Kako je CIK u ovom slučaju odbio sankcionisati premijera RS Savu Minića uz obrazloženje da je odluku donijela Vlada RS kao kolektivni organ odlučivanja, uslijedila je i nova podjela 16 miliona KM studentima i učenicima u apoenima od 100 i 150 KM. Ova mjera je najavljena sa pres konferencije SNSD-a iako se radi o novcu građana koji se dijeli pred izbore, nije planiran budžetom i nije isplaćivan ranijih godina. Izborni zakon indirektnu kupovinu glasova javnim sredstvima što uključuje i pružanje jednokratne pomoći građanima, a iz toga izuzima samo pomoć planiranu u okviru redovnih budžetskih subvencija.

Ipak, zbog izostanka sankcija ovaj trend se nastavlja – jednokratnu pomoć pred izbore dobiće i penzioneri u Tuzlanskom kantonu kao i penzioneri Brčko Distrikta, dok je gradonačelnik Zenice dodijelio jednokratnu  pomoć radnicima Toplane, a tu su i brojni drugi primjeri koje je TI BiH objavio na brojaču javne potrošnje pred izbore.

TI BiH je do sada evidentirao preko 2.200 potencijalnih zloupotreba javnih resursa od kojih se oko 63 odsto odnosi na intenziviranje javnih radova u predizbornom periodu koji se najčešće koriste za političku promociju. Širom BiH otvoreno je 370 infrastrukturnih projekata čija je vrijednost oko 156 miliona KM dok je vrijednost  započetih projekata u ovom periodu  510 miliona. Iako su na samom početku pojedini slučajevi prolazili bez sankcija na šta je TI BiH upozoravao, u nekoliko skorijih odluka CIK je počeo sankcionisati primjere gdje se infrastrukturni projekti promovišu na društvenim mrežama političkih partija.

Tako je izrečena sankcija protiv direktora Banje Mlječanica i predsjednika NPS-a Darka Banjca koji je svojoj partiji pripisivao zasluge za izgradnju lokalnog vodovoda. Kako je na događajima otvaranja tih infrastrukturnih projekata zakonom zabranjeno vođenje kampanje, TI BiH je proveo terenski monitoring i do sada ispratio 49 ovakvih javnih manifestacija. Na 75% prisutni su bili kandidati na izborima, dok je na 41%  događaja zabilježeno slanje političkih poruka, zbog čega je CIK izricao sankcije na osnovu dokaza koje je prikupio TI BiH. U najnovijim odlukama CIK-a kažnjeni su gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović i njegova stranka sa po 4.000 KM јеr је vodio kampanju na otvaranju nove ambulante porodične medicine, dok je SNSD kažnjen sa 12. 000 zbog političkog govora Milorada Dodika na otvaranju lokalnog puta u Srpcu. Kazna je izrečena i Vladi Đajiću i njegovoj stranci zbog vođenja kampanje na nizu javnih događaja pod nazivom “Krajiško veče” koji već tradicionalno predstavljaju pokriće za održavanje njegovih predizbornih skupova u periodu kada to nije dozvoljeno.

U sličnom primjeru kažnjen je i PSS zbog političke promocije na druženju penzionera, ali je gotovo u istom slučaju CIK ranije odbio kazniti SNSD jer su političke poruke stranačkih lidera ove stranke ocijenjena kao šale i konstatacije. PSS je kažnjen i zbog zloupotrebe javnih resursa, odnosno uključivanja državnih službenika grada Banjaluka u vođenje kampanje tokom radnog vremena.

Do sada je evidentirao preko 90 primjera preuranjene kampanje, najčešće na društvenim mrežama, a najviše zabrinjava što bez sankcija prolaze masovne kampanje na bilbordima gdje se promovišu kandidati bez stranačkih obilježja. Evidentirano je i 16 slučajeva plaćenog oglašavanja institucija koje promovišu kandidate na izborima, a najradikalniji primjer je kampanja Predsjednika RS pod nazivom “Srpska te voli” gdje je zakupljen veliki dio oglasnog prostora na bilbordima i gdje se aktuelnoj vlasti pripisuju zasluge za postojeća budžetska davanja i stečena prava različitih kategorija stanovništva.

Evidentirana su i 84 slučaja jednokratnih nenovčanih davanja različitim kategorijama stanovništva, najčešće kroz besplatne preglede i druge pogodnosti što najčešće prati neki oblik političke promocije. CIK je kaznio DNS sa 3.000 KM zbog podjele besplatnih bonova za šminkanje. Evidentirana su i 44 slučaja povećanog zapošljavanja pred izbore za šta u BiH nažalost ne postoji zakonsko ograničenje.

TI BiH posebno upozorava na sistemsku kampanju širenja lažnih informacija o izbornom procesu, gdje uprkos novčanim sankcijama politički lideri nastavljaju dezinformisati birače o uvođenju novih izbornih tehnologija.

U posljednja dva mjeseca TI BiH je CIK-u proslijedio 55 prijava, a do sada je izrečeno preko 102 000 KM sankcija političkim subjektima i  na osnovu prijava TI BiH. Najviše ih se odnosi na preuranjenu kampanju i djelimično na zloupotrebu resursa a kako se približava održavanje izbore primjetno je i da CIK pooštrava sankcije.  Ipak, najviše zabrinjava izostanak sankcija za najradikalnije primjere zloupotreba javnih resursa i indirektnu kupovinu glasova zbog čega se i dalje ne može govoriti o fer izbornim uslovima za sve učesnike.

ТI BiH nastavlja praćenje zloupotreba javnih resursa i drugih oblika kršenja izbornog zakona u čemu pomažu i prijave građana koje stižu putem  koja je dizajnirana za jednostavne i anonimne prijave izbornih nepravilnosti.

(ti-bih.org)

The post Pomoć građanima ili kupovina glasova: Vlast pred izbore dijeli milione first appeared on Gerila.info.

Veća kazna, u iznosu od 12.000 KM, odnosi se na javnu manifestaciju povodom rekonstrukcije regionalnog puta Laktaši-Srbac. Na tom događaju bili su predsjednik SNSD-a Milorad Dodik, premijer Republike Srpske Savo Minić, ministarka finansija Zora Vidović i drugi funkcioneri vlasti, dok se Dodik obratio okupljenima.

CIK je utvrdio da je Dodik tom prilikom vodio preuranjenu izbornu kampanju. Kao posebno problematično je ocijenjeno to što je riječ o događaju koji je organizovan javnim novcem, i na kojem su bili funkcioneri SNSD-a, dok predstavnici drugih političkih stranaka nisu bili pozvani. Zbog toga je, osim preuranjene kampanje, utvrđena i zloupotreba javnih resursa.

Riječ je o svečanosti održanoj 8. jula u Srpcu, kada je ozvaničen početak radova na rehabilitaciji puta Srbac–Razboj–Laktaši, dugog nešto više od 30 kilometara. Vrijednost projekta je oko 19,8 miliona KM, a finansiraju ga Vlada Republike Srpske i „Putevi Republike Srpske“. Izvođač radova je kompanija „MG Mind“ iz Prnjavora.

Na toj svečanosti Dodik nije nastupio kao nosilac neke od izvršnih funkcija, već kao predsjednik SNSD-a. Govoreći o projektu, između ostalog je poručio da se vlast Republike Srpske „veoma odgovorno odnosi“ prema infrastrukturnim ulaganjima i najavio nastavak takvih projekata.

Druga kazna SNSD-u iznosi 6.500 KM, a odnosi se na video objavljen na profilu stranke o obnovljenom dječjem igralištu u Banjoj Luci.

U snimku su objavljene izjave pristalica i funkcionera SNSD-a, među kojima i organizacionog sekretara stranke Igora Dodika, dok se u kadrovima pojavljuju i djeca. CIK je utvrdio da je time vođena preuranjena kampanja i da su djeca zloupotrijebljena u političke svrhe.

SNSD je tokom prethodnih mjeseci više puta promovisao uređenje dječjih igrališta u Banjoj Luci kao stranačku aktivnost. Prilikom otvaranja jednog od igrališta u julu Igor Dodik je govorio da je ono uređeno na inicijativu građana, uz podršku Kabineta predsjednika Republike Srpske i saradnju sa Poljoprivrednom školom.

Sličan slučaj zabilježen je i u junu, kada je SNSD promovisao rekonstrukciju školskog igrališta u Banjoj Luci. Tada je Igor Dodik govorio da SNSD „najviše misli na porodicu“, dok je u objavi navedeno da je projekat realizovan uz podršku Kabineta predsjednika Republike Srpske.

Današnje kazne nisu prvi slučaj u kojem CIK sankcioniše SNSD zbog kampanje prije njenog zvaničnog početka i korištenja djece ili javnih resursa. SNSD je prošle sedmice kažnjen sa 6.000 KM, nakon što je utvrđeno da je Milorad Dodik putem društvenih mreža vodio preuranjenu kampanju i koristio djecu u političke svrhe.

SNSD je i 25. juna kažnjen sa ukupno 10.000 KM. Polovina kazne odnosila se na preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih resursa prilikom promocije asfaltiranja puta, dok je drugih 5.000 KM izrečeno zbog objavljivanja fotografija Milorada Dodika i Srđana Amidžića sa djecom tokom posjeta Bijeljini i Loparama.

Gerila.info

The post SNSD-u nove kazne CIK-a zbog zloupotrebe javnih resursa i korištenja djece u političke svrhe first appeared on Gerila.info.

CIK je u startu odbio izricati sankcije strankama koje nisu bile ovjerene za učešće na izborima, iako se većina zabrana odnosi na period od raspisivanja izbora, odnosno 7. maja ove godine. Nakon ovjere, CIK je podigao prag tolerancije za preuranjenu kampanju, spustio kriterije u tumačenjima političkih poruka i dodatno suzio shvatanje zloupotrebe javnih resursa zbog čega su brojni slučajevi prošli bez sankcija.

TI BiH je evidentirao preko 1200 slučajeva koji se mogu smatrati zloupotrebom javnih resursa za izbornu kampanju, a 70% njih odnosi se na intenziviranje javnih radova u izbornom periodu. Brojač javne potrošnje pred izbore objavljen na Transparentno.ba pokazuje da vrijednost radova koji su otvoreni u proteklih mjesec dana iznosi 120 miliona KM, dok je ozvaničen početak izgradnje 173 infrastrukturna projekta širom BiH, čija je najavljena vrijednost 450 miliona KM. CIK je ranije kažnjavao slučajeve u kojima su stranke te radove promovisale na društvenim mrežama, ali za sada takvi slučajevi prolaze bez sankcija ako se u objavama ne spominju izbori i kampanja, čime je otvoren prostor strankama da sebi pripisuju zasluge za projekte finansirane javnim sredstvima.

Druga najučestalija zloupotreba je podjela jednokratnih budžetskih davanja građanima pred izbore što je jasno zabranjeno Izbornim zakonom. TI BIH je evidentirao da je kroz 108 primjera podijeljeno preko 45 miliona KM. Najveći dio (31 milion) odnosi se na jednokratnu pomoć penzionerima u Republici Srpskoj od 80 i 120 KM koja će biti isplaćene pred izbore, iako je zakonom jasno zabranjena indirektne kupovine podrške birača, što uključuje i pružanje jednokratne pomoći građanima, osim ako je ono planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija. Ovdje se radi o novcu koji nije bio ni planiran budžetom, nego tek nedavno usvojenim rebalansom, a sličan scenario kupovine podrške birača gledali smo i u prethodnim izbornim ciklusima.

Jednokratnu pomoć penzionerima pred izbore isplaćuju i vlasti Brčko Distrikta za šta je izdvojeno 1,4 miliona, dok je načelnica Općine Novo Sarajevo Benjamina Karić promovisala isplatu jednokratnih davanja penzionerima od 70 KM kao i 1000 KM pomoći porodicama sa troje ili više djece. Isplata maturantima od 100 KM u Bratuncu promovisana je na profilu stranke, a u sličnom primjeru gdje se SNSD hvalio jednokratnim davanjima pred izbore CIK nije izrekao sankciju, iako su i sami članovi različito tumačili ova pitanja. TI BiH je evidentirao i 33 primjera nenovačnih davanja različitim kategorijama stanovništa, koja su takođe zabranjena istom odredbom zakona, a najčešće se radi o besplatnim pregledima, javnom prevozu i sl. Zabilježena su i 23 slučaja povećanja plata i različitih socijalnih davanja u ovom periodu.

Isto tako sustavno se zloupotrebljavaju i javni događaji koje organizuju institucije ili su finansirani javnim sredstvima. Od 33 javna događaja koje su pratili terenski posmatrači TI BiH, na 70% prisutni su bili kandidati na izborima, dok su se na 32 % slale političke poruke, što je jasno zabranjeno izbornim zakonom. Ipak, kako je CIK suzio tumačenje političkih poruka, brojni slučajevi ostali su bez sankcija. Tako je odbijena prijava protiv SNSD-a zbog skupa Udruženja penzionera na kojem su Željka Cvijanović i Savo Minić slali predizborne poruke koje su protumačene kao “šale i konstatacije”.

Iako je ova stranka zbog govora Milorada Dodika u kojima je širio lažne informacije o izbornim tehnologijama kažnjena nakon prijave TI BIH, većina zloupotreba za sada prolazi bez sankcija. Tako Dodik nesmetano koristi prostorije institucija za svoje aktivnosti, helikopter Vlade RS za obilaske terena, govori na događajima institucija, otvaranju javnih radova gdje promoviše svoju politiku, ali on prolazi bez sankcija jer nema javnu funkciju, a CIK za ne kažnjava funkcionere koji mu to omogućavaju. Tako je odbijena prijava zbog Dodikovog govora na otvaranju infrastrukturnog projekta na Sokocu, jer je CIK je utvrdio da samo prisustvo predsjednika SNSD-a na javnom događaju nije prekršaj, pogotovo jer te radove “nije predstavljao kao projekat iza kojeg stoji politički subjekat”.

TI BiH je zabilježio i 39 primjera preuranjene kampanje, što se najviše odnosi na plaćeno oglašavanje prije zvaničnog početka kampanje i održavanje stranačkih skupova u ovom periodu. Ipak, zbog novog tumačenja CIK-a i to prolazi bez sankcija pa su odbačene prijave protiv SDA zbog niza skupova po školama u Travniku i PSS-a zbog desetina bilborda sa porukom “Budi u pokretu” gdje je zaključeno da poziv na pristupanje partiji nije vid kampanje. Isto tako, niz događaja SNSD-a u Banjaluci po različitim naseljima koji su imala obilježja klasičnih predizbornih skupova u zabranjenom periodu, nisu sankcionisana jer birači u objavama na mrežama nisu pozivani na glasanje i nisu iznošeni programski ciljevi.

U brojnim slučajevima prijave TI BiH nisu ni razmatrane na sjednicama, jer CIK nije ni pokretao postupke po službenoj dužnosti, što isto tako ukazuje na promjenu dosadašnje prakse. Uprkos tome, TI BiH nastavlja praćenje zloupotreba javnih resursa i drugih oblika kršenja izbornog zakona u čemu pomažu i prijave građana koje stižu putem aplikacije “Reflektor” koja je dizajnirana za lake i anonimne prijave izbornih nepravilnosti.

(ti-bih.org)

The post Zabilježene masovne zloupotrebe javnih resursa pred izbore, CIK sve manje kažnjava ključne nepravilnosti first appeared on Gerila.info.

TI BiH je terenskim snimanjem evidentirao 437 promotivnih plakata na lokacijama predviđenim za plaćeno oglašavanje, čija se ukupna vrijednost za 15 dana kampanje procjenjuje na 297.000 KM. Karanova kampanja imala je dva i po puta više takvih oglasa. Paralelno, samo u prvih 11 dana kampanje, predizborni skupovi su procijenjeni na dodatnih 407.000 KM, pri čemu je SNSD potrošio najviše – uglavnom zahvaljujući velikim skupovima i skupim restoranskim uslugama.

Medijska slika pokazuje još dublju neravnotežu. Prema monitoringu koji je radio TI BiH, Karanova kampanja u televizijskim programima koštala je više od 80.000 KM, dok SDS nije imao nijedan plaćeni spot na televizijama koje su analizirane. Na portalima i društvenim mrežama pojavili su se brojni promotivni sadržaji koji nisu označeni kao plaćeni, ali su ih, po karakteru i narativu, analitičari jasno prepoznali kao dio političkog marketinga.

Kampanja na platformama kompanije Meta bila je neuporedivo skromnija nego u ciklusima redovnih izbora. SNSD skoro da nije koristio Facebook i Instagram oglase preko zvaničnih stranica, što ukazuje da su ključni resursi preusmjereni na tradicionalnije oblike promocije i na medije pod državnim uticajem.

I dok stranke, prema zakonu, moraju objaviti promete sa posebnog računa za kampanju, TI BiH upozorava da je nadzor gotovo simboličan. Novi zakon u RS više ne predviđa finansiranje stranaka iz budžeta, pa će biti posebno važno utvrditi odakle stranke pokrivaju stotine hiljada maraka izborne potrošnje. Već su zabilježene značajne razlike između prijavljenih i stvarnih troškova: na prošlim lokalnim izborima stranke su ukupno prijavile 2,6 miliona KM manje, a samo SNSD nije prijavio troškove predizbornih skupova u iznosu od oko 1 milion KM.

Medijska dominacija SNSD-a bila je najvidljivija na RTRS-u, koji je u 11 dana kampanje Karana prikazao 57 puta, kroz ukupno 2 sata i 20 minuta programa. Branku Blanuši pripalo je svega 20 sekundi, u vidu dvije kratke izjave. Kako Izborni zakon zabranjuje promociju kandidata u informativnim emisijama, Karan je prikazivan kao ministar i „profesor ustavnog prava“, dok Blanuša, koji nema javnu funkciju, nije imao mogućnost da se pojavi u okviru institucionalnih aktivnosti.

Ipak, najveću količinu prostora nije dobio ni jedan ni drugi kandidat – već Milorad Dodik, koji se u 11 dana kampanje pojavio čak 66 puta, u trajanju od 1 sat i 45 minuta programa. Iako bez ikakve funkcije, njegovi događaji – posjete lokalnim zajednicama, označavanje početka radova, posjete preduzećima – prikazivani su kao aktivnosti od institucionalnog značaja, uz prisustvo Karana. Time se u potpunosti briše granica između funkcije i kampanje, iako je zloupotreba javne pozicije za političku promociju izričito zabranjena zakonom.

RTRS je u cijelom periodu kampanje za SNSD-ove funkcionere izdvojio gotovo 11 sati programa, dok su funkcioneri SDS-a ukupno bili prisutni samo 7 minuta i 24 sekunde.

TI BiH je istovremeno dokumentovao 154 slučaja zloupotrebe javnih resursa tokom predizbornog perioda. Najveći broj odnosi se na otvaranja javnih radova, koja se intenziviraju samo u vrijeme izbora, te na podjele jednokratnih pomoći građanima – što je zakonom strogo zabranjeno. Zbog toga su podnesene prijave protiv načelnika Ugljevika, Stanara i Foče, koji su dijelili novčane pomoći penzionerima, socijalnim kategorijama ili višečlanim porodicama, koristeći javna sredstva za izbornu korist.

TI BiH je do sada podnio devet prijava CIK-u, uključujući dvije za preuranjenu kampanju SNSD-a. CIK je izrekao kazne: 6.000 KM SNSD-u za zloupotrebu djece na skupu u Istočnom Sarajevu i 30.000 KM zbog govora mržnje Milorada Dodika. Prijava protiv ministra finansija Srđana Amidžića, zbog narušavanja integriteta izbornog procesa, odbačena je zbog tehničke okolnosti – izjava je data prije zvanične prijave SNSD-a za učešće na izborima.

Iako je kampanja za prijevremene izbore bila manje intenzivna nego u redovnom ciklusu, TI BiH naglašava da je sankcionisanje zloupotreba javnih resursa od presudne važnosti. Mali broj kazni u prethodnim ciklusima nije promijenio duboko ukorijenjene obrasce ponašanja. Političke strukture i dalje vide javne institucije, budžete i medije kao produžetak stranačke kampanje – a ne kao resurse svih građana.

GERILA

The post Kampanja za prijevremene izbore koštala skoro 800.000 KM: SNSD dominira troškovima, medijskim prostorom i zloupotrebama javnih resursa first appeared on Gerila.info.

U toku kampanje za Lokalne izbore u Mostaru posmatrači Transparency International u BIH (TI BIH) zabilježili su 39 primjera zloupotrebe javnih resursa za političku promociju stranaka i kandidata. Najveći broj njih (21 slučaj) odnosi se na zloupotrebu javnih radova koji su tempirani u vrijeme izborne kampanje. Takođe, zabilježen je i veliki broj slučajeva gdje su događaji organizovani od strane javnih institucija korišćeni za stranačku promociju, jer su na 33 od ukupno 40 ispraćenih događaja u Mostaru, prisutni bili kandidati na lokalnim izborima.

Na događajima koje su organizovale javne institucije najviše su promovisani kandidati Zlatko Guzin i Mario Kordić koji su nosioci lista stranaka koje čine vlast na lokalnom, kantonalnom, federalnom i državnom nivou.

Već  trećeg dana izborne kampanje Medicinski fakultet Sveučilišta u Mostaru dodijelio je HDZ-ovom kandidatu Mariju Kordiću Plaketu za „osobit doprinos u radu i promicanju“ ove javne ustanove.  Ta ista ustanova kandidatu HDZ-a omogućila je da svečano otvori Sveučilišnu televiziju SUM TV. Kordić je još  otvorio nove prostorije Osnovne škole za djecu sa posebnim potrebama,  pogon jedne privatne firme, a posjetio je i gradilište nove zgrade Klinike za dječije bolesti SKB Mostar. Kordić je u kampanji snimao spotove u Domu zdravlja Mostar čiji je direktor, a svoju političku promociju vodio je i u prostorijama Ustanove „Dječji vrtići“ Mostar gdje je zajedno sa kolegama iz Gradskog odbora HDZ- uručio donaciju a TI BIH je već ranije ukazao na problem zloupotrebe djece u kampanji.

S druge strane, nosilac liste Koalicije za Mostar Zlatko Guzin u sklopu svojih predizbornih aktivnosti  posjećivao je  Narodno pozorište i Gradsku biblioteku gdje se sastajao sa rukovodstvom ustanova i vodio kampanju. Sa premijerom FBIH Fadilom Novalićem, Guzin je u svojstvu kandidata posjetio Vjetropark Podveležje i obećavao nova ulaganja, a sastao se i sa federalnim ministrom energetike gdje su obećali investicije od čak 200 miliona KM.

Posmatrači TI BIH u Mostaru su zabilježili 21 slučaj gdje su javni radovi tempirani pred izbore, a na nekima od njih direktno su se promovisali stranke i kandidati na lokalnim izborima.

Nekoliko dana pred izbore lokalni HDZ objavio je da je Vlada HNK dodjelila naselju Ortiješ sredstva u iznosu od 60.000 KM za sanaciju i rehabilitaciju lokalnih cesta, kandidat SDA Adil Šuta obišao je radove na izgradnji ceste u naselju Put za Podveležje, a jedno udruženje uručilo mu je zahvalnicu za obnovu školske dvorane. U toku izborne kampanje Hidroelektrane na Trebišnjici (HET) dale su srpskim povratničkim naseljima u Mostaru donaciju za bušenja bunara, a radove je zajedno sa predstavnicima liste „Ostajte ovdje“ u kampanji promovisao Ilija Tamindžija, poslanik SNSD u NSRS i direktor za proizvodnju i tehničke poslove u HET-u.

Situacija u Mostaru nije bila ništa drugačija od ostatka Bosne i Hercegovine gdje su posmatrači TI BIH u toku predizbornog perioda zabilježili preko 2.500 primjera zloupotreba javnih resursa za izbornu kampanju i preko 650 događaja u organizaciji javnih institucija gdje su promovisani kandidati na lokalnim izborima.

Ovo jasno pokazuje da BIH mora uskladiti izborno zakonodavstvo sa međunarodnim standardima kako bi se sankcionisala zloupotreba javnih resursa i ograničila javna potrošnja u predizbornom periodu. Trenutno nedorečenost postojećih zakona i nepostupanje nadležnih institucija podstiče stranke i njihove kandidate da sve više i otvorenije zloupotrebljavaju javne institucije i javna sredstva na ovaj način.

Izvor: transparentno.ba

The post TI BIH u Mostaru zabilježio brojne primjere zloupotrebe javnih resursa i ustanova za promociju kandidata first appeared on Gerila.info.

Stotinu dugoročnih posmatrača/ica Koalicije „Pod lupom“ je zabilježilo 238 slučajeva izbornih nepravilnosti od čega se 81 slučaj odnosi na preuranjenu, zakonom zabranjenu kampanju u svakoj trećoj opštini/gradu u Bosni i Hercegovini.

„Prema Izbornom zakonu BiH zabranjen je bilo koji oblik plaćenog političkog oglašavanja u vremenu od datuma raspisivanja izbora do zvaničnog početka izborne kampanje. Ovakav vid preuranjene kampanje predstavlja evidentno kršenje odredbi Izbornog zakona BiH.“ – rekao je Srđan Ostojić, izborni analitičar Koalicije „Pod lupom“.

Sljedeća najučestalija izborna nepravilnost odnosi se na zloupotrebu javnih resursa i zloupotrebu funkcija najčešće kroz intenziviranje javnih radova i učešće javnih službenika u kampanji političkih subjekata. Ukupno je zabilježeno 54 slučaja ove nepravilnosti.

Po broju zabilježenih slučajeva slijedi, 19 slučajeva pristrasnog medijskog izvještavanja, 13 slučajeva pritiska na medije ili NVO-e, te po 11 slučajeva zloupotrebe ličnih podataka u svrhu glasanja putem pošte i raspirivanja etničke, vjerske ili rasne netrpeljivosti. Posebno zabrinjava 10 zabilježenih slučajeva pritiska na birače i kupovine glasova.

Ostali slučajevi zabilježenih izbornih nepravilnosti odnose se na: neažurnost biračkog spiska u 8 opština, 5 slučajeva nezakonite trgovine biračkim mjestima u biračkim odborima, veće prijave ili odjave birača u 2 opštine, te 24 slučaja drugih vrsta nepravilnosti.

Dugoročni posmatrači/ce Koalicije osim što posmatraju rad i sjednice lokalnih izbornih komisija prate i aktivnosti predviđene izbornim kalendarom i poštivanje rokova. Zabrinjava podatak da čak 62 lokalne izborne komisije ne održavaju redovne sedmične sjednice.

“Prema izvještajima posmatrača, 4 lokalne izborne komisije nisu održale nijednu sjednicu u periodu posmatranja, a to su Istočno Novo Sarajevo, Novi Grad, Pale (FBiH) i Stari grad Sarajevo“ – izjavio je Dario Jovanović, projekt menadžer Koalicije „Pod lupom“.

Četiri lokalne izborne komisije još uvijek rade u nepotpunomm sastavu, tj. nemaju sve članove, a to su Goražde, Teslić, Kupres RS i Petrovac. U pet lokalnih izbornih komisija navode da nemaju adekvatne uslove za rad, a to su Bihać, Bosansko Grahovo, Istočno Novo Sarajevo, Sanski Most i Višegrad.

Iako je to obaveza propisana od strane CIK-a, usvojen poslovnik o radu nema jedna izborna komisija (Vitez). Deset lokalnih izbornih komisija ne poštuje odredbe zakona koji se odnose na ravnopravnost spolova i to podjedanko, pet na štetu žena i pet na štetu muškaraca.

Rokovi predviđeni izbornim kalendarom CIK-a u najvećoj mjeri se poštuju od strane lokalnih izbornih komisija. Zabilježen je samo jedan slučaj u opštini Ravno da izvod iz Centralnog biračkog spiska nije bio javno dostupan građanima na vrijeme.

U izvještajnom periodu uloženo je ukupno 7 prigovora političkih subjekata lokalnim izbornim komisijama,  a koji se odnose na trgovinu mjestima u biračkim odborima, stranačku pristrasnost lokalnih izbornih komisija i zloupotrebu ličnih podataka u svrhu glasanja putem pošte.

Trenutne aktivnosti Koalicije „Pod lupom“ provode se kroz STEP projekat kojeg finansira Evropska unija, a sufinansira Ministarstvo vanjskih poslova Sjedinjenih Američkih Država. Projekat STEP jača ulogu i kapacitete civilnog društva i građana BiH da efikasno podrže procese demokratizacije doprinoseći slobodnim i poštenim izborima u BiH. U sklopu misije građanskog, nestranačkog posmatranja Lokalnih izbora 2020. godine Koalicija „Pod lupom“ na izborni dan planira angažman 3.000 nestranačkih, građanskih posmatrača izbornog dana na biračkim mjestima širom BiH.

„Cilj Koalicije ‘Pod lupom’ su slobodni i pošteni izbori. Cilj Koalicije ‘Pod lupom’ je zaštita glasova građana birača. Nas ne zanimaju rezultati izbora – zanima nas da ti rezultati budu stvarni odraz izborne volje građana i na tome predano radimo šest godina“ – izjavio je Ilija Trninić, član Strateškog odbora Koalicije „Pod lupom“.

Iz Koalicije „Pod lupom“ apeluju da ovi lokalni izbori proteknu u demokratskoj atmosferi, mirno i dostojanstveno, te pozivaju građane da izađu i ostvare svoje pravo glasa. Posmatrači Koalicije „Pod lupom“ će dati sve što je u njihovoj moći da im to pravo niko ne naruši.

Podsjećamo građane i građanke Bosne i Hercegovine da se mogu prijaviti za posmatrače/ice izbornog dana na besplatni broj telefona 080 05 05 05 ili putem web stranice www.podlupom.org, te da prijave uočene izborne nepravilnosti putem navedenih kontakata.

The post Posmatrači Koalicije „Pod lupom“ do sada zabilježili 238 izbornih nepravilnosti: Prednjači zabranjena kampanja i zloupotreba javnih resursa first appeared on Gerila.info.