ZIBL je u više dopisa  koje je poslao Glavnoj službi za reviziju eksplicitno poručio da „Zavod ne potpada pod Zakon o reviziji javnog sektora Republike Srpske“ i da Glavna služba za reviziju „nije nadležna da vrši reviziju poslovanja Zavoda“.

Iako su predstavnici Zavoda u svojim dopisima naglašavali da ne odbijaju reviziju, oni su faktički blokirali pristup revizorima dovodeći u pitanje osnovanost zahtjeva Glavne službe za reviziju, odnosno njihovu nadležnost za ZIBL.

U dopisu od 30.10.2024. ZIBL dodatno poručuje: „Republika Srpska nije direktni niti indirektni vlasnik udjela u Zavodu, stoga Zavod ne može biti obuhvaćen kao subjekt javnog sektora i ne može biti predmet posebne revizije.“

Zavod tvrdi i da je „poslovanje isključivo tržišno i nije finansirano javnim sredstvima“, te zbog toga, prema njihovom tumačenju, revizija nije dozvoljena.

S druge strane, Glavna služba za reviziju je u dopisima ZIBL-u navela da obavlja poslove “od opšteg interesa” i da vlasnička struktura ne isključuje obavezu revizije, posebno s obzirom da je Grad Banjaluka većinski vlasnik ZIBL-a sa više od 71%.

U obrazloženju zahtjeva za posebnu reviziju, Glavna služba je navodila da zakon omogućava reviziju i nad „pravnim licima čija je djelatnost od javnog interesa, bez obzira na oblik vlasništva“.

Inače, reviziju poslovanja ZIBL-a zatražila je i Skupština Grada Banjaluka koja je nakon razmatranja finansijskog izvještaja ovog preduzeća donijela Zaključak da je potrebno ponovo pokrenuti postupak finansijske revizije i to za 2023. i 2024.godinu.

Istim Zaključkom obavezali su Upravni odbor i direktora Zavoda da obezbijede nesmetan rad Glavnoj službi za reviziju javnog sektora.

Ipak, zbog konstantnog odbijanja rukovodećih organa u Zavodu da prihvate “Pismo o angažovanju na reviziji”, iz Glavne službe za reviziju su se obratili i Odboru za reviziju Narodne skupštine Republike Srpske, koji je pokušao da posreduje između Zavoda, Grada Banjaluka i revizora.

Jedan od dopisa upućen je i gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću 31.10.2024. godine, gdje se od Grada zahtijeva da obezbijedi pristup dokumentima u mjeri u kojoj se oni odnose na poslove koje ZIBL obavlja za Grad.

U dopisu stoji da se pristup mora omogućiti jer je riječ o objektima i poslovima „koji se odnose na ostvarivanje javnih funkcija“.

S obzirom da iz ZIBL-a nisu pozitivno reagovali ni nakon zahtjeva Odbora za reviziju Narodne skupštine Republike Srpske 07.11.2025. godine iznio je stav da su ispunjeni zakonski uslovi za reviziju, naglašavajući da je ZIBL odbijanjem saradnje doveo postupak u zastoј.

U dopisu se navodi da „revizija mora biti omogućena radi poštovanja Zakona o reviziji javnog sektora RS“.

Konačnu riječ daće Narodna skupština Republike Srpske jer je zahtijevano da se donese obavezujuća Odluka o psoebnoj reviziji, odnosno da se revizorima Glavne službe za reviziju javnog sektora mora omogućiti pristup dokumentaciji da bi završili reviziju finansijskog poslovanja Zavoda za izgradnju Banjaluka.

Đorđe Vujatović

The post Uprava Zavoda za izgradnju odbija saradnju sa Glavnom službom za reviziju first appeared on Gerila.info.

Gradonačelnik Draško Stanivuković objavio je na vanrednoj konferenciji za novinare da je riječ o slučaju iz 2017. godine, kada je prethodna gradska administracija, tada pod vođstvom SNSD-a, odlučila da proda dio imovine ZIBL-a bez saglasnosti svih akcionara.

“Presudu za ZIBL sada moramo da platimo. Riječ je o iznosu od 1,6 miliona KM. Plaćamo nešto za šta nismo odgovorni i ništa se ne pitamo”, rekao je Stanivuković i dodao da je Đorđe Davidović (“Đoko Ekvator”) “opustošio” Banjaluku.

Prema njegovim riječima, zemljište koje je tada prodato nalazi se na lokaciji gdje je danas smješteno preduzeće „Vodovod“, a sud je presudio u korist akcionara zbog proceduralnih propusta.

“Tada je prodato zemljište na kojem se danas nalazi preduzeće “Vodovod”, a da prethodno nisu obavljene konsultacije s akcionarima. Zbog toga su akcionari podnijeli tužbu, koju je Grad na kraju izgubio. Presudom je određena obaveza Grada da isplati 1,3 miliona KM, a sa kamatama iznos dostiže 1,6 miliona. Taj novac ne postoji na gradskom računu, što znači da ga sada moramo obezbijediti”, rekao je Stanivuković.

Podsjetio je i na prethodne milionske gubitke Grada, uključujući spor sa biznismenom Đokom Davidovićem, poznatijim kao Đoko Ekvator, u kojem je grad izgubio dodatnih dva miliona maraka.

“To je još jedan primjer lošeg upravljanja, gdje je Grad izgubio dva miliona maraka, a čovjek koji je oštetio grad slobodno hoda ulicama s članskom knjižicom SNSD-a”, izjavio je Stanivuković.

On je prikazao i detaljan grafički prikaz ukupne štete koju je, prema njegovim tvrdnjama, Grad Banjaluka pretrpio tokom 20 godina upravljanja SNSD-a – u iznosu od 402,6 miliona maraka, uz gubitak tri javna preduzeća: „Čistoća“, „Autoprevoz“ i Regionalna deponija.

“Znate šta smo sve mogli da uradimo za 402 miliona? Mogli smo da uradimo kolektor, most u Docu, sve vrtiće koji su nam potrebni i da nam pri tom ostane kusura za još jedan budžet. Taj novac je u rukama privatnika i SNSD-a. Iza njih ostaje pustoš”, rekao je Stanivuković.

Među nabrojanim slučajevima su i:

• Depot – 45 miliona KM;

• Zemljište Autoprevoza – 40 miliona KM;

• Sokolski dom – 6 miliona KM;

• Zemljište Poljoprivredne škole – 90 miliona KM;

• Radnički univerzitet – 5 miliona KM;

• Eko toplane – 80 miliona KM duga i preneseno vlasništvo;

• Naslijeđeni dug 2020. godine – 135 miliona KM.

“Dvadeset godina su imali sve i ostavili ništa, mogu reći da mi je žao što su vodili naš grad, a ne grad nekog našeg neprijatelja! Šta nisu stigli da rasprodaju, uništili su. Mi nastavljamo i dalje da se borimo za svaku marku našeg grada, svaki pedalj zemlje i kvadrat imovine, jer smo izabrani da radimo u interesu Banjaluke i svih Banjalučana”, istakao je Stanivuković.

Dodao je da gradska preduzeća danas rade u korist privatnih firmi, a ne građana.

“Mi ne možemo da prevozimo građane jer to rade privatnici, niti da grijemo jer to rade privatnici, a sada idemo i na to da odvoze smeće”, rekao je on.

Stanivuković je zaključio da se Grad nalazi u teškoj situaciji upravo zbog naslijeđenih dugova i spornih odluka iz prošlosti.

“Mogli smo da imamo kolektor cijelom dužinom rijeke Vrbas, mogli smo da uradimo most u Docu, srednjoškolski centar, sve srednje škole koje su potrebne, sve vrtiće i da nam ostane kusura. Mi smo u Banjaluci preživjeli strahote, zemljotrese, ali pustoš koja se zove SNSD vidite šta ostavlja iza sebe”, zaključio je gradonačelnik.

Gerila

The post Grad Banjaluka ostaje bez 1,6 miliona KM zbog starog spora, Stanivuković optužuje SNSD za štetu od 402 miliona KM first appeared on Gerila.info.

Dvanaest godina od ubistva Milana Vukelića (6.11.2019)

Danas bi ga nazvali uzbunjivačem. Prije dvanaest godina bio je inženjer koji je ukazivao na nezakonitosti u građevinskom sektoru u Banjaluci. Nakon niza prijetnji, saslušanja od strane inspektora MUP-a, ali i javnog ukazivanja na nezakonitosti Milan Vukelić je ubijen 6. novembra 2007. godine.

Pod njegovo vozilo je stavljena bomba koja je eksplodirala u momentu dok je u vozilu bio Milan Vukelić sa još dva lica.

Eksplozija je odjeknula stotinjak metara od zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske na Starčevici.

Ubistvo Milana Vukelića dvanaest godina kasnije nije riješeno. Svi zvanični predstavnici odgovornih republičkih institucija su u ovih dvanaest godina ponavljali istu priču, “Istraga traje radi se na otkrivanju ubica.”

U međuvremenu je vrijeme dozvolilo da se razvije nekoliko teorija od kojih je jedna da su ubice Milana Vukelića odavno ubijene, a da vlast Republike Srpske sve o slučaju Vukelić zna od prvog dana.

“Mi znamo da oni znaju. MUP nije htio da ga zaštiti ni za života, privodio ga je. Prema tome rješenje je u MUP-u. Oni znaju i ko je naručio i ko je ubio. Jednog dana će to da se objelodani”, rekla je 2015. godine sestra ubijenog Vukelića, Ljiljana Todorović.

“Sve se provjerava i sve se istražuje i ja sam ubjeđen i ne bih bio ovdje gdje jesam kada ne bih vjerovao da će se taj zločin rasvijetliti”, rekao je 2015. godine tadašnji direktor policije Republike Srpske Gojko Vasić.

Vasić više nije direktor policije, a slučaj ubistva Milana Vukelića nije ništa bliže rasvjetljavanju.

“U navedenom predmetu prikupljeni su svi materijalni dokazi, urađena su brojna vještačenja, saslušano je preko stotinu svjedoka međutim do sada nismo došli do počinioca ili počinilaca krivičnog djela”, tvrdili su prije četiri godine u banjalučkom Okružnom tužilaštvu.

“To se sve vidi, znači da vlast neće da preduzme ništa da bi se to otkrilo, zna se ko je. Vrh vlasti i nema šta!”

Ovo je mišljenje Tomislava Dobrnjca jednog od saputnika Milana Vukelića kobne novembarske večeri.

Dobrnjac je u eksploziji koja je ubila Vukelića ostao bez obe noge. Teško je, u eksploziji Ford Fieste, povređeno još jedno lice koje je bilo u vozilu, Slava Pepinović.

“Privodili su ga bez naloga, prijetili njemu i porodici. Smješno je slušati, kažu istraga još traje, postupak nije završen. Šta rade? Nisu korektno radili ni na početku istrage a tek sada. Možda treba u tom smislu da se uklone svi dokaze”, rekla je sestra Milana Vukelića prošle godine na dan kada joj je brat likvidiran.

“Sramota je da se deset godina ćuti o tom zločinu koji je imao sve odlike terorističkog čina. Ćute režimski mediji, ćuti vlast a u posljednje vrijeme čak ne čujemo od nadležnih organa da se vrši i bilo kakva istraga o tom zločinu. Ono što je posebno interesantno jeste da je Milan prije nego što je ubijen, o prijetnjama i svemu ostalom, pritiscima…obavijestio lično tadašnjeg ministra Stanislava Čađu i on mu nije pružio zaštitu, MUP mu nije pružio zaštitu”, pričao je 2017. godine novinar Miljan Kovač koji je radeći u listu Patriot usko sarađivao sa ubijenim Vukelićem.

Poslije tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova Stanislava Čađe koji se nakon mandata na čelu MUP-a povukao iz javnosti, na čelu MUP-a bili su Radislav Jovičić i, još zvanično aktuelni, Dragan Lukač. Nova imena na čelu MUP-a nisu donosila pomake u istrazi.

Problemi Milana Vukelića počeli su kada je smijenjen sa funkcije u “Zavodu za izgradnju Banjaluka” i to nakon što je odbijao da stavi svoj potpis na rekonstrukciju parka Petar Kočić u centru Banjaluke.

Vukelić je to odbijao jer je tvrdio da u čitavom poslu nisu “čista posla”. Tada su počele prijetnje.

Vukelić je, dok je bio živ, javno govorio o načinu na koji ga je inspektor MUP-a Dragi Milošević sa još jednim inspektorom saslušavao.

“Počeo je da skače oko mene i da viče, nisi ti normalan, ti si lud, ti si za psihijatriju, ti si za zatvora. Ja sam mu rekao ne bih se složio sa Vama. Psihički nikada nisam bio stabilniji a što se tiče zatvora ako mi nađete nešto spreman sam da idem u zatvor. Pred sam kraj razgovora mi je doslovno rekao ovako: Prekini da pišeš imaš ženu i dvoje djece.”.

Unutrašnja kontrola MUP-a je tada utvrdila da je inspektor Dragi Milošević postupao u skladu sa ovlaštenjima.

Zanimljivo, nekoliko mjeseci nakon Vukelićevog ubistva, tadašnji predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik je rekao kako niko od zvaničnika Republike Srpske niti ljudi koji su bliski vlasti nije učestvovao u ubistvu. Dodik nikada nije pojasnio na koji način je došao do tih informacija.

U vrijeme kada je Milan Vukelić ukazivao na potencijalni kriminal i nezakonitosti a u vezi sa građevinskim sektorom u Banjaluci gradonačelnik Banjaluke bio je SNSD-ov Dragoljub Davidović.

Inače, rekonstrukcija parka Petar Kočić koštala je nešto manje od 5 miliona maraka. Rekonstrukcija, tačnije rušenje starog i gradnja potpuno novog parka, urađena je 2006. godine.

GERILA info

The post Trinaest godina od ubistva Milana Vukelića. Svake godine isto. Ništa! first appeared on Gerila.info.

Prilikom gradnje i rekonstrukcije Univerzitetsko kliničkog centra RS vršene su razne malverzacije, najviše sa “naduvavanjem” cijena građevinskog materijala, ali i naplaćivanjem neizgrađenih pomoćnih objekata, za šta se sumnjiči veći broj radnika banjalučkog Zavoda za izgradnju (ZIBL), saznaje portal eTrafika.net.

Piše: Ognjen Tešić

Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske istražuje brojne propuste koji su se desili prilikom ranijih radova na izgradnji na pomenutom centru a kako saznaje portal eTrafika, istraga bi trebala ići u dva smjera, jer postoje sumnje da je bilo više malverzacija. Takođe, saznaće se i da li se pričinjena šteta po budžet Srpske mjeri u desetinama ili stotinama hiljada maraka.

Portparol MUP RS Mirna Miljanović potvrdila je za portal eTrafika da oni rade na ovom predmetu.

“MUP RS radi na pomenutom predmetu po uputama Republičkog tužilaštva”, kratko je potvrdila za eTrafiku Miljanovićeva.

Međutim, interesantno je to što su na isti upit portala eTrafika u Republičkom tužilaštvu istakli da “kod njih ne postoji istraga vezana za propuste prilikom izvođenja radova na Kliničkom centru”.

Novinari eTrafike su provjerili iz više izvora te, bez obzira na odgovor iz tužilaštva, dobili potvrdu da se istraga vodi i da su policijski inspektori do sada saslušali veći broj osoba. Zanimljivo, čitava istraga se nastojala držati daleko od “očiju javnosti”.

“Do sada je na razgovor u policiju pozvan veći broj radnika Zavoda za izgradnju Banjaluka (ZIBL), a koji su učestvovali u izgradnji. Trenutno ne postoje osumnjičeni u ovom predmetu, nego je još uvijek u toku istraga, kako bi se prvo utvrdilo šta se tu tačno dešavalo”, pojasnio je sagovornik eTrafike koji je insistirao na anonimnosti.

Da su informacije do kojih je došao portal eTrafika pouzdane potvrđeno je i u samom ZIBL-u.

„Detaljno smo upoznati sa činjenicom da su radnici Zavoda pozivani da daju određene informacije u vezi relizacije projekta Univerzitetsko kliničkog centra Banjaluka“, kratko su za eTrafiku poručili iz Zavoda.

Iz UKC RS nisu odgovorili na upit oko pomenutih malverzacija.

Kako ističe sagovornik eTrafike uključen u istragu, u planu je saslušanje svih osoba koje su na bilo koji način bile uključene u radove koji su ranije izvođeni na Kliničkom centru RS.

“Prema analizima utrošenog materijala utvrđeno je da je potrošeno mnogo više materija nego što je realno. Upravo zbog toga se sumnja da je neko preprodao taj material, ili ga nije ni kupio nego samo zadržao novac. Ove sumnje je neko prijavio policiji ili tužilaštvu, pa su se oni uključili”, istakao je izvor eTrafike.

On je dodao da to nije sve što inspektori istražuju u ovom slučaju. Posebnu pažnju posvetili su tome što se prema projektima i ugovorima navodi da je napravljen jedan dio objekta koji nikada nije ni izgrađen. Naravno, novac namijenjen za te radove više ne postoji.

“Prema ugovorima i projektu navedeno je da je na objektu Univerzitetsko-kliničkog centra izgrađena tenda ili pomoćni objekat. Međutim, ta tenda nikada nije izgrađena”, pojasnio je sagovornik portala eTrafika koji je uključen u ovu istragu.

Dodaje da će sve ovo biti teško dokazati, jer mjesto gde je trebala biti napravljena sporna tenda više ne postoji. Prema njegovim riječima to će se moći dokazivati samo uz pomoć foto-dokumentacije ili izjava ljudi koji su radili na rekonstrukciji UKC, ili na osnovu izjava bivšeg rukovodstva ove ustanove.

“Dio na kojem je prikazana tenda više ne postoji, jer je on uklopljen u Sjeverno krilo koje je u septembru prošle godine svečano otvoreno u Banjaluci. Sada treba dokazati da ona uopšte nije ni postojala”, istakao je pomenuti izvor.

Za sada ne postoje indicije da je neko od novog rukovodstva UKC RS umiješan u ovoj slučaj.

Kada je u pitanju Klinički centar, kako saznaje eTrafika, biće provjeravano još nekoliko stvari. Naime, postoji sumanja da su prilikom izgradnje pojedinih objekata mnogo ranije počeli vraćati kredit nego što je bilo po ugovorima.

“Oni su imali bankovnu garanciju i grejs period u kojem nisu trebali vraćati kredit. Međutim dok je još trajao taj grejs period, oni su počeli vraćati rate kredita”, pojasnio je sagovornik eTrafike.

Ivana Korajlić iz Transparency international ističe da ovakvi slučajevi nisu nikakva novina i da je to jedna od stvari sa kojima imaju problema kada su javna ugovaranja u pitanju.

“Mi na to stalno ukazujemo kroz monitoringe javnih nabavki. Dio koji se odnosi na samu realizaciju, tu je kontrola jako slaba, pogotovo kada se to odnosi na izvođenje radova. Ostavlja se ogroman prostor za zloupotrebe, od početka raspisivanja tendera, ugovaranja, procesa žalbi, ko je dobio ugovor i slično. Nakon što budu sklopljeni ugovori kontrolni mehanizmi tu jednostavno ne funkcionišu na pravi način”, rekla je Korajlićeva.

Prema njenim riječima, zbog toga se ne može provjeriti da li su ugovori realizovani u skladu sa uslovima koji su na početku postavljeni.

“Tu možemo imati malverzacije kroz različite vrste aneksa. Čak imamo i situacije u kojima se dijelovi ugovora uopšte ne realiziju, a da se sredstva koja su namijenjena za to potroše u druge svrhe, ili završe ko zna gdje. To je ono što su revizori u brojnim slučajevima ukazivali. Međutim, to i ako se utvrdi bude uvijek jako kasno”, istakla je Korajlićeva.

Ona je dodala i da je jako mali broj ovakvih slučajeva procesiuran na odgovarajući način i utvrđena odgovornost.

Bivši ministar zdravlja u Vladi RS Slobodan Stanić ističe za eTrafiku da je bilo puno radova na izgradnjama oko UKC Republike Srpske koji se mogu smatrati spornim.

“Kada je izrađen centralni ulaz oni su dobili negativnu revizorsku ocjenu. Kada nešto počne na lošem temelju, onda to sve prati dalje. U programu novog ministra zdravlja Alena Šeranića trebalo je da bude da se preisputaju sve gradnje od ranije. Kada dođe do promjene vlasti sve ono što se gradilo na Kliničkom centru biće preispitano”, rekao je Stanić.

On je dodao da će se napraviti stručni tim, te angažovati stručni vještak i utvrditi izvedbeno stanje i provjereti šta je po tenderu trebalo biti napravljeno i šta je urađeno.

“Isto će se morati uraditi i sa opremom koja je kupovana posljednjih godina u Kliničkom centru”, poručio je Stanić.

Kada je riječ o opremi, zanimljivo bi bilo saznati da li su stativi koje je Klinički centar Banjaluka nabavio 2008. godine a koji su iskorišćeni i montirani u salama Sjevernog krila i centralnog medicinskog bloka Univerzitetsko-kliničkog centra RS 10 godina kasnije, plaćeni dva puta.

Pomenuti stativni, njih 26, plaćeni su 2008. godine 1,3 miliona maraka, a iz UKC RS nikada nisu odgovorili da li je cijena tendera za izgradnju Sjevernog krila i Centralnog medicinskog bloka bila umanjena za pomenutu cijenu stativa, koje su već imali u skaldištu.

* Tekst je proizveden u okviru medijskog pool-a Mreže ACCOUNT (Antikorupcijska mreža organizacija civilnog društva)

The post „Ugrađivali“ se prilikom rekonstrukcije UKC RS, MUP pokrenuo istragu first appeared on Gerila.info.