Podaci su predstavljeni na okruglom stolu „Jačanje okvira i praksi zaštite zviždača u Bosni i Hercegovini“, koji je TI BiH organizovao povodom Svjetskog dana zviždača, gdje je ukazano da su prijave zviždača jedan od najvažnijih načina za otkrivanje korupcije, zloupotreba položaja i drugih nepravilnosti. Ipak, nejasni, neujednačeni, a u nekim slučajevima i nepostojeći mehanizmi zaštite, strah od odmazde i gubitka posla, nepovjerenje u institucije i uvjerenje da prijave ne dovode do sankcija, i dalje odvraćaju građane od prijavljivanja korupcije.

Na nivou BiH, Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije u periodu od četiri godine primila je šest zahtjeva za status zaštićenog prijavioca, dok je status odobren samo u jednom slučaju. U Brčko distriktu evidentirano je sedam zahtjeva i svi su odobreni, dok su u Republici Srpskoj zabilježena četiri sudska postupka zaštite prijavilaca korupcije. Federacija BiH, izuzev Kantona Sarajevo, i dalje nema zakon koji bi posebno uredio zaštitu prijavilaca korupcije, iako je nacrt zakona prošao javnu raspravu i proceduru u oba doma Parlamenta FBiH, nakon čega je vraćen Federalnom ministarstvu pravde radi usvajanja primjedbi i izrade Prijedloga zakona.

Kanton Sarajevo, koji je nakon usvajanja zakona 2023. godine postao jedina jurisdikcija u Federaciji BiH sa posebnim mehanizmom zaštite, bilježi pomake u ovoj oblasti, pa je Ured za borbu protiv korupcije Kantona Sarajevo od 2023. do 2025. godine primio 27 zahtjeva, od kojih je 21 odobren.

Istovremeno, TI BiH je kroz Centar za pružanje besplatne pravne pomoći u borbi protiv korupcije u istom periodu zaprimio 133 prijave od zviždača, dok je samo u 2025. godini pristiglo 35 ovakvih prijava, što je značajan rast u odnosu na 2024. godinu, kada je evidentirana 21 prijava. Ovaj broj veći je i od ukupnog broja zahtjeva koje su u 2025. godini zaprimile nadležne institucije, što dodatno potvrđuje da građani koji prijavljuju korupciju više povjerenja imaju u organizacije civilnog društva nego u zvanične mehanizme zaštite.

Na okruglom stolu predstavljen je i regionalni izvještaj “Zaštićeni ili izloženi? Zaštita zviždača na Zapadnom Balkanu: Napredak i izazovi”, koji pokazuje da samo usvajanje zakona nije dovoljno ukoliko ne postoji njihova efikasna primjena. Nalazi iz zemalja Zapadnog Balkana ukazuju da se u pojedinim sistemima i dalje primjenjuje standard „dobre vjere“ umjesto „osnovanog uvjerenja da su informacije istinite“, dok praksa pokazuje da ni formalno priznat status prijavioca često ne sprečava odmazdu.

Dodatni problem predstavlja i slab institucionalni odgovor na korupciju pa je tako, prema nalazima TI BiH za 2025. godinu, samo 1,4% svih optužnica podignutih u toj godini odnosilo se na korupciju. Od ukupno 144 optužnice za korupcijska krivična djela, samo pet se odnosilo na visoku korupciju, odnosno zloupotrebe položaja najviših zvaničnika kojima se stiče višemilionska korist na štetu države.

Od 28 sudskih odluka donesenih u predmetima visoke korupcije, 17 je bilo osuđujućih, dok gotovo 40% čine oslobađajuće ili odbijajuće presude. Ovakvi pokazatelji dodatno utiču na povjerenje građana i šalju poruku potencijalnim zviždačima da prijavljivanje korupcije često nosi veći rizik za prijavioca nego za one koji su korupciju počinili.

TI BiH upozorava da zviždači u Bosni i Hercegovini i dalje ostaju izloženi pritiscima, odmazdi i profesionalnim posljedicama, dok institucije ne pružaju dovoljno brzu i efikasnu zaštitu zbog čega se mnogi ne odlučuju prijaviti korupciju ili se, umjesto institucijama, obraćaju nevladinom sektoru.

Povodom Svjetskog dana zviždača, TI BiH apeluje na nadležne u Federaciji BiH da što prije usvoje Zakon o zaštiti prijavilaca nepravilnosti u FBiH te poziva institucije na svim nivoima vlasti da unaprijede primjenu postojećih zakona i obezbijede stvarnu zaštitu osobama koje prijavljuju korupciju, jer bez zaštite zviždača nema ni efikasne borbe protiv korupcije.

(ti-bih.org)

The post Zviždači u BiH bez stvarne zaštite: Institucije primile tri puta manje prijava nego TIBiH first appeared on Gerila.info.

Jedan od najizraženijih ali i najdrastičnijih primjera izostanka volje i hrabrosti institucija da se uhvate ukoštac s borbom protiv korupcije, odnosno da zaštite prijavitelje korupcije, jeste slučaj bivšeg zaposlenika Uprave za indirektno oporezivanje BiH Emira Mešića, koji je, nakon što je prijavio korupciju, umjesto da bude zaštićen, doživio progon koji je rezultirao otkazom.

Podsjećamo, Mešić je javno za medije govorio o prijavi nepravilnosti prilikom naplate parkinga na carinskim terminalima privatnim kompanijama. Nedugo nakon objave u medijima o tome kako je više od polovine od 330 miliona maraka prikupljenih po osnovu parkiranja na carinskim terminalima u BiH u proteklih deset godina završilo na računima privatnih firmi, UIO je protiv Mešića pokrenula disciplinski postupak, iako je on ranije od Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) dobio status “zviždača”, odnosno “zaštićenog prijavitelja korupcije”.

Nakon toga su protiv Mešića podignute tri odvojene disciplinske tužbe, od kojih je jedna rezultirala otkazom o radu u martu 2022. godine.

“Možda bih postupio malo drugačije u smislu anonimnosti, ali bih u konačnici sve ponovio. Ja bih ponovo sve isto uradio, nije mi žao. Naprotiv, ponosan sam”, ističe Mešić za Gerilu i naglašava da je neophodno da se prijavitelji korupcije ohrabre da razotkriju korupciju.

“Svaka ta insajderska vijest bi trebala kod ljudi, kod građana, da probudi svijest o tome kakva je politika, ko im upravlja, kako im upravlja pa da oni na izborima ili na neki drugi demokratski način odrede te politike i neku buduću vlast”, navodi Mešić i naglašava da bi bez istraživačkih i slobodnih medija, a posebno bez organizacije Transparency International, koja mu je u potpunosti pružila pravnu pomoć, borba bila još teža.

“Svim zviždačima je potrebna pravna pomoć, jer očekujete da vas institucije s druge strane posmatraju kao potencijalnu opasnost za njihov rad, jer vi otkrivate njihov nerad koji je u suštini prožet kriminalom i korupcijom”, ističe Mešić.

Upravo ta percepcija da su zviždači opasnost jer otkrivaju nerad institucija predstavlja jedan od najvećih problema u društvu.

“Mi generalno imamo jedan obrnuti način gledanja na pojave u društvu u smislu da se na zviždače u društvu ne gleda blagonaklono. Oni su na neki način stigmatizovani kao neko ko se bavi aktivnostima potkazivanja, odnosno bavi se ukazivanjem na te strane a to nije dobro, nije poželjno iz perspektive ovog društva”, ističe Naučna saradnica Fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung Tanja Topić.

Topićeva naglašava da ni institucije, odnosno vlast, na zviždače ne gledaju blagonaklono jer su oni ti koji su ukazali na nepravilnosti koje se dešavaju u tim institucijama, gdje su često glavni akteri ili vinovnici ljudi koji su bliski strukturama vlasti ili čine samu vlast.

“Kod nas je zapravo problem u mentalnom sklopu politike. To je matrica koja je dominantna, koja ne vidi nikakav problem u sukobu interesa. Nema veze što je to u protivrječnosti, što predstavlja jednu vrstu izvora i žarišta korupcije, to za aktuelnu vlast jednostavno ne predstavlja ništa”, ističe Tanja Topić.

Ivana Korajlić, izvršna direktorka Transparency International BiH, smatra da smo, kada govorimo o postupanju društva, došli u situaciju da se podrazumijeva ćutanje i neka vrsta podaničkog mentaliteta.

“Svako ko iskoči i javno govori ili ukazuje ili pokušava da se bori protiv situacije u kojoj se nalazimo smatra se nekom vrstom Don Kihota. Uvijek je to neko razmišljanje da je bolje ne talasati nego uraditi nešto da se zaista doprinese borbi protiv korupcije. A u isto vrijeme svi će se žaliti na nivo korupcije, na lošu situaciju u društvu iako je u isto vrijeme jako mali broj onih koji su zaista spremni nešto i da urade po tom pitanju”, ističe Korajlićeva i dodaje da je kriv način na koji funkcionišu institucije koje su građane dovele do toga da se razočaraju u sistem i da nemaju nikakvo povjerenje u institucije.

Nedostatak političke volje

U Izvještaju o Bosni i Hercegovini za 2022. godinu Evropska komisija navodi da bi BiH, između ostalog, trebala kompletirati pravni okvir i pojačati implementaciju zaštite uzbunjivača.

U Izvještaju se naglašava da nedostatak harmonizacije zakonodavstva u cijeloj zemlji i dalje koči borbu protiv korupcije.

“Državni zakon o sprečavanju sukoba interesa, u skladu s međunarodnim standardima i najboljom evropskom praksom, odbijen je u Parlamentu u maju 2022. godine, što ukazuje na nedostatak istinske političke posvećenosti vladavini prava i putu zemlje u EU. Nacrt zakona o sukobu interesa, usklađen sa međunarodnim standardima i preporukama Grupe država protiv korupcije (GRECO), treba da bude dostavljen u skupštinsku proceduru i usvojen bez daljeg odlaganja”, navodi se u Izvještaju.

Da je izostanak političke volje ozbiljan problem, smatra i viši istraživač/saradnik za pravne poslove u Transparency International BiH Damjan Ožegović. On ističe da se direktive koje postoje kod nas ne primjenjuju na pravi način, odnosno da se naše zakonodavstvo ne usklađuje sa EU.

“Praksa u EU je takva da je mogućnost zaštite obezbijeđena mnogo širem krugu lica, rokovi su mnogo drugačiji, odnosno direktive koje važe u EU bi trebalo da važe i kod nas, budući da mi stremimo EU, i upravo je zaštita zviždača jedna od veoma bitnih oblasti vladavine prava koje moramo da uskladimo sa pravnim tekovinama EU”, navodi Ožegović.

Ipak, čak i kada postoje direktive i kada ih država primjenjuje, opet postoje propusti i slučajevi kada zviždači trpe posljedice zbog toga što su prijavili korupciju. Takav slučaj je npr. u Hrvatskoj, članici Evropske unije.

Novinar portala 24sata Denis Mahmutović ističe da političke elite u slučajevima prijavitelja korupcije pokušavaju na najpodlije, najperfidnije i najniže moguće načine da difimiraju zviždače.

“Objavio sam priče o zviždačicama koje su otkrile ogromne malverzacije u institucijama u kojima su radile. Jedna je odmah dobila otkaz, kasnije je na sudu dobila rješenje da je otkaz bio nezakonit. Druga je dobila otkaz, protjerana je s posla, protjerana je iz društva, u medijima koji su bili bliski vladajućoj kasti bila je optuživana da je plaćenička struja, da to radi za svoj interes. Žena i dalje nema posao, nateže se po sudovima, a osobe koje je ona razotkrila nakon što su izašli iz pritvora vratili su se na svoje funkcije”, ističe Mahmutović.

Naglašava da su u teoriji zviždači pozitivna stvar, zato što predstavljaju “stub koji se usudi izaći i rizikovati svoju egzistenciju”. Međutim, u praksi, kako ističe, događa se da se ni institucije ni društvo još uvijek ne odnose na najbolji način prema osobama koje prijavljuju korupciju.

A da li je sve vrijedno truda, problema i stresa kroz koji prolaze zviždači kako bi ukazali na nepravilnosti? Za Emira Mešića jeste jer je, kako ističe, ipak došlo do izvjesnih promjena nakon njegove prijave.

“Moj čin je prije svega promijenio ono što sam ja prijavio, odnosno ono na šta sam ciljao da se promijeni, to se dijelom desilo, naravno ne u nekom ogromnom obimu, ali dijelom jeste. Recimo Upravni odbor UIO je izmijenio odluku kojom se umanjuju prihodi jednom dijelu privatnih držalaca terminala, što znači da su ti prihodi povećani u budžetu BiH, što bi za građane trebalo da ima pozitivan efekat. To je ono što je meni najdraže, što sam dijelom uspio to da postignem, ono što sam ciljao”, ističe Mešić, ali i dodaje da ga žalosti spoznaja da institucije ne pokazuju ni na koji način spremnost da se uhvate ukoštac u borbi protiv korupcije.

“Oni imaju ovlaštenja da to rade, oni imaju obavezu da to rade, ali nemaju smjelosti i hrabrosti, upravo zbog političkih opstrukcija, odnosno zbog političkih postavljenja. Pošto je kod nas država duboko korumpirana, upravo zbog toga što vladajuće politike upravljaju institucijama, to se zato i dešava”, naglašava Mešić.

Dok političe elite ne odluče da, ako ništa drugo, puste institucije da rade svoj posao bez opstrukcije, dotle će usamljeni borci za pravdu, poput Emira Mešića, možda biti posljednja brana protiv “koruptivne bujice” koja prijeti da poplavi cijelo društvo.

Gerila.info

The post Zviždači kao potencijalna “opasnost” za institucije: Političkim opstrukcijama do zaštite korupcije first appeared on Gerila.info.

Globalni pokret Transparency International (TI) na ovaj dan podsjeća sve vlade širom svijeta da je neophodno osigurati posebnu pravnu zaštitu zviždača koja će zaštiti ova lica i njihove porodice od odmazde koju trpe jer su odlučili prijaviti korupciju. TI BiH podsjeća da u Federaciji Bosne i Hercegovine još nije usvojen Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju, i poziva zastupnike u Parlamentu FBiH i političke lidere da što prije usvoje ovaj zakon. Trenutno, lica zaposlena u privatnom ili javnom sektoru u FBiH koja prijave korupciju ne uživaju adekvatnu pravnu zaštitu u slučaju da se prema njima preduzimaju štetne radnje samo zbog toga što su ukazali na nepravilnosti u radu.

Prema globalnim podacima TI, samo u prvih šest mjeseci ove godine skoro 2000 hiljade osoba je u 60 zemalja zahtijevalo pravnu podršku od TI Centara za pružanje pravne pomoći u borbi protiv korupcije zbog prijava korupcije u vezi sa COVID-19. Očekivano, pandemija je povećala broj prijava na sektor zdravstva, a ljudi su se obično žalili na otežan pristup zdravstvenim uslugama i medicinskoj opremi koji je dijelom bio narušen i stvaranjem koruptivnih mreža koje su zdravstvenu krizu koristile za nezakaonito uvećanje profita.

TI BiH napominje da tek svaki deseti zviždač u Bosni i Hercegovini može koristiti mehanizme pravne zaštite jer važeći zakoni ih ne prepoznaju pošto ne pružaju dovoljno široku i jaku zaštitu. Neophodno je unaprediti i zakonske propise na nivou Republike Srpske i Bosne i Hercegovine na način da se proširi defincija korupcije, da se štite sva lica koja prijavljuju nepravilnosti u vezi sa korupcijom ili prijetnje po javno zdravlje ili zaštitu životne sredine, kao i da se postupak otklanjanja štetnih radnji učini efikasnijim. Zviždačima se mora osigurati pravovremena zaštita, i to odmah po podnošenju prijave korupcije.

The post Danas je Međunarodni dan lica koja prijavljuju korupciju: Znate li ko su “zviždači”? first appeared on Gerila.info.

Mešić je ranije prijavio nepravilnosti u radu UIO-a Državnom tužilaštvu i od Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) je zvanično dobio status “zviždača”.

Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) ranije je pisala o Mešićevim upozorenjima na nepravilnosti kod dodjele naplate parkinga na carinskim terminalima privatnim kompanijama.

BIRN BiH je u junu objavio kako je više od polovine od 330 miliona maraka prikupljenih po osnovu parkiranja na carinskim terminalima u BiH, u proteklih deset godina, završilo na računima privatnih firmi, a da “zviždač” koji je upozorio na ove nepravilnosti nije od Državnog tužilaštva, gdje je nepravilnosti prijavio, saslušan duže od godinu dana. Mešić je ranije naveo da je u UIO-u dobio premještaj na slabije plaćeno radno mjesto.

Današnja rasprava u disciplinskom postupku, koja nije bila otvorena za javnost, prekinuta je zbog potrebe naknadnog dostavljanja dokaznog materijala, potvrđeno je za BIRN BiH.

Mešić za BIRN BiH kaže da su u posljednja dva mjeseca protiv njega pokrenuta dva disciplinska postupka. Ističe da “umjesto da se istražuju slučajevi koje je prijavio i koji nanose štetu Upravi za indirektno oporezivanje, državi i građanima ove zemlje”, sumnjiči se on za nanošenje navodne štete upravi.

On odbacuje optužbe iz disciplinskog postupka i vjeruje da će uz pomoć dokumentacije dokazati svoju nevinost.

Mešić je rekao da se u prvom disciplinskom postupku preispituje njegova uloga u nabavci i izboru ponuđača higijenskih sredstava za granični prelaz Rača. U drugom postupku koji slijedi, kako je kazao, preispitivat će se njegovi nastupi u medijima i optužbe na račun rukovodstva UIO-a.

On sve dovodi u vezu sa činjenicom da je on prijavitelj korupcije.

“Odjednom su dva disciplinska postupka pokrenuta. Riječ je o radnjama iz 2018. godine. Zamjeraju mi, to je u drugom postupku koji slijedi nakon prvog, da sam navodno davao neistinite informacije o radu uprave i menadžmenta i neprimjerene komentare”, kaže Mešić za BIRN BiH.

Iz UIO-a za BIRN BiH nisu željeli navesti detalje o postupcima jer su oni u toku.

U odgovoru Uprave piše da je postupak protiv Mešića pokrenut zbog teže povrede službene dužnosti te “narušavanje ugleda Uprave”. Odbacuju da je pokretanje disciplinskog postupka, nakon što je Mešić upozorio na nepravilnosti u UIO-u, povezano sa njegovom prijavom Tužilaštvu, dobijanjem statusa “zviždača” i istupima u medijima.

“Disciplinski postupak nema apsolutno nikakve veze sa prijavom navodne korupcije od strane Mešić Emira i njegovim statusom zaštićenog prijavitelja, dodijeljenim od strane Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije”, naveli su u odgovoru iz UIO-a i dodali kako je u ovom slučaju Uprava postupala u skladu sa Zakonom o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH i obavijestila ovu Agenciju koja je, prema navodima iz UIO-a, “potvrdila da dodijeljeni status zaštićenog prijavitelja ne abolira zaposlenog od odgovornosti za kršenje propisa i eventualno učinjenu povredu službene dužnosti”.

“Naglašavamo da je predmetni disciplinski postupak u toku, te da bi svaka detaljnija izjašnjenja predstavljala prejudiciranje ishoda tog postupka”, tvrde u odgovoru za BIRN BiH iz UIO-a.

Pravni zastupnik Emira Mešića, Mirza Hrustić, kaže da je još rano govoriti o ishodu disciplinskog postupka.

“Mi svakako smatramo da njegove odgovornosti nema, pa ćemo vidjeti”, kratko navodi Mešićev pravni zastupnik.

Nije poznat datum kada bi rasprava u disciplinskom postupku protiv Emira Mešića trebalo da bude nastavljena.

Vladimir Kovačević / BIRN

The post UIO pokrenula disciplinski postupak protiv zviždača koji je prijavio nepravilnosti first appeared on Gerila.info.

U Bosni i Hercegovini još nije osigurana potpuna zaštita zviždača, a od 2014. godine Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije BiH (APIK) dodijelila je status zaštićenog prijavitelja za samo osam lica, od ukupno 24 koliko ih je zatražilo zaštitu. Ovaj podatak najbolje govori koliko se građani usuđuju da prijave korupciju, a najveći problem, pored pada povjerenja u institucije, predstavlja činjenica da u Federaciji BiH zviždači ne uživaju nikakvu pravnu zaštitu. Zato je Transparency International u BiH povodom Mađunarodnog dana zviždača apelovao na predsjednike klubova Doma naroda Federacije BiH koji već dvije godine blokiraju usvajanje Zakona o zaštiti prijavitelja korupcije FBiH da konačno usvoje ovaj zakon.

U prvih šest mjeseci ove godine sedam zviždača se obratilo Centru za pružanje besplatne pravne pomoći TI BiH, a od toga šest dolazi iz FBiH gdje ova lica ne uživaju posebnu pravnu zaštitu. TI BiH poziva da se zakon što prije usvoji, jer je Federacija BiH jedini nivo vlasti u državi koji nije zakonski zaštitio prijavitelje korupcije. Rješavanje ovog problema jedan je od 14 ključnih prioriteta u Mišljenju Europske komisije o aplikaciji Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji.

TI BiH je poslao i Ministarstvu pravde Republike Srpske prijedlog za unaprjeđenje Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u RS jer su u primjeni ovog zakona uočeni nedostaci koji se tiču zaštite zviždača. TI BiH je predložio produženje sudskih rokova kod tužbe, produženje roka kod revizije i uvođenje istražnog načela koje bi ojačalo položaj zviždača u sudskom postupku.

Zaštita zviždača jedno je od najvažnijih pitanja, jer su zahvaljujući njima otkrivene neke od najvećih korupcijskih afera u Bosni i Hercegovini. Ipak brojne od tih afera nikad nisu dobile sudski epilog, a nisu rijetki slučajevi da se sudi ljudima koji prijave korupciju. Jedan od najočitijih primjera kojima je svjedočila javnost u BiH je tzv. afera „Potkivanje”, gdje je zviždač-biznismen Nermin Alešević koji je snimkom otkrio aferu, sada osumnjičen za davanje mita i neovlašteno snimanje predsjednika VSTS-a.

Zabrinjava i podatak da se broj prijava korupcije u Tužilaštvima u cijeloj BiH svake godine smanjuje, a za četiri godine broj prijava koje podnose građani i nadležne policijske agencije smanjio se za 20%. Principi globalnog pokreta TI podrazumijevaju upostavljanje sigurnih i različitih kanala prijave, ali i donošenje posebnih zakonskih propisa koji će garantovati jaču pravnu zaštitu svim licima koji prijave korupciju i zbog toga trpe štetne posljedice.

The post Međunarodni dan zviždača: Donijeti zakon u FBiH i pojačati pravnu zaštitu svih prijavitelja korupcije first appeared on Gerila.info.

Transparency International u BiH (TI BiH) postupao je u 173 predmeta korupcije putem Centra za pružanje pravne pomoći u borbi korupcije, a građani su uputili više od hiljadu poziva na besplatnu liniju za prijavu korupcije 0800 55555, navedeno je na konferenciji za novinare koju je danas organizovao TI BiH.

Najveći broj prijava korupcije odnosio se na dva sektora: državna uprava i pravosuđe (55%). Prijavioci su najčešće lica koja su u statusu žrtve ili svjedoka (preko 80% njih), a značajno je smanjen broj prijava koje su podnijeli tzv. zviždači. To upućuje na to da građani i dalje nemaju povjerenje u postojeće pravne mehanizme zaštite lica koja prijavljuju korupciju iz svog neposrednog radnog okruženja.

Posebno zabrinjava što se sve veći broj prijava odnosi na pojave flagrantnih kršenja osnovnih ljudskih prava i sloboda, kao što je pravo na slobodu kretanja. Izdvaja se slučaj aktivista grupe „Pravda za Davida“ (PZD) gdje se pojavljuju sumnje na korupciju u najvišim policijskim strukturama. TI BiH je pomagao aktivistima PZD u sastavljanju zahtjeva za zaštitu Ustavom garantovanih prava protiv direktora policije kao rukovodećeg lica koji je upravljao aktivnostima policijskih službenika koji su ovim licima branili kretanje oko centralnog hrama u Banjaluci.

Građani su u svojim prijavama isticali sumnje na netransparentno trošenje novca, neefikasan rad uprave, dugotrajne sudske postupke, neprofesionalno ponašanje sudija i tužilaca, ali i na sukob interesa izvršnih funkcionera i izabranih predstavnika. TI BiH je u 2019. godini dobio čak 19 upravnih sporova u postupcima za ostvarivanje prava na pristup informacijama. Najčešći razlozi vođenja ovih sporova su odbijanje institucija da uopšte primjenjuju Zakon o slobodi pristupa informacijama, ćutanje uprave, nezakonito pozivanje na zaštitu ličnih podataka, itd. Ovi sporovi su bitni jer TI BiH dolazi do saznanja o korupciji u velikom broju predmeta na osnovu informacija u posjedu javnih organa.

TI BiH je u 2019. godini podnio čak sedam krivičnih prijava protiv službenih i odgovornih lica zbog osnova sumnje da su počinili krivična djela korupcije. Prijave su se najčešće odnosile na zloupotrebu položaja ili ovlašćenja, a dio se odnosio na javna preduzeća koja nisu sprovodila postupke javnih nabavki („Sarajevoputevi“ d.d), ili su ih nezakonito sprovodili (Rudnik i termoelektrana „Gacko“, Rudnici „Kreka“). Jedna prijava se odnosila i na sukob interesa koji nije razriješila direktorica JKP VITKOM d.o.o. Vitez koja je u vrijeme imenovanja obavljala i dužnost opštinske odbornice.

Po prijavama TI BiH, poništena su dva konkursa u kojem su utvrđene nezakonitosti, i otkriven je slučaj lažne diplome u Poreskoj upravi RS (PU RS). Opština Kalinovik i Orijentalni institut morali su poništiti javne konkurse na kojima su uočene netransparentne prakse ili prakse favorizovanja unaprijed određenih kandidata, dok PU RS preduzima mjere sa ciljem otpuštanja radnice, i to tek  po ponovnom interesovanju TI BiH.

The post Transparency International: Građani i dalje nemaju povjerenje u postojeće pravne mehanizme zaštite lica koja prijavljuju korupciju first appeared on Gerila.info.

Autor: Vera Soldo / DW

“Zna se koliko koji posao košta, kome se daje novac. Zna se da moraš i doktora počastiti. Pa ni čistačica se ne može zaposliti bez ‘veze’. To se zna i to je tako i gotovo”, kaže jedan gospodin iz Mostara. I on, kao i nekolicina drugih željeli su ostati anonimni jer je ova “javna tajna” – ipak škakljiva tema.

“Ko kaže da nikada nije nekoga ‘počastio’ laže, vjerujte mi. Takav ne postoji, a rijetki su i oni koji nisu uzeli”, komentar je gospođe koja je upravo pošla doktoru. Na pitanje hoće li i ona “počastiti” doktora, samo je odmahnula rukom.

Fenomen zarobljene države

Ovu bh. ‘javnu tajnu’ potvrđuju istraživanja. Analiza Transparency Internationala pokazuje da je BiH zemlja sa široko rasprostranjenom i duboko ukorijenjenom korupcijom i da zauzima 89. mjesto na ljestvici od ukupno 180 analiziranih zemalja.

Prema rangiranju World Governance Indicators (Svjetski indikatori upravljanja), BiH u domenu kontrole korupcije od 2006. do danas bilježi negativan trend, odnosno porast nivoa percipirane korupcije.

Jedan od zaključaka Strateškog dokumenta Evropske komisije o perspektivama proširenja na zemlje zapadnog Balkana je da je u zemljama regije izraženo prisustvo fenomena ‘zarobljene države’, uključujući direktnu spregu organizovanog kriminala sa državnim strukturama, što se smatra najopasnijim vidom korupcije s razarajućim posljedicama na državu i društvo.

Kako bi se u Njemačkoj riješili slučajevi iz BiH?

Korupcija je i za Mihaela Šarfa, šefa Policijskog odjela za suzbijanje kriminala u Brandenburgu, bila povod posjeta Bosni i Hercegovini. On je, u organizaciji Fondacije Konrad Adenauer, održao stručna predavanja o borbi protiv korupcije u Spoljnotrgovinskoj komori BiH, odnosno njenim kancelarijama u Sarajevu i Mostaru.

Za Dojče vele Šarf je komentarisao slučajeve iz BiH i rješenje po “njemačkom receptu”.

Prvi slučaj je tzv. afera ‘Potkivanje’, gdje su postojala tri aktera: predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH (VSTS BiH) Milan Tegeltija, inspektor Agencije za istrage i zaštitu Marko Pandža i zviždač-biznismen Nermin Alešević. Afera i tajni snimak o davanju mita inspektoru u posredništvu uticaja na istragu tužilaštva sedmicama je potresala BiH.

Predsjednik VSTS-a tvrdio je da je nevin, iako je obećao zviždaču da će se raspitati o njegovom predmetu, a samo Vijeće VSTS-a na vanrednoj sjednici zaključilo je da Milan Telgetija nije učinio ništa suprotno zakonu. O aferi se raspravljalo i u državnom Parlamentu. Zastupnici su tražili ostavke VSTS-a, ali ništa od toga se nije dogodilo. Inspektor Pandža je priznao uzimanje mita, a zviždač Alešević, sada je osumnjičen za davanje mita i neovlašteno snimanje predsjednika VSTS-a.

„Nezamislivo u Njemačkoj“

“Čuo sam za taj slučaj i rekao sam da bi takvo nešto danas u Njemačkoj bilo teško moguće. Osoba koja daje informacije, zviždač, svjedok je u okviru sudskog procesa i njegova izjava, bez obzira u kojem se obliku daje, služi kao dokaz u odluci nezavisnog sudije da primalac mita bude osuđen”, ocijenio je Mihael Šarf, direktor kancelarije za borbu protiv kriminala u njemačkoj pokrajini Brandenburg.

Drastična razlika između BiH i Njemačke nazire se i u njegovom odgovoru na pitanje o istragama o porijeklu bogatstva i imovine političara. U tom kontekstu, dovoljno je “samo” pokrenuti pitanje korištenja službenih vozila, što je dovoljno da se demokratska javnost, koja bira takve političare, alarmira, smatra njemački ekspert.

“Najveću štetu ne pričinjavaju pojedinačni slučajevi korupcije, nego gubitak povjerenja građana u pravnu državu. Uspješna istraga je opomena za počinioce. Političari u Njemačkoj, kada se objelodane njihovi slučajevi korupcije, u stalnom su fokusu javnosti, njihova transparentnost u radu se pomno prati. U aferama gdje su bili umiješani političari, a često se pri tom radilo o nedozvoljenom korištenju službenih vozila, dolazilo se do ostavki. Ostalo odrade njemački mediji, koji se pobrinu da takvi ljudi više nikada ne dođu na visoku poziciju“, smatra Šarf naglašavajući koliko je važna uloga demokratskih medija.

„Nitko nije žrtva”

Međutim on obara sveprisutnu tezu po kojoj je davalac mita – prinudna žrtva, a primalac mita – počinilac. Izričit je da tu niko nije žrtva. „Posebnost takve korupcije je da ne postoje žrtve, djelo nije odmah vidljivo, i tu su svi počinioci, i onaj koji daje i onaj koji uzima”, pojašnjava on, navodeći značaj i primjer zajedničkog djelovanja policije i tužilaštva kao specijalizovane istraživačke grupe u rješavanju takvih slučajeva.

Ovaj njemački policijski stručnjak kaže da je iznenađen i još “nekim stvarima” koje je saznao u BiH. Između ostalog i davanjem novca u svakodnevnim prilikama i za najraznovrsnije potrebe.

“U Njemačkoj to više ne poznajemo, ali toga je itekako bilo u prošlosti. Iznenađen sam jer se nekome ‘mora’ dati novac kako bi se došlo do termina kod doktora ili zdravstvene njege, za smještaj djeteta u vrtić itd. Javni službenici i nosioci državnih funkcija u Njemačkoj motivisani su platama tako da nemaju motiv za taj vid korupcije, ali to ne znači da ponekad ipak ne dođe i do toga”, do kraja je realan Mihael Šarf.

Nekritičan odnos prema korupciji

Međutim, on na kraju ove priče o korupciji donosi i vrlo zanimljiv zaključak o samom bh. društvu koji, čini se, nije previše optimističan.

“Ovdašnji ljudi su odrastali i žive s raznim oblicima korupcije, uopšte ne poznaju drugačije prilike. U takvoj situaciji teško je ukazati na njenu štetnost i posljedice. Korupcija je tako postala dio njih a to ugrožava socijalni mir. Kod uzroka korupcije mora se obratiti pažnja na mentalitet ljudi. U istočnim evropskim zemljama, jednostavno, drugačije je nego u Njemačkoj. U Poljskoj je, na primjer, uobičajeno primati i dijeliti poklone, a takvi “običaji” u Njemačkoj više ne postoje. To je put kojim se mora proći. Ljudi moraju razviti svijest o štetnosti korupcije. I Njemačkoj je trebalo vrijeme i niz mjera da to nauči”, zaključuje na kraju brandenburški stručnjak.

Međutim, dok se čeka kolektivna spoznaja da se ipak ne treba “počastiti” doktora, platiti radno mjesto ili “potkovati” inspektora ili policajca, virtuelni brojač korupcije nevladine organizacije ‘Account’ pokazuje da se svake sekunde u BiH, na razne oblike podmićivanja, izgubi 47 KM – godišnje skoro milijardu i po KM.

The post DW: U BiH se zviždači sumnjiče za korupciju first appeared on Gerila.info.