Inženjer i akvitista Zoran Poljašević u podkastu GERILE kaže kako je njihova namjera bila da se mirno okupe i iskažu svoje nezadovoljstvo zbog mogućeg rudarenja toksičnih ruda na Ozrenu.

„Na Ozrenu imamo pet godina problem sa jednom stranom kompanijom koja radi geološka istraživanja teških metala, nikla i kobalta. Takođe imamo problem i sa Ministarstvom energetike i rudarstva koje im uporno izdaje rješenja za ta geološka istraživanja. Pored toga mijenja se i zakon i to u korist investitora. Lokalna zajednica je izgubila mogućnost učešća u odlučivanju prilikom dodjele rješenja za detaljna geološka istraživanja“, kazao je Poljašević.

On podsjeća da je na teritoriji mjesne zajednice Sočkovac proveden referendum i da se 98 odsto stanovništva izjasnilo protiv tog projekta. Međutim, kompanija je najavila početak radova za 22. maj.

„Zbog toga smo najavili miran skup ispred Narodne skupštine Republike Srpske kako bi nas naši politički predstavnici bolje čuli i bolje vidjeli. Međutim, taj skup nam je zabranjen zato što nismo u skladu sa zakonom podnijeli prijavu za održavanje skupa i zato što „prema dobijenim operativnim informacijama među članovima udruženja ima lica koja bi u blizini štićenih objekata mogla biti okarakterisana kao interesantna sa aspekta ugrožavanja bezbjednosti“. Ko su ta lica? To su lica za koja prvi put čujem iz ovog rješenja“, rekao je Poljašević.

On dodaje da Ozrenci brinu o svom kraju, jer žele da žive u tim prelijepim selima u kojima postoji tradicija stara 300 godina. Ozrenski narod, kaže Poljašević, ima karakterističnu nošnju, karakteristične igre i pjesme, kao i običaje.

„Na relativno malom prostoru imamo i tri srednjovjekovna pravoslavna manastira koji su oblikovali tu kulturu. Mi smo od poštovalaca i Republike Srpske i Otadžbinskog rata postali neka vrsta terorista. Opština Petrovo je pokrenula i upravni spor na rješenje Ministarstva, jer postoje proceduralne greške i propusti. U Republici Srpskoj je razdvojeno istraživanje i eksploatacija rude“, istakao je Poljašević.

Na Ozrenu, naglašava Poljašević, živi jedna karakteristična zajednica sa svojim narodnim običajima i karakteristikama koje ih izdvajaju od ostalih grupa. To je, kako bi rekao lider SNSD-a Milorad Dodik, nacionalno blago.

„Ozrenci su nacionalno blago, a ne Milorad Dodik. Bojim se da nama probleme prave naši korumpirani predstavnici iz vlasti, odnosno ljudi iz kriminalnih grupa koji imaju uticaj na te vlasti“, smatra Poljašević.

Goran Dakić

The post GERILA Podkast Zoran Poljašević: Ozrenci su blago Republike Srpske, a ne Milorad Dodik! (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Banjalučka policija zabranila je održavanje mirnog okupljana spred Narodne skupštine Republike Srpske. Okupljanje su najavili mještani više ozrenskih sela zbog najavljenog početka geoloških istraživanja na toj planini i pored sporova koji se i dalje vode na osnovu izdatih i osporenih rješenja. U banjalučkoj policiji su saopštili da skupovi nisu dozvoljeni na udaljenosti manjoj od pedeset metara od štićenih objekata. Nisu, međutim odgovorili na pitanje da li je skup dozvoljen na udaljenosti od 51 metra od skupštine. Inače, okupljanja ispred zgrade skupštine redovno organizuju političke stranke ali i pristalice vladajućeg SNSD-a. Policija ih nikada, do sada, nije u tome spriječila.

Iz banjalučke Policijske uprave su saopštili da da su od PU Doboj dobili informaciju da se među onima koji su planirali da dođu na skup u Banjaluku nalaze bezbjednosno interesantna lica koja bi mogla ugroziti javnu bezbjednost u Banjaluci.

U udruženju Ozrenski studenac navode da to prosto nije istina.

“Ispalo je da smo mi poput neke terorističke organizacije. Ja pozivam PU Banjaluka i PU Doboj da nam dostave imena i prezimena tih ljudi i mi ćemo ih javno iščlaniti iz udruzenja jer ti navodi jednostavno nisu tačni“, rekao je danas na konferenciji za medije Zoran Poljašević iz ekološkog udruženja Ozrenski studenac.

Kompanija Lykos je za 22. maj najavila početak geoloških istraživanja na Ozrenu. Istovremeno na Okružnom sudu u Banjaluci i dalje je u toku upravni spor koji su protiv rješenja Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske pokrenuli mjesna zajednica Sočkovac i opština Petrovo. U nedelju su mještani MZ Sočkovac na referendumu gotovo jednoglasno rekli ne početku geoloških istraživanja.

“Došli smo da ponovo, dok se održava skupština u Banjaluci, jasno i glasno poručimo da skupština u Banjaluci, resorno ministartsvo i svi ostali moraju konačno da čuju glas judi koji žive na Ozrenu“, rekao je Slobodan Sarić predsjednik MZ Sočkovac.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Savo Minić rekao je danas da on smatra da se glas naroda treba čuti i poštovai ali, zanimljivo, kaže i da nema dovoljno informacija o tome šta se dešava na Ozrenu.

“Treba se uvijek poštovati glas naroda i građana, barem ja imam takav stav. Upoznat sam, jutros sam razgovarao sa načelnikom Petrova. Ja ne znam do detalja sve. Dogovorili smo se da dođe do mene“, rekao je danas Minić.

Sa druge strane Nebojša Vukanović poslanik Liste za pravdu i red u NSRS kaže da je, prije svega, sramota nedozvoljavanje javnog mirnog skupa ispred skupštine.

“Mislim da je nedopustivo da mještanima Ozrena, koji realno jesu ugroženi, nije dozvoljeno da mogu s mirom održati ni konferenciju za novinare ispred skupštine jer je ona prije svega narodna i niko je ne ugrožava izjavom za medije i ja ne razumijem zbog čega policija Republike Srpske, ja mogu slobodno reći, pokušava da omalovaži te ljude koji se bore za svoju đedovinu“, rekao je Vukanović.

U banjalučkom Centru za životnu sredinu napominju da je Bosna i Hercegovina generalno u velikom problemu kada su i aktuelni ali i najavljeni rudarski projekti u pitanju.

“Mi imamo danas situaciju da se na prostoru Republike Srpske a generalno i cijele BiH imamo toliko lokacija kada uzmemo osnovne parametre šta se dešava sa životnom sredinom i rudnike koji već postoje i koji prave probleme, ovoliki broj rudnika koji su planirani kroz geološka istraživanja i kroz pripremanje za dodjelu koncesija na Majevici što Vlada RS planira već više od godinu dana jedonstavno je neizdrživo za prostor, za BiH koja je mala preko petnaest lokacia se aktivno priprema da postanu rudnici. Od Novog Grada u Devetacima novi rudnik uglja, preko Jezera, preko Ozrena, preko Majevice, preko novog projekta u dolini Krivaje plus lokacije koje se trenutno istražuju u okolini Srebrenice, Bratunca, Zvornika, Foče, Čajniča. Mnogo je lokacija a mi mnogo imamo problema sa već postojećim rudnicima“, rekao je Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu Banjaluka.

Vladimir Kovačević, Gerila info

The post Ozrenci pred skupštinom. Policija zabranila skup. Tvrdi da među njima ima kriminalaca! first appeared on Gerila.info.

To se navodi u dopisu koji je ova kompanija 12. maja uputila Opštini Petrovo, načelniku opštine i nadležnom odjeljenju za prostorno uređenje i stambeno-komunalne poslove, a dopis je u Opštini Petrovo zaprimljen narednog dana.

U dokumentu koji potpisuje direktor Mladen Lujić, Lykos navodi da je nosilac prava na istraživanje po rješenju Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske broj 05.04/310-638-5/24 od 11. marta 2026. godine.

„U skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima Republike Srpske i tačkom 7. Rješenja Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske broj 05.04/310-638-5/24 od 11.03.2026. godine ovim putem Vas obavještavamo da od 22.05.2026. godine počinjemo sa izvođenjem radova“, navodi se u dopisu kompanije.

Ta najava stigla je u trenutku kada je protiv istog rješenja već pokrenut sudski postupak. Prema dokumentu koji je objavio predsjednik Mjesne zajednice Sočkovac Slobodan Sarić, Opština Petrovo je pred Okružnim sudom u Banjaluci podnijela tužbu protiv Ministarstva energetike i rudarstva RS, sa prijedlogom odgađanja izvršenja, radi poništenja rješenja kojim je Lykosu odobreno izvođenje detaljnih geoloških istraživanja.

Drugim riječima, dok se pred sudom osporava zakonitost rješenja, kompanija lokalnu zajednicu obavještava da namjerava početi radove.

Za Sarića, ali i veliki dio mještana Sočkovca, Kakmuža i okolnih ozrenskih sela, to nije samo pravno pitanje, već pitanje opstanka, povjerenja i elementarnog prava lokalnog stanovništva da odlučuje o prostoru u kojem živi i u kakvom orkuženju će ubuduće da živi.

„Sva naša dosadašnja pravna borba u cilju obustavljanja ovog nakaradnog “ projekta”, nije bila dovoljna da pomenuta kompanija konačno shvati da narod ovog kraja ne želi i ne odobrava njihove aktivnosti. Ovu borbu za svoja ljudska prava nismo mi željeli ,ona nam je nažalost nametnuta i nije pitanje više hoćemo li ili necemo da se borimo vec hoćemo li ili nećemo da postojimo“, napisao je Sarić.

Sarić je naveo da kompanija, najavom početka radova, ignoriše volju građana, proteste i javne skupove, jednoglasnu odluku Skupštine opštine Petrovo od 15. aprila 2026. godine kojom je izraženo protivljenje geološkim istraživanjima, kao i činjenicu da je raspisan referendum za 17. maj.

Priča je počela krajem marta, kada je australijska kompanija Yugo Metals LTD, registrovana u Pertu, objavila na Australijskoj berzi hartija od vrijednosti da joj je Ministarstvo energetike i rudarstva RS dodijelilo prava na projekat geoloških istraživanja metala na području Sočkovca. Tako da su ovu, za njih jako važnu informaciju, stanovnici Ozrena saznali su ne od institucija Republike Srpske, nego sa berzanske objave jedne strane kompanije, na internetu.

Uslijedili su sastanci u Petrovu, zahtjevi Ministarstvu da potvrdi ili demantuje informaciju, javni skup u Sočkovcu i sve jasnije protivljenje mještana. Na skupu održanom 4. aprila u Domu kulture u Sočkovcu, u organizaciji Ekološkog udruženja „Ozrenski studenac“, građani Kakmuža, Sočkovca i Karanovca poručili su da neće dozvoliti devastaciju Ozrena i da se protive bilo kakvim geološkim istraživanjima koja bi mogla voditi ka otvaranju rudnika.

„Neće o nama odlučivati Banjaluka i to iza zatvorenih vrata, krijući od nas, koji smo krvarili za ovaj Ozren“, bila je jedna od poruka sa tog skupa.

Ekološki aktivista Zoran Poljašević tada je upozorio da se priča o „samo geološkim istraživanjima“ ne može posmatrati odvojeno od potencijalne eksploatacije. Kompanije koje svoje projekte predstavljaju investitorima na berzi, kako je naveo, ne prikupljaju kapital zbog pukog istraživanja, nego zbog mogućnosti da jednog dana istražni prostor postane rudnik.

Upravo zato je izjava ministra energetike i rudarstva RS Petra Đokića, data na SET-u u Trebinju, dodatno uznemirila mještane. Đokić je tada rekao da Vlada RS podržava geološka istraživanja i da je pitanje eventualnog razvoja ležišta „drugo pitanje“.

„Ne ministre Petre Đokiću, to nije drugo pitanje, to je isto pitanje. I ključno pitanje“, odgovorio je Poljašević sa skupa na Ozrenu.

Za lokalnu zajednicu, najava Lykosa sada potvrđuje ono od čega su strahovali, odnosno da institucije i kompanija nastavljaju proceduru uprkos protivljenju Ozrenaca, i čak uprkos političkom stavu lokalne skupštine i uprkos tužbi koju je sama Opština Petrovo pokrenula protiv Ministarstva. Stav pobunjenih Ozrenaca podržao je i sam načelnik opštine Petrovo Ozren Petković, koji i sam pripada vladajućoj stranci u Srpskoj, odnosno SNSD-u, što samo po sebi, dovoljno govori.

Posebno je važno da se istražni prostor više ne predstavlja samo kao Sočkovac, već kao „Petrovo“. Aktivisti su i ranije upozoravali da promjena imena projekta, smanjenje ili redefinisanje obuhvata i korišćenje različitih pravnih subjekata mogu služiti kao način da se projekat koji je već izazvao otpor lokalnog stanovništva vrati u izmijenjenom obliku.

Yugo Metals je, prema ranijim objavama i dostupnim informacijama, faktički nastavio projekte koji su ranije povezivani sa Lykos Balkan Metalsom. Aktivisti tvrde da je riječ o pregrupisavanju istih interesa i istih rudarskih ambicija, sada prilagođenih berzanskoj komunikaciji i novim zakonskim okolnostima u Republici Srpskoj.

Za sada je jasno samo jedno: Lykos je najavio 22. maj kao datum početka radova. Opština Petrovo je tužila Ministarstvo. Građani su rekli da neće pristati. A Ozren, planina koja je već jednom natjerala institucije i investitore na povlačenje, ponovo ulazi u dane u kojima će se mjeriti stvarna snaga lokalne zajednice.

Dejan Rakita / GERILA

The post Lykos najavio početak radova na Ozrenu: Opština Petrovo tužila Đokićevo Ministarstvo, Ozrenci poručuju – “Dosta je bilo!” first appeared on Gerila.info.

„Ljudi iz Srbije se izvinjavaju što su došli, geolog kaže da bi se on isto ponašao i da bi spriječio mašine da mu uđu u selo. Ušli su nam u šume, u privatne posjede, niko nije bio upoznat. Sve rade kradom, dovode ljude sa strane“, rekao je za Gerilu ozrenski aktivista Zoran Poljašević.

Riječ je o važećoj dozvoli za geološka istraživanja iz oktobra 2023. godine, koja se odnosi na površinsko uzorkovanje na području Ozrena kod Doboja. Zanimljivo je da su ova istraživanja bila u nekoj vrsti hibernacije, donedavno.

Tačnije, sve se promijenilo sa novim rješenjem Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske, kojim je istoj firmi, Lykos Balkan Metals iz Bijeljine, u martu ove godine odobreno izvođenje detaljnih geoloških istraživanja takođe na planini Ozren, ali području opštine Petrovo. Prema tom rješenju, istraživanja obuhvataju olovo, cink, bakar, srebro i zlato, na prostoru od 10,73 kvadratna kilometra.

Tako su se, nakon nedavno održanog javnog skupa u Sočkovcu, mještanima Ozrena, današnjom blokadom prodružili i Ozrenci sa dobojske strane i poručili šta misle o geološkim istraživanjima, a samim tim i potencijalnom rudarenju na njihovoj planini.

Za lokalno stanovništvo ovo nije nova priča. Ozrenci su već jednom uspjeli da zaustave identičan projekat, kada je Ministarstvo na čijem je čelu Petar Đokić 31. maja 2022. godine poništilo ranije odobrenje i koncesiju za geološka istraživanja na Ozrenu, dodijeljene firmi „Medeni Brijeg“ iz Bijeljine, povezanoj sa Lykosom. Današnji razvoj događaja, kako tvrde, pokazuje da je riječ bila samo o privremenom povlačenju.

Dodatno nepovjerenje izaziva način na koji su građani i lokalne vlasti Petrova saznali za nove planove. Stanovnici Petrova nisu dobili nikakvu zvaničnu informaciju od institucija Republike Srpske. Umjesto toga, vijest o odobrenju geoloških istraživanja objavljena je 23. marta 2026. godine na stranici Australijske berze, gdje je kompanija Yugo Metals LTD iz Perta, a koja je vlasnik Lykosa, saopštila da je dobila prava na projekat istraživanja na području Sočkovca.

Ni Opština Petrovo nije zaprimila zvaničan dopis o ovoj odluci.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić nije odgovorio na upite mještana i lokalnih vlasti, ali je nedavno na samitu energetike u Trebinju poručio da Vlada Republike Srpske podržava ovakve projekte.

„Geološka istraživanja su važna i treba ih podržati na bilo kom lokalitetu jer ne predstavljaju nikakve probleme. A da li će se poslije toga ići u eksploataciju, drugo je pitanje“, rekao je Đokić.

Na tu izjavu reagovao je i Zoran Poljašević:

„Đokić se tobože ogradio, ali to je licemjerno. Prije četiri godine sam bio na sastanku kada je lično rekao da se ova firma neće vratiti u Petrovo dok je on ministar. Danas imamo istog investitora – samo pod drugim imenom. U Australiji su ga promijenili, a ovdje i dalje rade pod starim.“

Prema nezvaničnim informacijama, na predstavnike opštinskih vlasti u Petrovu vrše se pritisci, uključujući i prijetnje tužbama od strane kompanije.

Lykos: Sve radimo po zakonu i dozvolama, poštovaćemo volju lokalnog stanovništva

Iz Lykosa, međutim, tvrde da posluju u skladu sa zakonom i da posjeduju sve potrebne dozvole.

„Imamo sve dozvole i radovi se izvode u skladu sa Zakonom o geološkim istraživanjima. Sprječavanje radnika da rade svoj posao nije dozvoljeno. Ostavićemo nadležnim organima da se time bave“, rekao je direktor kompanije Mladen Lujić, dodajući da je za blokadu saznao tek od novinara Gerile.

On ističe da kompanija ima saglasnost Skupštine grada Doboja i da njihovi radovi nisu u suprotnosti sa zakonom.

„Geološka istraživanja ne mogu ugroziti prirodu. U pitanju je površinsko uzorkovanje koje ne može imati negativan uticaj na životnu sredinu“, tvrdi Lujić u razgovoru za Gerilu.

Dodaje i da kompanija ne želi sukob sa lokalnim stanovništvom.

„Radove ćemo pokušati uskladiti kroz razgovor sa mještanima. Ne želimo raditi ništa na silu, ali imamo zakonsko pravo da obavljamo svoju djelatnost. Mislim da je cilj tih ekoaktivista da se mi izguramo kako bi nakon nas došla neka druga firma“, kaže Lujić.

Grad Doboj – Šta je urađeno na Skupštini grada Doboja po pitanju Ozrena?

Posebno pitanje u cijeloj priči jeste uloga Grada Doboja. Skupština grada je u maju 2025. godine jednoglasno donijela odluku o proglašenju planine Ozren za zaštićeno područje sa održivim korišćenjem prirodnih resursa.

Stanovnici i aktivisti tada su tu odluku dočekali kao zaokret i pokušaj zaštite prirodnog bogatstva Ozrena, posebno jer je gradonačelnik Boris Jerinić tvrdio da se time „staje u kraj dezinformacijama o narušavanju biodiverziteta“.

Međutim, ispostavilo se da ta odluka nikada nije upućena Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, zbog čega nije ni mogla proizvesti pravne posljedice. U praksi, ostala je samo politička poruka bez stvarnog efekta.

Odluka Skupštine grada Doboja iz aprila 2025. godine o proglašenju Ozrena za zaštićeno područje nije donesena u skladu sa zakonom. Izostao je čitav niz ključnih koraka – od izrade studije zaštite, koja treba da obrazloži vrijednost i značaj područja, do definisanja režima zaštite, odnosno jasnog utvrđivanja šta je na tom prostoru dozvoljeno, a šta nije.

Nisu utvrđene ni konkretne mjere zaštite, niti smjernice za upravljanje područjem, dok kartografski prilozi i precizno utvrđene granice zaštićenog područja uopšte nisu izrađeni. Takođe, nije sproveden ni zakonom obavezan javni uvid, a cijeli postupak nije okončan upisom u zvanični registar zaštićenih područja koji vodi Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

U praksi, to znači da odluka o zaštiti Ozrena nikada nije zaživjela izvan skupštinske sale.

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić danas nije odgovarao na pozive portala Gerila.

Budućnost Ozrena ostaje neizvjesna, ali je sadašnjost prilično jasna – i, za sada, ne obećava. Slika je gotovo ista kao i prije poništenja prve dozvole za geološka istraživanja na Ozrenu koji se odnosi na Petrovo: mještani ponovo stoje ispred mašina, institucije uglavnom ćute, a investitor najavljuje nastavak istraživanja.

Dejan Rakita / GERILA

The post Ozrenci zaustavili geologe: Sukob na terenu zbog novih istraživanja Lykosa! (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Pod sloganom “Pliva za život – ne za profit!”, nekoliko stotina građana okupilo se kako bi još jednom jasno poručili da ne pristaju na geološka istraživanja i mogući rudnik u neposrednoj blizini Jezera. Među okupljenima su bili mještani Jezera, Šipova, Mrkonjić Grada i Jajca, ali i aktivisti iz drugih krajeva Bosne i Hercegovine, od Ozrena, preko Fojnice do Bistrice kod Prijedora. Zajednička poruka bila je jednostavna i glasna: otpor nije završen, tek počinje.

Protest je organizovala Koalicija za Plivu, formirana sredinom marta ove godine, kada su se udruženja i neformalne grupe građana iz sliva Plive, zajedno sa Centrom za životnu sredinu, udružili sa ciljem zaštite rijeke od štetnih projekata – prije svega rudarskih i hidroenergetskih. Današnji skup bio je njihova prva velika zajednička akcija, ali po svemu sudeći ne i posljednja.

Jedan od prvih koji se obratio okupljenima bio je Tihomir Dakić iz Centra za životnu sredinu, koji je upozorio da se ljudi širom BiH već godinama suočavaju sa sličnim scenarijima – od Ozrena i Majevice do Jezera – te da je najveća opasnost upravo navikavanje na prijetnju.

“Ljudi se vremenom umaraju, navikavaju se na određene prijetnje i planove nekih ljudi, ali isto tako vidimo da se oslobađaju straha”, rekao je Dakić. Poručio je da se više ne smije ćutati dok se ključne informacije kriju od javnosti, podsjećajući da ni nakon višegodišnje pravne borbe građani i aktivisti nisu dobili potpune podatke o tome šta se tačno istražuje na ovom području.

On je ukazao i na ono što sve češće postaje politička i ekonomska matrica u BiH – predstavljanje eksploatacije kao investicije.

“Bosnu i Hercegovinu vide kao rudarsku zemlju. Kažu da je to investicija, a u suštini radi se o eksploataciji. Žele da izvuku dobit za sebe”, rekao je Dakić, dodajući da će mnogi takođe braniti ovu zemlju – bilo da je riječ o Jezeru, Ozrenu ili Majevici.

Njegova poruka bila je i poziv na izlazak iz pasivnosti – da se otpor ne vodi po kafanama, slavama i društvenim mrežama, nego na terenu, zajednički i javno, prije nego što, kako je rekao, “sutra bude kasno”.

Suzana Rajković iz udruženja Dolina Plive, je okupljenim građanima rekla je da je odrasla ispod Sinjakova i da se ovdje ne radi samo o problemu Jezera, nego o pitanju opstanka čitavog sliva Plive i Vrbasa.

“Naša Pliva je žila kucavica ovog kraja. Ona nas povezuje i okuplja. Naš glavni zadatak je da našoj djeci, našim unucima i potomcima ostavimo ovu prirodu onakvu kakvu su nama ostavili naši preci”, poručila je Rajković.

Upozorila je da eventualni rudnik ne bi ugrozio samo uski prostor Jezera, nego mnogo šire područje – od Mrkonjić Grada i Šipova do Jajca, Banjaluke i Laktaša. Posebno je naglasila da se ne govori o nekoliko stotina ljudi, nego o desetinama i stotinama hiljada onih koji zavise od vode iz ovog sliva.

“Ne dajmo Plivu, ne dajmo Otomalj, ne dajmo Đol, Plivska jezera, Plivski vodopad, Sinjakovo, Vrbas”, rekla je, pozivajući okupljene da šire priču i razbijaju strah.

Jedna od najsnažnijih poruka protesta stigla je od Radice Milanović, aktivistkinje i odbornice iz Jezera, koja je podsjetila da otpor ne traje od juče, nego godinama. Prema njenim riječima, problem nisu samo geološka istraživanja, nego način na koji se ona provode – “pod velikim velom tajne”, bez jasnih i potpunih informacija za stanovništvo.

“Nažalost, oni su već u završnoj fazi, a sutra nas može očekivati otvaranje rudnika teških metala. Svi dobro znamo šta to znači za stanovništvo Jezera i rijeku Plivu”, rekla je Milanović. Upozorila je i na licemjerje priče o turizmu, dok se istovremeno otvara prostor za projekte koji prijete da trajno unište prirodni ambijent.

“Oči nam mažu turizmom. Ko će doći da gleda jalovinu ili zagađenu Plivu? Ovo nije problem samo Jezera. Ovo je problem i Mrkonjić Grada, i Šipova, i Jajca, i Banjaluke”, rekla je ona.

Njena završna poruka bila je najglasnije dočekana među okupljenima: “Bez obzira na pritiske i razne ucjene, mi nećemo stati. Borba je tek počela. Neće kopati.”

Da posljedice mogućeg rudnika ne bi stale na administrativnim granicama opštine Jezero, podsjetio je i Velid Hrnjić, ekološki aktivista i planinar iz Jajca. On je naglasio da Pliva ne poznaje etničke i političke podjele, te da voda iz Jezera za kratko vrijeme stiže nizvodno do Jajca.

“Možete praviti granice i dijeliti ljude, ali kako ćete zaustaviti rijeku? Dokle je ona srpska, hrvatska ili bošnjačka?”, upitao je Hrnjić, podsjećajući da su rijeke trajale i prije država i granica i da su ih ljudi nekada koristili onoliko koliko im je za život trebalo.

U svom govoru otvorio je pitanje o političkoj odgovornosti, tvrdeći da su prirodna bogatstva doline Plive postala predmet trgovine. Podsjetio je i na sporazum koji su prije desetak godina potpisali načelnici iz sliva Plive, o očuvanju rijeke i njenog turističkog potencijala, pitajući šta je od toga ostalo kada se danas, umjesto zaštite, ponovo govori o centralama, istraživanjima i rudnicima.

Zoran Poljašević iz Ozrenskog studenca, koji je došao da podrži Jezero čak sa Ozrena, kaže da je došao da upozori da ista kompanija koja istražuje ovdje radi i naOzrenu.

“Ovo je biser Bosne i Hercegovine. Ovo je bajka. Mi kad se rodimo negdje, mislimo da je normalno da vam kraj kuće teče rijeka koju možete piti. Nema to svako”, rekao je Poljašević. Posebno je naglasio da je Pliva “nadnacionalna”, da su je ljudi zatekli i da su dužni da je takvu ostave.

“Nismo se bojali metka, nemojmo se bojati ni kamere, ni načelnice, ni političke bagre”, poručio je Poljašević.

Okupljenima je prenio i primjer opštine Petrovo, gdje su, kako je rekao, kompletno rukovodstvo opštine i svi odbornici glasali protiv geoloških istraživanja, iako je načelnik iz SNSD-a. Time je, bez uvijanja, poslao poruku i lokalnoj vlasti u Jezeru.

Važnu opomenu okupljenima uputio je i Zoran Ninić iz Bistrice kod Prijedora, čovjek iz sredine koja je već prošla kroz rudarski scenario i ostala sa devastiranim prostorom, zamućenom vodom i gorčinom da su institucije zakazale na svakom koraku. Njegovo obraćanje bilo je možda i najpotresnije, upravo zato što nije govorilo o onome što bi moglo biti, nego o onome što se već dogodilo.

“Mi iz Bistrice nismo uspjeli, zato smo danas ovdje da vama pomognemo da uspijete”, rekao je Ninić.

Govorio je o “udruženom zločinačkom poduhvatu” kompanije, lokalne i republičke vlasti, o obećanjima koja su ostala mrtvo slovo na papiru, o inspekcijama koje “nisu nadležne”, i o kraju u kojem je, nakon povlačenja mašina, ostao haos.

Njegova poruka građanima Jezera bila je jasna: ne smiju biti naivni, ne smiju čekati da problem dođe pred njihovu kuću, niti vjerovati da će ih sistem zaštititi sam od sebe.

“Najviše što možete da izgubite je život. A ako nemamo časti i dostojanstva, kakav je to život?”, rekao je Ninić.

Na kraju se okupljenima obratio i Jovan Todorović iz Šipova, iz neformalne grupe Čuvari Plive, koji je ukazao na možda i najveći problem – ćutnju onih kojih se sve ovo takođe tiče, ali ne dolaze na skupove i ne uključuju se dok prijetnja ne zakuca na njihova vrata.

“Veći problem od investitora, kojima se ne zna ni ime ni prezime, jesu ljudi koji ćute i neće da dođu”, rekao je Todorović. Poručio je da se borba neće završiti na Instagramu i komentarima, nego na terenu i kroz masovniji otpor. Posebno je upozorio na kontradikciju da se istovremeno govori o turizmu i ekologiji, a izostaje podrška skupovima koji upravo to brane.

“Ne možemo voditi ljude po rudnicima, jalovini i prljavim izvorima, a hvaliti se da smo Eldorado”, rekao je Todorović, dodajući da ovaj kraj može opstati samo kroz turizam, čiste rijeke i zdrav život.

Iza današnjeg protesta, međutim, ne stoji samo trenutni strah, nego višegodišnja priča o netransparentnosti, sudskim sporovima, pritiscima na aktiviste i sve jasnijem osjećaju građana da se odluke donose mimo njih. U Jezeru je otpor rudarskim planovima već mjesecima, pa i godinama, u direktnom sukobu sa politikom lokalne vlasti predvođene načelnicom Snežanom Ružičić. Aktivisti tvrde da su suočeni s pritiscima, pozivima, komunalnim taksama za transparente poput poruke “Yugo Metals go home”, te pokušajima da se svaki javni otpor predstavi kao incident ili politička kampanja.

U središtu cijele priče su dva istražna polja – Sinjakovo i Jezero. Situaciju dodatno komplikuje to što se dio terena preklapa, pa javnost teško može da razazna gdje se radi na osnovu važećih dozvola, a gdje ne. Istražno polje Jezero trenutno nema pravosnažno važeću dozvolu, jer su ranija rješenja Ministarstva poništena na sudu, dok za polje Sinjakovo postoji važeće rješenje iz decembra 2024. godine.

Na terenu to, međutim, izgleda mnogo jednostavnije i mnogo opasnije jer se bušotine se nalaze u neposrednoj blizini Plive, svega stotinjak metara od same rijeke i samog Jezera. Bušotina na Otomalju koja je trenutno aktuelna je dio istražnog polja Sinjakovo.

Dio šire zabrinutosti izaziva i način na koji se vodi cijeli projekat. Kompanija SNK Metali, koja je nosilac istražnih prava, povezuje se sa nekadašnjom grupacijom Lykos Metals, danas preimenovanom u Yugo Metals, rudarskom grupom oslonjenom na australijsko tržište kapitala i model tzv. junior mining sektora, u kojem vrijednost kompanija u velikoj mjeri zavisi od očekivanja investitora i rezultata istraživanja. Građani i aktivisti upozoravaju da se na terenu već dugo vodi jedna priča, a u papirima i saopštenjima druga.

Posebno uznemirujuća ostala su svjedočenja o korištenju vode iz rijeke Jošavke za potrebe bušenja na lokalitetu Kovačevac, kao i sumnje da otpadne vode nisu adekvatno tretirane. Mještani tvrde da su tokom radova primijetili zamućenje rijeke, dok su odgovori nadležnih ostali šturi i neuvjerljivi. U tome vide još jedan dokaz da se građanima ne govori puna istina.

Zbog svega toga današnji protest u Jezeru nije bio samo reakcija na jednu bušotinu, jedno rješenje ili jednu firmu već pokušaj da se zaustavi čitav obrazac po kojem se mala mjesta tretiraju kao prazni prostori za eksploataciju, a ljudi koji tu žive kao smetnja ili statistika na “putu prosperiteta”.

Na kraju skupa još jednom je pročitana i zajednička poruka protesta: zahtjev za hitnu i potpunu transparentnost svih rješenja, dozvola i rudarskih projekata vezanih za geološka istraživanja na području Plive, zahtjev za zaustavljanje svih hidroenergetskih projekata na ovoj rijeci, te poziv lokalnim vlastima da se jasno opredijele – za očuvanje prirodnih resursa i održivi razvoj ili za eksploataciju kroz rudarske i hidroenergetske projekte.

Ako je suditi po atmosferi iz Jezera, ljudi koji su danas došli svoj izbor su već napravili.

Otomalj nije samo lokacija za rudnik, a Pliva za njih nije resurs na papiru. Ona je voda, opstanak, pamćenje i budućnost. Zato je poruka sa protesta bila kratka, ali dovoljno jaka da odjekne i van ove male opštine – nećete kopati!

Dejan Rakita / GERILA

The post Građani sa protesta u Jezeru protiv rudnika i institucija koje ćute: Pliva nije na prodaju! first appeared on Gerila.info.

Okupljeni su jednoglasno podržali inicijativu da se o ovom pitanju ide na referendum, kako bi građani direktno odlučili o eventualnom otvaranju rudnika i nastavku istraživanja. Jasno je poručeno da Ozren neće biti prepušten odlukama koje se donose mimo lokalne zajednice.

“Neće o nama odlučivati Banjaluka i to iza zatvorenih vrata, krijući od nas, koji smo krvarili za ovaj Ozren”, poruka je mještana Ozrena.

„Situacija je krajnje ozbiljna i alarmantna. O našoj sudbini neko misli da odlučuje bez nas. To je krajnje drsko, bezobrazno i nedopustivo“, poručeno je iz Udruženja.

Zoran Poljašević iz Ozrenskog studenca je upozorio da priča o „samo geološkim istraživanjima“ ne može biti odvojena od planova za konačno otvaranje rudnika.

Poljašević je jasno stavio do znanja da kompanije koje na berzi predstavljaju projekte ne prikupljaju novac zbog istraživanja, već zbog eksploatacije. Kako je rekao, ono što se danas predstavlja kao istražni projekat, u suštini je najava rudnika.

„Ozren nije samo prostor na karti, nego mjesto gdje ljudi žive i od kojeg žive. Ako ovdje dođe do eksploatacije nikla i drugih metala, posljedice neće osjetiti samo Ozren, nego i svi gradovi koji zavise od njegovih voda i prirodnih resursa”, rekao je za Gerilu Poljašević, dodajući da kompanija već sada svjetskoj javnosti predstavlja resurse Sočkovca kao budući rudnik.

U emotivnom dijelu obraćanja, podsjetio je i na ratnu prošlost ovog kraja, poručivši da Ozrenci ono što su branili krvlju neće prepustiti interesima koji dolaze izvan zajednice. Naglasio je i da su stručne analize, poput onih koje je ranije iznijela Srpska akademija nauka i umjetnosti, upozoravale na ozbiljne posljedice eksploatacije nikla, uključujući devastaciju prostora i ugrožavanje voda.

„Ne možemo pristati na to da informacije o našoj zemlji saznajemo sa stranih berzi, dok naše institucije ćute. To je ponižavajuće za svakog čovjeka koji ovdje živi”, dodao je Poljašević za Gerilu.

Sličan ton imao je i Zoran Vasić, mještanin Sočkovca i ratni vojni invalid, čija je poruka bila jednostavna i direktna – protivljenje ovakvim projektima ne dolazi od juče.

On je podsjetio da je lokalno stanovništvo i ranije ustajalo protiv geoloških istraživanja i da se stav nije promijenio. Za njega je Ozren mnogo više od potencijalnog rudnika – riječ je o prostoru života, prirode i budućnosti.

Vasić ističe da Ozren ima alternativu rudnicima – turizam, prirodne resurse, poljoprivredu i banjske potencijale, poput Termi Ozren. „Ovdje ima mnogo toga što se može razvijati, osim rudnika. A ovo ne dolazi uopšte u obzir“, poručio je Vasić.

Podršku građanima dao je i načelnik opštine Petrovo Ozren Petković, koji je najavio raspisivanje referenduma, čime je lokalna vlast, barem deklarativno, stala uz stav mještana.

Skup u Sočkovcu pokazao je jedinstvo zajednice i spremnost da se aktivno uključi u donošenje odluka koje direktno utiču na njihov život. Međutim, ono što je prethodilo ovom okupljanju dodatno objašnjava zašto je reakcija građana bila ovako snažna.

Redakcija Gerile je upite sa konkretnim pitanjima još 27. marta uputila Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, Opštini Petrovo, kao i kompaniji Yugo Metals, ali do trenutka objavljivanja ovog teksta odgovori nisu dostavljeni.

Alarm je, naime, upaljen krajem marta, kada je kompanija Yugo Metals LTD, registrovana u Pertu, objavila na australijskoj berzi da joj je Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske dodijelilo prava na projekat geoloških istraživanja metala na području Sočkovca, u opštini Petrovo.

Za mještane Ozrena, paradoksalno, to je bio prvi put da su uopšte čuli za takvu odluku. I to sa sajta australijske berze.

Uslijedile su reakcije ekoloških aktivista i lokalnih vlasti, koji su odmah uputili zahtjeve Ministarstvu energetike i rudarstva RS da potvrdi ili demantuje ove navode. Sastanak u opštini Petrovo održan je 24. marta, a istog dana i opština je zatražila zvanično pojašnjenje.

Odgovor, međutim, nije stigao.

Dodatnu težinu cijeloj situaciji daje činjenica da je Ministarstvo još 2022. godine poništilo ranije odobrenje za geološka istraživanja na Ozrenu, nakon snažnog otpora javnosti. Upravo zbog toga, povratak iste priče – sada kroz kompaniju koja je, kako tvrde aktivisti, povezana sa ranijim investitorima – kod građana budi sumnju da se projekat pokušava vratiti pod drugim imenom.

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić nije odgovorio na upite mještana Ozrena i Opštine petrovo, ali je nedavno na održanom SET-u u Trebinju izjavio je da Vlada RS daje podršku svim istraživačkim projektima u oblasti geologije, uključujući i projekat geoloških istraživanja u Petrovu. On je istakao da su geološka istraživanja važna i da ih treba podržati na bilo kom lokalitetu, jer, kako tvrdi, ne predstavljaju nikakve probleme.

„A da li će se poslije toga ići u projekat razvoja tih ležišta, drugo je pitanje“, rekao je Đokić novinarima u Trebinju, odgovarajući na pitanje da li je data saglasnost kompaniji Yugo Metals za geološka istraživanja u Sočkovcu.

„Ne ministre Petre Đokiću, to nije drugo pitanje, to je isto pitanje. I ključno pitanje“, poručio je Zoran Poljašević sa skupa na Ozrenu, komentarišući Đokićeve riječi.

Kako upozorava Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu, ovakvi slučajevi ukazuju na širi obrazac u kojem se lokalne zajednice sistematski isključuju iz odlučivanja o sopstvenim resursima.

„Donosioci odluka sistematski rade na tome da se lokalne zajednice u potpunosti isključe iz svih nivoa učešća u donošenju odluka“, navodi Mazalica.

Upravo zbog toga, skup u Sočkovcu nije bio samo reakcija na jednu informaciju, već izraz dugotrajnog nepovjerenja prema institucijama i straha da se odluke donose bez znanja i saglasnosti onih kojih se najviše tiču.

Za sada, odgovora na pitanja Ozrenaca iz Ministarstva nema, ali je odgovor sa Ozrena – jasan.

Dejan Rakita / GERILA

The post Ozrenci jednoglasni: „Ne damo Ozren“ (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Australijska kompanija Yugo Metals LTD, registrovana u Pertu, objavila je 23. marta 2026. godine da joj je Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske dodijelilo prava na projekat geoloških istraživanja metala na području Sočkovca, u opštini Petrovo. Ta informacija među stanovnicima Ozrena je popalila sve moguće alarme, pošto se već nekoliko godina o Ozrenu govorilo kao (najvjerovatnije) odbranjenoj planini od rudarskih prijekata.

Kako tvrde i aktivisti i lokalni predstavnici, o novom rješenju resornog ministarstva na čelu sa ministrom Petrom Đokićem ih niko prethodno nije obavijestio.

Istog dana kada je objava postala javna, predstavnici ekoloških udruženja o svemu su obavijestili rukovodstvo opštine Petrovo, nakon čega je već sutradan održan sastanak sa načelnikom, predsjednikom Skupštine opštine i odbornicima iz Sočkovca. Zaključak je bio jasan: od Ministarstva treba hitno tražiti zvanično objašnjenje i potvrdu da li je sporno rješenje zaista izdato.

Prema informacijama sa tog sastanka, predstavnici opštine tvrdili su da nisu dobili nijedan zvaničan dopis u vezi sa odobrenjem za geološka istraživanja. Dogovoreno je i da, ukoliko se informacija potvrdi, a sve su prilike da će biti tako, bude zakazana posebna sjednica Skupštine opštine Petrovo na kojoj bi odbornici zauzeli zvaničan stav.

To što lokalna zajednica o tako ozbiljnom pitanju saznaje iz objave jedne strane kompanije, a ne od institucija Republike Srpske, za mnoge na Ozrenu, pa i u cijeloj Republici Srpskoj i BiH, nije samo administrativni propust, već odavno poruka da se o njihovoj zemlji ponovo odlučuje bez njih.

Ekološki aktivisti podsjećaju da su se Ozrenci još prije četiri godine jasno usprotivili rudarskim projektima i da su tada, nakon snažnog pritiska javnosti, pojedina rješenja bila povučena. Sada, tvrde, gledaju povratak iste priče, samo pod novim imenom i u izmijenjenim pravnim okolnostima.

Posebnu sumnju među aktivistima izaziva razlika između ranije pominjanog obima istraživanja i onoga što se sada pojavljuje u javnosti. Kako navode, raniji projekti obuhvatali su znatno veće površine, dok se sada govori o području od svega deset kvadratnih kilometara. Upravo zbog toga dio njih vjeruje da je riječ o svojevrsnom „testiranju terena“.

„Sumnjivo je što se sada pominje znatno manja površina nego ranije. To liči na probni balon – da se vidi kakva će biti reakcija lokalne zajednice, pa da se kasnije ide sa širenjem projekta“, navode lokalni aktivisti.

Aktivisti tvrde da za kompaniju Yugo Metals nisu pronašli podatke u registru privrednih društava u BiH, te da je raniji projekat „Sočkovac“ sada predstavljen kao projekat „Petrovo“. Za njih je to još jedan razlog da sumnjaju da se iza svega krije pažljivo upakovan povratak rudarskih planova koji su već jednom izazvali snažan otpor stanovništva.

Na zvaničnoj stranici kompanije, uz objavu o odobrenju, prenesena je i izjava izvršnog i privremenog direktora Petra Tomaševića, koji je naveo da to predstavlja „odlučujući trenutak“ za Yugo Metals i da time dobijaju puni pristup unapređenju, kako je rekao, jednog od „najuvjerljivijih visokokvalitetnih polimetalnih sistema u Evropi“.

„Na tržištu gdje sigurna evropska opskrba kritičnim mineralima postaje sve više strateška, Sočkovac nudi rijetku priliku s visokim sadržajem, višestrukim robama i značajnim potencijalom za širenje“, ističe se u saopšenju kompanije.

Ali ono što se u jeziku berze predstavlja kao „prilika“, na Ozrenu se čita sasvim drugačije.

Ekološki aktivista Zoran Poljašević za Gerilu upozorava da se na Ozrenu ponavlja scenario od kojeg su mještani strahovali još prije nekoliko godina, ali sada u izmijenjenoj formi.

Kako kaže, iako se formalno činilo da se dio ljudi povukao iz projekata, u suštini je riječ o reorganizaciji istih struktura.

„Dešava se upravo ono od čega smo strahovali. Miloš Bošnjaković, koji je bukvalno protjeran sa Ozrena, a potom i izgubio rješenje za detaljna geološka istraživanja, zvanično se povukao iz projekta, ali samo kada je riječ o kompanijama koje su listirane na Australijskoj berzi“, navodi Poljašević u razgovoru za naš portal.

Prema njegovim riječima, nova kompanija Yugo Metals LTD nastavlja aktivnosti kroz već postojeće lokalne firme.

„Međutim, nova kompanija ‘Yugo Metals LTD’ nastavlja da radi sa preduzećima ‘Lykos Balkan Metals’ i ‘SNK Metali’, čiji je osnivač Bošnjaković. Riječ je o pregrupisavanju istih ljudi zbog potencijalnih akcionara na berzi i ponovnog pokušaja da dođu na Ozren“, ističe on.

Poljašević upozorava da su izmjene Zakona o geološkim istraživanjima Republike Srpske dodatno promijenile odnos snaga i suštinski smanjile uticaj lokalne zajednice.

Kako kaže, na Ozrenu se sada dešava presedan u odnosu na raniju praksu.

„Nakon dvije izmjene Zakona o geološkim istraživanjima, danas na Ozrenu imamo po prvi put slučaj da Ministarstvo energetike i rudarstva Republike Srpske izdaje jednoj stranoj kompaniji prava na istraživanja metala, iako su i mjesna zajednica i opština na čijoj se teritoriji nalazi istražno polje izričito protiv projekta“, navodi Poljašević.

Posebno problematičnim smatra način na koji se projekti razvijaju kroz berzanske mehanizme.

„Najveći problem je što kompanija već u fazi istraživanja rezultate objavljuje na australijskoj berzi i, ukoliko procijeni projekat kao finansijski opravdan, automatski stiče osnov za eksploataciju. U tom slučaju bi projekat najvjerovatnije bio prodat nekoj od velikih međunarodnih rudarskih kompanija poput Dandija ili Rio Tinta, a tada ga je gotovo nemoguće zaustaviti“, upozorava Poljašević.

On se osvrnuo i na izostanak reakcije lokalnih vlasti, podsjećajući da je načelnik Opštine Petrovo najavio da će zatražiti informacije od Ministarstva, ali da odgovora i dalje nema.

„Načelnik je obećao još u utorak da će tražiti informaciju o famoznom rješenju, ali se do danas nije oglasio, iako je već petak“, kaže Poljašević.

Za njega je posebno zabrinjavajuće to što građani ključne informacije o svojoj budućnosti dobijaju iz inostranstva, a ne od institucija.

„Ova situacija, gdje Ozrenci informacije o prostoru na kojem žive saznaju sa stranice Australijske berze, a ne od Opštine i Vlade Republike Srpske, dovoljno govori“, poručuje on.

„Nama u ovoj situaciji ne preostaje ništa drugo nego da se organizujemo i tijelima branimo svoju imovinu i svoj kraj”, zaključuje Poljašević u razgovoru za Gerilu.

Predsjednik mjesne zajednice Sočkovac Slobodan Sarić saopštio je građanima da su svi prisutni na sastanku bili protiv eventualnog izdavanja dozvole za geološka istraživanja i da će poštovati volju ljudi koji su ih izabrali da brane njihove interese.

Upravo zato među najvažnijim pitanjima koja danas lebde nad Ozrenom nisu samo ona da li je rješenje zaista izdato i ko ga je potpisao, nego i zašto lokalna zajednica o tome nije obaviještena, zašto eventualno odobreno istražno polje nije odmah vidljivo u zvaničnom katastru odobrenih istražnih područja i koliko još vremena institucijama treba da građanima saopšte ono što kompanija već predstavlja investitorima i berzi kao gotovu stvar.

Ako se potvrdi da je Ministarstvo izdalo rješenje, onda se s pravom postavlja pitanje zbog čega su opština Petrovo i lokalno stanovništvo zaobiđeni. Ako rješenje nije izdato, onda je pitanje još ozbiljnije – kako je moguće da kompanija takvu informaciju objavi na berzi i da za to ne snosi posljedice.

Vanredna sjednica Skupštine opštine Petrovo, koju lokalni predstavnici najavljuju ukoliko se informacije potvrde, mogla bi biti prvi odgovor na novi talas zabrinutosti Ozrenaca.

Nataša Mazalica iz Centra za životnu sredinu upozorava da se iza aktuelnih dešavanja ne krije izolovan slučaj, već dugotrajan obrazac u kojem se lokalne zajednice sistematski isključuju iz odlučivanja o sopstvenim resursima.

Kako kaže, iskustva iz posljednjih nekoliko godina, koliko traju geološka istraživanja i intenzivira se priča o kritičnim mineralima, jasno pokazuju smjer u kojem se kreću odluke vlasti.

„Donosioci odluka sistematski rade na tome da se lokalne zajednice u potpunosti isključe iz svih nivoa učešća u donošenju odluka, posebno kada je riječ o eksploataciji prirodnih resursa“, navodi Mazalica, dodajući da su izmjene Zakona o geološkim istraživanjima, ali i pokušaji kriminalizovanja klevete, „postavili temelje za brutalno odvajanje zajednica od prirode u kojoj i od koje žive“.

U takvom okviru, tvrdi, priča o rudnicima kao razvojnoj šansi nema uporište u stvarnosti.

„Rudnici neće donijeti nikakvu dobrobit ljudima, niti mogu biti zeleni ili ekološki. Ovakvim projektima puniće se džepovi prvo podobnih, a potom stranih kompanija kojima odlazi gotovo sav profit“, upozorava Mazalica.

Kao potvrdu navodi i aktuelne projekte u regionu, gdje se posljedice, kako kaže, već jasno vide.

„Na primjeru rudnika u Varešu možemo to posmatrati u realnom vremenu“, ističe ona.

Na kraju upozorava da problem nije samo u pojedinačnim projektima, već i u kapacitetima sistema koji bi trebalo da ih kontroliše.

„Sistem pod kojim funkcionišemo i država u kojoj živimo nemaju kapaciteta da na adekvatan način obezbijede očuvanje prirode i zaštitu ljudi“, zaključuje Mazalica.

Upite sa konkretnim pitanjima uputili smo Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske, Opštini Petrovo, kao i kompaniji Yugo Metals, ali do trenutka objavljivanja ovog teksta odgovori nisu dostavljeni.

Ko je Yugo Metals: Od Jezera do Sinjakova i Čajniča – mnogo projekata, ali i otvorenih pitanja

Australijska kompanija Yugo Metals Limited, registrovana u Pertu, djeluje u Bosni i Hercegovini kroz više povezanih pravnih subjekata, među kojima su sada najpoznatiji „SNK Metali“ d.o.o. Bijeljina i raniji projekti povezani sa kompanijom „Lykos Balkan Metals“. Yugo Metals je faktički nekadašnji Lykos, preuzeo je sve njegove projekte, a sa ovim projektom na Ozrenu, ako se potvrdi, i projekat firme Medeni brijeg na Sočkovcu.

U ranijem periodu ključna figura u projektima bio je Miloš Bošnjaković, često percipiran kao centralni operativni čovjek na terenu za mnogobrojne kontraverzne rudarske projekte u BiH , dok firmom sada upravlja Mladen Lujić, uz širi međunarodni menadžment koji vodi kompaniju prema investitorima i berzi.

Model poslovanja ostaje isti – kapital se prikuplja na berzi, a istraživanja se realizuju kroz lokalne firme koje formalno nose projekte. Upravo kroz takav model razvijaju se i dva najaktuelnija istražna polja u zapadnom dijelu Republike Srpske – „Jezero“ i „Sinjakovo“, koja se često u javnosti pogrešno poistovjećuju, iako je riječ o dva odvojena projekta koja graniče na planini Otomalj iznad samog Jezera, ali sa različitim pravnim statusom.

Istražno polje „Jezero“ nalazi se isključivo na teritoriji opštine Jezero i obuhvata istraživanja olova, cinka, bakra, barita i pratećih metala.

Ministarstvo energetike i rudarstva RS je 2022. godine odobrilo istraživanja, a zatim u dva navrata produžavalo rok – početkom i sredinom 2025. godine. Međutim, oba ta produženja su osporena na sudu. Okružni sud u Banjaluci je krajem 2025. godine poništio rješenja Ministarstva, prihvatajući tužbe Centra za životnu sredinu i građana. To praktično znači da, prema dostupnim informacijama, kompanija trenutno nema važeće rješenje za istraživanja na tom polju, a pokrenut je i postupak pred Vrhovnim sudom RS radi preispitivanja presude.

Za razliku od toga, istražno polje „Sinjakovo“ predstavlja zaseban projekat, teritorijalno mnogo širi, jer obuhvata opštine Jezero, Šipovo i Mrkonjić Grad. Fokus istraživanja ovdje je drugačiji – bakar, željezo i prateći metali – a i pravni status je drugačiji. Prvo rješenje izdato je 2021. godine i važilo je do sredine 2023, dok je novo rješenje izdato krajem 2024. godine i važi do kraja 2026. godine, za površinu od oko 49,5 kvadratnih kilometara.

Važno je napomenuti da na planini Otomalj, iznad Jezera, graniče ova dva istražna polja, a da aktivisti sumnjaju da se to zloupotrebljava pa istraživanja za Sinjakovo “pokrivaju” i granični dio i zalaze u istražno polje “Jezero” na Otomalju, u nepsorednoj blizini rijeke Plive, jezera Veliki i Mali Đol, ali i samog centra Jezera.

Treći važan projekat kompanije u Republici Srpskoj nalazi se u Čajniču, gdje Yugo Metals, prema vlastitim podacima, raspolaže istražnim područjem od oko 50 kvadratnih kilometara. Tu su, kako navode, identifikovane značajne koncentracije bakra, ali i zlata i srebra, što kompanija koristi kao osnov za dalja istraživanja. Ipak, i ovdje ključni podaci dolaze primarno iz izvještaja same kompanije, bez jasnijih javno dostupnih informacija.

Šta se desilo sa obećanjima o zaštiti Ozrena?

Prije samo deset mjeseci činilo se da Ozren ide ka zaštiti, a ne ka novom otvaranju prostora za rudarske projekte.

Skupština Grada Doboja je u maju prošle godine jednoglasno donijela odluku o proglašenju Ozrena za zaštićeno područje sa održivim korišćenjem prirodnih resursa, što je tada predstavljeno kao značajan zaokret lokalnih vlasti i važan korak ka očuvanju planine. Iako je riječ bila o najnižem, šestom nivou zaštite, i tada su i aktivisti i stručnjaci upozoravali da krajnji cilj mora ostati proglašenje nacionalnog parka, kako je i predviđeno Prostornim planom Republike Srpske.

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić tada je tvrdio da je zaštita Ozrena u interesu grada i Republike Srpske, dok su ekološka udruženja poručivala da njihova višegodišnja borba konačno daje rezultat. Upravo zato današnji povratak priče o geološkim istraživanjima u Sočkovcu, svega nekoliko mjeseci nakon takvih odluka i poruka, za stanovnike Ozrena djeluje kao nagli i duboko uznemirujući politički obrt.

Apsurdno – iako ta riječ u zemlji poput Bosne i Hercegovine odavno gubi na težini – Ozren je do juče predstavljan kao dragocjen prirodni rezervat koji treba sačuvati, a danas se ponovo pojavljuje u kontekstu istraživanja nikla, kobalta i drugih metala.

Dejan Rakita / GERILA

The post Ozren iz Australije saznao šta mu se sprema, mještani poručuju: „Izaći ćemo pred mašine“ first appeared on Gerila.info.

“Zoran je platio visoku cijenu. Navodno je otpušten sa radnog mjesta inženjera u znak odmazde zbog njegove uloge u pokretu. Pratiću suđenje i vjerujem da bi trebao biti vraćen na posao”, izjavila je Meri Laulor, ističući da ga vidi kao simbol otpora i ljudske hrabrosti.

Slučaj Poljaševića uvršten je u preliminarni izvještaj UN-a koji će biti predstavljen Savjetu za ljudska prava u martu 2026. godine. U dokumentu se Ozren navodi kao primjer ujedinjenog građanskog otpora iz Republike Srpske i Federacije BiH, gdje zajednički interes za očuvanjem ekosistema prevazilazi entitetske i političke podjele.

Cijena borbe za Ozren

Zoran Poljašević, dugogodišnji inženjer i aktivista, se sa još nemalim brojem aktivista posvetio borbi za očuvanje Ozrena. Pokret koji je pomogao organizovati spriječio je više pokušaja otvaranja rudnika koji bi, prema mišljenju stručnjaka, nepovratno devastirali jedno od biološki i kulturno najvrijednijih područja u ovom dijelu BiH.

Međutim, ta borba ga je, tvrdi, koštala radnog mjesta. Njegova tužba za nezakonit prekid radnog odnosa uskoro stiže na ročište, a činjenica da će slučaj pratiti zvaničnica UN-a dodatno ga pozicionira kao prelomnu tačku u borbi za prava ekoloških aktivista.

“Inspirisala me je priča u kojoj su se ljudi iz različitih dijelova BiH udružili kako bi zaštitili nešto što je zajedničko – prirodu, kulturu i istoriju”, poručila je Meri Laulor.

Planina Ozren – mnogo više od geografije

Planina Ozren posljednjih godina prerasta u žarište sukoba između interesa rudarskih korporacija, političkih struktura i građana koji zahtijevaju održiv razvoj i poštovanje okolišnih standarda. Lokacija je označena kao potencijalni izvor „kritičnih minerala“, što je izazvalo pojačane pritiske, sumnjive koncesije i protivljenje lokalnog stanovništva.

Pokret za Ozren, okupljen oko građanskih inicijativa i lokalnih udruženja, već je godinama suočen s brojnim oblicima represije: od diskreditacija i SLAPP tužbi, do, kako se navodi u UN izvještaju, direktnih otkaza, prijetnji i pokušaja ušutkivanja.

U tom kontekstu, Zoranov slučaj više nije samo pitanje radnog odnosa, već simbolički front za pravo na otpor i slobodu izražavanja.

UN upozorava na represiju na eko aktiviste u Republici Srpskoj

Meri Laulor je tokom svoje posjete BiH razgovarala s desetinama branitelja ljudskih prava, institucija i organizacija, i konstatovala da je situacija posebno alarmantna u entitetu Republika Srpska, gdje se – kako je navela – vlasti koriste zakonodavstvom i političkim diskursom za obračun s kritičkim glasovima.

“Visoki zvaničnici Republike Srpske, uključujući i predsjednika entiteta, često portretiraju aktiviste, novinare i NVO kao neprijatelje. Takva stigmatizacija, u kombinaciji sa zakonima poput kriminalizacije klevete i pokušaja uvođenja „zakona o stranim agentima“, stvara atmosferu straha i autocenzure”, upozorila je Laulor.

Dodala je da su aktivisti koji brane životnu sredinu u posebno ranjivom položaju, jer njihov rad direktno zadire u ekonomske interese moćnih struktura. „Zakon o geološkim istraživanjima“ i dozvole za rudarenje često se, prema njenim riječima, donose bez adekvatnih konsultacija s lokalnim zajednicama.

Međunarodna podrška – unutrašnji izazovi

Podrška UN-a Zoranu Poljaševiću i Pokretu za Ozren dolazi u trenutku kada domaće, i na lokalnom i na entitetskom ali i državnom nivou, vlasti sve češće ignorišu ili obeshrabruju građanski aktivizam. Umjesto dijaloga, aktivistima se nudi šutnja institucija, sudski procesi i društvena stigmatizacija.

Uprkos svemu, Pokret za Ozren i dalje traje – okuplja, informiše, odupire se. Međunarodno priznanje Meri Lajor dodatno legitimira ovu borbu i otvara prostor da Zoran, ali i svi drugi koji se bore za javno dobro, ne ostanu sami.

“Branitelji ljudskih prava nisu neprijatelji, već graditelji pravednijeg društva. Zoranova priča to najbolje pokazuje”, zaključila je specijalna izvjestiteljica Ujedinjenih nacija za položaj branitelja ljudskih prava.

Upravo je i redakcija portal Gerila snimila kratki igrani dokumentarni film o borbi lokalnog stanovništva i eko aktivista za očuvanje planine Ozren.

Podsjećamo, portal Gerila kontinuirano izvještava o višegodišnjem otporu lokalnih ekoloških udruženja i građana protiv rudarenja na Ozrenu, posebno nakon što su izdane koncesije za geološka istraživanja nikla i kobalta .

O pritiscima na eko aktiviste, posebno sa Ozrena među prvima je pisao i portal Gerila. Naime, nakon Javne rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o geološkim istraživanjima održane krajem januara 2024.godine u Administrativnom centru Vlade RS, na kojoj su brojni građani, mahom upravo sa Ozrena, izrazili svoje nezadovoljstvo najavljenim izmjenama, upravo je Poljašević ostao bez posla. 

Važno je napomenuti da, iako lokalne vlasti u gradu Doboju godinama nisu blagonaklono gledali na građanski aktivizam za očuvanje planine Ozren, nedavno, početkom maja ove godine, Skupština Grada Doboja jednoglasno je donijela odluku o proglašenju planine Ozren za zaštićeno područje sa održivim korišćenjem prirodnih resursa. Definitivan pomak u odnosu lokalnih vlasti ne znači i konačnu odbranu Ozrena jer je u pitanju šesti, odnosno najniži, nivo kategorisanja zaštićenih područja na osnovu kategorizacije Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) na čijim principima su bazirani entitetski zakoni o zaštiti prirode.

Ekološka udruženja, poput Ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” iz Petrova, Centra za životnu sredinu, Čuvara Ozrena, UG Fojničani iz Maglaja, u saradnji s Mrežom za zaštitu prirode u BiH, doprinijela su ovom uspjehu kroz promociju, istraživanja i značajna otkrića.

Ozren je prepoznat i po bogatom biodiverzitetu a što je prezentovano na sedmoj Konferenciji Mreže za zaštitu prirode u BiH, o čemu je Gerila takođe izvještavala. Tada je istaknuto da bološke raznolikosti planine Ozren, koji je po Prostornom planu Republike Srpske planirana za zaštitu u rangu nacionalnog parka, treba napokon i da joj omoguće status koji joj i po pravu i po prirodnim vrijednostima pripadaju.

Dejan Rakita / GERILA

The post UN stavlja Ozren na mapu borbe za ljudska prava: Slučaj Zorana Poljaševića pod međunarodnim nadzorom! first appeared on Gerila.info.

Ipak, ova odluka predstavlja svojevrstan zaokret političke većine u Doboju u odnosu na protekli period ali i značajan korak u očuvanju prirodnog bogatstva Ozrena i rezultat je višegodišnjih napora lokalnog stanovništva, ekoloških udruženja i naučne zajednice.

Gradonačelnik Doboja Boris Jerinić, istakao je da je ova odluka u interesu grada i Republike Srpske, te da se njome staje u kraj dezinformacijama o navodnim planovima za narušavanje biodiverziteta tog područja.

Zoran Poljašević, lider ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” iz Petrova, za Gerilu kaže da je odluka Skupštine grada Doboja pozitivno iznenađenje.

“Iako se radi o šestom nivou zaštite dok aktuelni Prostorni plan Republike Srpske predviđa daleko strožiji drugi nivo (nacionalni park), treba napomenuti da na ovaj način lokalna uprava donosi zaštitu ovog posebnog područja u nivou koji je zakonom predviđen, više nivoe zaštite donosi Vlada, odnosno Narodna skupština RS. Iako ova odluka predstavlja potvrdu da naš rad u proteklih skoro četiri godine nije bio uzaludan, mi nastavljamo naše aktivnosti u cilju zaštite planine Ozren kako to predviđa Prostorni plan”, ističe Poljašević u razgovoru za naš portal.

On doda je da je u planu da se u toku maja, zajedno sa UG Fojničani iz Maglaja, dostave rezultate dvogodišnjeg istraživanja biodiverziteta Ozrena Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa Republike Srpske.

“Upravo ova istraživanja, odnosno nalazi, čiji su nosilac UG Fojničani u sklopu Mreže za zaštitu prirode BiH, predstavljaju ključni argument za zaštitu Ozrena, kako na lokalnom, tako i na republičnom nivou”, dodaje Pošaljević.

Saglasan sa njim je i ekolog Vladimir Topić iz Centra za životnu sredinu.

“S obzirom na dosadašnje nastupe i stav rukovodstva grada Doboja gdje se davala podrška kompaniji za istraživanje nikla i kobalta, ova odluka je iznenađujuća, ali bez obzira na to pozdravljamo odluku koja se tiče zaštite Ozrena. Kategorija 6 je najniži oblik zaštite i nikako ne odgovara zaštiti Ozrena, jer je ova planina puna svojih prirodnih i kulturnih vrijednosti i prepoznata i u Prostornom Planu RS kao prostor za uspostavljanje Nacionalnog parka. U tom smijeru treba da ide zaštita i podrška grada Doboja i rukovodstva, to ćemo imati priliku vidjeti u narednom periodu”, ističe Topić za Gerilu.

Naglašava da je neophodno da se ovome priključi i opština Petrovo s obzirom da je veliki dio Ozrena i na teritoriji te opštine.

“Opštine i gradovi treba da podrže inicijativu za zaštitu u većem rangu zasigurno, a na Republičkom nivou treba da se razmatra integralna zaštita planine Ozren. Za proces proglašenja treba uraditi studiju zaštite a tome doprinose udruženja sa Ozrena upravo sprovodeći mnogobrojna istraživanja i istraživačke kampove kampove godinama unazad. Odluka pokazuje da su udruženja građana koja se godinama bore za zaštitu Ozrena u pravu i da je njihova borba opravdana”, zaključuje Topić u razgovoru za Gerilu.

„Ova pobjeda pripada svim građanima koji su stajali uz Ozren, svim udruženjima i istraživačima koji su vjerovali u vrijednost ovog dragulja prirode. Ovo nije kraj, već novi početak, i za Ozren i za druge lokalitete koje moramo sačuvati“, poručuju iz UG Fojničani i dodaju da je Odluka o zaštiti Ozrena “snažan pokazatelj da sinergija odlučnog lokalnog stanovništva, organiziranog civilnog društva i aktivne naučne zajednice može pokrenuti pozitivne promjene”.

“Krajnja namjera je da se to područje proglasi nacionalnim parkom”, izjavio je gradonačelnik Doboja Boris Jerinić nakon usvajanja pomenute odluke o zaštiti Ozrena, dodajući da će u tom pravcu djelovati poslanici iz Doboja u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

Odluka o zaštiti Ozrena dolazi nakon višegodišnjih protesta i aktivnosti lokalnog stanovništva protiv geoloških istraživanja koja su imala za cilj otvaranje rudnika nikla i kobalta. Građani su izražavali zabrinutost zbog potencijalnog zagađenja životne sredine i ugrožavanja zdravlja ljudi.

Bitno je sjetiti se da vlasti u Doboju do skora nisu blagonaklono gledali na građanski aktivizam za očuvanje planine Ozren i da usvajanje odlike, barem se tako nadaju i naši sagovornici, predstavlja prekretnicu u odnosu lokalnih političara prema ovoj jedinstvenoj planini i području.

Podsjećamo, upravo je većina u Skupštini grada Doboja okupljena oko aktuelnog gradonačelnika Borisa Jerinića i gradskog odbora SNSD-a, na sjednici održanoj 25.maja 2023.godine izglasala Odluku o davanju saglasnosti za izvođenje detaljnih geoloških, geohemijskih i geofizičkih istraživanja kompaniji „Lykos Balkan Metals“ d.o.o. Bijeljina. Prijedlog odluke se pojavio neposredno prije sjednice Skupštine i nije bio među materijalima koje su dobili odbornici. Tada je upozoravano da je time povrijeđen poslovnik o radu Skupštine Grada Doboja, koji propisuje rokove za uvrštavanje u dnevni red pojedinih tačaka, a Zakonom o ekologiji propisano je da se ovakve odluke moraju staviti na javni uvid najmanje 30 dana prije stavljanja na dnevni red odluke.

Godinu dana prije usvajanja te odluke, u 2022.godini, ponajprije zahvaljujući aktgiviznu stanovnika Ozrena i eko aktivista, poništene su date saglasnosti vezane za geološka i rudna istraživanja dijela Ozrena koji pripada Opštini Petrovo,  gdje je istraživanja trebala da vrši firma „Medeni brijeg“, kćerka kompanije “Lykos Balkans Metals“, a koje je izdalo Ministarstvo energetike i rudarstva RS.

Vlada Srpske je prije četiri godine, u decembru 2021.godine, donijela odluku da se dio ovog područja, ali samo 132 hektara površine i koji je sastavni dio područja Doboja, proglasi zaštićenom zonom. Tako je trenutno jedini formalno zaštićeni dio Ozrena vrh Gostilj, koji je 2021. godine proglašen zaštićenim staništem trave ive (Teucrium montanum). Tradicionalno branje ove ljekovite biljke, koje se održava svakog septembra, 2018. godine uvršteno je na UNESCO Reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa.

Zanimljivo, i entitetske vlasti nisu imale sluha za Ozren, odnosno uopšte za brigu lokalnih stanovnika i aktivista na teritoriji cijele Republike Srpske, pa su na prijedlog Vlade RS usvojene izmjene Zakona o geološkim istraživanjma RS kojima su isključene lokalne zajednice iz odlučivanja kada je davanje koncesija u pitanju, a koji je usvojen u NSRS krajem 2023.godine.

Ekološka udruženja, poput Ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” iz Petrova, Centra za životnu sredinu, Čuvara Ozrena, UG Fojničani iz Maglaja, u saradnji s Mrežom za zaštitu prirode u BiH, doprinijela su ovom uspjehu kroz promociju, istraživanja i značajna otkrića, uključujući i otkriće endemskog Ozrenskog pauka (Porrhomma ozrenense).

Upravo su iz Centra za životnu u sredinu i “Ozrenskog studenca” u Evropskom parlamentu krajem prošle godine imali priliku govoriti pred evroparlamentarcima.

O borbi za očuvanje Ozrena portal Gerila je pisao u nekoliko navrata, a u produkciji našeg portala urađen je i kratki dokumentarni film na ovu temu.

Upravo na obroncima planine Ozren nalazi se najveća koncentracija crnog bora u Evropi, velike zalihe pitke vode, mineralnih i alkalnih voda, te ogroman broj tradicionalnih manifestacija i istorijskih spomenika od kojih s neke pod zaštitom UNESCO-a.

Odluka Skupštine Grada Doboja o proglašenju Ozrena zaštićenim područjem sa održivim korišćenjem prirodnih resursa predstavlja značajan korak ka očuvanju ovog prirodnog dragulja. Međutim, borba za Ozren nije završena. Lokalno stanovništvo, ekološka udruženja i naučna zajednica nastavljaju da se zalažu za dalju zaštitu i očuvanje Ozrena, s ciljem da se ova planina proglasi nacionalnim parkom, kako je predviđeno Prostornim planom Republike Srpske.

Ova odluka predstavlja primjer kako sinergija lokalnog stanovništva, civilnog društva i naučne zajednice može dovesti do pozitivnih promjena u zaštiti prirodnih bogatstava.

Dejan Rakita / GERILA

The post Da li je Skupština grada Doboja stavila tačku na rudarenje na Ozrenu? first appeared on Gerila.info.

Događaj je posvećen zaštiti i održivom upravljanju prirodnim resursima, sa fokusom na razmenu znanja i razmatranje aktuelnih izazova u očuvanju prirodnog nasleđa.

Davor Šupuković iz UG Fojničani koje je uz Mrežu za zaštitu prirode BiH organizator konferencije, ističe da su glavni fokus događaja istraživanja koja su provođena protekli par godina na području planine Ozren.

“Dakle u prvom dijelu konferencije prezentovaćemo značajno bitne nalaze biodiverziteta na području planine Ozren koje govori o prilog zaštite ove planine koja je po Prostorom planu Republike Srpske planirana da bude zaštićena u rangu nacionalnog parka. Takođe, sa druge strane entitetske linije, pećina Mokra Megara koja se takođe nalazi na planini Ozren planirana je za zaštitu i veseli činjenica da je procedura zaštite Mokre Megare praktički već pokrenuta i vjerujemo da će naredne godine taj pećinski kompleks biti zaštićen”, ističe Šupuković.

On dodaje da je jedno od najznačajnijih otkrića koje će biti predstavljeno na konferenciji otkriće endemske vrste pauka a koji je sada dobio ime po planini Ozren.

“Mi stalno govorimo kao organizacije civilnog društva da je nama prioritet da zaštitimo prirodu. Budući da je Bosna i Hercegovina, oba entiteta, dakle imaju samo 3% zaštićenog teritorija, što je ispod svih razina, bilo evropskih, bilo svjetskih, mi smo se i kao država sad obavezali od 2030. zaštititi čak 30% teritorije. Dakle, apsolutno smo najprije za zaštitu prirode, a tek onda kad zaštitimo područja u rangu sa evropskim i svjetskim standardima. Na Ozrenu su otkrivene brojne vrste biljnog i životinjskog svijeta koji su značajne za nauku, a sa nama ovdje je i kolega Marjan Komnenov, speleolog biolog i doktor nauka iz Makedonije, koji je otkrio novu vrstu pauka”, ističe Šupuković.

Marjan Komnenov je naglasio da je BiH u pogledu istraživanja paukova BiH slabo istražena ali da tu postoji veliki potencijal. Pauk koji je otkriven na Ozrenu je senzacija u naučnim krugovima jer je to jedinstvena vrsta i živi fosil.

“U okviru ovog istraživanja koji su započeli Davor Šupuković i njegova ekipa, uspjeli smo da pronažemo novu vrstu pećinskog pauka kojeg smo nazvali Ozrenski pauk. Najbitnije karakteristike su, što je veoma male veličine, svega 2 milimetra. Najbitnija karakteristika je, što su negove oči skoro nestale a za to je bilo potrebno da prođe ogroman vremenski period. Nije u pitanju 100, 200, 1000, već su u pitanju milioni godina, tako da je ovaj pauk je jako stara vrsta, odnosno živi fosil koji živi ovdje u pečeni Megari, daleko prije nego što je čovjek se pojavio kao vrsta. Ovo će da bude lokalni endem za BiH, odnosno za planinu Ozren”, kaže Komnenov.

Davor Šupuković je upozorio na značaj očuvanja prirode poput one koju imamo na planini Ozren jer su tragedije poput one u Jablanici zapravo rezultat ljudskog nemara i neodgovornog odnosa prema prirodi uopšte.

“Ta tragedija je upozorenje nama svima da stvarno, krajnije ozbiljno moramo shvatiti najobičnije kamenolome, a kamoli rudnike. Dakle, ako mi ne možemo iskontrolirati kako se eksploatiše jedan kamenolom, onda ćese  vrlo teško kontrolisati i postojanje jednog rudnika. Dakle mi nismo protiv investicija, kao udruženje i kao mreža, ali smo najprije za zaštu prirodu. I ne može neko područje istovremeno biti i rudnik i nacionalni park. To dvoje ne ide zajedno, to je svakom jasno. Dakle, ako je Ozren i po Prostornom planu Republike Srpske planiran za zaštu u rangu nacionalnog parka, jasno je da smo mi, kao prirodnjaci, kao ljudi koji se bavaju zaštom prirode, prvenstveno za zaštitu tog područja u tom rangu”, zaključio je Šupuković.

Profesor doktor Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu upozorio je na činjenicu da čovjek može da živi samo sa prirodom a nikako protiv nje.

“Čovječanstvo će postojati dok imamo i posljednje drvo da raste, da nam daje kiseonik i da nam daje vodu. A to drvo zadnje nestane, nestaje i čovječanstvo. Nestajemo mi. Čovjek je pupčanom vrcom vezan s prirodom i ako presječemo tu pupčanu vrcu, nema nam života. Jer priroda nas hrani, priroda nas čuva. Sve ove katastrofe koje nam se dešavaju, kao u Španiji, kod nas Jablanaca, prije deset godina što smo imali, upravo ovde u Doboju, kad je Doboj poplavio, sve to uzrok čovjekov nemar”, naglašava Ballian.

On ističe da je cijela BiH zapravo prava riznica bogatog biodiverziteta ali da smo mi kao društvo više radili na uništavanju nego na očuvanju naših prirodnih bogatstava. Ipak, kako ističe, raduje konferencija koja se održava u Doboju, kao i interesovanje stručne javnosti, mladih osoba ali i medija.

“Kad sam krenuo sa ekološkim aktivizmom prije 19 godina, bilo je nezamislivo da se organizuje jedna ovakva manifestacija kao ovaj što je skup danas. Bio sam sam, sale su bile prazne.  U početku sam se borio proti malih hidrocentrala, a kasnije je krenulo to protiv industrijskih pustinja, kao kamenolomi, deponije. Bilo koja devastacija prirode vodi ka industrijskom pustinju. Danas mene raduje što ima jako mnogo mladi, što imam mojih studenta s mog fakulteta koji praktično nastavljaju ono što sam ja učio”, rekao je Ballian.

Zoran Poljašević iz Ekološkog udruženja “Ozrenski studenac” iz Petrova je istakao da su ljudi sa Ozrena jako ponosni što su bili domaćini ozbiljnih istraživanja biodiverziteta kao i da je lokalno stanovništvo svjesno da živi na planini koje krije bogat i raznolik biodiverzitet. Dodaje da je i borba za zaštitu prirodnog bogatstva ove planine teška kao i svaka aktivistička borba za zaštitu prirode na teritoriji BiH.

“Kada preduzmemo neke aktivnosti u svrhu zaštite prirode na Ozrenu ili bilo gdje u BiH, mi zapravno ne znamo sa čim ćemo se suočiti dok se to ne desi i zato ta borba protiv rudarskih istraživanja i eksploatacije uopšte nije jednostavna. Ako znamo da imamo šumu, da imamo zdravu vodu, svjesni smo da su to obnovljivi resursi, to su ogromni resursi, jer šuma je resurs od koga može da živi i lokalna zajednica ali i država da ima ozbiljnu korist, ali to kao društvo često ne prepoznajemo. Međutim, ne žalimo da ponekad i snosimo posljedice kada je u pitanju borba za zaštitu naše životne sredine i prirodnog bogatstva uopšte”, kaže Poljašević.

Jedan od mnogobrojnih govornika je i prof.dr Ivan Dragičević aa Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu koji je upozorio na problem koncesija i rudarenja u BiH ali i cijeloj regiji.

“Morate biti oprezni jer ako vam neko uđe u neki prostor sa koncesijom za istraživanje, njega ćete vrlo teško “otjerati” sa tog prostora. Koncesionara u tom slučaju štiti međunarodno pravo i to su odštete koje su enormne i zato se treba biti oprezan”, istakao je Dragičević.

Konferenciju je podržao i OSCE.

“U ime misije OSCE ja želim iskazati čast i zadovoljstvo što imamo priliku podržati ovaj značajni događaj posvećen zaštiti prirodnog naslijeđa i unapređenju saradnje među zajednicama u našoj zemlji. Ozren planina sa svojom biološkom raznolikošću i kulturnim značajem, predstavlja idealnu platformu za povezivanjem ljudi i entiteta kroz zajednički cilj očuvanja naše prirode. Tokom protekle dvije godine misija OSCA ja je podržala istraživanje biodiverziteta Ozrena u tri kampa koje su nevladne organizacije iz oba entiteta radile na ovom području, omogućavajući na taj način brojnim stručnjacima da okriju jedinstvene ekosisteme vrste ovog područja, uključujući nedavno otkrivenog endemskog pauka u pećinama Megara. Takođe u saradnji s oružanim snagama BH OSCE je podržao razminiranje područja oko pećine Megara, čime je omogućeno istraživanje i zaštita prirodno od nasljeđa ovog jedinstvenog lokaliteta, a uskoro će biti obnovljena dva mosta na ovom području koja su srušena još u ratnim dešavanjima”, izjavio je Alen Ćosić ispred OSCE.

Pored predstavljanja istraživanja pećinskog kompleksa Mokra Megara, kao i predstavljanje nove vrste pauka koja će nositi ime po Ozrenu, predstavljeni su i drugi značajni nalazi o raznolikosti šišmiša, ptica, vodozemaca, gmizavaca, insekata, kao i biljaka, gljiva, mahovina i algi.

Među govornicima će biti ugledni stručnjaci: prof. dr. Ljiljana Tomović s Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu, prof. dr. Ivan Dragičević, dipl. ing. geol., s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i prof. dr. Dalibor Ballian sa Šumarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu.

Ova konferencija predstavlja jedinstvenu priliku za produbljivanje saradnje između naučnika, institucija i građana, kako bi se osigurala efikasna zaštita prirodnih resursa u regionu i podigla svest o važnosti biodiverziteta.

Dejan Rakita/GERILA

The post Konferencija Mreže za zaštitu prirode u BiH u Doboju: Očuvanje prirodnih resursa Ozrena ali i cijele BiH treba da bude prioritet svih nas! first appeared on Gerila.info.