PIŠE: Ðorđe Vujatović

Afera „Potkivanje“, kriminal u Upravi za indirektno oporezivanje, kao i snimci zlostavljanja u domu u Pazariću, do javnosti su došli zahvaljujući građanima.

Naravno, ovo je samo dio afera koje su otkrivene u posljednjih nekoliko godina, gdje su ovi građani imali veliku, čak i odlučujuću ulogu.

Neki od njih su tražili zaštitu sistema i nominalni status zviždača, dok su drugi zbog nepovjerenja u rad institucija, posebno policijskih i pravosudnih, odlučili da svoja saznanja i dokaze podijele s novinarima u nadi da će se kroz javnost povećati pritisak i ukazati na nezakonite radnje.

Zaštita zviždača je i jedan od uslova Evropske unije i nalazi se u paketu od 14 prioriteta.

Međutim, dugogodišnje iscrpljivanje i sudski procesi kojima su zviždači izloženi, stavilo ih je u podređeni položaj gdje su obeshrabreni za dalje prijavljivanje, a dodatni pritisak na njihovo djelovanje imaće i izmjene Krivičnog zakonika Republike Srpske, odnosno pojedine odredbe.

Emir Mešić, koji je upozoravao na nezakonite radnje u Upravi za indirektno oporezivanje kaže da će izmjene Krivičnog zakonika koji je stupio na snagu u toku prošle godine izvršiti dodatni pritisak na osobe koje prijavljuju korupciju.

Kako kaže, ovo se posebno odnosi u dijelu koji se tiče iznošenja ličnih ili porodičnih prilika, to jest slučajeve nepotizma, ali i prikazivanje određenih spisa, portreta i snimaka.

„Pa, sigurno će to otežati situaciju, odnosno, olakšaće kriminalne koruptivne aktivnosti počinilaca, jer će oni na dodatni način biti zaštićeni. Može se reći, sada će na svaki mogući način biti zaštićeni jer vidimo da nećete imati priliku čak ni da prijavite, dakle, vi ste uskraćeni za prijavljivanje“, kaže Mešić u izjavi za Gerilu.

Dodaje da pomenute izmjene ne obeshrabruju samo zviždače, nego i novinare koji će imati dalje probleme u radu.

„Ja nisam zaista za neku personalizaciju, odnosno da se to nešto proziva na ličnom nivou, ali ukazivanje na određene radnje koje su korupcijske naravi, sigurno da u određenom dijelu mogu da dotaknu nešto lično od određene osobe, ali nije bit uopšte na ukazivanje na neku ličnost, nego je bit na ukazivanje korupcije, odnosno, kriminala“, dodaje Mešić.

Opasnost za novinare i insajdere koji im dostavljaju informacije

Slično smatra i novinar iz Banjaluke Nikola Morača, koji kaže da su izmjene Krivičnog zakonika RS još više začepile usta zviždačima.

Njegov rad se u velikoj mjeri oslanja na izvore, to jest insajderske informacije, pa je čak i on sam bio pod krivičnom istragom zbog činjenice da nije htio da kaže ko mu je izvor za priče.

„Naravno da se strogo treba kažnjavati objavljivanje snimaka u kojima se diskredituju osjetljive kategorije društva, ali je ovdje na mala vrata provučeno i da se ne smiju objavljivati snimci političara, niti dokumenti kao što su recimo njihova lična primanja. Ustavni sud BiH je prošle sedmice sugerisao pravosudnim institucijama da vode posebnu pažnju u slučajevima procesuiranja klevete koja je nakon dvije decenije ponovo postala krivično djelo, ali dosta toga je u ovim izmjenama nedorečeno, a kada je nešto nedorečeno, onda se otvara prostor za manipulaciju“, izjavio je Morača.

Kako kaže, zviždači, to jest insajderi su u strahu da rizikuju svoju slobodu zbog mogućeg dostavljanja javnosti, odnosno novinarima dokaza o korupciji.

„Šta je suština slobodnog novinarstva, ako ne otkrivanje kriminala i korupcije, a šta je otkrivanje kriminala i korupcije, ako ne objavljivanje dokumenata, to jest dokaza o koruptivnim radnjama. No, kao što smo već mnogo puta do sada rekli, ne bismo se mi bavili ovim poslom da bježimo na prvi pucanj ili rafal. Nažalost, ima i onih kojima su nove izmjene KZ-a već začepile usta, a bez kojih je teško realizovati priče o korupciji, a to su insajderi ili zviždači“, dodaje Morača.

On ipak izražava nadu da će tih insajdera ostati dovoljno i da se i u budućnosti neće ustručavati dostavljanja informacija novinarima, jer, kako kaže, borba za pravdu i istinu je svetinja od koje se nikada ne odustaje, a posebno ne u ovakvom sistemu u kojem živimo.

U zakonu nije definisan javni interes

Iz Transparency Internrationala (TI) naglašavaju da su zbog ovakvih situacija od početka upozoravali, s obzirom na to da nije jasno definisan javni interes u većini novih odredbi Krivičnog zakonika.

Definisanje javnog interesa, dodaju, jasnije bi razgraničio dokle je i u kojim situacijama dozvoljeno objavljivanje, a u kojima nije objavljivanje određenih dokumenata, spisa ili snimaka.

“Ono što je do sada bila praksa i kod prethodnih krivičnih dijela vezano za neovlašteno snimanje, mada i to se znalo zloupotrebljavati u prijavama protiv novinara, ali je praksa Evropskog suda za ljudska prava uvijek išla u smislu onoga šta se smatra ličnim karakterom, da li osoba može očekivati privatnost, dakle, da li se radi o javnom funkcioneru, poznatoj ličnosti i slično, da li se radi o javnom prostoru i da li objavljivanje nečega doprinosi zaštiti javnog interesa, bez obzira čak i kada narušava nečiju privatnost”, kaže Ivana Korajlić, izvršni direktor TI.

Dodaje da, bez obzira na logiku smisla ličnog karaktera, postoje stvari koje bi zakon mogao karakterisati kao takve, a da s druge strane postoji javni interes da to postane dostupno javnosti.

“Glavna nedoumica se tu javlja kod pitanja objavljivanja podataka o imovini, što određenih osoba, što članova njihovih poredica, određenih stanja koje mogu ukazivati na to da li je neko kompetentan da obavlja neku funkciju i slično, što ide ka zaštiti javnog interesa, ali može dovesti do problema u samom tumačenju od strane pravosuđa, od strane tužilaštava i pojedinačnih tužilaca, to jest kako će ko tumačiti, od slučaja do slučaja, svaku od prijava”, dodaje Korajlić.

Prema njenim riječima, polemika će se voditi i na pitanja članova porodica javnih funkcionera koji eventualno imaju prednost u sklapanju nekakvih javnih poslova i slično, te da li će ukazivanje na te porodične relacije predstavljati kršenje zakona.

Ipak, dodaje da, bez obzira na pritiske koje trpe zviždači, ali i novinari, u praksi imamo potpuno drugačiju situaciju kada je riječ o političkim elitama.

“Mi imamo konstantnu situaciju da nosioci javnih funkcija koji obavljaju najvažnije funkcije u ovoj državi konstantno u svojim izjavama navode informacije o ličnim okolnostima, porodičnim okolnostima svojih protivnika, predstavnika medija, civilnog društva i slično i to se sigurno neće smatrati kao nešto sporno i dalje, ali se može desiti da moć onih na koje se odnosi pisanje medija, zviždača ili tako ili slično, bude mnogo veća u odnosu na tužioce koje će odlučivati o sudbini ovih predmeta i pritisak mnogo veći da se na kraju ostavlja prostor za sporno tumačenje i sporne odluče”, zaključila je Korajlić.

Problem kod cijele situacije je i činjenica da u ovom trenutku ne postoji sudska praksa, na osnovu koje bi se moglo cijeniti koliki će konačni uticaj na medije i društvo imati izmjene Krivičnog zakonika u ovom pogledu, smatraju pravnici.

Privatnost na javnom mjestu i nepostojeća sudska praksa?

Pitanje objavljivanja nekog spisa ili snimka, kao i spekulisanje da li je počinjeno krivično djelo, u posljednjih nekoliko mjeseci je bilo naročito aktuelno, nakon što je objavljen snimak ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske.

Nekoliko sedmica nakon objavljivanja, nastupila je smrt osobe koja je bila na tom snimku, a policija je privela je M.M. zbog sumnje da je počinio krivično djelo Neovlašteno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka.

Advokat Aleksandar Jokić kaže da se kod ovakvih slučajeva mora postupati naročito pažljivo.

“Da li je neko lice legitimno moglo da očekuje privatnost na javnom mjestu? Ne možete vi očekivati da na semaforu u centru grada imate privatnost. Jednostavno, neke stvari isključuju postojanje takvih krivičnih dijela. Sa druge strane, imamo veliki broj krivičnih dijela koja bi se mogla odnositi na neovlašteno fotografisanje, neovlašteno snimanje, koja će opet morati kroz praksu dijelimično da se iskristališu. Mi još uvijek nismo ušli u eru gdje bismo sudskim presudama ispratili razvoj tehnologije. Danas svako dijete sa sobom ima telefon koji može da načini videosnimak i čine videosnimke i u školama, kao što to rade i ljudi na poslu”, kaže Jokić.

Prema njegovim riječima, krivična dijela, ukoliko su u svrhu dostavljanja informacija javnosti, mogu biti ekskulpirana.

“Ukoliko preteže značaj za javnu raspravu, za javnu debatu, ukoliko su to pitanja od opšteg interesa koja javnost itekako zanimaju, postoji mogućnost da se povreda ljudskih prava učinjena snimanjem ili fotografisanjem tog sadržaja smatra manjom povredom nego što je značaj za javnu raspravu ili za interes javnosti te priče”, dodaje Jokić.

Međutim, prema njegovim riječima, sama činjenica da je policija privela osobu koja je sačinila video zapis te saopštenje koje je poslato medijima nakon toga, sasvim sigurno će imati uticaj na zviždače.

“Slaće jednu vrstu poruke, nemojte uopšte da budete bilo kakav izvor informacija, bilo da ste snimali na javnom mjestu, bilo da ste prisustovali nečemu kod svog poslodavca, bilo da imate bilo kakve informacije od javnog značaja ili javnog interesa, nemojte to da distribuirate jer možete doći u neprijatnosti. Možda to neće biti krivična presuda, možda čak neće biti ni optužnica, ali evo, sama činjenica da se pozivaju na informativni razgovor lica, šalje određenu poruku da će biti te vrste neprijatnosti”, zaključio je Jokić.

The post Izmjene Krivičnog zakonika RS uticaće i na prijavitelje korupcije first appeared on Gerila.info.

Drugostepena disciplinska komisija Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) poništila je ranije rješenje kojim je Emir Mešić kažnjen prestankom radnog odnosa zbog teže povrede službene dužnosti, potvrđeno je za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Iz UIO-a su potvrdili da je rješenjem na početak vraćen postupak u kome se preispitivala Mešićeva uloga u nabavci i izboru ponuđača higijenskih sredstava za Granični prelaz Rača tokom 2018. godine. Mešić je ranije prijavio nepravilnosti u radu Uprave kod naplate parkinga na graničnim prelazima, te o tome govorio za BIRN BiH, zbog čega se protiv njega vodi odvojeni disciplinski postupak.

Prvostepenom odlukom u postupku o nabavkama roba za Granični prelaz, Mešić je dobio rješenje o prestanku radnog odnosa. Odlukom Drugostepene komisije koju je BIRN BiH imao na uvid, ovaj predmet se vraća na ponovno suđenje zbog povreda pravila postupka.

Za Mešića je drugostepena odluka dokaz da disciplinski postupak nikada nije trebao ni biti pokrenut.

“Dokazali smo da disciplinski postupak od samog početka nije bio osnovan, te da Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK), nažalost, to nije prepoznala. Za mene je ovo jedna satisfakcija da nastavim dalju pravnu borbu i procedure, koje sam sa advokatom pokrenuo”, kaže Mešić.

On je ranije prijavio nepravilnosti u radu UIO-a Državnom tužilaštvu i od Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije je zvanično dobio status “zviždača”. BIRN BiH je ranije pisao kako on nije bio saslušan o prijavi duže od godinu dana, zbog čega je odlučio javno govoriti za medije. Pokretanje disciplinskih postupaka ranije je doveo u vezu sa svojom prijavom nepravilnosti.

Disciplinski postupak koji je prvostepeno okončan otkazom Mešiću, raspoređenom u Odsjeku za poreze u Regionalnom centru Tuzla na radnom mjestu viši stručni saradnik za obradu poreznih prijava u Grupi za obradu poreznih prijava, pokrenut je rješenjem direktora usljed postojanja osnovane sumnje da je učinio težu povredu službene dužnosti, odnosno zloupotrebu ili prekoračenje službenih ovlaštenja i narušavanje ugleda Uprave.

Mešić je prvostepenom odlukom proglašen odgovornim zato što je, prema navodima komisije, neovlašteno u više navrata tokom 2018. putem elektronske pošte pribavljao i prihvatao ponude za košenje trave i čišćenje asfaltnih površina od jedne firme, iako je znao da je UIO za ove poslove zaključio okvirni sporazum s drugom firmom. Disciplinska komisija je, prema rješenju u koje je BIRN BiH imao uvid, kao otežavajuću okolnost cijenila da Mešić nije postupao u skladu s pravilima službe, da je zanemario ugovornog dobavljača te da je samim takvim činjenjem nastala materijalna obaveza za UIO u iznosu većem od 6.500 maraka uvećano za iznos kamate.

Mešićev pravni zastupnik je tokom postupka navodio kako se Mešić obraćao nadređenim i žalio na odnos i cijene firme s kojom je UIO imala potpisan okvirni sporazum, vrste javne nabavke koja daje mogućnost institucijama da jednostavnije naručuju usluge ili robe u dužem vremenskom periodu, ali ih ne obavezuje na trošenje maksimalnog ugovorenog iznosa pa institucije plate samo ono što naruče.

Mešićeva advokatica Biljana Radulović, nakon odluke o poništavanju prvostepenog rješenja, za BIRN BiH kaže da “ovo nije samo Emirova pobjeda, već jedna snažna poruka svim drugim obespravljenim radnicima da se vrijedi boriti za svoja prava i da je pravda dostižna, da znaju da ima nade u borbi”.

“Mi sada čekamo novi postupak i nadamo se da će Emir sada imati pravo na adekvatnu i pravičnu odbranu, bez nedostataka, kako je to bilo u prvostepenom potupku. To bi bio najdragocjeniji korak”, kazala je Radulović.

Ona je kazala da se pravna borba nastavlja kroz tužbe koje je Emir Mešić uz advokatski tim podnio protiv Uprave za indirektno oporezivanje.

“Podnijeli smo tužbe za diskriminaciju, kao i tužbu za degradiranje radnika na niže radno mjesto. Nadamo se da će drugostepena odluka disciplinske komisije sada jasnije odrediti sudbinu i tih tužbi”, kazala je Radulović.

Iz UIO-a za BIRN BiH kažu kako su disciplinske komisije samostalne u svom radu. Objasnili su kako je Drugostepena disciplinska komisija nakon žalbe Mešića utvrdila “da je Prvostepena disciplinska komisija koja je izrekla disciplinsku mjeru Emiru Mešiću u provedenom postupku načinila određene povrede pravila postupka”.

“Što su razlozi zbog kojih je Drugostepena disciplinska komisija u skladu sa (…) Pravilnikom o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti zaposlenih u UIO-u donijela odluku kojom je poništila rješenje Prvostepene disciplinske komisije i predmet vratila Prvostepenoj komisiji na ponovno odlučivanje”, kazao je Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave.

Protiv Mešića se vodio i drugi disciplinski postupak, gdje ga je Prvostepena disciplinska komisija UIO-a kaznila zbog povrede službene dužnosti, odnosno što je, kako je navedeno u rješenju, za BIRN BiH neovlašteno dao izjavu, koju su potom prenijeli drugi internet portali, te mu je izrečena sankcija degradiranja na niže radno mjesto, ili nižu kategoriju u okviru radnog mjesta, u trajanju od 12 mjeseci.

Žalbeni postupak za ovu odluku je u toku.

The post Poništena odluka o otkazu “zviždaču” UIO-a Emiru Mešiću first appeared on Gerila.info.

Prvostepena disciplinska komisija Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) kaznila je uposlenika Emira Mešića zbog povrede službene dužnosti, odnosno što je, kako je navedeno u rješenju, neovlašteno dao izjavu za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) koju su potom prenijeli drugi web portali, te mu je izrečena sankcija degradiranja na niže radno mjesto ili nižu kategoriju u okviru radnog mjesta u trajanju od 12 mjeseci.

Prvostepena disciplinska komisija Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) kaznila je uposlenika Emira Mešića zbog povrede službene dužnosti, odnosno što je, kako je navedeno u rješenju, neovlašteno dao izjavu za Balkansku istraživačku mrežu (BIRN) koju su potom prenijeli drugi web portali, te mu je izrečena sankcija degradiranja na niže radno mjesto ili nižu kategoriju u okviru radnog mjesta u trajanju od 12 mjeseci.

U odluci disciplinske komsije UIO-a je navedeno da je Mešić odgovoran za “iznošenje u javnost neistina, neprimjerenih i paušalnih komentara zasnovanih na isključivo vlastitoj percepciji i shvatanju pozitivnih propisa, te neprovjerenih informacija o radu i menadžmentu Uprave na način da je neovlašteno dao izjavu” koja je objavljena na portalu BIRN-a BiH Detektor.

Mešić je javno za BIRN BiH govorio o prijavi Državnom tužilaštvu nepravilnosti prilikom naplate parkinga na carinskim terminalima privatnim kompanijama, nakon čega nije bio saslušan duže od godinu dana. Nedugo nakon objave istraživanja BIRN-a BiH u junu o tome kako je više od polovine od 330 miliona maraka prikupljenih po osnovu parkiranja na carinskim terminalima u BiH, u proteklih deset godina, završilo na računima privatnih firmi, UIO je protiv Mešića pokrenula disciplinski postupak iako je on ranije od Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije (APIK) dobio status nakon “zviždača”, odnosno “zaštićenog prijavitelja korupcije”.

Mešićev pravni zastupnik u ovom postupku Edin S. Hodžić potvrdio je da će, ukoliko bude trebalo, tražiti sudsku zaštitu. Hodžić je tokom trajanja postupka rekao da je apsurdno to što se uopće došlo do ovakve situacije u kojoj se kažnjava onaj ko ukazuje na nepravilnosti i korupciju.

“Smatram da pokretanje disciplinskog postupka protiv osobe koja ima status uzbunjivača ne samo da je suprotno Zakonu o zaštiti uzbunjivača nego i šalje jednu sasvim drugu poruku osobama koje se odluče prijaviti nepravilnosti”, kazao je Hodžić.

U odluci protiv Mešića donesenoj 16. oktobra navodi se da je medijskim istupom “doveo u zabludu zainteresovanu javnost i nanio štetu ugledu UIO-a kao najvažnije finansijske institucije u BiH”.

Na upit BIRN-a BiH zašto Uprava nije reagovala na tekst kada je on objavljen i zbog kojeg je pokrenut predmet protiv Mešića, glasnogovornik UIO-a BiH Ratko Kovačević je rekao da “UIO nije uputila demanti vašem mediju jer ste isključivo prenijeli stavove gospodina Mešića”.

U obrazloženju odluke stoji da Mešić nije postupao u skladu s pravilima službe, odnosno da je prekršio određena pravila kodeksa ponašanja uposlenih u UIO-u, kao i da je zanemario interni akt Uprave kojim se ukazuje da svako neovlašteno davanje informacija i podataka u bilo kojem obliku predstavlja povredu službene dužnosti i podliježe disciplinskom i drugom odgovarajućem postupku, što je cijenjeno kao otežavajuća okolnost.

Mešić je tokom trajanja postupka za BIRN BiH kazao kako očekuje pozitivan ishod od disciplinske komisije UIO-a i kako bi “drugačija odluka dovela u pitanje i Zakon o zaštiti zviždača”.

“Nema tu nikakvog narušavanja ugleda UIO-a, zato što je ta prijava bila u javnom interesu i u pitanju su javni prihodi. Ukazano je na nepravilnosti, dostavljeni su materijalni dokazi Tužilaštvu”, rekao je ranije Mešić.

Glasnogovornik Kovačević navodi da je u Kodeksu ponašanja zaposlenih u UIO-u regulisano pitanje “povjerljivosti i korištenja službenih informacija”, odnosno propisano je da samo uposleni koji su posebno ovlašteni mogu komunicirati s medijima i istupati u ime UIO-a “o pitanjima iz djelokruga poslova Uprave” te da su uposleni u Odjeljenju za komunikacije ovlašteni za kontakte s javnošću.

“Također je izričito propisana i zabrana upuštanja u razgovor sa sredstvima javnog informisanja o pitanjima koja se odnose na rad zaposlenog u UIO-u, bez odobrenja neposrednog rukovodioca i konsultacije sa Odjeljenjem za komunikacije”, kazao je Kovačević.

Komisija je, kako stoji u odluci, imajući u vidu težinu povrede i njene posljedice, zaključila da olakšavajuće okolnosti – da se radi o ocu troje djece i da ranije nije bio kažnjavan – nisu mogle biti od bitnog uticaja na odluku o izrečenoj disciplinskoj mjeri.

Zaštićeni prijavitelj korupcije, prema riječima Hasima Šabotića, direktora APIK-a, ako trpi štetnu radnju, podnosi Agenciji zahtjev da trpi štetnu radnju, nakon čega se traži od Upravnog inspektorata Ministarstva pravde da izvrše kontrolu i ispitaju činjenično stanje.

“On je podnio zahtjev da trpi štetnu radnju, a taj smo zahtjev proslijedili Upravnom inspektoratu Ministarstva pravde, koji je bio u UIO-u, izvršio određene provjere, ali do ovog momenta njihov zapisnik nismo dobili. Šta bude navedeno u zapisniku, tako će se Agencija odrediti. Ukoliko je prekršio neke propise pri instituciji, mi nemamo zakonskog osnova da ga štitimo. Mi njega štitimo samo za ono što je prijavio, zato da ga ne može niko proganjati, suspendirati, maltretirati, pokretati disciplinski postupak. On je dužan da poštuje procedure unutar institucije”, rekao je Šabotić.

U UIO-u tvrde da se disciplinski postupak nikako ne može dovesti u vezu sa statusom zaštićenog prijavitelja korupcije i da su postupali u skladu sa Zakonom o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH i o tome obavijestili APIK, koja je, kako navodi Kovačević, “potvrdila da dodijeljeni status zaštićenog prijavitelja ne abolira zaposlenog od odgovornosti za kršenje propisa i eventualno učinjenu povredu službene dužnosti”.

Prema njegovim riječima, Mešić ima pravo žalbe na odluku Prvostepene disciplinske komisije u skladu s važećim propisima.

Mešić je u ranijim izjavama za BIRN BiH govorio da su protiv njega pokrenuta dva disciplinska postupka, te isticao da, “umjesto da se istražuju slučajevi koje je prijavio i koji nanose štetu Upravi za indirektno oporezivanje, državi i građanima ove zemlje”, sumnjiči se on za nanošenje navodne štete Upravi.

U drugom disciplinskom postupku protiv Mešića preispituje se njegova uloga u nabavci i izboru ponuđača higijenskih sredstava za Granični prelaz Rača, a riječ je radnjama iz 2018. godine, a oba postupka je Mešić dovodio u vezu sa činjenicom da je on prijavitelj korupcije.

The post UIO kaznila prijavitelja korupcije jer je govorio za BIRN BiH o carinskim terminalima first appeared on Gerila.info.