To je na okruglom stolu „Zbrinjavanje nuklearnog otpada u opštini Dvor – problemi i rješenja“, održanom juče, 25.juna, u Zagrebu, izjavio direktor Fonda za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva NE Krško Josip Lebegner, prenosi portal radionovigrad.com.

Lebegner je rekao da je 18. juna predstavništvu BiH u Ženevi dostavljena službena notifikacija za ministra za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Bojana Vipotnika, uz sažetak Studije uticaja na životnu sredinu od pedesetak stranica, dok kompletan dokument ima više od 1.000 stranica.

Prema njegovim riječima, nakon što hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije pregleda studiju i eventualno zatraži njene dopune, dokument će biti upućen u javnu raspravu koja će trajati 90 dana i biće organizovana u opštini Dvor, ali i u Bosni i Hercegovini.

Lebegner je iznio i nove podatke o planiranom kapacitetu budućeg centra. Ukoliko Studija potvrdi lokaciju Čerkezovac, nakon obrade i cementiranja na Trgovsku goru bi bilo dopremljeno između 1.500 i 2.000 kontejnera nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.

Istovremeno je ponovio da se na Čerkezovcu neće graditi odlagalište visokoradioaktivnog otpada niti nuklearna elektrana, navodeći da će istrošeno nuklearno gorivo iz Krškog ostati uskladišteno u Sloveniji do 2093. godine, dok Hrvatska tek pokreće proceduru izbora buduće lokacije za trajno odlagalište radioaktivnog otpada.

Međutim, upravo su tvrdnje hrvatske strane bile predmet najoštrijih kritika učesnika okruglog stola.

Predsjednik Evropskog biroa za životnu sredinu Toni Vidan upozorio je da se cijeli postupak vodi suprotno direktivama Evropske unije, jer ga vodi Fond za finansiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iako bi, kako je rekao, taj posao morala obavljati nezavisna stručna institucija.

Vidan je posebno problematizovao činjenicu da u Upravnom odboru Fonda sjede i predstavnici Hrvatske elektroprivrede, čiji se radioaktivni otpad zbrinjava, što, prema njegovim riječima, otvara pitanje sukoba interesa.

Jedan od najznačajnijih detalja njegovog izlaganja odnosio se na plansku dokumentaciju.

Kako je naveo, u prostorno-planskim dokumentima Sisačko-moslavačke županije kao mikrolokacija i dalje se vodi Majdan, a ne Čerkezovac.

„Mikrolokacija Majdan je udaljenija od Une i puno manje loša nego Čerkezovac“, rekao je Vidan.

On smatra da se u javnosti stvara utisak da je o projektu već sve odlučeno, iako ključni dokument – Studija uticaja na životnu sredinu – još nije predstavljen javnosti niti je prošao zakonom propisanu proceduru.

Vidan je upozorio i da bi planovi Hrvatske za izgradnju novih nuklearnih kapaciteta mogli dodatno promijeniti razmjere cijelog projekta.

„Vlada Hrvatske navodno planira da gradi nuklearku, tako da više nije riječ o ograničenoj količini nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško, nego možda i iz neke buduće nove nuklearke treba zbrinuti otpad. Lokalno stanovništvo opravdano strahuje da će sve to završiti kod njih“, rekao je Vidan.

Na okruglom stolu učestvovao je i predsjednik Udruženja Green Team iz Novog Grada Mario Crnković, koji je rekao da je Trgovska gora prije svega politička odluka donesena još krajem devedesetih godina.

„Kontinuirano u Hrvatskoj zanemaruju da je Trgovska gora suštinski politička odluka iz perioda 1997-1999. godine, tako da sam sa posebnim zadovolјstvom podsjetio na tu činjenicu. Nije prijalo ni to što sam ukazao na ignorisanje građana sa desne obale rijeke Une, kao i na zloupotrebu brige o ženskom zdravlјu u kontekstu promocije ideje da se radioaktivni otpad doprema nadomak Une“, rekao je Crnković.

On je upozorio da su građani sa desne obale Une godinama isključeni iz procesa odlučivanja, te da je Hrvatska politički i proceduralno unaprijed zaključila Trgovsku goru kao jedinu lokaciju.

„Ignorisali su kompletan prostor BiH, te politički, proceduralno i komunikaciono zaključali Trgovsku goru kao jedinu lokaciju, što je mimo najbolje svjetske prakse na koju se stalno pozivaju“, rekao je Crnković.

Prema njegovim riječima, najave o uključivanju Bosne i Hercegovine kroz javnu raspravu dolaze prekasno, jer su ključne političke odluke donesene prije više od dvije decenije.

Crnković smatra da hrvatske institucije sada pokušavaju stvoriti utisak da BiH ravnopravno učestvuje u postupku donošenja odluka.

„Nadležni u Hrvatskoj pripremaju strateške manevre kojima se namjerava, prema mom mišljenju, pro forme prikazati aktivno učešće BiH u procesu donošenja odluka, što svakako neće proći niti može suštinski uticati na razvoj slučaja jer su ključne greške već napravljene“, rekao je Crnković.

Načelnik opštine Dvor Nikola Arbutina ocijenio je da Hrvatska prvo donosi političku odluku, a tek potom provjerava da li je ona opravdana kroz studiju uticaja na životnu sredinu.

„Šta ako se dokaže da lokacija nije pogodna? Ima li država rezervnu varijantu?“, upitao je Arbutina.

Podsjećamo, pitanje Trgovske gore posljednjih mjeseci ušlo je u novu međunarodnu fazu nakon što je Bosna i Hercegovina pred Implementacionim komitetom Espoo konvencije u Ženevi pokrenula postupak zbog sumnje da Hrvatska nije poštovala međunarodne obaveze o prekograničnom uticaju na životnu sredinu.

Istovremeno, hrvatska strana tvrdi da postupak procjene uticaja tek ulazi u završnu fazu, dok predstavnici BiH i ekoloških organizacija upozoravaju da je izbor Čerkezovca kao lokacije za radioaktivni otpad politički određen još prije više od dvadeset godina i da se sada pokušava formalno opravdati kroz zakonom propisane procedure.

Dejan Rakita / GERILA

The post Radioaktivni otpad i Trgovska gora: Hrvatska najavila javnu raspravu i u BiH, aktivisti tvrde “Sve već politički odlučeno uz mnoge neregularnosti!” first appeared on Gerila.info.

Tako bi se u jednoj rečenici mogao sažeti višegodišnji pravni i institucionalni slučaj rudnika uglja „Bistrica“ kod Prijedora, gdje je Okružni sud u Banjaluci po treći put poništio ekološku dozvolu koju je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske izdalo kompaniji „Drvo-export“ iz Teslića za eksploataciju uglja.

Najnovijom presudom sud je ponovo utvrdio da resorno ministarstvo nije pravilno utvrdilo činjenice niti postupilo po ranijim sudskim uputstvima, čime je nastavljen pravni apsurd koji traje godinama. Presuda od 2. juna 2026. godine potvrđuje da je dozvola izdata uz ozbiljne proceduralne nedostatke, uprkos tome što je sud već dva puta ukazivao na iste probleme.

Slučaj Bistrice već je postao jedan od najupečatljivijih primjera načina na koji institucije Republike Srpske upravljaju projektima eksploatacije prirodnih resursa. Prvu ekološku dozvolu sud je poništio 2024. godine jer nije bilo adekvatno utvrđeno takozvano „nulto stanje“ životne sredine, odnosno stanje prostora prije početka rudarskih radova. Istovremeno, utvrđeno je da investitor nije dostavio projekat remedijacije i rekultivacije zemljišta.

Sud je tada prihvatio argumente Centra za životnu sredinu i mještana Bistrice da su radovi započeli prije nego što su pribavljene potrebne dozvole i prije nego što je dodijeljena koncesija. Time je, praktično, bilo onemogućeno da se naknadno utvrdi stvarno stanje životne sredine koje je trebalo biti predmet zaštite.

Nakon toga Ministarstvo je investitoru izdalo novu dozvolu, ali je i ona prošle godine poništena. Sud je tada zaključio da dokumentacija na osnovu koje je dozvola izdata ne odražava stvarno stanje na terenu, posebno imajući u vidu tvrdnje o proširenju eksploatacionih granica i činjenicu da su pojedini izvještaji izrađivani tek nakon što su radovi već bili izvedeni.

Umjesto da nakon druge presude riješi otvorena pitanja, Ministarstvo je ponovo izdalo dozvolu!?

Ovoga puta sud je utvrdio da se nadležni organ uglavnom oslonio na tvrdnje investitora da je projekat realizovan u skladu sa dozvolama, bez provođenja potpunog ispitnog postupka i bez samostalne provjere ključnih činjenica.

Posebno je problematično što su institucije raspolagale informacijama da su rezerve uglja već iscrpljene i da je investitoru naloženo pribavljanje dokumentacije za zatvaranje rudnika, dok pitanje eventualnog nezakonitog proširenja eksploatacije nikada nije do kraja razjašnjeno.

„Ovaj slučaj odražava potpuno odsustvo autonomije upravno-pravne zaštite i integralnog odlučivanja, u kontekstu zaštite životne sredine i prevencije štete, što je bila dužnost javne vlasti. Koncesija je dodjeljena bez učešća javnosti, i potpuno je realizovana bez pravosnažne ekološke dozvole, prekršajne ili krivične odgovornosti“, izjavio je Redžib Skomorac, viši pravni savjetnik Centra za životnu sredinu.

Zvuči nevjerovatno, ali samo za neupućene u dešavanja u Srpskoj, ali dok su se pred sudovima vodili sporovi o zakonitosti dozvola, rudnik je radio, ugalj je iskopan, a eksploatacija završena. Kompanija „Drvo-export“ je još ranije saopštila da je rudnik zatvoren i da su sve planirane rezerve uglja eksploatisane.

Mještani Bistrice, međutim, tvrde da iza projekta nije ostala uređena površina, već klizišta, jalovišta, izmijenjeni vodotoci i devastiran prostor. U njihove tvrdnje uvjerila se i redakcija Gerile koja je o tome snimila i video.

Tokom prethodnih mjeseci mještani su upozoravali na zamućenje rijeke Crljenjače, naslage jalovine uz vodotok i moguće posljedice po lokalni vodovodni sistem.

Advokatica Dragana Stanković, koja zastupa grupu mještana, smatra da je problem dodatno produbljen činjenicom da sud ni nakon trećeg poništenja nije sam riješio upravnu stvar, iako je, prema njenom tumačenju, za to imao zakonski osnov.

“Presuda suda, još jedna u nizu, potvrđuje da je eksploatacija u Bistrici bez zakonitog uporišta u vidu valjane ekološke dozvole, ali takođe i da nadležno ministarstvo neće da sprovodi pravosnažne sudske odluke, što je, inače, krivično djelo. Takođe, kada nadležni organ ne postupi po uputstvima i shvatanjima iz presude, sud je, po zakonu dužan da povodom nove tužbe sam riješi stvar. Ovdje bi to podrazumijevalo da sud sam odluči da li se izdaje ekološka dozvola ili se odbija ili odbacuje zahtjev za njeno izdavanje, čime bi se stvar pravosnažno riješila. Sud to, međutim, ni ovaj put to nije učinio, pa se postupak nastavlja, a kraj mu se ne nazire. Time se mještanima Bistrice sistemski krši pravo na pravično suđenje, kako u pogledu razumnog roka za njegovo okončanje, tako i u pogledu prava na izvršenje pravosnažnih presuda”, navela je Stanković.

Za Zorana Ninića, jednog od najistaknutijih protivnika projekta među lokalnim stanovništvom, cijeli slučaj predstavlja dokaz duboke institucionalne krize.

„Vjerovatno će rudnik u Bistrici ući u knjigu rekorda kao jedini rudnik u savremenom svijetu koji je otvoren, eksploatisane sve procijenjene bilansne rezerve, i navodno zvanično zatvoren, a da od prvog dana nisu imali dozvole za rad i dodjeljenu koncesiju“, kaže Ninić.

Iako je eksploatacija završena, pravna priča nije ni blizu kraja. Koncesioni ugovor važi do 2028. godine, što znači da investitor i dalje ima obavezu da izvrši rekultivaciju i remedijaciju terena. Upravo će pitanje sanacije prostora biti jedan od ključnih testova za institucije koje su do sada, prema ocjeni suda, više puta propustile da pravilno utvrde činjenice i zaštite javni interes.

Istovremeno, još nije počelo ni parnično suđenje koje su mještani pokrenuli protiv Republike Srpske, Grada Prijedora i investitora zbog navodne povrede osnovnih ljudskih prava. Taj postupak najavljivan je za proljeće ove godine, ali još nije otvoren.

Dejan Rakita / GERILA

The post Sud treći put poništio ekološku dozvolu za rudnik Bistrica: Ugalj iskopan, rudnik zatvoren first appeared on Gerila.info.

Vlast tvrdi da će ova mjera ubrzati zapošljavanje mladih i omogućiti brže uključivanje na tržište rada. Kritičari, međutim, upozoravaju da javnosti nisu predstavljene analize koje bi dokazale da je upravo dužina pripravničkog staža jedan od ključnih razloga nezaposlenosti mladih.

Posebnu pažnju izaziva činjenica da je čitav paket zakonskih izmjena usvojen po hitnom postupku, svega nekoliko mjeseci prije opštih izbora.

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik juče na pre konferenciji, dok je sjednica NSRS još trajala, nije krio zadovoljstvo zbog usvajanja izmjena.

„Veoma mi je drago što se jedan programski zadatak SNSD-a ostvarimo – a to je da smanjimo period trajanja pripravničkog staža za visoko obrazovanje, a i za srednje obrazovanje smo uspjeli da završimo na današnjoj sjednici Narodne skupštine RS. Tako da za visoko obrazovanje taj period će biti šest mjeseci, a za srednje tri mjeseca, i to će omogućiti fluktuaciju, brže zapošljavanje mladih ljudi. To je nešto što smo osjetili i to je tražila naša omladinska organizacija da se uradi prije dva-tri mjeseca, a danas već to imamo realizovano“, rekao je Dodik.

Upravo Dodikova izjava legitimno otvara pitanje na osnovu čega je procijenjeno da je skraćivanje pripravničkog staža prioritetna mjera za mlade. Da li je odluka donesena na osnovu sveobuhvatnih analiza tržišta rada ili na osnovu zahtjeva stranačke omladinske organizacije?

Iz Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske za Gerilu tvrde da su „analize pokazale da je dosadašnji pripravnički staž bio nepotrebno dug“ i da je usporavao ulazak mladih na tržište rada.

„Posebno zabrinjava podatak da se na evidenciji nezaposlenih nalazi oko 3.000 mladih sa visokom stručnom spremom koji nisu imali priliku da odrade pripravnički staž, čime im je otežano zapošljavanje i profesionalna afirmacija u struci za koju su se školovali“, navode iz Ministarstva.

Ministarstvo tvrdi da će kraći pripravnički staž povećati ponudu radne snage, mobilnost zaposlenih i smanjiti troškove poslodavaca.

„Dosadašnje trajanje pripravničkog staža od godinu dana predstavljalo je značajno finansijsko opterećenje za poslodavce, imajući u vidu da pripravnici ostvaruju sva prava iz radnog odnosa, uključujući i pravo na platu u visini od 80 odsto plate radnog mjesta za koje se osposobljavaju. Skraćivanjem trajanja staža na šest mjeseci troškovi poslodavaca biće značajno smanjeni, što će ih dodatno motivisati da zapošljavaju mlade bez radnog iskustva“, saopšteno je iz Ministarstva.

Istovremeno najavljuju i novi program podrške zapošljavanju pripravnika. Rebalansom budžeta za ovu godinu planirano je pet miliona maraka za program kojim bi trebalo da bude obuhvaćeno više od hiljadu mladih sa visokom stručnom spremom.

Međutim, na pitanje Gerile da dostave analize na koje se pozivaju, Ministarstvu je upućen dodatni zahtjev za pristup informacijama, a odgovor u trenutku objavljivanja ovog teksta još nije dostavljen.

Da podaci na kojima se zasniva ova reforma nisu lako dostupni pokazuje i odgovor Republičkog zavoda za statistiku Republike Srpske.

Gerila je od Zavoda tražila podatke o broju pripravnika, njihovim platama, rasporedu po sektorima, kretanju broja pripravnika tokom posljednjih pet godina, kao i eventualnim analizama koje povezuju pripravnički staž i zapošljavanje mladih.

Odgovor je bio kratak:

„Zavod ne raspolaže traženim podacima.“

AApsolutno legitimno je zapitati se – ako institucija koja prikuplja i obrađuje zvanične statističke podatke ne raspolaže podacima o pripravnicima, na osnovu kojih pokazatelja je utvrđeno da je pripravnički staž prepreka zapošljavanju i da ga je potrebno hitno skratiti u čak deset različitih oblasti?

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić smatra da se efekti koje vlast najavljuje ne mogu automatski povezati sa zapošljavanjem.

„Ovo privredi neće pomoći. Trajanje pripravničkog staža je prije svega administrativno i organizaciono pitanje, dok je zaposlenost prvenstveno određena ekonomskom aktivnošću, investicijama i potrebama poslodavaca. U najboljem slučaju, skraćivanje pripravničkog staža može ubrzati prelazak pojedinaca iz statusa pripravnika u status zaposlenog radnika, ali ne znači da će se otvoriti veći broj radnih mjesta“, kaže Cenićeva.

Ona upozorava da bi vlast morala pokazati konkretne ekonomske pokazatelje.

„Trebalo bi pokazati koliki su prosječni troškovi pripravničkog staža za poslodavce po mjesecu i po zaposlenom, koliki dio tih troškova čine plate, doprinosi, mentorstvo i administracija, te kolika bi bila stvarna ušteda nakon skraćivanja staža“, navodi Cenićeva.

Njena ocjena je mnogo oštrija kada govori o stvarnim motivima izmjena.

„Stvarni razlog je partijsko kadriranje i razmještanje u javnoj upravi i državnim preduzećima, pogotovo onih sa kupljenom diplomom. Sa privredom veze nema. Privreda traži nekog ko ima ili znanje ili volju da uči i radi“, kaže Cenićeva.

Slične dileme imaju i u Transparency Internationalu BiH.

Ena Kljajić Grgić, rukovodilac Centra za pružanje pravne pomoći u ovoj organizaciji, upozorava da obrazloženja hitne procedure ne nude uvjerljive razloge za zaobilaženje redovnog zakonodavnog postupka.

„U svim prijedlozima kao razlog zbog kojeg se zakoni mijenjaju i dopunjavaju po hitnom postupku navodi se opšti interes, brže uključivanje mladih na tržište rada i povećanje dostupnosti stručnog kadra. Međutim, iz dostavljenih obrazloženja nije vidljivo postojanje vanrednih okolnosti, neposredne štete ili drugih razloga koji bi opravdali izuzetak od redovne procedure“, kaže Kljajić Grgić.

Ona podsjeća da nijedno obrazloženje ne razmatra moguće negativne posljedice.

„Nije analizirano da li će kraći period praktičnog osposobljavanja uticati na kvalitet stečenih znanja, stručnu samostalnost kandidata ili kvalitet usluga koje pružaju zdravstvene, obrazovne, kulturne ustanove i javni organi”, dodaje Kljajić Grgić.

Posebno je zanimljivo što su gotovo identična obrazloženja korištena za različite oblasti (?!), od zdravstva i obrazovanja do muzejske djelatnosti i lokalne uprave.

„Neobično je da postoji ista potreba za bržim zapošljavanjem mladih u realnom sektoru, zdravstvu ili, na primjer, u muzejskoj djelatnosti i javnoj upravi. U obrazloženjima nisu navedeni konkretni podaci, analize niti procjene koje bi potvrdile da postojeći period pripravničkog staža predstavlja prepreku zapošljavanju ili da je upravo njegovo trajanje uzrok nedostatka kadrova u pojedinim sektorima“, navodi ona.

Transparency International upozorava i na politički kontekst.

„Činjenica je da se ovako obiman paket zakonskih izmjena predlaže svega nekoliko mjeseci prije održavanja opštih izbora u Bosni i Hercegovini. Iako vremenska podudarnost sama po sebi ne dokazuje političku motivaciju, izostanak detaljnih analiza i procjena efekata otvara pitanje da li je primarni cilj izmjena stvarno unapređenje tržišta rada ili slanje političke poruke mladim biračima kroz formalno skraćivanje puta do stručnog ispita i zaposlenja”, dodaje Kljajić Grgić.

Za sada ostaje nepoznato ono što bi kod ovakve reforme trebalo biti najvažnije – analiza (ili analize) na osnovu koje je donesena odluka.

Vlada Republike Srpske tvrdi da ona postoji. Zavod za statistiku nema podatke. Javnosti dokument, barem zasad, nije predstavljen. I sve je išlo po hitnoj proceduri i, prema riječima Milorada Dodika, na inicijativu omladinske organizacije njegove stranke.

Zato je teško procijeniti da li će kraći pripravnički staž zaista dovesti do većeg zapošljavanja mladih ili će ostati, prije svega, još jedna politička “igranka” u izbornoj godini. 

Dejan Rakita / GERILA

The post Pripravnički staž prepolovljen: Da li vlast u Srpskoj zapošljava mlade ili vodi predizbornu kampanju? first appeared on Gerila.info.

Ovo u podkastu GERILE kaže glumica Narodnog pozorišta Republike Srpske Nikolina Friganović koju je, kako i sama priznaje, veoma teško natjerati pred kamere i mikrofone. Ipak, Nikolina je prihvatila poziv našeg portala i to nakon premijernog uspjeha nove predstave NPRS „Martin udio“.

Nikolina priča kako je oduvijek željela da bude glumica. Kada je završila gimnaziju, u Banjoj Luci još nije bila osnovana Akademija umjetnosti, a njeni roditelji nisu bili u prilici da je pošalju u Beograd, Novi Sad ili Cetinje. Pala je odluka: stomatologija.

„Bila sam student medicine cijelih godinu. Dala sam sve ispite i uslov za drugu. Onda sam čula od moje koleginice Slađene Zrnić da se otvara Akademija umjetnosti i roditeljima sam rekla da odlazim sa Medicinskog fakulteta i da idem na prijemni na Akademiju. Znam da su u tom trenutku bili u dnevnom boravku, da su me samo pogledali i rekli: OK“, priča Nikolina.

S njom su na klasi bili Dragan Banjac, Aleksandar Blanić, Duško Mazalica, Boris Šavija, Aleksandra Spasojević, Božana Bijelić, Miljka Brđanin i Slađana Zrnić. To je ujedno i prva glumačka klasa Akademije umjetnosti Univerziteta u Banjoj Luci.

„Našu klasu je primio profesor Jovica Pavić. Profesor Nenad Bojić nas je preuzeo na polovini druge godine. Mislim da smo imali baš sreću da je profesor Jovica Pavić bio na prvoj i na drugoj godini kada se radi jedna vrsta materijala i kada se obrađuje „gradivo“, kao što smo imali sreće da nas profesor Bojić vodi u trećoj i četvrtoj godini kada se rade žanrovi i stilovi“, istakla je Nikolina.

Jedan lik iz Koljadine „Kokoške“ kaže za glumce da oni nisu normalni ljudi i da nemaju normalno radno vrijeme. Glumci, kaže Nikolina, imaju godišnji odmor i zimi i ljeti kao malo ko. Ona i zimi i ljeti mnogo vremena provodi sa djecom.

„Ta fleksibilnost našeg radnog vremena ipak ima prednosti. A nekad zaista trpi dosta toga, jer mi nismo u ‘procesu’ samo dok smo na probama. Mi smo u tome neprekidno. Nije lako. Postoje trenuci kada djeci treba vremena da me dozovu. Onda sam im rekla da me ne zovu ‘mama’, nego da stanu ispred mene i kažu – Nikolina“, kazala je Friganović.

Odigrala je mnogo uloga – i klasika, i savremene drame, igrala je i strane autore, i domaće pisce. Bilo je mnogo predstava različitih žanrova sa različitim rediteljima.

„Morali smo skoro da pišemo neke biografije. Tek kada sam posložila te stvari, shvatila sam da toliko toga ima. Ja uopšte ne mogu da se sjetim šta sam spremala na prijemnom ispitu“, kaže Nikolina.

Goran Dakić / GERILA

The post Nikolina Friganović u podkastu GERILE: Ne podnosim krv i povrede (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Na terenu se, međutim, ništa ne zaustavlja.

Na više od 28 hektara zemljišta poznatog kao Crkveno brdo svakodnevno se nastavlja izgradnja kompleksa od 104 solarne elektrane, a posljednje nezvanične info za Gerilu tvrde da je sada u pitanju čak 106 elektrana. Metalne konstrukcije i paneli zauzimaju prostor koji su mještani do prije samo nekoliko mjeseci koristili za poljoprivredu, dok institucije istovremeno vode administrativnu prepisku iz koje proizlazi da gotovo niko ne želi preuzeti odgovornost.

Nova dokumentacija do koje je došla Gerila pokazuje da je pravna situacija dodatno zakomplikovana.

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) početkom maja poništila je svoj raniji zaključak kojim je odbijen zahtjev Zemljoradničke zadruge Podnovlje za ponavljanje postupka izlaganja nekretnina te predmet vratila na ponovno odlučivanje. U obrazloženju se direktno poziva na presudu Vrhovnog suda Republike Srpske od 2. aprila ove godine, kojom je utvrđeno da prvostepeni organ nije dovoljno ispitao činjenice i da Zadruzi nije omogućeno puno učešće u postupku. RUGIP je naložio da se u ponovljenom postupku utvrde sve relevantne okolnosti i donese nova odluka.

Drugim riječima, spor oko toga ko je stvarni nosilac prava nad zemljištem nije završen. Naprotiv, vraćen je na početak.

Uprkos tome, na parcelama se i dalje radi.

Još zanimljivije je ono što proizlazi iz dopisa Republičke uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske. Nakon što je Zemljoradnička zadruga Podnovlje tražila reakciju republičke inspekcije, iz Inspektorata RS su predmet proslijedili Gradu Doboju uz obrazloženje da je za nadzor nad radovima za koje dozvole izdaje jedinica lokalne samouprave nadležna upravo urbanističko-građevinska inspekcija grada. Drugim riječima, republički inspektori smatraju da oni nisu nadležni za postupanje.

Kada je predmet stigao u Doboj, uslijedio je novi obrt.

Urbanističko-građevinska inspekcija Grada Doboja početkom juna obavijestila je podnosioce prijave da ni ona ne može postupati. U dopisu se navodi da, ukoliko se radi o gradnji na tuđem zemljištu ili o sporu oko vlasništva, to nije pitanje inspekcijskog nadzora nego sudske nadležnosti.

Tako je nastao apsurdan institucionalni krug u kojem jedna institucija predmet šalje drugoj, druga ga vraća sudovima, dok se za to vrijeme na terenu nastavljaju radovi vrijedni milione maraka.

Posebnu težinu cijeloj priči daje činjenica da je još u aprilu ekološka inspekcija Grada Doboja utvrdila da ETMAX za predmetni projekat nema ekološku dozvolu.

U zvaničnom rješenju inspektor je naveo da investitor posjeduje građevinske dozvole za 104 solarne elektrane pojedinačne snage do 149 kilovata, ali da ne posjeduje ekološku dozvolu, zbog čega mu je naloženo da je pribavi u roku od 30 dana.

Taj rok je odavno istekao.

Ono što javnosti nikada nije objašnjeno jeste zbog čega radovi nisu obustavljeni ukoliko je inspekcija utvrdila da projekat nema jedan od osnovnih zakonskih uslova za realizaciju.

Mještani Podnovlja upravo u tome vide suštinu problema.

„Nama svi govore da nisu nadležni. Sud donese presudu, RUGIP vrati predmet na početak, inspekcija kaže da nema ekološke dozvole, policija dođe i napravi zapisnik, a radovi se nastavljaju kao da se ništa nije desilo. Na kraju ispada da niko nije nadležan, osim investitora koji radi šta hoće“, kaže jedan od stanovnika Podnovlja.

Podsjećamo, cijeli slučaj otvorio je pitanje načina na koji je Grad Doboj raspolagao zemljištem koje je godinama bilo evidentirano kao posjed Zemljoradničke zadruge Podnovlje. Nakon prenosa zemljišta na Grad Doboj uslijedila je prodaja kompaniji ETMAX, a zatim i početak realizacije projekta solarnih elektrana.

Dodatne kontroverze izazvao je sam koncept projekta. Umjesto jedne velike solarne elektrane planirana je izgradnja 104 pojedinačna postrojenja snage do 150 kilovata, što je, prema tvrdnjama mještana i dijela stručne javnosti, omogućilo investitoru da izbjegne određene koncesione obaveze predviđene za veće energetske projekte.

Manastir Svete Trojice na Crkvenom brdu preživio je mnoge ratove, promjene država i vlasti, ali teško da je ikada gledao ovakav prizor. Ispod njega danas se, umjesto usjeva, šire redovi solarnih panela, dok se istovremeno po kancelarijama i institucijama vodi bitka oko toga ko je nadležan i ko treba da postupi po sudskim odlukama.

Mještani Podnovlja kažu da vjeru u Boga nisu izgubili i da im i ona, na neki način, pruža utjehu u njihovoj borbi za budućnost svojih domova.

Vjeru u institucije, međutim, svakim novim dopisom, ćutanjem i prebacivanjem odgovornosti sve teže pronalaze. A kada nestane vjera da će zakon važiti jednako za sve, tada mnogo više od jednog komada zemlje postaje sporno.

Ne samo u Podnovlju, ne samo u Doboju.

Dejan Rakita / GERILA

P.S. Institucije Republike Srpske, Grad Doboj, kao i kompanija ETMAX, ni nakon višemjesečnih upita nisu odgovorili na pitanja portala Gerila o ovom slučaju. U međuvremenu, radovi u Podnovlju se nastavljaju.

The post Podnovlje nakon presude: Niko nije nadležan da zaustavi radove, a solarne elektrane niču iz dana u dan first appeared on Gerila.info.

Upravo zbog toga neformalna grupa građana „Za Plan“ pokrenula je projekat čiji je cilj da građani i stručna javnost budu uključeni mnogo ranije u procese planiranja i uređenja javnih prostora u Banjaluci. Kao jedno od mogućih rješenja predložiće Gradu uvođenje obaveznih javnih konkursa za idejna rješenja svih većih zahvata na zelenim i javnim površinama, uz prethodne konsultacije sa građanima.

„Sada smo svjedoci da građani saznaju za neki projekat tek kada bageri budu na gradilištu ili čak kada čitav projekat bude priveden kraju. Tada više nema prostora za razgovor da li postoje bolja rješenja, niti mogućnosti da se sagledaju različiti prijedlozi i stručna mišljenja“, rekla je Tijana Grujić predstavljajući projekat.

Prema njenim riječima, građani najbolje poznaju potrebe naselja u kojima žive, dok stručnjaci raspolažu znanjem neophodnim za kvalitetna urbanistička rješenja, zbog čega bi odluke morale biti rezultat dijaloga, a ne gotovih projekata predstavljenih javnosti tek pred početak radova.

Predstavnici inicijative posebno upozoravaju da Banjaluka godinama čeka novi Urbanistički plan, ključni dokument koji bi trebalo da definiše dugoročni razvoj grada.

„Posljednja informacija jeste da je Urbanistički plan Banjaluke u proceduri, ali mi ne znamo kada će da dođe na red. Tačno je da idu ubrzane procedure regulacionih planova i upravo kroz te intervencije tretira se i javni prostor. Sigurno je da se svjesno razvlači donošenje Urbanističkog plana“, smatra Grujićeva.

Dodaje da upravo zbog toga građanske inicijative ne mogu čekati završetak administrativnih procedura dok se istovremeno mijenjaju parkovi, trgovi, zelene površine i drugi javni prostori.

Sanda Vukojević podsjetila je da pitanje javnog prostora nije samo pitanje izgleda grada, već i kvaliteta života građana.

„Javni prostor predstavlja pitanje kvaliteta života, javnog interesa i odnosa institucija prema građanima. Građani traže pravo da učestvuju u donošenju odluka koje direktno utiču na prostor u kojem žive“, rekla je Vukojevićeva.

Da se o zajedničkom prostoru često odlučuje bez šire javnosti smatra i Aleksandar Žolja, koji upozorava da građani uglavnom reaguju tek kada promjene dođu pred njihova vrata.

„Vidjeli smo da građani reaguju tek kada te promjene dođu do njihovog dvorišta. Međutim, time dajemo mogućnost samo maloj grupi ljudi, poput gradonačelnika i ljudi oko njega, da to uređuju“, rekao je Žolja.

On smatra da projekti koji trajno mijenjaju izgled grada ne bi smjeli biti predmet brzih odluka.

„Zašto ne bismo dali godinu dana da prvo građani kažu svoje prijedloge, pa onda struka, pa nakon toga konkurs? Tada bismo svi bili uključeni u taj proces“, poručio je Žolja.

U okviru projekta biće organizovani javni forumi, radionice i konsultacije sa građanima, organizacijama civilnog društva i stručnjacima, a planirana je i izrada prijedloga za izmjene postojećih procedura koje regulišu planiranje i uređenje javnih prostora.

Iz inicijative „Za Plan“ poručuju da se prilikom uređenja javnih površina ne odlučuje samo o tome kako će grad izgledati, već i o tome kako će njegovi stanovnici živjeti, koristiti zajedničke sadržaje i kakav će kvalitet života imati u godinama koje dolaze.

Dejan Rakita / GERILA

The post Građani za projekte u Banjaluci saznaju tek kada stignu bageri: Inicijativa „Za Plan“ traži obavezno uključivanje javnosti u uređenje grada first appeared on Gerila.info.

Cilj istraživanja je prikupljanje naučnih podataka koji bi mogli poslužiti kao dodatni argument za zaštitu cijelog riječnog sistema Une. Riječ je o inicijativi koju predvodi međunarodna organizacija Riverwatch, sa vizijom da Una, zajedno sa svojim najvažnijim pritokama, bude zaštićena od izvora do ušća.

Takav model već je primijenjen na rijeci Vjosi u Albaniji, prvom evropskom nacionalnom parku koji štiti kompletan tok jedne divlje rijeke. Organizatori vjeruju da bi rezultati istraživanja mogli predstavljati važan korak ka proglašenju Nacionalnog parka „Divlje rijeke Una“ i dugoročnijoj zaštiti ovog jedinstvenog prirodnog bogatstva.

Una, koja izvire kod Donje Suvaje u Hrvatskoj, kroz Bosnu i Hercegovinu protiče više od 200 kilometara prije nego što se ponovo vrati u Hrvatsku i ulije u Savu. Njene sedrene barijere, vodopadi, brojne pritoke i bogat biljni i životinjski svijet već decenijama privlače pažnju biologa, ekologa i istraživača iz cijelog svijeta.

„Rijeka Una sa svim svojim pritokama je i dalje očuvana rijeka. I dalje je tu većinski slobodna konekcija, bez bilo kakvih vještačkih pregrada i to je toliko rijetko u Evropi, da nema brana na rijeci. I mi ovdje, i sa ovom Sedmicom nauke, sačuvamo taj status ove rijeke. Ljudi takođe vole Unu, ali njoj prijete mnoge prijetnje i rizici, poput masovnog turizma i betonizacije obala, zagađenje, i uobičajene stvari koje se dešavaju sa svim rijekama odnosno sa prirodom uopšte. Mi ćemo izgubiti Unu, takvu kakvu je znamo, ukoliko ne reagujemo. Zato mi ovdje želimo da napravimo istraživanja koja će otvoriti oči da zaštitimo Unu, ali i njene pritoke – Klokot, Krušnica, Japra i ostale rijeke“, rekao je Ulrich Eichelmann iz međunarodne organizacije Riverwatch za Gerilu.

Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu za Gerilu kaže da je Una ugrožena prvenstveno što se neplanski upravlja sa ovom rijekom.

“Imamo nekoliko dionica koje su zaštićene ali dobar dio Une nije zaštićen. Međutim, čak i taj zaštićeni dio trpi od posljedica ilegalne gradnje, od posljedica neplanske gradnje, problem je tu i sa otpadnim vodama, a važno je i napomenuti problem sa planiranim odlaganjem nuklearnog otpada na Trgovskoj gori u granici sa BiH i u neposrednoj blizini same rijeke Une. Niz problema se veže za Unu, ali prvenstveno je tu problem nepostojanje vizije upravljanja i zaštite rijeke Une”, ističe Topić.

On ipak dodaje da postoji jedinstvo zaštite rijeke Une, ali ne postiji jedinstvo da se problemi sistematski riješe.

“Una je jedna od naših najznačajnijih rijeka i to i jeste razlog zašto se baš na njoj javlja veliki broj što privatnih, što ugostiteljskih objekata, ali ono što je problematično jeste nepostojanje definisane sankcije tj. reperkusije za ilegalno sagrađene objekte na Unu”, ističe Topić.

Već prvog dana istraživanja naučni timovi zabilježili su nekoliko značajnih nalaza. Nekoliko kilometara nizvodno od istraživačkog kampa pronađeni su tragovi aktivnosti dabrova, uključujući tragove ishrane i kretanja, dok su istraživanja kopnenih ekosistema potvrdila prisustvo aktivnih populacija trčaka, grupe tvrdokrilaca čije prisustvo ukazuje na očuvanost prirodnih staništa.

Posebnu pažnju istraživači posvećuju mladici, jednoj od najznačajnijih ribljih vrsta u slivu Une. Ihtiološki timovi tragaju za mladim jedinkama kako bi identifikovali ključna mrijestilišta i prikupili podatke koji bi mogli pomoći u zaštiti ove vrste i njenog staništa.

Paralelno s tim, timovi za riječnu ekologiju mapiraju riječna ostrva i ade, analiziraju vegetaciju i procjenjuju kako promjene vodostaja utiču na njihovo funkcionisanje. Istraživanja će obuhvatiti približno 200 kilometara riječnog toka, od Martin Broda do ušća Une u Savu.

Za profesora Gabriela Singera sa Univerziteta u Innsbrucku, koji predvodi naučni dio ekspedicije, Una predstavlja jedan od najvrjednijih riječnih sistema na evropskom kontinentu.

„Una je izuzetan riječni sistem na evropskom nivou. Ako dođete ovdje kao naučnik, možete raditi decenijama zbog raznolikosti biodiverziteta ovog područja. U razgovoru sa svojim studentima rekao sam im da bih, kada bih bio riba, volio da živim u Uni. Potencijal koji Una ima je izuzetan ne samo za istraživače i naučnike, već i za snimatelje i novinare, jer se ovdje zaista može vidjeti kako izgleda zdrava rijeka“, rekao je Singer.

Naučnici će tokom sedmice istraživati i grupe organizama koje predstavljaju važne pokazatelje kvaliteta vode, poput jednodnevki, tulara i kamenjarki, dok će posebni timovi analizirati stanje pećinskih i kopnenih ekosistema.

Slična istraživanja već su sprovedena na Neretvi, gdje su naučnici pronašli vrste koje do tada nisu bile poznate nauci.

„Na Neretvi smo našli nove vrste za znanost koje nikad prije nisu bile nađene i sada su u opisu. To su vrste koje su nađene samo tamo i nigdje drugdje na svijetu“, rekla je Maja Zagmeister, profesorica na Biotehničkom fakultetu Univerziteta u Ljubljani.

Iako se Una smatra jednom od najočuvanijih rijeka u Evropi, stručnjaci upozoravaju da nije pošteđena pritisaka.

„Neobično je vidjeti ovakve rijeke da postoje u Evropi, ovako zdrave i očuvane. Sama rijeka, iako je ovakva kakva jeste, pod velikom je prijetnjom i udarom, prije svega zbog nelegalne gradnje na obali, ribljih farmi, a tu je prijetnja i od nuklearnog otpada, to je priča oko Trgovske gore“, upozorio je Eichelmann.

Za Azru Berbić iz Fondacije ACT, Sedmica nauke predstavlja početak novog poglavlja u borbi za očuvanje Une.

„Kako bismo Unu sačuvali za nas i buduće generacije, moramo zajedno raditi na koracima koji će eliminisati prijetnje s kojima se suočava i osigurati da Una i njene pritoke slobodno i zdravo teku. Kada kažem svi, mislim na naučnike, medije i aktiviste koji su ovdje, ali isto tako i lokalno stanovništvo, vlasti na svim nivoima, neovisno o političkim podjelama te administrativnim i državnim granicama, jer Una je tu da nas spaja“, poručila je Berbić.

Organizatori očekuju da će rezultati istraživanja poslužiti kao dodatna stručna osnova za inicijativu proglašenja Nacionalnog parka „Divlje rijeke Una“. Ukoliko bude realizovana, riječ je o projektu koji bi mogao predstavljati jedan od najvećih poduhvata zaštite prirode u Bosni i Hercegovini i regionu.

GERILA

The post Više od 75 naučnika u Bosanskoj Krupi: Može li Una, jedna od posljednjih divljih rijeka Evrope, dobiti najveću zaštitu? first appeared on Gerila.info.

Film autora Dejana Rakite i Vladimira Kovačevića, nastao u produkciji portala Gerila.info, prati višegodišnje borbe građana, aktivista, stručnjaka i lokalnih zajednica za očuvanje rijeka koje predstavljaju jedan od najvrijednijih prirodnih resursa Bosne i Hercegovine.

Kroz sedam različitih priča – sa Plive, Duboke, Neretve, Kasindolske rijeke, Neretvice, Ugra i Kruščice – dokumentarac prikazuje kako se širom zemlje ponavljaju gotovo identični obrasci: dodjela koncesija, osporavane dozvole, dugotrajni sudski procesi, pritisci na lokalne zajednice i uporna borba građana da sačuvaju rijeke od pretvaranja u cjevovode.

Posebnu vrijednost filmu daju autentična svjedočenja ljudi koji su godinama bili na prvoj liniji odbrane rijeka. U filmu govore aktivisti, mještani, ribočuvari, naučnici, novinari i predstavnici organizacija za zaštitu životne sredine, koji iz vlastitog iskustva svjedoče o posljedicama izgradnje mini hidroelektrana i borbi za očuvanje prirode.

Za razliku od klasičnih dokumentaraca, film je sniman bez naratora. Priču nose glasovi ljudi sa terena – onih koji su protestovali, blokirali bagere, organizovali pravne bitke i mjesecima ili godinama dežurali uz rijeke koje su željeli zaštititi.

Film donosi i širu sliku problema upravljanja prirodnim resursima u Bosni i Hercegovini. Kroz konkretne primjere otvara pitanje odnosa institucija prema javnom interesu, zaštiti životne sredine i ulozi građana u donošenju odluka koje direktno utiču na njihove zajednice.

„Rijeke na ivici“ ne govori samo o ekologiji. Ovo je priča o vodi, ljudima i pravu zajednica da odlučuju o prostoru u kojem žive. Istovremeno, film postavlja pitanje koliko je jedno društvo spremno da žrtvuje zarad energetskih projekata i ekonomskih interesa.

Dok su neke rijeke već nepovratno promijenjene, druge se još uvijek mogu odbraniti. Upravo zato autori kroz ovaj film žele otvoriti javnu raspravu o budućnosti rijeka u Bosni i Hercegovini i značaju njihovog očuvanja za buduće generacije.

Film je realizovan u okviru programa „Innovation. Media. Minds: EU Support to Public Service Journalism in the Western Balkans“, koji finansira Evropska unija, a sprovodi Goethe-Institut u ime Evropske komisije u saradnji sa implementacionim partnerom DW Akademie.

Sadržaj filma isključiva je odgovornost redakcije Gerila.info i ne odražava nužno stavove Evropske unije.

The post Pogledajte dokumentarni film „Rijeke na ivici“: Priča o borbi za vodu i posljednje slobodne rijeke BiH first appeared on Gerila.info.

Na premijeri dokumentarnog filma „Odbranimo prirodu Balkana“, održanoj u organizaciji udruženja Eko put iz Bijeljine i Fondacije Atelje za društvene promjene – ACT, okupili su se aktivisti i građani koji godinama upozoravaju da se odluke o korištenju prirodnih resursa prečesto donose bez učešća lokalnih zajednica.

Film autora Dragana Stanimirovića i Svjetlane Panić donosi priče ljudi koji su odlučili da se suprotstave projektima za koje vjeruju da ugrožavaju rijeke, šume, biodiverzitet i kvalitet života. U fokusu su zajednice koje se bore protiv izgradnje malih hidroelektrana, nekontrolisane eksploatacije šljunka, devastacije šuma i širenja rudarskih projekata širom regiona.

U jednosatnom dokumentarcu prikazano je djelovanje organizacija i inicijativa okupljenih u regionalni savez „Odbranimo prirodu Balkana“, mrežu koja danas povezuje tridesetak organizacija iz zemalja bivše Jugoslavije.

U vremenu kada se građani u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i drugim državama regiona suočavaju sa sličnim problemima, od planiranih rudnika litijuma i drugih metala do hidroenergetskih zahvata i sječe šuma, regionalno povezivanje postaje jedno od najvažnijih oruđa otpora.

Na to je ukazala i Snežana Jagodić Vujić iz udruženja Eko put, podsjećajući da je film nastajao kroz zajednički rad ljudi iz različitih krajeva Balkana.

„Ovaj dokumentarni film nije nastao za jedan dan ni na jednom mestu. Snimanje je krenulo od Bijeljine, prošle godine, krajem oktobra meseca kada je ovdje održan sastanak većeg broja predstavnika raznih udruženja, od Makedonije do Slovenije. Kako naša borba za zdravu prirodu i životnu sredinu obuhvata više oblasti – zagađenje vazduha, vode, zemljišta, rudarenje i druge štetne projekte – Savez je postao ‘Odbranimo prirodu Balkana’ i povezuje različite ljude iz različitih krajeva u istoj borbi za istu stvar, a to je upravo ono što svi želimo – zdrava priroda i zdravi ljudi“, rekla je Jagodić Vujić.

Njene riječi oslikavaju širu promjenu koja se posljednjih godina dešava širom regiona. Lokalne inicijative koje su nekada vodile izolovane bitke danas sve češće razmjenjuju iskustva, pružaju podršku jedne drugima i zajednički nastupaju prema institucijama i investitorima.

Organizatori smatraju da je upravo takva saradnja ključna za uspjeh budućih ekoloških borbi.

„Ovaj savez je možda i najuspješniji mirovni pokret u regiji jer ponovo spaja ljude u borbi za ono što je najvažnije – prirodu, zajednička dobra i održiv način života. Solidarni i ujedinjeni šaljemo poruku da ne pristajemo na lažne zelene projekte iza kojih se kriju želja za profitom i ekološka devastacija“, poručila je Aida Kapetanović iz Fondacije ACT.

Premijera u Bijeljini samo je početak regionalne turneje filma. Već naredne sedmice dokumentarac će biti prikazan u Srbiji, u Kulturnom centru Novi Pazar, u okviru Mikser festivala, nakon čega su planirane projekcije i u drugim državama regiona.

Autori i organizatori pozivaju građane, organizacije civilnog društva, akademsku zajednicu i kulturne radnike da se pridruže mreži „Odbranimo prirodu Balkana“, uvjereni da će budućnost rijeka, šuma i prirodnih bogatstava zavisiti upravo od spremnosti ljudi da ih brane.

Jer, kako pokazuje i sam film, najveće ekološke pobjede na Balkanu nisu izvojevale institucije, već zajednice koje su odbile da odustanu.

GERILA

The post Premijera filma „Odbranimo prirodu Balkana“: Ljudi protiv profita u borbi za rijeke, šume i život first appeared on Gerila.info.

Gerila je pozvala jedan od kontakt brojeva navedenih u oglasima za angažman radnika na projektu solarnih elektrana u Podnovlju. U telefonskom razgovoru potvrđeno nam je da se radovi odvijaju punim intenzitetom i da firma aktivno traži nove montere solarnih panela.

„Dnevnica je 120 maraka. Uveliko se već radi, a tek će se raditi udarnički od utorka i ima posla narednih četiri-pet mjeseci sigurno. Ekipa iz Banjaluke je već formirana, oni već dolaze, a mi iz Modriče tek treba da napravimo ekipu, trebaju nam još tri čovjeka da zaokružimo ekipu“, rekao je sagovornik Gerile.

Dodaje da je organizovan i prevoz za radnike, te da je riječ o „sigurnoj firmi“.

„U pitanju je Etmax iz Ramića, postoji već 14 godina, sigurna je firma“, kaže naš sagovornik.

Na pitanje da li radnici dobijaju ugovore o radu, sagovornik nerado odgovara:

„Plata se isplaćuje na ruke, nema ugovora.“

Sve to dešava se u trenutku kada se oko projekta u Podnovlju vodi nekoliko paralelnih sporova i postupaka. Vrhovni sud Republike Srpske ukinuo je raniju odluku Okružnog suda u Doboju i praktično otvorio put za novo odlučivanje o zemljištu poznatom kao Crkveno brdo — oko 28,5 hektara plodne zemlje koje je Grad Doboj prebacio na sebe, a potom prodao kompaniji “Etmax”.

Istovremeno, ekološka inspekcija Grada Doboja ranije je utvrdila da investitor nema ekološku dozvolu za projekat, iako je riječ o osnovnom zakonskom uslovu za realizaciju ovakvih zahvata. Uprkos tome, radovi nisu obustavljeni.

Stanovnici Podnovlja već mjesecima upozoravaju da se solarni paneli postavljaju u neposrednoj blizini kuća i izvorišta vode iz kojeg se snabdijeva lokalno stanovništvo, dok dio njih tvrdi da su zbog protesta i obraćanja institucijama bili izloženi pritiscima i pozivima na informativne razgovore u policiji.

Iz kompanije “Etmax” ni ovaj put nisu odgovorili na pitanja Gerile, iako smo ih ponovo kontaktirali povodom novih okolnosti, uključujući nastavak radova uprkos presudi Vrhovnog suda Republike Srpske, kao i informacije o angažovanju radnika.

Mještani Podnovlja tvrde da od nadležnih institucija ne mogu dobiti odgovor šta se dešava sa provođenjem presude Vrhovnog suda Republike Srpske i zbog čega se radovi nesmetano nastavljaju.

Prije nekoliko dana je na lokaciju u Podnovlju izašla i policija, nakon prijave stanovnika Podnovlja. Međutim, prema riječima mještana, policijski službenici su sačinili zapisnik i poručili da za dalje postupanje prvo moraju reagovati nadležne inspekcije.

Damjan Ožegović iz Transparency International u Bosni i Hercegovini kaže za Gerilu da cijeli slučaj pokazuje ozbiljan odnos institucija prema građanima i javnom interesu.

„Ovaj slučaj pokazuje na očigledan nemar nadležnih organa prema mještanima koji strahuju za svoju neposrednu okolinu. Nemar se prvo vidi pri samom odabiru lokacije za ovakve projekte bez konsultacija lokalne zajednice, ali se ponajbolje vidi u daljem istrajavanju uprkos protestnom negodovanju mještana. Obnovljivi izvori energije jesu primamljivi za investiranje, ali se to ne smije raditi na štetu mještana niti na štetu javnog interesa“, rekao je Ožegović.

Posebnu pažnju javnosti ranije je izazvao i način na koji je projekat organizovan. Umjesto jedne velike solarne elektrane, planirana je izgradnja više od stotinu pojedinačnih elektrana snage do 150 kilovata — upravo na granici koja u Republici Srpskoj omogućava ostvarivanje prava na podsticaje za obnovljive izvore energije, ali i izbjegavanje određenih koncesionih obaveza za veće energetske projekte. 

Dok se u Podnovlju nastavljaju radovi, iz Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske juče je stiglo novo saopštenje koje pokazuje koliko je tržište solarne energije u Republici Srpskoj postalo unosan i prenatrpan prostor.

„Obavještavamo javnost da su količine za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora utvrđene Programom o korišćenju obnovljivih izvora energije za cjelokupan period 2022-2030. godina raspoređene rješenjima Regulatorne komisije“, naveli su iz RERS-a.

Dodali su i da će svi novi zahtjevi za podsticaje biti odbijani jer više nema raspoloživih količina električne energije za podsticanje.

Takav rasplet nije iznenađenje ako se uzme u obzir ogromna ekspanzija solarnih projekata u Republici Srpskoj posljednjih godina i veliki broj investitora koji su tražili pravo na podsticaje za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Prema informacijama do kojih je došla Gerila, situacija bi se uskoro mogla ponovo promijeniti upravo zbog ogromnog interesa za solarne elektrane i subvencije koje prate ovaj biznis.

Na moguće političko-ekonomske veze u sektoru solarne energije nedavno je na sjednici Narodne skupštine RS upozorio i narodni poslanik Nebojša Vukanović tokom rasprave o izmjenama Zakona o električnoj energiji Republike Srpske.

„Tokom diskusije o izmjenama Zakona o električnoj energiji u Republici Srpskoj, koji predviđa uvođenje mogućnosti skladištenja električne energije iz solarnih elektrana kroz velike baterije, govorio sam o unosnom biznisu političara vlasti, poslanika i funkcionera SNSD-a sa solarama, u koji su ušli zahvaljujući političkim vezama i trgovini interesima, bliskosti sa čelnicima Elektroprivrede Republike Srpske i Regulatorne komisije za energetiku, a neki sa ciljem pranja prljavog novca i ulaska u legalne tokove“, napisao je Vukanović na svom blogu.

I tako. Institucije ćute, sudski postupci traju, a političke optužbe postaju sve glasnije, a radovi u Podnovlju ne staju.

Na zemljištu koje je predmet višestrukih sporova svakodnevno niču novi redovi metalnih konstrukcija i solarnih panela, dok se istovremeno traže nove ekipe radnika za naredne mjesece intenzivne gradnje.

Presuda Vrhovnog suda Republike Srpske za sada, očigledno, nije promijenila ništa, osim što je još jednom pokazala koliko malo u praksi znače zakoni i sudske odluke kada radovi i interesi investitora, očito, ne smiju stati.

Dejan Rakita / GERILA

The post Radovi ne staju uprkos presudi: Etmax traži nove radnike za solarne elektrane u Podnovlju, dnevnice 120 KM i „plata na ruke“ first appeared on Gerila.info.