Iako pripadnika nacionalnih manjina, prema posljednjem održanom popisu u BiH iz 2013. godine, ima ispod tri posto, mnogi politički aktivni pripadnici kostitutivnih naroda (Srbi, Hrvati, Bošnjaci) koriste manjkavosti izbornog zakonodavstva pa se, zarad boljeg izbornog uspjeha, izjašnjavaju kao pripadnici nacionalnih manjina.

Time dodatno obespravljuju ionako jedva vidljiv uticaj manjinskih naroda u BiH, a što za Gerilu potvrđuje i Igor Kotjelnikov, član Vijeća nacionalnih manjina pri Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine ispred ruske nacionalne manjine. On tvrdi da se kandidatura nezavisnih kandidata iz redova manjina svodi na „biznis-odbornička mjesta“ i da je to javna tajna u krugovima udruženja nacionalnih manjina.

“Zašto ga zovemo „biznis odborničko mjesto“? Za relativno malu kvotu, mali broj glasova, dobija se odborničko mjesto. Ko su prijavljeni? Oni koji nisu imali direktan ili su imali jako površan kontakt sa nacionalnim manjinama, prvenstveno sa svojom zajednicom, sa pripadnicima svog naroda čiji nacionalni identitet dijele, a kasnije sa svim ostalim nacionalnim manjinama koje djeluju na području lokalne zajednice gdje se oni kandiduju. Zašto kažemo biznis? Uglavnom se to svodi da jedan privrednik kandiduje sam sebe, skupi 40 potpisa i on je već nezavisni kandidat ispred reda nacionalnih manjina. Gdje je uzrok tom problemu? Prvo ga trebamo tražiti u Ustavu, u Izbornom zakonu i u Zakonu o zaštiti prava nacionalnih manjina”, objašnjava Kostjelnikov.

Stanislav Kozminčuk, predstavnik nacionalnih manjina u Skupštini Grada Gradiška, ovo vidi kao ozbiljan problem u zastupljenosti zajednica manjinskih naroda.

“Pa svakako da to jeste jedan veliki problem kojim se moramo pozabaviti u nekom narednom periodu, jer samim Izbornim zakonom svako ko se izjasni kao pripadnik nekog naroda, kao Crnogorac, Poljak, Ukrajinac, ima pravo za tu listu nacionalnih manjina. E sad, na neki način to se zloupotrebljava jer se neko, ko se vodi u rodnom listu da je druge nacionalnosti, izjasni se na lokalnom nivou pred izbore da je druge nacionalnosti. Najviše se ljudi izjašnjavaju kao Crnogorci, i na taj način se ta lista zloupotrebljava. To bi trebalo u nekom narednom periodu da se riješi“, kaže Kozminčuk.

Lažno predstavljanje u ime nacionalnih manjina je ozbiljan problem u izbornom procesu u BiH, gdje se pojedinci ili politički subjekti lažno predstavljaju kao pripadnici ili predstavnici nacionalnih manjina kako bi ostvarili političke koristi. Ovi slučajevi uključuju manipulacije koje mogu uticati na izborni ishod i narušiti prava stvarnih pripadnika manjinskih zajednica.

Na prošlim lokalnim izborima 2020. godine zabilježene su situacije koje su dovodile u sumnju regularnost izbornog procesa kada je u pitanju, ne samo lažno predstavljanje u ime nacionalnih manjina, nego i sam ishod izbora.

Franjo Rover, predsjednik Saveza nacionalnih manjina RS, inače kandidat ispred manjina na prošlim lokalnim izborima u Prnjavoru, tom prilikom je izjavio da su izbori za manjinske odbornike postali „čista smijurija i lopovluk“.

„Jedna mi je partija nudila da me podrži, naravno, kasnije bi tražili protivuslugu, i ja sam to odbio“, rekao je tada Rover tvrdeći da su mu građani BiH, koji su glasali u Italiji i Sloveniji, slikali i telefonom slali listiće na kojima se vidi da su zaokružili njegovo ime. Ipak, kada su prebrjani glasovi pristigli poštom, ispostavilo se da nije dobio ni jedan jedini glas u inostranstvu.

Četiri godine ranije Rover je izjavio da je Izborni zakon diskvalifikovao nacionalne manjine.

„Tamo gdje nas je manje od tri odsto ne možemo imati predstavnike ni u lokalnim parlamentima a kamoli šta dalje. Znači, u ovoj državi mi smo građani 17. reda. Do tri odsto ako nas nema, mi ne možemo imati nikakva prava. Ovo je namjerno urađeno da nacionalne manjine nemaju nikakvih prava“, rekao je Rover.

OSCE i druge organizacije su izvještavale o zloupotrebama, naglašavajući potrebu za većom zaštitom prava nacionalnih manjina i transparentnijim izbornim procesom.

A šta kaže zakonodavstvo?

U Izbornom zakonu BiH u poglavlju 13A pod “Učešće pripadnika nacionalnih manjina u izborima za opštinski nivo” stoji da “pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost u opštinskom vijeću, odnosno u skupštini opštine i gradskom vijeću, odnosno skupštini grada srazmjerno procentu njihovog učešća u stanovništvu prema posljednjem popisu u BiH”, kao i da se pripadnicima svih nacionalnih manjina koji u ukupnom broju stanovništva te izborne jedinice prema zadnjem popisu stanovništva učestvuju sa više od 3% garantuje najmanje jedno mjesto. Kandidati mogu biti izabrani samo ako se njihovo ime nalazi na posebnoj listi kandidata pripadnika nacionalnih manjina.

Inače, prema Izbornom zakonu BiH, pravo prijave za učešće na izborima za popunu garantovanih mandata za pripadnike nacionalnih manjina imaju kandidati koje predlože političke partije, nezavisni kandidati, registrovana udruženja ili drugi registrovani organizovani oblici djelovanja nacionalnih manjina, kao i grupa od najmanje 40 građana koji imaju biračko pravo koji uz prijavu za učešće na izborima dostavljaju i imena kandidata.

Pored toga postoji i Zakon o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina koji, između ostalog, definiše i  njihovo učešće u organima vlasti. “Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na zastupljenost u organima vlasti i drugim javnim službama na svim nivoima, srazmjerno procentu njihovog učešća u stanovništvu prema posljednjem popisu u BiH”, navodi se u Članu 19.

U narednom članu se ostavlja mogućnost da se “način zastupljenosti predstavnika nacionalnih manjina u izvršnoj i sudskoj vlasti, kao i javnim službama uredi posebnim zakonima i drugim propisima BiH, entiteta, kantona, gradova i opština”.

Navodi se i da su “predstavnici nacionalnih manjina u strukturama vlasti, predstavnici svih nacionalnih manjina i obavezni su štititi interese svih nacionalnih manjina”.

Na primjeru Banjaluke se vidi kako su to uradili organi jedne lokalne jedinice gdje je Članom 39.  Statuta Grada zagarantovano jedno mjesto u Skupštini Grada Banjaluka.

U Banjaluci je na proteklim izborima bilo 14 kandidata nacionalnih manjina. Riječ je o nezavisnim kandidatima, zatim kandidatima koje su predložile grupe građana, kao i kandidatima koje su predložile političke stranke. Od toga, već tradicionalno, najviše predstavnika Crnogoraca, od kojih je jedan i izabran u Skupštinu Grada, a u pitanju je Saša Čudić, kojem je ovo treći uzastopni mandat.

I dok je, u prosjeku, za siguran odbornički mandat potrebno osvojiti najmanje 2.000 glasova, predstavnicima nacionalnih manjina bilo je potrebno znatno manje, pa je tako aktuelni predstavnik manjina na izborima 2020. godine u Banjaluci osvojio svega 533 glasa, odnosno 56,28% glasova za nacionalne manjine, što je bila ubjedljiva pobjeda u odnosu na ostale protivkandidate.

Inače, prema Izbornom zakonu BiH, posebna lista kandidata pripadnika nacionalnih manjina nalazi se na glasačkom listiću iza listi ostalih političkih subjekata čije se kandidatske liste takmiče za redovne mandate za opštinsko vijeće, odnosno skupštinu opštine i gradsko vijeće, odnosno skupštinu grada.

Stanislav Kozminčuk ističe da Izborni zakon na neki način manjinama ograničava učešće u politici, misleći na ograničenja u vezi sa nemogućnošću kandidature za člana Predsjedništva BiH i za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Što se lokalnog nivoa tiče, u bilo kojoj lokalnoj zajednici gdje je broj stanovnika tri i više posto, manjine imaju pravo na jednog odbornika, što je zagarantovano mjesto.

„To je neki najveći nivo što se može u političkom životu BiH, uopšte da manjine imaju prostora. Sve dalje ograničava Izborni zakon koji još nije riješen, još nije ni definisan, niti je tu šta pokrenuto po tom pitanju”, kaže Kozminčuk.

Sa njegovim mišljenjem se slaže i kolega iz Banjaluke, Igor Kotjelnikov, koji kaže da se zbog toga i neće kandidovati na predstojećim lokalnim izborima za odbornika u Banjaluci.

“Trenutna legislativa apsolutno ne ide na ruku nacionalnim manjinama. Tako da će ovi lokalni izbori 2024. proći bez kandidata ispred ruske nacionalne manjine”, ističe Kotjelnikov koji smatra da manjine apsolutno nisu dovoljno zastupljene u političkom sistemu Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

“Uzmemo li zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast, nigdje nemate mjesto koje pripada eksplicitno nacionalnim manjinama, izuzev Vijeća naroda gdje političke stranke predlažu svoje kandidate ispred svojih stranaka, osam iz reda konstitutivnih naroda i samo četiri člana Vijeća naroda iz nacionalnih manjina”, kaže za Gerilu Kotjelnikov.

Za bolji položaj manjina, kako kaže, potrebna je izmjena Izbornog zakona, izmjena Zakona o zaštiti prava nacionalnih manjina, kao i usvajanje nove strategije o zaštiti prava nacionalnih manjina.

Slično razmišlja i Stanislav Kozminčuk koji ističe da je lokalni nivo sadašnji maksimum za učešće nacionalnih manjina u bilo kakvom političkom odlučivanju.

“Generalno nismo nešto zastupljeni u političkom životu u smislu prema Izbornom zakonu BiH. Nama je taj lokalni nivo maksimalni domet što se tiče manjina. A svakako bi bilo značajno da imamo pripadnika u Parlamentu BiH, da su poslanici u NS Republike Srpske itd. Puno veće bi mogućnosti imali, puno više bi rješavali problema i mislim da bi to doprinijelo jednom kvalitetnijem i boljem razvoju”, kaže Kozminčuk.

Naši sagovornici ističu da bi prijedlozi za unapređenje položaja nacionalnih manjina u BiH, prije svega, podrazumijevali izmjene Ustava BiH. Trebalo bi jasno definisati status i prava nacionalnih manjina, uključujući precizne definicije ko spada u kategoriju nacionalnih manjina. Zatim, potrebno je omogućiti pripadnicima nacionalnih manjina kandidaturu za sve nivoe vlasti, uključujući Predsjedništvo BiH, čime bi se eliminisale diskriminatorske prepreke kao u slučaju “Sejdić-Finci”.

Pored Ustava, potrebno je uraditi i izmjene Izbornog zakona koje bi podrazumijevale vođenje striktnih kriterija i mehanizama za provjeru identiteta i pripadnosti nacionalnih manjina kako bi se spriječile zloupotrebe izjašnjavanja pripadnosti nacionalnim manjinama. Takođe, potrebno je ograničiti kandidature na nezavisne kandidate koji imaju dokazanu povezanost i aktivnost u zajednici nacionalne manjine koju predstavljaju. Naposlijetku, potrebno je razmišljati u pravcu uvođenje kvota za zastupljenost nacionalnih manjina u svim nivoima vlasti, uključujući izvršnu i sudsku vlast.

Dalje, navode da je potrebno osigurati da Centralna izborna komisija BiH ima nadležnost i kapacitete za rigoroznu kontrolu i nadzor nad kandidaturama pripadnika nacionalnih manjina. Takođe, neophodno je uvođenje javnog registra kandidata nacionalnih manjina s informacijama o njihovoj etničkoj pripadnosti i aktivnostima u zajednici.

Poboljšanje položaja nacionalnih manjina bi podrazumijevalo izmjene Zakona o zaštiti prava pripadnika nacionalnih manjina, odnosno preciziranje prava i obaveza predstavnika nacionalnih manjina u zakonodavnoj, izvršnoj i sudskoj vlasti, kao i jačanje odredbi o zaštiti prava nacionalnih manjina u političkom procesu, uključujući mehanizme za prijavu i sankcionisanje zloupotreba.

Naposlijetku, ističu da bi trebalo razmišljati i o uvođenju posebnih izbornih jedinica ili dodatnih izbornih lista rezervisanih isključivo za predstavnike nacionalnih manjina.

Manjine u BiH su godinama u zapećku

Da je učešće i ostalih naroda, osim konstitutivnih, u počitičkim procesima u BiH od izuzetne važnosti, slaže se i novinar Elvir Padalović.

“Svakako da je bitno. Demokratija znači da svaki pojedinac može biti biran i da bira. To se očigledno u BiH ne dešava. Imamo presude Evropskog suda za ljudska prava u više slučajeva i predmeta gdje mi to još uvijek nismo ispoštavali. Dakle, ovdje još uvijek određeni građani BiH, konkretno radi se o nacionalnim manjinama, ne mogu da budu birani, što je diskriminacija. Kada otklonimo sve te zakonske prepreke koje moramo, jer je naloženo tako, barem ćemo jedan korak biti bliže ka nekim normalnim državama”, ističe Padalović.

Kada se priča o izbornim manipulacijama u slučaju izjašnjavanja pripadnosti nekoj od manjina a zarad boljeg rezultata na izborima, Padalović smatra da to isključivo šteti samim manjinskim narodima.

“To je uvijek pitanje legitimiteta izabranih predstavnika. Dakle, mi vidimo ovdje manipulacije između konstitutivnih naroda, gdje su jedni jedan dan dio jedne nacije ili jednog etničkog korpusa, a drugi dan drugog. Ako se to dešava u državi u kojoj su konstitutivni narodi primarno zastupljeni u Ustavu BiH, možete tek zamisliti što se dešava sa nacionalnim manjinama. Dakle, predstavnici nacionalnih manjina su isključivo brojke. Oni se tu pojavljuju kao članovi političkih partija i potpuno su pod dominacijom i uticajem političkih partija. Ona politička partija koja bolje kotira među građanima, šansa da njihov politički predstavnik koji dolazi iz nacionalne manjine bude izabran je veća. Dakle, vrlo jednostavno, ide se sve po šablonu, po ključu, a nacionalne manjine ostaju u zapećku jer njih de facto niko ne predstavlja“, ističe Padalović.

I sami predstavnici političkih stranaka priznaju da je učešće predstavnika manjina u izbornom procesu ali i u političkom životu nedovoljno.

Branislav Borenović, predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), kaže da to nije u obliku u kojem bi trebalo biti jer je društvo u BiH i dalje etnički oblikovano.

“Vremena su takva da je teško naći kandidate iz reda svog naroda a kamoli iz drugih naroda”, kaže Borenović za Gerilu.

Skupštine u lokalnim zajednicama u BiH, pored odbornika iz političkih partija, imaju i zagarantovana mjesta za pripadnike nacionalnih manjina. Naravno, ne sve lokalne zajednice, nego samo one u kojima ima najmanje tri odsto pripadnika nacionanih manjina.

Kada je riječ o Banjaluci, Skupština Grada Banja Luka broji ukupno 31 odbornika.

„Često se zna desiti da je taj 31. odbornik ključan i za formiranje većine u skupštini grada”, naglašava Borenović u razgovoru za naš portal.

Upravo taj jedan glas može biti povod za manipulisanje izjašnjavanjem pripadnosti nekoj od manjina, radi boljeg izbornog rezultata. To je, prema našim sagovornicima, veliki problem koji istinske predstavnike sa svakim novim izborima odbija od aktivnijeg političkog angažmana.

Šta je potrebno promijeniti?

Politička marginalizacija manjina doprinosi i smanjivanju broja stanovništva u ruralnim mjestima, a uz političko odlučivanje bi se moglo dosta učiniti za nacionalne manjine.

Naši sagovornici ističu da predstavnici nacionalnih manjina u lokalnim samoupravama omogućuju bolju zastupljenost specifičnih interesa i potreba manjinskih zajednica. Oni mogu direktno uticati na donošenje odluka koje se odnose na obrazovanje, zapošljavanje, kulturu i druge ključne aspekte života zajednice.

Takođe, prisutnost manjinskih predstavnika doprinosi promociji multikulturalizma i međusobnog poštovanja različitih etničkih grupa, što je ključno za održavanje društvene kohezije u multietničkim sredinama poput BiH.

Naposlijetku, predstavnici manjina mogu se aktivno boriti protiv diskriminacije i raditi na zakonodavnim promjenama koje osiguravaju ravnopravnost svih građana bez obzira na etničku pripadnost.

U nedostatku podrške za manjine i uslijed zaloupotreba, mnogi pripadnici nacionalnih manjina nisu motivisani da se aktivno uključe u politički život. Osjećaj marginalizacije i nedostatak povjerenja u politički sistem dodatno smanjuju njihovu zainteresovanost za kandidaturu, ističu naši sagovornici.

“Nama je bio cilj da zadržimo ljude u sredinama u kojima žive manjine. Puno bolji rezultat bi bio da smo to mogli prije nekih 30 godina da uradimo. Puno veći efekat bi bio kvalitetnije obrazovanje, bolja radna mjesta, to su neki načini za zadržavanje i integrisanje i manjina u sam život ovdje u BiH”, kaže naš sagovornik i dodaje da je preduslov za to izmjena Izbornog zakona BiH.

Time bi se, kako kaže, omogućio puno veći prostor, dalo više prostora pripadnicima manjinske populacije za rješavanje važnih pitanja, bolju zastupljenost u političkom životu u svakom smislu, bolje dolaženje do projekata, kao i do realizacije tih projekata.

Sa predstavnikom poljskog naroda iz Gradiške saglasan je i predstavnik ruskog naroda iz Banjaluke, Igor Kotjelnikov.

“Evo da pođemo od onog prvog i najosnovnijeg na kojem je i sud u Strazburu dao ocjenu da je neustavan. Kao pripadnik nacionalnih manjina nemate pravo da se kandidujete za člana Predsjedništva. Na temelju toga sva prava se dalje po dubini gube za pripadnike nacionalnih manjina”, podsjeća Kotjelnikov na slučaj Sejdić-Finci iz 2006. godine.

Podsjećamo, Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine je naziv sudskog predmeta koji je vođen pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, po tužbi Derve Sejdića i Jakoba Fincija koji su kao pripadnici nacionalnih manjina bili onemogućeni da budu birani u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i Dom naroda Bosne i Hercegovine.

Presuda Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine, koju je donio Evropski sud za ljudska prava 2009. godine, ističe diskriminatorne odredbe Ustava BiH koje sprječavaju pripadnike nacionalnih manjina da se kandiduju za Predsjedništvo i Dom naroda. Presuda naglašava da trenutni ustavni aranžman krši Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, posebno Protokol 12 koji zabranjuje diskriminaciju po bilo kojem osnovu. Sud je zaključio da takve odredbe nisu opravdane u demokratskom društvu. Presuda je donijela potrebu za izmjenama Ustava BiH kako bi se osigurala ravnopravnost svih građana bez obzira na etničku pripadnost.

Upravo zato, ističe Kotjelnikov, potrebno je trenutne zakonske odredbe prilagoditi tako da konstitutivni narodi ne budu privilegovani prilikom izbora u izvršnoj, zakonodavnoj i sudskoj vlasti.

“Zakon se temelji na tome da se poziva na Ustav, a Ustav nije jasno definisao pojam nacionalne manjine, već je zadržao neki stari naziv iz bivše države – ostali. Međutim, ostali nisu nigdje ostali, oni su tu, žive tu. Definiciju nacionalnih manjina, nacionalnih izjašnjavanja, zabrane zloupotreba koja je očigledna upravo u vrijeme izbornih ciklusa, treba jasno definisati kako ne bi dolazilo do zloupotrebe i naravno dati slobodu nacionalnim manjinama da mogu da se predstave, da rade, da daju svoj doprinos, ne samo da uzimaju od zajednice, nego da zajednici i pruže. To su elementi koje moraju da prihvate svi nivoi vlasti”, ističe Kotjelnikov.

Za malo više od dva mjeseca očekuju nas Lokalni izbori i na njima će se birati ukupno 22 predstavnika nacionalnih manjina, u 20 lokalnih zajednica u Bosni i Hercegovini. Jedino će se u Brčko distriktu i birati po dva odbornika u lokalnoj skupštini za predstavnike nacionalnih manjina. Među kandidatima su i 43 nezavisna kandidata predstavnika nacionalnih manjina, podaci su Centralne izborne komisije.

Dok se vlastodršci i donosioci odluka u BiH ne zamisle nad nespornom činjenicom da su nacionalne manjine i multikulturanost jedna od bogatstava ove zemlje, dotle će Albanci, Austrijanci, Crnogorci, Česi, Italijani, Jevreji, Mađari, Makedonci, Nijemci, Poljaci, Romi, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci, Slovenci, Turci i Ukrajinci za svoje predstavnike u lokalnim skupštinama najčešće i dalje birati samo formalne predstavnike. Ipak, vrijedi podsjetiti da je manjina u BiH prije rata bilo 7,5 odsto prema posljednjem prijeratnom popisu iz 1991. dok je ta cifra prema popisu iz 2013. godine manje od tri odsto. Ukoliko se marginalizacija manjina u političkim procesima nastavi i dalje, taj procenat bi se već na narednom popisu mogao svesti daleko ispod statističke greške.

Članak/video prilog nastao nakon treninga Mediacentra Sarajevo o konstruktivnom i eksplanatornom izvještavanju o izborima

Dejan Rakita

The post Manjkavi Izborni zakon za nacionalne manjine, učešće njihovih predstavnika u organima lokalne samouprave – skoro pa nemoguća misija first appeared on Gerila.info.

Političke stranke već su uveliko krenule sa održavanjem predizbornih skupova i plaćenom izbornom kampanjom, koja je zabranjena Izbornim zakonom prije zvaničnog početka izborne kampanje, zbog čega je TI BIH uputio 22 prijave Centralnoj izbornoj komisiji. Pored preuranjene kampanje, CIK-u su prijavljene i zloupotrebe biračkih spiskova kao i kršenje Zakona o finansiranju političkih stranaka.

Ipak ključne zloupotrebe javnih resursa koje se dešavaju u izbornoj kampanji nisu zabranjene zakonom, pa čak ni nametnutim izmjenama Izbornog zakona od strane OHR-a, kojima se, kako je rečeno, trebao poboljšati izborni integritet. Ovim izmjenama, između ostalog, zloupotrebom javnih resursa smatra se i vođenje kampanje na događajima koje organizuju javne institucije, a u proteklom periodu zabilježen je veliki broj primjera funkcionerske kampanje i zloupotrebe događaja institucija za promociju kandidata.

Od 175 javnih događaja koje su pratili posmatrači TI BiH, a koje su organizovale javne institucije i preduzeća i koje su finansirane javnim sredstvima, na 76% pojavljivali su se kandidati na Opštim izborima, a u mnogim slučajevima radilo se o njihovoj direktnoj promociji. Izdvajamo primjer “spektakularnog koncerta” povodom obilježavanja Dana opštine Čelinac, gdje je javnim sredstvima plaćen koncert pet estradnih umjetnika, a prije njihovog nastupa na bini su se pojavila četiri kandidata SNSD-a koji su pjevali, držali govore i okupljene građane pozivali na glasanje.

Slično se dogodilo i na manifestaciji Dani povratka koju je podržala Vlada FBiH, gdje su se na led bilbordu iza govornice, na kojoj su govorili Bakir Izetbegović i Edin Ramić isticala njihova imena uz grafičko rješenje slično onom pod kojim je SDA već krenula u izbornu kampanju. Kroz praćenje javnih događaja posmatrači TI BiH zabilježili su i slučajeve govora mržnje.

Nažalost, za razliku od zemalja okruženja, BiH nije uvela ograničenje javne potrošnje u predizbornom periodu, što je ključni resurs koji se zloupotrebljava za kupovinu glasova i promociju stranaka i kandidata. Posmatrači TI BiH evidentirali su 353 javnih radova koji su započeli ili završili u proteklih mjesec dana, a njihova vrijednost iznosi 429 miliona KM. To je za oko 20 miliona više nego što je na javne radove, po podacima Agencije za javne nabavke, potrošeno u drugom i trećem kvartalu prošle godine.

Takođe, zabilježeno je 138 slučajeva davanja vanrednih i jednokratnih budžetskih isplata pojedinim kategorijama stanovništva, gdje se u većini slučajeva radi o indirektnoj kupovini glasova. U ovu svrhu, samo za zabilježene primjere, podijeljen je 191 milion KM što uključuje i dva velika slučaja gdje su entitetske vlade izdvojile preko 100 miliona KM za jednokratnu pomoć penzionerima, boračkim kategorijama i mladima, a sve će biti realizovano do izbora.

Pored toga, dodatnih 90 miliona podijeljeno je kroz druga davanja a među najznačajnijim davanjima su pomoć Vlade Tuzlanskog kantona penzionerima od 100  KM (ukupno 3,5 miliona), pomoć Vlade Zeničko-dobojskog kantona porodiljama od 1000 KM (ukupno 11 miliona KM) te jednokratna pomoć nezaposlenima od 100KM u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Ovaj kanton obezbijedio je i plaćanje zdravstvenog osiguranja vjerskim službenicima, dok je nešto slično najavljeno i u Republici Srpskoj.

Zabilježeno je i 11 slučajeva povećanja plata ili jednokratnih davanja na plate zaposlenima u javnim institucijama i preduzećima kao i 19 slučajeva povećanog zapošljavanja u javni sektor. Iako nije sporno da se povećavaju plate i primanja budžetskih korisnika, u velikom broju slučajeva radi se o jednokratnim davanjima i koja se koriste prikupljanje izborne podrške.

Pored toga zabilježeno je i 24 slučaja omogućavanja posebnih pogodnosti i davanja brojnih javnih usluga koje su postale besplatne pred izbore. Izdvajamo primjere gdje je UKC RS organizovao besplatan izlet za penzionisane radnike ove ustanove, gdje je direktor, koji je i kandidat za narodnog poslanika, dijelio kartice kojim se nudi prioritet prilikom medicinskih pregleda.

Opština Jablanica omogućila je besplatan prevoz mladima do jablaničkog jezera, Opština Kozarska Dubica prestala je naplaćivati parking, Zavidovići su formirali tim za besplatnu ovjeru dokumentacije prosvjetnim radnicima bez stalnog zaposlenja, itd. Zabilježeno je i 19 slučajeva povećanog zapošljavanja radnika u javni sektor pred izbore.

TI BiH je na pres konferenciji u Sarajevu predstavio i mobilnu aplikaciju Reflektor: Izbori 22, pomoću koje svi građani mogu prijaviti izborne nepravilnosti, kršenje zakona i zloupotrebu javnih resursa u kampanji, te posebno apelovao na građane da prijave sve oblike pritisaka na birače, kupovine glasova i prijetnji biračima.

The post TI BiH objavio rezultate monitoringa: Primjetno ogromno povećanje javne potrošnje uoči izbora! first appeared on Gerila.info.

Istraživački novinari i organizacije civilnog društva svakodnevno dokumentuju zloupotrebe u postupcima javnih nabavki koje provode institucije, ustanove i javna preduzeća u Bosni i Hercegovini (BiH). Uprkos tome, većina ovih zloupotreba ne bude procesuirana, dok oni koji učestvuju u korupciji nastavljaju raspolagati javnim novcem.

Slučajevi koje su novinari i organizacije civilnog društva otkrili tokom ove godine pokazuju da na tenderima i dalje pobjeđuju ponuđači koji su bliski političkim strankama i funkcionerima, nabavke se prilagođavaju željenim ponuđačima, krši se zakonska regulativa, a ugovori se dodjeljuju kroz netransparentne postupke.

Podaci Portala Pratimo tendere, koje prikuplja grupa organizacija civilnog društva, pokazuju da je rizično više od 80 posto monitorisanih postupaka.

Uprkos brojnim zloupotrebama koje svakodnevno budu dokumentovane tek rijetki slučajevi dospiju pred sudove.

Podaci koje je prikupio Fond otvoreno društvo BiH, za potrebe projekta Balkan Tender Watch, pokazuju da je za skoro četiri godine u Republici Srpskoj (RS) i Brčko Distriktu (BD) izrečeno tek šest osuđujućih presuda zbog zloupotreba u postupcima javnih nabavki. Međutim, u svim ovim slučajevima sudovi su izrekli blage kazne: novčane i/ili uslovne.

Za razliku od RS i BD čiji krivični zakoni definišu posebna krivična djela koje se odnose na oblast javnih nabavki, zakonima na nivou BiH i Federacije BiH (FBiH) to nije određeno. Zbog toga je otežana mogućnost praćenja procesuiranja zloupotreba u postupcima javnih nabavki na državnom i federalnom nivou, kao i praćenje kaznene politike.

Inicijativa Da javne nabavke postanu javne u studiji koju je objavila prošle godine navodi da je neophodno krivičnim zakonima BiH i FBiH propisati djela koja se odnose na zloupotrebe u ovoj oblasti. Pored toga, potrebno je unaprijediti kapacitete pravosudnih institucija za procesuiranje navedenih krivičnih djela u cijeloj državi.

Istrage o nabavkama u doba pandemije bez značajnih rezultata

Period pandemije koronavirusa u BiH bio je obilježen brojnim zloupotrebama u postupcima javnih nabavki, dodjeljivanjem ugovora kroz netransparentne postupke, izbjegavanjem primjene Zakona o javnim nabavkama BiH i očiglednom korupcijom. Uprkos najavama vlasti i pravosudnih institucija da će ovi slučajevi biti prioritetno ispitani to se nije desilo.

Tek jedan značajniji slučaj do sada je dospio pred sud. Čelnicima Vlade FBiH i Federalne uprave civilne zaštite sudi se zbog zloupotreba prilikom nabavke 100 respiratora koju je Vlada povjerila poljoprivrednom gazdinstvu za 10,5 miliona KM.

U RS-u ni jedan slučaj još uvijek nije dospio pred sud. Republičko javno tužilaštvo trenutno istražuje sporne nabavke Instituta za javno zdravstvo RS zbog sumnje da je ova institucija na početku pandemije nabavljala opremu i sredstva po cijenama višestruko višim od tržišnih.

Međutim, brojne druge zloupotrebe o kojima su mediji pisali nisu istražene, dok je dio istraga obustavljen.

Analiza Balkanske istraživačke mreže u BiH je pokazala da se godinu i po od početka pandemije u BiH samo rijetka tužilaštva i dalje bave zloupotrebama u javnim nabavkama povezanim sa borbom protiv virusa. Predstavnici organizacija civilnog društva i istraživački novinari smatraju da je razlog tome politički uticaj na pravosuđe.

Otkrića novinara i organizacija civilnog društva nisu jedina na koje pravosudne institucije ne reaguju. Slična situacija je i sa upozorenjima koje daju kancelarije za reviziju institucija. Revizori koji kontrolišu rad institucija na nivou BiH, RS i FBiH nerijetko upozoravaju na ozbiljna kršenja Zakona o javnim nabavkama, ali većinu njihovih nalaza tužilaštva nikada ne ispitaju.

Zakona i procedura u oblasti javnih nabavki ne pridržavaju se ni pravosudne institucije. Takav slučaj je i sa Tužilaštvom BiH. Državni revizori u svojim izvještajima godinama upozoravaju ovu instituciju zbog neprovođenja postupaka javnih nabavki za usluge ekshumacije posmrtnih ostataka.

Zabrinjavajući su podaci i Glavne službe za reviziju javnog sektora RS. Prema pisanju portala Capital.ba ni jedna od 14 kontrolisanih opština nije dobila pozitivno mišljenje o finansijskim izvještajima za prošlu godinu.

Ove godine federalni revizori su se suočili i sa pritiskom iz Vlade FBiH nakon što su objavili izvještaje u kojim su upozorili na brojne propuste prilikom podjele 90 miliona KM privatnim firmama tokom pandemije. Ministri su tražili izmjene revizorskih izvještaja, a tužilaštva nisu pokrenula istrage o propustima koje su revizori utvrdili.

Rad revizora u oblasti javnih nabavki pratile su organizacije okupljene u Inicijativi Da javne nabavke postanu javne. Inicijativa je analizirala više od 300 revizorskih izvještaja i utvrdila da je skoro petina ugovornih organa ozbiljno kršila Zakon o javnim nabavkama, te da nisu pokazali nikakav ili gotovo nikakav napredak u revidiranom periodu, kao ni spremnost da dosljedno poštuju preporuke revizije.

Šta radi bh. pravosuđe?

Neprocesuiranje korupcije u predmetima povezanim sa pandemijom posebno je istaknuto i u posljednjem Izvještaju Evropske komisija o stanju u BiH. U Izvještaju koji je objavljen u oktobru ove godine navedeno je kako su se negativni efekti široko rasprostranjene korupcije i znakovi političke zarobljenosti snažno manifestovali tokom pandemije direktno utičući na dobrobit građana.

„U okviru svojih nadležnosti, ni nosioci pravosudnih funkcija ni politički lideri nisu preduzeli mjere u borbi protiv pojavnih oblika korupcije uopšte i aktivno su opstruirali napredak, što je dovelo do dugoročne stagnacije i ozbiljnog rizika od nazadovanja u ovoj oblasti. Uočeno je selektivno i netransparentno postupanje pravosuđa u slučajevima korupcije za koje vlada veliki interes javnosti, uz pritiske i zastrašivanja, što predstavlja veliki izvor zabrinutosti“, navodi se u Izvještaju.

Neprocesuiranje i nekažnjavanje zloupotreba u javnim nabavkama ne utiče samo na građane, novinare i organizacije civilnog društva. Nekažnjivost zloupotreba ozbiljno narušava konkurenciju i negativno utiče na ponuđače koji učestvuju u postupcima javnih nabavki. Sa druge strane, spor rad sudova koji rješavaju tužbe učesnika u postupcima nabavki obesmišljava zaštitne mehanizme.

BiH nazadovala u oblasti javnih nabavki

Evropska komisija je i ove godine konstatovala iste probleme u oblasti javnih nabavki kao i prethodnih godina. Komisija je ocijenila da je BiH nazadovala u ovoj oblasti jer je do maja 2021. godine primjenjivala odluku o preferencijalnom tretmanu koji su domaći ponuđači imali prilikom dodjele javnih ugovora.

Odluka o preferencijalnom tretmanu trebala je biti ukinuta polovinom prošle godine, ali je odlukom Savjeta ministara BiH produžena do maja 2021. godine. U Izvještaju se upozorava kako bi preferencijalni tretman opet mogao biti uveden „čime bi proces javnih nabavki postao nesiguran za potencijalne ponuđače“.

Osim ukidanja preferencijalnog tretmana domaćih ponuđača, Komisija upozorava da je potrebno usvojiti izmjene i dopune Zakona o javnim nabavkama, a zakonodavstvo uskladiti sa pravnim stečevinama Evropske unije. Komisija navodi i da je neophodno ojačati kapacitete Agencije za javne nabavke i Kancelarije za razmatranje žalbi, a proces nabavki učiniti transparentnijim.

Izmjene Zakona o javnim nabavkama, jačanje kapaciteta Agencije za javne nabavke i Kancelarije za razmatranje žalbi godinama zagovaraju i organizacije civilnog društva. Pored toga, organizacije ističu kako je nužna hitna reakcija i veći angažman pravosudnih institucija da bi se sankcionisala široko rasprostranjena korupcija u javnim nabavkama. Rad istraživačkih novinara i organizacija civilnog društva i dalje je ključan jer bez njihovog angažmana mnogi koruptivni slučajevi nikada ne bi bili otkriveni.

Smanjenje korupcije u oblasti javnih nabavki osiguraće kvalitetnije usluge za građane, podstaći ekonomski razvoj i doprinijeti jačanju povjerenja u rad javnih vlasti.

Informacija za medije je nastala u okviru projekta Balkan Tender Watch koji finansira Evropska unija. Projekat sprovode Fondacija za otvoreno društvo iz Srbije, Centar za građanske komunikacije iz Sjeverne Makedonije, Mreža za afirmaciju nevladinog sektora iz Crne Gore, Fondacija za otvoreno društvo sa Kosova i Fond otvoreno društvo iz Bosne i Hercegovine u pet država Zapadnog Balkana.

The post Nekažnjivost legalizuje korupciju u javnim nabavkama first appeared on Gerila.info.

Predsjednik Partije demokratskog progresa Branislav Borenović objavio je na svom fejsbuk profilu dokumentaciju o spornoj nabavci 50 respiratora u Republici Srpskoj za koju PDP tvrdi da će se razviti velika afera, veća čak i od afere “Srebrena malina”.

U objavi na fejsbuku Borenović navodi da je Fond zdravstvenog osiguranja potpisao ugovor sa Medietikom 8. aprila o nabavci 50 respiratora po cijeni od 157.312 KM, ukupno 7,86 miliona KM (sa PDV-om).

“Uplatili su im šest miliona avansa, a rok isporuke bio 24. april. Respiratori isporučeni 14. maja, a nabavna cijena je 2,97 miliona KM”, ističe Borenović.

Podsjećamo, Borenović je na jučerašnjoj konferenciji za medije izjavio da je “čak 50 respiratora plaćeno 7.856.634 KM, što je ubjedljivo najskuplje i ubjedljivo po najvećoj cijeni, rekordnoj u regionu. Evidentno je da su ovi respiratori, po pokazateljima koje mi imamo, nabavljeni po skoro tri puta većoj cijeni, a tržišna cijena je između 18 i 27 hiljada KM, što govori samo po sebi da se ovdje radi o vrlo, po RS, štetnim nabavkama, ogromnom trošenju narodnog novca u kojem se nabavljaju respiratori po cijenama i za 100 hiljada KM višim ili po cijenama četiri, pet puta većih od tržišnih”.

“Iz odgovora koji smo dobili iz Fonda, jasno je da je ovih 50 respiratora nabavljeno po cijeni od nešto manje od tri miliona KM, a vidimo da su prodani po cijeni od oko skoro osam miliona KM. Ovdje se radi o ozbiljnoj radnji, vjerovatno organizovanoj, pojedinaca koji su bliski sa vlastima i koji su iskoristili jednu užasnu situaciju. Ovdje se radi o ozbiljnoj pljački, ovdje je samo jedan u moru primjera koje treba detaljno ispitati”, naveo je lider PDP-a na jučerašnjoj konferenciji za medije.

Borenović je naglasio da u slučaju sporne nabavke respiratora “postoji ozbiljan posao za pravosuđe, ali isto tako tražimo objavljivanje svih ugovora vezano za sve nabavke od 15. marta do danas. Vidio sam ovaj ugovor, zatražite ga vi od Fonda zdravstvenog osiguranja. Ova nabavka je plaćena avansno šest miliona KM i to 8. ili 9. aprila, a respitarori su isporučeni nakon više od mjesec dana što govori da je neko bi privilegovan i da polako čeka kako će ići cijena respiratora”.

S druge strane, ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić izjavio je da je svaki od respiratora koji je nabavljao Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske ili Institut za javno zdravstvo Republike Srpske u skladu sa odlukama Republičkog štaba za vanredne situacije, te da nema potrebe za bilo kakvim manipulacijama, prenosi Srna.

“To znači da su sva ta medicinska sredstva prethodno prošla pregled u smislu svoje specifikacije zdravstvenih profesionalaca iz Republike Srpske, a samim tim i nabavljana”, rekao je Šeranić povodom tvrdnje PDP-a da je Srpska za nabavku 50 respiratora platila “rekordnu cijenu” u regionu.

Kada je riječ o cijeni respiratora, Šeranić je istakao da Republika Srpska niti bilo ko drugi nije mogao da diktira cijene respiratora na svjetskom tržištu.

“Kada se desi situacija da u danu imate po dvije do tri hiljade umrlih u svijetu od korona virusa, a u pojedinim zemljama po 700 do 800 preminulih, kao što je bio slučaj sa Italijom i Španijom, onda su vrtoglavo rasle cijene opreme jer su se bukvalno mijenjale iz dana u dan”, pojasnio je Šeranić.

The post Branislav Borenović objavio dokumentaciju o spornoj nabavci 50 respiratora u Republici Srpskoj first appeared on Gerila.info.

”Čak 50 respiratora je plaćeno 7.856.634 KM, što je ubjedljivo najskuplje i ubjedljivo po najvećoj cijeni, rekordnoj u regionu. Evidentno je da su ovi respiratori, po pokazateljima koje mi imamo, nabavljeni po skoro tri puta većoj cijeni, a tržišna cijena je između 18 i 27 hiljada KM, što govori samo po sebi da se ovdje radi o vrlo, po RS, štetnim nabavkama, ogromnom trošenju narodnog novca u kojem se nabavljaju respiratori po cijenama i za 100 hiljada KM višim ili po cijenama četiri, pet puta većih od tržišnih”, naveo je Branislav Borenović.

“Iz odgovora koji smo dobili iz Fonda, jasno je da je ovih 50 respiratora nabavljeno po cijeni od nešto manje od tri miliona KM, a vidimo da su prodani po cijeni od oko skoro osam miliona KM. Ovdje se radi o ozbiljnoj radnji, vjerovatno organizovanoj, pojedinaca koji su bliski sa vlastima i koji su iskoristili jednu užasnu situaciju. Ovdje se radi o ozbiljnoj pljački, ovdje je samo jedan u moru primjera koje treba detaljno ispitati”, naveo je lider PDP-a.

Borenović ovdje dovodi u pitanje odgovornost Alena Šeranića, ministra zdravlja, ali i za premijera Viškovića i ljude u Vladi RS.

“Najskuplji respirator u FBiH je plaćen 105 hiljada KM, onaj čuveni Srebrena malina. l kada pogledamo tu Srebrenu malinu, ja moram reći da je ona jagodica bobica za ovu nabavku”.

Čelnici PDP-a su zatražili hitno formiranje anketnog odbora u NSRS kojim bi se ispitale sve činjenice vezane za javne nabavke u vrijeme pandemije.

“Ovdje postoji ozbiljan posao za pravosuđe, ali isto tako tražimo objavljivanje svih ugovora vezano za sve nabavke od 15. marta do danas. Vidio sam ovaj ugovor, zatražite ga vi od Fonda zdravstvenog osiguranja. Ova nabavka je plaćena avansno šest miliona KM i to 8. ili 9. aprila, a respitarori su isporučeni nakon više od mjesec dana što govori da je neko bi privilegovan i da polako čeka kako će ići cijena respiratora”, naveo je Borenović.

“Opet monopoli, opet rođaci, opet kriminalci počeli da pustoše ovu zemlju. U ratu krali oni koji nisu liniju vidjeli, sad rade isto. Šta treba još da se desi da građani shvate da su promjene neophodne. Anketni odbor NSRS je neminovnost i mora biti formiran”, rekao je Draško Stanivuković, narodni poslanik PDP-a u Narodnoj skupštini RS, i dodao da je vlasnik kompanije koja je nabavljala ove respiratore muž Dodikove savjetnice Ane Trišić Babić.

GERILA.info

The post PDP: U Srpskoj na pomolu veća afera od “Srebrene maline” first appeared on Gerila.info.

Transparency International u Bosni i Hercegovini (TI BIH) upozorava da je sa početkom izborne kampanje ponovo primijećena nedopustiva praksa političkih stranaka da svoju promociju i promociju svojih kandidata indirektno finansiraju sredstvima javnih institucija, ustanova i preduzeća.

S tim u vezi, TI BIH je obavijestio Centralnu izbornu komisiju BIH da se u okviru kampanje „Prevencija moždanog udara“ u Republici Srpskoj, koja se finansira javnim sredstvima, direktor Univerzitetskog kliničkog centra RS Vlado Đajić, koji je i kandidat SNSD-a za narodnog poslanika u NSRS, pojavljuje na brojnim bilbordima i plakatima gdje se penzionerima nudi besplatan pregled. Na taj način vrši se lična promocija ovog kandidata o trošku svih građana, a s obzirom na to da se kroz ovaj projekat nudi besplatan pregled penzionerima, ostavlja se prostor i za nedozvoljeni uticaj na birače. Zakonom o finansiranju političkih stranaka nije dozvoljeno finansiranje stranaka od strane javnih institucija i preduzeća, te posredstvom trećih lica, dok Izborni zakon jasno zabranjuje obećavanje novčane nagrade ili druge koristi s ciljem dobijanja podrške birača.

TI BiH podsjeća da javna sredstva i institucije nisu svojina političkih stranaka, te niko nema pravo da zloupotrebom javnih resursa vrši izbornu promociju. Zbog toga je upućen zahtjev i Univerzitetskom kliničkom centru RS da dostavi podatke o ukupnim troškovima kampanje „Prevencije moždanog udara“ u kojoj je učestvovao prethodnih godina, kao i kampanje „Svi pod jedan krov“ koja se takođe odvija paralelno sa izbornom kampanjom.

Ovim putem TI BIH poziva i nadležne institucije da konačno odreaguju, zakonski regulišu i sankcionišu sve učestaliju praksu stranaka na vlasti da koriste javne institucije i javna preduzeća za finansiraje stranačke promocije.

Inače, TI BIH je sa zvaničnim početkom izborne kampanje počeo monitoring izborne kamapnje kroz koji će biti praćeno oglašavanje deset političkih partija u medijima. U okviru ovih aktivnosti TI BiH će, osim plaćenog medijskog oglašavanja, pratiti i predizborne skupove kao i aktivnosti funkcionera kako bi se zabilježile eventualne zloupotrebe javnih funkcija i institucija u svrhu predizborne promociije.

The post Transparency International BiH: Zloupotreba kampanje „Prevencija moždanog udara“ za promociju kandidata SNSD first appeared on Gerila.info.