdnjama, ne sa pretpostavkama, da je David Dragičević opljačkao kuću, da je nestretno nastradao, da je narkoman, da je svašta nešto&#8230;što je na kraju izazvalo reakciju građana kakvu je izazvalo? Da li je Tužilaštvo saslušalo bilo koga od njih da ispita okolnosti na koje su oni imali takva saznanja? Na osnovu čega su oni tvrdili da nešto znaju a što se na kraju ispostavilo kao neistina? Ima li tu osnova za bilo kakvu istragu?</strong></p>
<p>Mi možemo povesti istragu, o bilo kome ili bilo kakvu. Kad postoji osnov sumnje ali koja se na nečemu zasniva. Osnov sumnje da je neko počinio neko kriviično djelo. U ovom slučaju ljudi izlaze na televiziju iznose neke činjenice. Nemaš ti nikakvih saznanja sad da on time čini neko krivično djelo.</p>
<p><strong>Ima li sad osnova? Ili je zatarilo?</strong></p>
<p>Zastarilo nije, ne zastarjevaju baš tako lako djela. Te tvrdnje da li predstavljaju, objektivno, krivično djelo&#8230;</p>
<p><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-24915" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2021/08/policija-2.jpg" alt="" width="900" height="564" /></p>
<p><strong>Može li se smatrati da su te izjave date svjesno u cilju zataškavanja slučaja?</strong></p>
<p>I sad je to teško reći jesu li oni te izjave svjesno dali da bi zataškali slučaj. Dok na drugoj strani ne budemo imali otkrivenu istinu i izvršioce. Tako da, tu je i moralna i materijalna i disciplinska i politička odgovornost očigledna. I za radnike MUP-a, i za doktora Karana i tako dalje. Ali da stanemo kod krivične odgovornosti jer o njoj je jako teško govoriti sad. Ali da nisu trebali održati konferenciju nisu trebali. Nisu trebali izaći sa takvim tvrdnjama, to je napravilo čitavu ujdurmu u ovoj državii. Ta konferencija i te tvrdnje. To je bilo okidač za sve poslije što nam se dogodilo.</p>
<p>Hoću još nešto da znate. Mi u tom predmetu nismo štedili ni sebe ni vrijeme, ni pare. Mi smo provodili vještačenje i u Norveškoj i preko Centra u Beogradu skandinavskih zemalja. Išao je Vrećo po nalaze u Norvešku i tako dalje. Sa onih brisanih kamera da vidimo mogu li se vratiti snimci da išta uspijemo, znači uložen je veliki trud i pare da to raščistimo. Do sad nismo uspjeli. Ja i dalje živim i nadi da će se uspjeti. Međutim imajući u vidu da mi u regiji banjalučkoj imamo 25 nerazjašnjenih ubistava, da je tu Vukelić, da je tu Irena Predojević, da su tu vrlo teški slučajevi malo me ta činjenica onespokojava ali&#8230;</p>
<p>Ima nekoliko ubistava nereaščišćenih i sad je David, ne mogu reći jedno od tih, ali je očigledno ubistvo koje nam je teg oko vrata.</p>
<p><strong>Spominjete Vukelića. Ima li tu ikakvih pomaka u istrazi?</strong></p>
<p>Ma nikakvih. Imate predmet, i otisak guma i otisak patika. Tačno se zna da su NIKE patike, da je Tigar guma, da je bila na Golf 2 i sve se zna samo se ne zna koje stajao u tim patikama. Tu ima milion odličnih dokaza ali ko je bio u patikama ne znamo. Vidjeli ste i taj pokušaj sa policijskim službenikom iz Dubice koji je devet mjeseci bio u pritvoru, na kraju ga pustiše ne može se dokazati.</p>
<p><strong>Šta je sa pokretanjem istraga po službenoj dužnosti?</strong></p>
<p>Mi smo jedno od tužilaštava koje ima više predmeta pokrenutih, ne po službenoj dužnosti već na osnovu novinarskih tekstova. Meni na čast služi slučaj onog Šmitrana iz opštine. Mi smo na osnovu članka pokrenuli istragu gdje je na kraju oduzeta imovinska korist od pola miliona maraka.</p>
<p><strong>Možete li ispratiti novinarske natpise, činjenica je da u Republici Srpskoj gotovo na dnevnom nivou se pojavi neka afera u koju su uključeni ljudi iz vrha RS?</strong></p>
<p>E sad, mi smo država koja je napravila dva tužilaštva, Specijalno i ovo naše obično. Nadležan za ministre je Bajić odnosno Specijalno tužilaštvo. Mi čitamo te natpise. Nadležnosti su nam različite. Mi imamo dosta slučajeva. Mogli bismo i više. Ali da ja Vama uzvratim lopticu, malo je istraživačkog novinarstva u Republici Srpskoj, malo je novinara koji se izistinski time bave. Oni uglavnom objave neku vijest, objave neku aferu koja njima liči na nešto. Ne možeš ti otvoriti predmet protiv nekoga ako nemaš i u lijevoj i u desnoj. Moraš imati nešto na osnovu čega bi u to krenuo. Ja spočitavam novinarima što nema malo više istraživačkog novinarstva, što nema malo više mesa da nam da činjenica. Onda bi češće radili po tim člancima. Sjećam se jednog slučaja iz novina gdje je pisalo dječak pronađen u kućici za pse. U provjeri te informacije mi smo saznali da ječak ima žive roditelje i spava u kućici za pse. I onda smo naravno otvorili istragu&#8230;Mojim dolaskom mi ćemo o ovakvim stvarima pričati i kada nas vi ne pitate.</p>
<p><strong> </strong><strong>GERILA info</strong></p>
<p>&nbsp;</p>
<p>&nbsp;</p><p>The post <a href="https://www.gerila.info/intervju-zoran-bulatovic-predmet-dragicevic-nam-je-kamen-oko-vrata/">Intervju Zoran Bulatović: predmet Dragičević nam je kamen oko vrata</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:thumbnail url="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/02/20210806_100132-1-scaled-1.jpg" />	</item>
		<item>
		<title>Gerila intervju: Davor Šešić, poslanik SDS-a: &#8220;Na rezultat SDS u Banjaluci uticao je i rad rukovodstva stranke&#8221;</title>
		<link>https://www.gerila.info/gerila-intervju-davor-sesic-poslanik-sds-a-na-rezultat-sds-u-banjaluci-uticao-je-i-rad-rukovodstva-stranke/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=gerila-intervju-davor-sesic-poslanik-sds-a-na-rezultat-sds-u-banjaluci-uticao-je-i-rad-rukovodstva-stranke</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sun, 24 Jan 2021 15:57:26 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[INTERVJU]]></category>
		<category><![CDATA[banjaluka]]></category>
		<category><![CDATA[Davor Šešić]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<category><![CDATA[republika srpska]]></category>
		<category><![CDATA[SDS]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.gerila.info/gerila-intervju-davor-sesic-poslanik-sds-a-na-rezultat-sds-u-banjaluci-uticao-je-i-rad-rukovodstva-stranke/</guid>

					<description><![CDATA[<img width="768" height="576" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/02/res_1605432487_sesic-krivicne-prijave-zbog-izborne-krade-768x576.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p>Davor Šešić u intervjuu za Gerila info demantuje glasine o odlasku iz SDS-a ali otkriva i da nije najzadovoljniji stanjem u toj stranci u Banjaluci kao ni odnosom vrha stranke prema banjalučkom odboru i članovima iz Banjaluke. On kaže da je prirodno da dolaze nove generacije političara koje moraju sarađivati ukoliko žele da donesu promjene. [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.gerila.info/gerila-intervju-davor-sesic-poslanik-sds-a-na-rezultat-sds-u-banjaluci-uticao-je-i-rad-rukovodstva-stranke/">Gerila intervju: Davor Šešić, poslanik SDS-a: “Na rezultat SDS u Banjaluci uticao je i rad rukovodstva stranke”</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="768" height="576" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/02/res_1605432487_sesic-krivicne-prijave-zbog-izborne-krade-768x576.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-20280" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2020/11/res_1605432487_sesic-krivicne-prijave-zbog-izborne-krade.jpg" alt="" width="860" height="645" /></p>
<p>Davor Šešić u intervjuu za Gerila info demantuje glasine o odlasku iz SDS-a ali otkriva i da nije najzadovoljniji stanjem u toj stranci u Banjaluci kao ni odnosom vrha stranke prema banjalučkom odboru i članovima iz Banjaluke. On kaže da je prirodno da dolaze nove generacije političara koje moraju sarađivati ukoliko žele da donesu promjene.</p>
<p><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><span style="font-size: medium;"><b>Gdje je Davor Šešić danas politički. Pojavile su se informacije da prelazite u PDP, vjerovatno zbog vaše saradnje pred izbore sa Draškom Stanivukovićem. Koliko u tome ima istine?</b> </span></span></span></p>
<p><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><span style="font-size: medium;">Političke stranke ne smiju biti prepreka za saradnju mladjih ljudi, radi se o usmjeravanju nove energije na promjene u društvu, na stvaranje novog sistema.  Kao poslanik vjerujem da naš narod zaslužuje više i bolje, borim se da se dese promjene koje će omogućiti bolji život. Ja živim sa narodom i znam kako se mogu napraviti te promjene. Što se tiče prelaska, takve priče puštaju ljudi iz SDS-a.</span></span></span></p>
<p><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><span style="font-size: medium;"><b>Šta se dešava sa banjalučkim SDS-om? Na posljednjim izborima ostvaren je izuzetno loš rezultat, stranka ima jednog odbornika u Banjaluci. Zašto je tako? </b></span></span></span></p>
<p><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><span style="font-size: medium;">Ako pogledate posljednjih 20 godina, možete zaključiti da je gradski odbor na marginama SDS-a u odnosu na rukovodstvo. Od zadnja 3 predsjednika, ni jedan nije iz Banja Luke ili Krajine. U predhodnom predsjedništvu od 15 članova predsjedništva niko nije bio iz Banja Luke. Zamislite Srpsku naprednu stranku da nema u rukovodstvu nikoga iz Beograda, Ne može Banja Luku predstavljati neko iz drugih opština i regija. Gradjani to vide i imamo rezultat takav kakav jeste. Na rezultat SDS-a u Banja Luci  u velikoj mjeri utiče i rad rukovodstva stranke, politika koju vode. SDS ima pad od 50 000 glasova u Republici Srpskoj, zato teret rezultata izbora ne bih stavljao samo na BL. Ideja Srpske Demokratske Stranke je potrebna narodu i narod želi SDS, ali se mora promjeniti način rada, mora se komunicirati sa narodom, razgovarati sa gradjanima. Ne vodi se politika iz udobnih fotelja i skupocjenih automobila. Ljudi cijene iskrenost.</span></span></span></p>
<p><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-14949" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2020/03/sesic-2.jpg" alt="" width="825" height="619" /></p>
<p><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><span style="font-size: medium;"><b>Zašto Vi niste bili nosilac liste u Banjaluci. Neki poslanici su to bili i na taj način su doprinijeli boljem rezultatu svojih stranaka?</b> </span></span></span></p>
<p><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><span style="font-size: medium;">Kada je zvanično postao kandidat za gradonačelnika, kolega Stanivuković je tražio da mu pomognem u kampanji. Prihvatio sam da dam svoj doprinos promjenana i da pomognem Drašku kao mladjem kolegi, jer znam kako je to kad nemate podršku svojih kolega. Zbog svega toga sam se stavio na raspolaganje stranci i prihvatio da budem nosilac liste, medjutim  predsjedništvo nije to prihvatilo. To me nije spriječilo da radim na izborima i drago mi je da sam bio dio tima koji je pobjedio u Bl. </span></span></span></p>
<p><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><span style="font-size: medium;"><b>Nakon izbora SDS se u Banjaluci pojačao sa pojedinim ljudima koji su došli iz drugih stranaka. Kako na to gledate? Treba li SDS-u svježa krv u Banjaluci i može li ona doći iz drugih stranaka? </b></span></span></span></p>
<p><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><span style="font-size: medium;">Vrata SDS-a trebaju biti otvorena za sve koji se nisu ogriješili o narod i zakone. Nema ništa sporno u dolasku novih ljudi u stranku, ali ne mogu pojedinci koji su do juče bili u vlasti ili uz vlast stvarali kapital na sumnjiv način, dakle ne mogu oni biti nosioci promjena, to je apsurd. Narod to ne želi i jasno to poručuje. Ako tajkuni predju sa jedne strane na drugu, šta je tu promjena, ništa. Najveći dio preletača su bili ljudi koji su došli u SDS iz drugih stranaka. Narod hoće autentične kadrove, ljude koji žive sa njima, koji znaju njihove probleme. Zato je pred Srpskom Demokratskom strankom izazov da li će ostati stranka naroda ili postati stranka pojedinačnih, sitnih interesa.</span></span></span></p>
<p><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-1862" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2018/07/narodna-skupstina-Republike-Srpske.jpg" alt="" width="770" height="433" /></p>
<p><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><span style="font-size: medium;"><b>Koliko ste zadovoljni odnosom vrha stranke prema banjalučkom SDS-u? Kako uopšte gledate na dolazak pojedinaca u opoziciju a koji su godinama bili dio vladajućeg režima?</b> </span></span></span></p>
<p><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><span style="font-size: medium;">Na ovo pitanje sam dijelom odgovorio. Banja Luka je ogledalo Krajine, jer je situacija u cijeloj Krajini slična. Često možete čuti pitanja da li Banja Luka hoće SDS. U to nema sumnje, SDS je krenuo iz Krajine, SDS je bio na vlasti samo kad je ovde pobjedjivao. Mislim da rukovodstvo treba naći zajednički jezik sa narodom, a to se može samo ako gradski odbor SDS-a u Banja Luci predstavljaju njihovi predstavnici. Ja sam rodjen u Banja Luci, tu su mi prijatelji, komšije, školski drugovi, živim sa tim ljudima i zato znam šta ljudi misle i zato imam njihovu podršku. Još jedan apsurd jeste da se stiče utisak da Gradski odbor SDS-a nema kadrova. Tvrdim da imamo najkvalitetnije ljude, posebno u odnosu na druge stranke, ali nikad nisu dobili politički prostor. Pomenuću samo neke, tu su gospodin Ostić, Mandic, Vračar, Trbić, gospodja Adamović. Moram pomenuti našeg odbornika, Aleksandra Petkovića, koji je treći put izabran na tu poziciju, on je svojim djelovanjem pokazao da je oličenje odanosti i poštenja. Kvalitet postoji, ali je potrebna komunikacija i razumjevanje, a ne nametanje.</span></span></span></p>
<p><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><span style="font-size: medium;"><b>Za manje od dvije godine su opšti izbori. Gdje će tada biti Davor Šešić? MNogi Vas, Nebojšu Vukanovića, Draška Stanivukovića, Jelenu Trivić zajedno sa još nekim odbornicima u Banjaluci i drugim gradovima vide kao novu mladu snagu. Koliko je realno da vi preuzmete konce opozicione ili uopšte politike i može li se desiti da to činite iz zajedničke stranke? </b></span></span></span></p>
<p><span style="color: #222222;"><span style="font-family: Arial, Helvetica, sans-serif;"><span style="font-size: medium;">Kao i do sad biću sa svojim narodom i uz svoj narod. Prirodno je da dolaze nove generacije i pravo je čudo kako su starije generacije do sad opstale i koliko se bore da opstanu. Novo vrijeme nosi nove izazove, nove tehnologije, novi način komunikacije, samim tim su potrebni ljudi ovog vremena. To je narod jasno poručio na lokalnim izborima jer je izabrao nove ljude poput kolege Petrovića u Bijeljini, kolege Radulovića u Modriči i mnoge druge. Da bismo napravili promjene, mi mladji moramo saradjivati i udruživati se. </span></span></span></p>
<p><strong>GERILA info</strong></p><p>The post <a href="https://www.gerila.info/gerila-intervju-davor-sesic-poslanik-sds-a-na-rezultat-sds-u-banjaluci-uticao-je-i-rad-rukovodstva-stranke/">Gerila intervju: Davor Šešić, poslanik SDS-a: “Na rezultat SDS u Banjaluci uticao je i rad rukovodstva stranke”</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:thumbnail url="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/02/res_1605432487_sesic-krivicne-prijave-zbog-izborne-krade.jpg" />	</item>
		<item>
		<title>Nenad Bužanin: Usvajanje Zoning plana za Janjske otoke znači samo jedno &#8211; neokolonijalizam!</title>
		<link>https://www.gerila.info/nenad-buzanin-usvajanje-zoning-plana-za-janjske-otoke-znaci-samo-jedno-neokolonijalizam-2/?utm_source=rss&#038;utm_medium=rss&#038;utm_campaign=nenad-buzanin-usvajanje-zoning-plana-za-janjske-otoke-znaci-samo-jedno-neokolonijalizam-2</link>
		
		<dc:creator><![CDATA[admin]]></dc:creator>
		<pubDate>Sat, 16 Mar 2019 09:05:49 +0000</pubDate>
				<category><![CDATA[DRUŠTVO,NASLOVNA]]></category>
		<category><![CDATA[NOVOSTI]]></category>
		<category><![CDATA[bosna i hercegovina]]></category>
		<category><![CDATA[eko zona šipovo]]></category>
		<category><![CDATA[ekologija]]></category>
		<category><![CDATA[hidrovat]]></category>
		<category><![CDATA[intervju]]></category>
		<category><![CDATA[Janj]]></category>
		<category><![CDATA[Janjske otoke]]></category>
		<category><![CDATA[nenad bužanin]]></category>
		<category><![CDATA[nsrs]]></category>
		<category><![CDATA[pliva]]></category>
		<category><![CDATA[republika srpska]]></category>
		<category><![CDATA[rijeke]]></category>
		<category><![CDATA[šipovo]]></category>
		<category><![CDATA[Srebrenka Golić]]></category>
		<category><![CDATA[urbis centar]]></category>
		<category><![CDATA[zaštita životne sredine]]></category>
		<guid isPermaLink="false">https://www.gerila.info/nenad-buzanin-usvajanje-zoning-plana-za-janjske-otoke-znaci-samo-jedno-neokolonijalizam-2/</guid>

					<description><![CDATA[<img width="711" height="400" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/02/otoke-1-1.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p>Portal Gerila.info je već pisao o Janjskim otokama u više navrata. Kao što je poznato, Zoning plan za područje Janjskih otoka je usvojen od strane poslanika Narodne skupštine Republike Srpske bez ijednog glasa protiv. Nenad Bužanin, predsjednik Ekološko-promotivnog udruženja &#8220;Eko-zona Šipovo&#8221; je narodnim poslanicima u Parlamentu Srpske, prije glasanja o Zoning planu, pokušao objasniti zašto je [&#8230;]</p>
<p>The post <a href="https://www.gerila.info/nenad-buzanin-usvajanje-zoning-plana-za-janjske-otoke-znaci-samo-jedno-neokolonijalizam-2/">Nenad Bužanin: Usvajanje Zoning plana za Janjske otoke znači samo jedno – neokolonijalizam!</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></description>
										<content:encoded><![CDATA[<img width="711" height="400" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/02/otoke-1-1.jpg" class="webfeedsFeaturedVisual wp-post-image" alt="" style="display: block; margin-bottom: 5px; clear:both;max-width: 100%;" link_thumbnail="" decoding="async" loading="lazy" /><p>Portal Gerila.info je <a href="https://www.gerila.info/naslovna/alarmantno-biser-prirode-janjske-otoke-pred-unistenjem-zarad-izgradnje-hidroelektrane/">već pisao o Janjskim otokama u više navrata</a>. Kao što je poznato, <a href="https://www.gerila.info/naslovna/sipovo-janjske-otoke-dobile-zoning-plan-da-li-su-i-hidrocentrale-dio-plana/">Zoning plan za područje Janjskih otoka je usvojen od strane poslanika Narodne skupštine Republike Srpske bez ijednog glasa protiv</a>. Nenad Bužanin, predsjednik Ekološko-promotivnog udruženja &#8220;Eko-zona Šipovo&#8221; je narodnim poslanicima u Parlamentu Srpske, prije glasanja o Zoning planu, pokušao objasniti zašto je taj plan loš po Srpsku i njene građane. Ekskluzivno za portal GERILA.info Nenad S. Bužanin je govorio o specifičnosti problema Zoning plana namijenjenog Janjskim otocima i mogućih pogubnih posljedica koje taj plan nosi po njih.</p>
<figure id="attachment_6852" aria-describedby="caption-attachment-6852" style="width: 711px" class="wp-caption alignnone"><a href="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2019/03/IMG-4dd8db7dd29a8219e1aeb49f913474a5-V.jpg"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-6852 size-full" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2019/03/IMG-4dd8db7dd29a8219e1aeb49f913474a5-V.jpg" alt="Nenad S. Bužanin, Eko-zona Šipovo" width="711" height="400" /></a><figcaption id="caption-attachment-6852" class="wp-caption-text">Nenad S. Bužanin, Eko-zona Šipovo</figcaption></figure>
<p><strong>Šta zapravo, po Vama, znači usvajanje Zoning plana za područje Janjskih otoka od strane NSRS?</strong><br />
Usvajanje ovakvog dokumenta sa strane najvišeg zakonodavnog tijela prije svega označava pokazivanje totalnog nepoštovanja samog sebe, urušavanje kredibiliteta i opstanka administrativne jedinice, iliti entiteta u kojem živimo (Republiku Srpsku valja poštovati djelima i sprovođenjem zakona, tek onda riječima), kao i kršenje Zakona o zaštiti prirode [čl. 61, stav (5)], Izmjena i dopuna Prostornog plana Republike Srpske do 2025. (str. 273, zabrana izgradnje MHE na rijeci Janj:“ Posebno nije dozvoljeno na tim prostorima potencijalnih zaštita graditi derivacione objekte kojima se na dijelovima toka radikalno mijenjaju vodni režimi. U skladu sa tim, izuzimajući hidrotehničke objekte koju su od vitalnog značaja za Republiku Srpsku, pod režim zabrana građenja, treba staviti sljedeće vodotoke: … &#8211; Janjske otoke na rijeci Janj i rijeku Plivu kod Šipova;“), Zakona o uređenju prostora i građenju sa vezanim Pravilnikom [čl. 18., stav i), naročito čl. 29., stav (9) a pogotovo čl. 28. stav (1) i (2) gdje se između ostalog kaže: “Dokument<br />
prostornog uređenja nižeg reda, odnosno užeg područja (Zoning plan) mora biti usaglašen sa dokumentom prostornog uređenja višeg reda (Prostorni plan)“, kao i čl. 51. Stav (2):“ …zoning plan područja posebne namjene Republike Srpske za izgradnju kompleksnih infrastrukturnih, industrijskih i sličnih objekata za koje je utvrđen opšti interes … izrađuju se i donose po skraćenom postupku na osnovu odluke Narodne skupštine Republike<br />
Srpske“], čl. IV, stav 3) i čl. V Odluke o izradi Zoning plana po skraćenom postupku, „Sl. gl. RS“ 20/16, od 18.03.2016. godine, itd.</p>
<p><strong>Imate li informacije ko stoji iza projekta plana Zoning plana?</strong><br />
Formalno-pravno to Vam lijepo piše u Zakonu o uređenju prostora i građenju: podnosilac inicijative – jedinica lokalne samouprave (SO-e Šipovo) koja je i birala nosioca izrade u skladu s propisima o javnim nabavkama, nosilac pripreme – Ministarstvo za PUGiE, nosilac izrade – pravno lice koje ima odgovarajuću licencu za obavljanje tih poslova (Urbis centar), ako je to bilo pitanje. Novac za izradu plana, izdvojio je koncesionar (Rojal prima/Hidrovat Bjelajce), ako je to važno.</p>
<p><strong>Po vašem mišljenju, zašto je izradu Zoning plana tražila opština Šipovo zajedno sa firmom Hidrovat, koja se upravo i bavi izgradnjom i održavanjem hidrocentrala?</strong><br />
To je pitanje za opštinu Šipovo i navedenu firmu, ne za mene. Mogu nagađati da nije bilo drugog načina progurati željeno, ali ne bih špekulisao, pitanje je za drugu adresu/e.</p>
<p><strong>Da li Vam je poznato ko je vlasnik firme Hidrovat?</strong><br />
Ne, nije mi poznato, niti imam problem s tim, pitanje Janjskih otoka ne shvatam na taj način lično. Najbolje je da njih pitate, vjerovatno Vam oni mogu dati tačan odgovor na to pitanje, ili da kontaktirate Osnovi sud u Mrkonjić gradu ili Banjoj Luci, koji je već nadležan za registraciju poslovnih subjekata sa tog područja. Kad ukucate na internet pretraživaču taj naziv firme, izbaci Vam nekoliko interesantnih veza, npr. sa austrijski baziranoj<br />
multinacionalnoj korporacijom Kelag (sa godišnjim eksternim prihodima od 1,172 milijarde Evra), koja ima firmu kćerku tog naziva u Srbiji, ako to već nije slučajnost.</p>
<figure id="attachment_6228" aria-describedby="caption-attachment-6228" style="width: 711px" class="wp-caption alignnone"><a href="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2019/02/otoke-1-1.jpg"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-6228 size-full" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2019/02/otoke-1-1.jpg" alt="Janjske otoke, foto: Vladimir Tadić" width="711" height="400" /></a><figcaption id="caption-attachment-6228" class="wp-caption-text">Janjske otoke, foto: Vladimir Tadić</figcaption></figure>
<p><strong>Zašto je predstavnik firme Urbis centar g.Dimitrić rekao da ste Vi prvo sarađivali i bili zadovoljni projektom Zoning plana, a potom naglo, prema njegovim riječima, promijenili mišljenje?</strong><br />
Ni to nije pitanje za mene, ne mogu da znam šta neko misli kad govori. Zadovoljan, lično, nisam bio od starta, ali očekivao sam da će se resorno Ministarstvo uspjeti izboriti sa političkim i drugim pritiscima kojih je bilo za očekivati kako bi izdali neophodnu saglasnost na Nacrt Zoning plana područja posebne namjene po skraćenom postupku. Zakonskih i važećih obaveza, ne razloga za odbijanje izdavanja saglasnosti od strane<br />
resornog Ministarstva za uglavljivanje MHE Šipovo u prostor Janjskih otoka predviđen za zaštitu bilo je više nego dovoljno: Vodoprivrednom osnovom za sliv rijeke Vrbas iz 1987. godine, njenom revizijom iz 1989. godine, usvojenom i važećom Novelacijom Vodoprivredne osnove sliva rijeke Vrbas iz 1997. godine, pa čak ni sa Integralnom vodo-energetskom studijom sliva rijeke Vrbas iz 2013. godine, nigdje ne spominje izgradnja MHE<br />
„Šipovo“ na rijeci Janj u prostoru predviđenom za zaštitu. U svim tim dokumentima možete naći tzv. „veliku“ HE Janjske otoke, kao i malu hidro-elektranu „Bašići“, koja je na ulazu u samo naseljeno mjesto Šipovo, ali druge, uključujući i MHE „Šipovo“ na Janju, ili 11 drugih malih hidro-energetskih objekata za koje je u Narodnoj skupštini Republike Srpske, pred sedamdeset i jednim prisutnim Narodnim poslanikom cijenjena Ministrica navela da nisu unesene u PP RS, ne, to nije mi poznato, ali svakako dopuštam da ne znam sve. Inače, od pretpostavljanja ili vjerovanja šta je neko mogao misliti i čime biti zadovoljan, daleko veći problem moglo biti to što Zakon nalaže nosiocu izrade da: „mora osigurati usaglašenost dokumenta prostornog uređenja koji izrađuje sa dokumentom prostornog uređenja šireg područja“ [čl. 45., stav (3) Zakona]. Izmjenama i dopunama<br />
Prostornog plana Republike Srpske do 2025. na prvo se mjesto stavlja zaštita prirode, jasno se ističe da se ne smiju graditi derivacioni objekti (MHE), posebno se podvlači da se ne smiju izdavati dozvole za izgradnju MHE i naglašava se da se pod režim zabrane građenja treba staviti i rijeku Plivu i Janjske otoke. ZPPPN to nije ispoštovano.</p>
<p><a href="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2019/03/1-Janjske-otoke03.jpg"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-6853" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2019/03/1-Janjske-otoke03.jpg" alt="" width="711" height="400" /></a></p>
<p><strong>Da li je Zoning plan u suprotnosti sa Prostornim planom RS?</strong><br />
Izmjene i dopune Prostornog plana Republike Srpske nisu planirale kao prioritet izgradnju MHE, čak se u Prostornom planu eksplicitno navodi sledeće: „u područjima zaštićenog prirodnog nasljeđa ključne kriterijume pri planiranju određuje zaštita prirode.“ Evo par primjera iz samog Prostornog plana:<br />
&#8211; strana 108.: Tabela 5, Popis područja planiranih za uspostavljanje zaštite u planskom periodu po IUCN klasifikaciji: br. 70, Zaštićeni prirodni pejzaž IUCN kategorije Va: Pliva, Janj sa rezervatom Janjske otoke, na području opština Šipovo, Jezero i Kupres;<br />
&#8211; strana 256. i 257.: „Radi značajnog potencijala koji pripada malim vodotokovima potrebno je zakonom urediti sva pitanja vezana za projektovanje, izgradnju i eksploataciju malih hidroelektrana, posebno definisati redoslijed pribavljanja mišljenja i saglasnosti, te preispitati i na prvo mesto staviti zaštitu prirode jer su rijeke Republike Srpske (voda) jedan od četiri ključna elementa za život na zemlji i ne mogu se olako prepuštati jednom sektoru (energetika) bez sagledavanja njihove multifunkcionalnosti“;<br />
&#8211; strana 266.: „Na prostoru „Janjskih otoka”, kao višefunkcijskog resursa, u skladu sa vodoprivrednom osnovom, u daljoj budućnosti, ostaviti mogućnost planiranja akumulacije za funkcije koje su u skladu sa zaštitom prirode.“ Ovdje se jasno govori se o „velikoj“ HE Janjske otoke, snage od 29 MW, „za funkcije zaštite prirode“ u skladu sa Vodoprivrednom osnovom, i to u tabeli broj 39.: Planirane veće hidroelektrane i hidroenergetski sistemi na rijekama Republike Srpske;<br />
&#8211; strana 273.: „u skladu sa projektom NATURA2000 u slučaju vodotoka se nameće potreba da se već sada okvirno utvrde buduća zaštićena područja jer se u tim zonama na vodotokovima već sada ne smiju izdavati dozvole za građenje malih hidroelektrana ili drugih objekata kojima se mijenjaju vodni režimi. Posebno nije dozvoljeno na tim prostorima potencijalnih zaštita graditi derivacione objekte kojima se na dijelovima toka radikalno mijenjaju vodni režimi. U skladu sa tim, izuzimajući hidrotehničke objekte koji su od vitalnog značaja za Republiku Srpsku (opet, „velika“<br />
HE Janjske otoke), pod režim zabrana građenja treba staviti sljedeće vodotokove: Janjske otoke na rijeci Janj i rijeku Plivu kod Šipova;“;<br />
&#8211; strana 283. i 284.: „L. OBAVEZE I SMJERNICE ZA DALJU PLANSKU RAZRADU, U skladu sa postavljenim obavezama i prioritetima, potrebno je izraditi sljedeće PPPPN: PPPPN za područje Klekovača i PPPPN Janjske otoke – sa izuzetnim karakteristikama prirode i zaštićenog prirodnog nasljeđa, bogatih šumskih i vodnih resursa, sa bogatim predizpozicijama za razvoj raznih vidova turizma;“. PPPPN je dokument višeg reda u<br />
odnosu na ZPPPN, u kojem se nigdje se ne spominje potreba izgradnje MHE, već zaštita prirode, šumskih i vodnih resursa, a rekosmo da dokument nižeg reda mora pratiti prostorno-planski dokument višeg reda. Bar tako zakon kaže;<br />
&#8211; strana 374.: „Svaka pojedinačna MHE će biti pažljivo ispitana sa stanovišta uticaja na prirodu, životnu sredinu i funkcionisanje hidrosistema“.<br />
Provjerite sami, na stranici Ministarstva za PUGiE imate zvaničnu verziju ID PP RS do 2052. godine.</p>
<figure id="attachment_6855" aria-describedby="caption-attachment-6855" style="width: 711px" class="wp-caption alignnone"><a href="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2019/03/3-AJ2Q9476.jpg"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-6855 size-full" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2019/03/3-AJ2Q9476.jpg" alt="Janjske otoke, foto: Leon Bjelić" width="711" height="400" /></a><figcaption id="caption-attachment-6855" class="wp-caption-text">Janjske otoke, foto: Leon Bjelić</figcaption></figure>
<p><strong>Da li je priikom izrade projekta Zoning plana dobavljena sva potrebna dokumentacija od strane firme Urbis centar, odnosno dozvole od nadležnih ministarstva i ostalih institucija?</strong><br />
Nosilac pripreme plana je u zakonom predviđenoj obavezi da nosiocu izrade plana dostavi svu raspoloživu dokumentaciju, a naročito:<br />
“b) dokument prostornog uređenja višeg reda ili šireg područja,<br />
v) važeće sprovedbene dokumente prostornog uređenja,<br />
g) vodoprivredne osnove glavnog slivnog područja,<br />
d) šumskoprivredne osnove (u kojima su označene šume visoke zaštitne vriejdnosti),<br />
đ) strategiju zaštite životne sredine,“</p>
<p>te i na to pitanje definitivno tačno može da odgovori jedino nadležno Ministarstvo za PUGiE, koje je i nosilac pripreme plana. Takođe, nosilac pripreme je dužan da odredi: „organe i pravna lica od kojih je u toku izrade dokumenta prostornog uređenja potrebno pribaviti mišljenje na prijedloge<br />
planskih rješenja, zavisno od postojećeg stanja i planirane namjene prostora i objekata u obuhvatu dokumenta prostornog uređenja.“ Nerealno i apsolutno nevjerovatno djeluje mogućnost da je resorno Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu moglo dati pozitivno mišljenje na prijedlog planskog rješenja koje direktno derogira i ignoriše važeće regule iz njihove vlastite oblasti. Bilo bi interesantno vidjeti taj dokument saglasnosti.</p>
<p><a href="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2019/03/2-apartments-apartmani-radoja-janjske-otoke-1.jpg"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="alignnone size-full wp-image-6854" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2019/03/2-apartments-apartmani-radoja-janjske-otoke-1.jpg" alt="" width="711" height="400" /></a></p>
<p><strong>Koliko je uopšte, prema vašim saznanjima, planirano minihidrocentrala na rijekama Janj i Pliva prema ovom Zoning planu, ali i uopšte? Ministrica Golić je spomenula cifru od 11 minihidrocentrala.</strong><br />
Na rijeci Janj važećim je vodoprivrednim aktima bila planirana jedino MHE „Bašići“, ali je koncesioni ugovor za njenu izgradnju raskinut tokom prošle godine. Trenutno u proceduri, pored pomenute MHE u obuhvatu Zoning plana, postoje samo zahtjevi za tri MHE na rijeci Janj, instalisane snage do 250 kWh, i jedna koja je već u pogonu, a postojala je i prije 50 godina, sada, snage 64 kWh. Znači, nije planirano 11 MHE, već samo 4 sa ukupno 0,81 MW instalisane snage, za koje u svakom slučaju dozvolu ne daje nadležno ministarstvo već odjeljenje lokalne samouprave. No, sasvim je moguće da g-đa Ministrica ima tačnija saznanja, tako da za to šta je spomenula trebate pitati isključivo nju i nadležno Ministarstvo. Koliko je nama poznato, trenutno je u postupku 12 MHE na Plivi, Janju i Sokočnici sa 7,84 MW instalisane snage, ali ne, nije bilo 11 planiranih tokom pripreme<br />
Prostornog plana Republike Srpske; ne mogu da znam kojih je to 10 planiranih MHE izbrisalo Ministarstvo i ostavilo samo tu, pomenutu jednu, u obuhvatu MHE, kad je i na strani 372/373. PP RS navedeno 6 MHE za koje postoji interes za gradnju na području Šipova, od toga 2 na rijeci Janj.<br />
Ne ulazeći dublje u sam tekst, na strani 74. Teksta ZPPPN Janjske otoke – elaboratu, navodi se da je: „Pomenuta MHE je planirana Izmjenama i dopunama prostornog plana Republike Srpske do 2025 godine“ što nije tačno. Navedena MHE u obuhvatu nije planirana, već je samo spomenuta među 106 drugih MHE širom Srpske, kojom prilikom je navedeno da postoji interes za njenu izgradnju. Takođe, u Finalnom izvještaju sa Javnog uvida u Nacrt Izmjena i dopuna Prostornog plana RS do 2025. godine od 07.07.2014, sve tabele MHE bile izbrisane iz Plana (date kao komentar i prijedlog kako od strane lokalnih zajednica tako i od strane Ministarstva industrije) s obrazloženjem da se one obrađuju u lokalnim planovima, planovima nižeg reda. Na kraju, u finalnoj verziji PP RS u tabeli sa 106 MHE za koje postoji interes za gradnju, ne da postoje studije ili ne za MHE u skladu sa vodoprivrednom osnovom, već samo interes za gradnju, data je napomena: “Svaka pojedinačna MHE će biti pažljivo ispitana<br />
sa stanovišta uticaja na prirodu, životnu sredinu i funkcionisanje hidrosistema, a u skladu sa načelima i rješenjima iz ovog Plana“.</p>
<p><strong>Šta će biti posljedice, prema Vašem mišljenju, usvajanja i provođenja ovog Zoning plana?</strong><br />
Na ovakav način progurani privatni interesi i inicijative donijeće još veće urušavanje ionako krhkog tranzicionog pokušaja uređenog društva, drastično raseljavanje čitavih porodica i nepovratan odlazak stanovništva pod neko tuđe sunce u kojem je hljeb gorči i tvrđi, ali gdje se poštuju propisi, strategije i zakoni, pogotovo od strane onih koji te iste zakone donose i koji bi trebalo da se staraju za jednakopravno sprovođenje zakona, istih<br />
zakona čije im sprovođenje obezbjeđuje budžetske plate. A kad nam narod ode i napusti rodni raj, među drugim, ostaće puste rijeke na kojima će automatske stanice, bez srpskog uveta u njima, uklapati i isklapati sklopke koje će hladno i uporno otkucavati prihod koncesionaru u dalekom svijetu, prihod koji svi građani Republike Srpske isplaćuju iz naknade za OIE koji redovno plaćaju na računu za struju. Neokolonijalizam na načina sto, a<br />
o negativnim posljedicama za očuvanje prirode da ne govorimo.</p>
<p><strong>Zašto se prošle godine Republika Srpska odrekla u svoju štetu dijela koncesionih naknada za mHE, a i dalje nastavlja da podržava izgradnju mHE. Gdje je tu interes Republike Srpske, smanjivati prihode od MHE, a forsirati njihovu izgradnju, pogotovo kada znamo da zemlje EU iskorjenjuju tu praksu u svojim zemljama?</strong><br />
Mogu da pretpostavim ali ne mogu da nagađam, to pitanje trebate postaviti predlagaču Izmjena i dopuna Zakona o koncesijama, nadležnom Ministarstvu (cijenjeni ministar je završio fakultet u Engleskoj, valjda; on bolje zna) u kojem bi trebalo da znaju odgovor zašto su umanjili koncesione naknade, gdje je i kako se mjeri taj interes Republike Srpske. Možda imaju bolja saznanja, nego običan narod, koji nije dovoljno upućen da kroz naknadu za obnovljive izvore energije (OIE), koju plaća uz svaki račun za struju u iznosu od 0,0075 KM/kWh, bez PDV-a (u 2018. godini bilo je za 45% manje: 0,0052 KM/kWh) plaća struju koju proizvede koncesionar u svojoj MHE, i to za bezmalo 195 % više nego naše diskriminisane komšije i zemljaci u Federaciji BiH (u 2019. godini u FBiH plaćaju: 0,002555 KM/kWh, bez PDV-a), u istoj Federaciji BiH sa kojom dijelimo novac, pasoš,<br />
tablice, košarkašku reprezentaciju,… ako već ne dijelimo isti iznos troškova za OIE.</p>
<figure id="attachment_6230" aria-describedby="caption-attachment-6230" style="width: 711px" class="wp-caption alignnone"><a href="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2019/02/otoke-3.jpg"><img loading="lazy" loading="lazy" decoding="async" class="wp-image-6230 size-full" src="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2019/02/otoke-3.jpg" alt="Janjske otoke, foto: Vladimir Tadić" width="711" height="400" /></a><figcaption id="caption-attachment-6230" class="wp-caption-text">Janjske otoke, foto: Vladimir Tadić</figcaption></figure>
<p><strong>Vaše udruženje je pokrenulo priču u resornom ministarstvu oko Inicijative za zaštitu i proglašenje rijeke Plive , rijeke Janj sa rezervatom Janjske otoke zaštićenim područjem u skladu sa Zakonom i Izmjenama i dopunama Prostornig plana RS do 2025.godine. Zašto je sada to isto ministarstvo podržalo Zoning plan i nije poslušalo vaš prijedlog se glasanje pred NSRS odgodi dok se obave dodatne konsultacije?</strong><br />
Kad smo uvidjeli bojazan da postoji šansa da će ipak neznanje i lični interes pojedinaca nadvladati opšti interes, našu tradiciju, ugroziti buduća pokoljenja kao i norme koje drže jedno društvo, makar bilo i nejako kao naše, podnijeli smo, ne priču, kao što Vi kažete, već zvaničnu inicijativu u skladu sa Zakonom o zaštiti prirode i Izmjenama i dopunama prostornog plana Republike Srpske, nadležnom Ministarstvu za zaštitu rijeke<br />
Plive, rijeke Janj sa rezervatom Janjske ototke, koju je Ministarstvo i usvojilo. To je trebalo da znači, kako već što stoji u Zakonu o zaštiti prirode, da: „stanje životne sredine ne smije biti ugroženo do završetka postupka“. Nadležno ministarstvo koje je i nosilac pripreme plana izgleda misli drugačije smatrajući da babe i žabe (očuvanje i zaštita prirode sa izgradnjom MHE) mogu zajedno, ali to su opet pitanja za njih: zašto su podržali Prijedlog odluke o usvajanju ZPPPN i zašto nisu uvažili naš prijedlog u formi molbe da povuku Prijedlog odluke do završetka postupka zaštite predviđenog Zakonom, čiju su oni i predlagač i odgovorno mjesto sistema vlasti.</p>
<p><strong>Koji su Vaši naredni koraci, odnosno da li ćete zakonski pokušati osporiti usvajanje Zoning plana ili pokušati sa novom građanskom inicijativom?</strong><br />
Dobro pitanje; možda ga ipak preformulisati u kako podići građansku inicijativu, inicirati veće interesovanje i uključivanje građana u životne stvari, kako kreirati kritičnu masu za zaštitu temelja našeg dosadašnjeg načina života u dalekom kutku ove malenom planete u kojoj iz dana u dan svjedočimo sve većim klimatskim promjenama. Zime nisu iste, ljeta nisu ista, u jednom danu trpimo temperaturne šokove od 10-20 stepeni<br />
razlike, iznenadne kiše i snjegove i td.. Kad jednom, i uz pomoć medija, kojima pitanje očuvanja životne sredine neće biti senzacija koja diže broj čitalaca/gledalaca, niti hajlajt vijest za taj dan ili dva, već kontinuiran odnos i stav prema životu (kojeg nema bez čistog vazduha, bistrih rijeka iz kojih možete piti vodu), možda tad više jedinki shvati da ni bistre vode, ni čist vazduh, ni zelene šume nisu Bogom dane, niti su pogotovo samo tamo nekih pojedinaca koje izvlače iz njih lični, finansijski interes kuneći se u nevidljivo „opšte dobro“,… tad će imati smisla govoriti o nekoj, uslovno rečeno, borbi.<br />
<em>Do tada, ostaje nam da branimo samo sebe, ako sebe imamo.</em></p>
<p>GERILA.info</p><p>The post <a href="https://www.gerila.info/nenad-buzanin-usvajanje-zoning-plana-za-janjske-otoke-znaci-samo-jedno-neokolonijalizam-2/">Nenad Bužanin: Usvajanje Zoning plana za Janjske otoke znači samo jedno – neokolonijalizam!</a> first appeared on <a href="https://www.gerila.info">Gerila.info</a>.</p>]]></content:encoded>
					
		
		
		<media:thumbnail url="https://www.gerila.info/wp-content/uploads/2023/02/otoke-1-1.jpg" />	</item>
	</channel>
</rss>
