Pravda je spora ali dostižna. Osim u slučaju Bosne i Hercegovine. Tada je dostupna pojedinima, a ukoliko niste sa prave strane administrativno-političko-koruptivne granice onda je možda nikada ne dočekate – iako sve ukazuje da ste u pravu.

Porodica Šahinović iz Travnika svom slučaju ove godine može da obilježi punoljetstvo. Osamnaest godina je, naime, prošlo od kada je rješenje, kojim su njihove muke trebalo da budu okončane, postalo izvršno. Umjesto kraja, muke su tek tada počele, a slučaj oslikao najjasniju sliku stanja u državi Bosni i Hercegovini.

PETOSTPRATNA SKALAMERIJA PRKOSI I ZAKONIMA I DRŽAVI

Godine 2006., a o čemu je Valter već pisao prije gotovo tri godine, Opština Travnik je donijela Rješenje kojim se naređuje Nedžadu Šabiću, investitoru iz Zenice, da sruši „poslovni objekat za medicinsku rehabilitaciju“ na Babanovcu na planini Vlašić, sagrađen doslovno tik ispred vikendice Šahinovića.

Urbanističko-građevinski inspektor Opštine Travnik nakon dvije godine izvršio je inspekcijski pregled poslovnog objekta na lokalitetu Vlašić-Babanovac i utvrdio da investitor nije postupio po rješenju iz 2006. godine te nije izvršio rušenje podrumske etaže izgrađenog objekta, nego je nastavio sa izvođenjem radova i sagradio objekat spratnosti P+P+4.

U avgustu 2008., izvršnim rješenjem, investitoru je dat rok od petnaest dana za rušenje objekta. Međutim, 18 godina kasnije objekat stoji na istom mjestu i bliži je legalizaciji nego rušenju.

Nelegalno izgrađeni objekat nikao je neposredno ispred malih vikendica na Babanovcu, sagrađenih sedamdesetih godina prošlog vijeka. Privatnim vikendicama u potpunosti je blokirao pogled, a izgledom i gabaritima narušio ambijent planine Vlašić. Vikendice su sedamdesetih godina, na zajedničkom posjedu, sagradili nekadašnji direktor Sportsko-rekreacionog centra u izgradnji, ugledni Travničanin Sead Šahinović i poznati predratni bh. političar Hamdija Pozderac.

Nakon što je opština Travnik, sada već davne 2008. godine, donijela izvršno Rješenje o rušenju objekta, u porodici Šahinović očekivali su da će se to i desiti. Makar su takva očekivanja imali prije osamnaest godina.

„Da kažem da sam razočarana – to bi impliciralo da sam nekad vjerovala da će službenici općine Travnik raditi svoj posao po zakonu i izvršiti rješenje koje su sami izdali. Ja se ovdje borim preko dvadeset godina da se ovaj objekat sruši. Općina Travnik je od samih početaka izdavanja rješenja koje je izdato za malu vikendicu od dva sprata i potkrovlje od 60, 70 kvadrata dozvolila da se pred njenim očima, pred očima službenika općine Travnik, napravi zgrada od pet spratova, koja je u svojim gabaritima otprilike pet puta veća od onoga što su oni dozvolili“, priča za Valter Lejla Šahinović.

Ona napominje da je teško povjerovati da je čitav proces izgradnje nelegalnog objekta mogao proći bez prećutne saglasnosti ili čak obećanja nekoga iz tadašnjeg vrha Opštine Travnik da će sve biti „završeno“ i da neće biti nikakvih problema.

„Ta zgrada nije napravljena za sedam dana, nego je dugo pravljena. Službenici općine Travnik su vrlo malo ili gotovo ništa uradili da se to zaustavi. Dakle, ona je napravljena i stavljena pod krov i tek tada je izdato rješenje o rušenju koje onda općina Travnik nije izvršila“, pojašnjava Lejla Šahinović.

Ona kaže i da je, prema njenim informacijama, a što je ranije potvrdila i inspekcija, slučaj zastario te da investitor sada ima pravo da traži legalizaciju u sadašnjim gabaritima.

ODGOVOR INVESTITORA SE KOSI SA STANJEM U PAPIRIMA

Nedžad Šabić, investitor i poznati doktor iz Zenice, u kratkom odgovoru na pitanja Valtera tvrdi da je u vrijeme početka gradnje objekta imao sve potrebne dozvole.

„Objekat je izgrađen sa svim potrebnim dozvolama koje su tražene u vrijeme gradnje, kao i svim potrebnim saglasnostima za priključke vode, struje telefona, itd. Gradnja od početka – iskoličenje do pokrivanja, praćena od strane organa općine – inspekcija i dr“, piše u odgovoru Nedžada Šabića.

Njegove tvrdnje se kose, međutim, sa stvarnim stanjem u papirima, jer Šabić nije imao dozvolu za izgradnju zgrade od pet spratova, a što je utvrdila i nadležna opštinska inspekcija u svom rješenju kojim je naredila rušenje objekta.

Zašto nelegalno sagrađen objekat nije srušen – ključno je pitanje iza kojeg upitnik stoji i danas, 20 godina poslije. Iz opštine Travnik su 2023. godine Valteru odgovorili da nije imao ko da ga sruši „jer se na javni poziv iz opštine niko nije javljao godinama“.

„Za lokaciju predmetnog objekta izdato je Rješenje o urbanističkoj saglasnosti od 15.1.2007. godine i Dopunsko Rješenje od 28.5.2007. godine kojim se ovo Rješenje dopunjuje i odobrava izgradnja podrumske etaže, u jednom dijelu predmetnog objekta, u skladu sa navedenim provedbenim planskim dokumentom. S obzirom da je važenje navedenog rješenja, od jedne godine, isteklo utvrđeno je da nije podnesen zahtjev za produženje ili izmjenu, kao i da nije podnesen zahtjev za izdavanje nove urbanističke saglasnosti“, piše u odgovoru pomoćnika načelnika Službe za opću upravu i boračko invalidsku zaštitu Opštine Travnik, Gordana Zeca.

Sada na konkretno pitanje zašto objekat nakon svega nikada nije srušen, iz opštinske Službe za opću upravu i boračko-invalidsku zaštitu nema konkretnog odgovora.

„Zakon o slobodi pristupa informacijama se bavi postojećim informacijama i ne zahtjeva od organa sačinjavanje novih informacija kao što je traženo u ovom slučaju. Stoga je u postupku razmatranja svih činjenica i okolnosti odlučeno je da se zahtjev ne može rješavati kao zahtjev za pristup informacijama. U skladu sa članom 18. Zakona o slobodi pristupa informacijama, a u cilju pružanja pomoći za ostvarivanje prava na informacije, upućujemo vas, kao podnosioca zahtjeva, na redovan postupak u Službi za inspekcijski nadzor kojim ćete tražiti očitovanje i dodatna obrazloženja potrebna za vaše dalje novinarsko istraživanje“, navode iz Službe za opću upravu i boračko-invalidsku zaštitu opšine Travnik.

Inspekcijskim pregledom, od prije osamnaest godina, utvrđeno je da je urađeni iskop za nelegalno izgrađeni objekat neposredno uz susjedna zemljišta, te da se investitor sa iskopom zemljišta približio zemljištu postojećih izgrađenih vikend objekata, „tako da predmetnim radovima ugrožava stabilnost tla susjednog zemljišta, kao i pouzdanost susjednih izgrađenih vikend objekata“. Sve je to stavljeno na zvaničan opštinski dokument, ali nije, očigledno, imalo nikakvu težinu.

PORODICA ŠAHINOVIĆ DVADESET GODINA DOZIVA PRAVDU

Jasno je da se radi o izigravanju zakona i pokušajima izbjegavanja zakonskih obaveza i sprovođenja zvaničnih odluka, smatra Lejla Šahinović.

„Kakva je logika da izdate nekome rješenje, dozvolu za gradnju za vikend objekat pa rješenje o rušenju, pa ga ne izvršite i sad ćete kao legalizovati objekat koji je nelegalno izgrađen? Šta ste time napravili? Time ste priznali da u toj općini može svako da radi šta hoće i vi ćete onda osnovati komisiju koja će samo udarati štembilje na to što je već napravljeno jer vi niste u stanju da izvršavate zakone“, ističe Šahinović.

Ranije obrazloženje iz Opštine Travnik da objekat nije srušen jer se niko nije javio na oglas smatra nedostojnim ozbiljnih lokalnih zajednica i država.

„Ja u to ne vjerujem, tu se u najmanju ruku radi o potpunoj nesposobnosti službenika, a nisam sigurna da bi se tako ponašali da sam ja napravila zgradu od pet spratova“, ističe naša sagovornica.

Inače, izgradnji nelagalnog objekta ispred privatnih malih vikendica na Babanovcu, ali i ekspanziji neplanske megalomanske gradnje na Vlašiću, prethodila je podjela i prodaja placeva na ovoj planini nakon rata.

Tačno prije 20 godina Slobodna Bosna je pisala kako su protiv bivših načelnika opštine Travnik, Besima Halilovića i Envera Beganovića, podignute kriviče prijave zbog nezakonite podjele društvenog zemljišta, odnosno, zloupotrebe službenog položaja i ovlaštenja.

Kantonalni sud Novi Travnik 2009. uslovno je osudio Beganovića na šest mjeseci zatvora jer je u periodu od aprila 1996. do decembra 1997. iskoristio službeni položaj i neposrednom pogodbom dodjeljivao građevinsko zemljište na trajno korištenje radi izgradnje, potpisujući rješenja u ime predsjednika Predsjedništva, a bez njegovog odobrenja. U presudi se spominje 13 rješenja koja je Beganović kao član Predsjedništva i predsjednik Izvršnog odbora Općine Travnik potpisao i izdao.

Mediji su u to vrijeme navodili kako je na Vlašiću „nikao SDA-ovski turistički dženet“, gdje su se placevi dijelili po prijateljsko-partijskim linijama.

Tadašnji predsjednik Predsjedništva opštine Travnik Mirsad Granov sjeća se, u razgovoru za Valter, kako je ideja bila da se porodicama poginulih boraca i ratnim vojnim invalidima dodijele besplatni placevi kako bi im na neki način bio ublažen gubitak i izrečena zahvalnost, ali da su placevi dijeljeni po izmišljenim kriterijumima koje su određivali pojedinci u formiranoj komisiji. Tada su, kaže, čelni ljudi opštine falsifikovali i zloupotrijebili njegov potpis.

„Neposredno poslije rata je donesena odluka na organima vlasti opštine Travnik da se zemlja općinska dodijeli porodicama poginulih boraca i invalidima preko 60 odsto. I tu jednu dobru i plemenitu ideju da se onima koji su izgubili najviše barem da im se tako malo nadoknadi taj gubitak trebala je da odradi komisija koja je formirana u općini u kojoj su bili poznati ljudi iz tog vremena. Sad su oni umrli, pa da ih više ne spominjem. Dali su sebi za pravo da dijele po kriterijumima po kojima su oni mislili da treba. Ono što je u tim kriterijumima jeste da su 350 puta falsifikovali moj potpis i izvršili kriminalno djelo raspoređivanja nečega što im ne pripada, a na svoj račun“, priča dr Granov za naš portal.

NELEGALNO SAGRAĐENI OBJEKAT BLIZU LEGALIZACIJE

On je tada reagovao i tražio zaštitu od institucija te je uslijedio sudski proces u kojem su već pomenuti akteri zloupotrebe kažnjeni, ali nepravda nije ispravljena.

„Ono što me najviše rastužilo je da taj čin koji su napravili, to zlodjelo nije sankcionisano tako da se vrati sve na početnu poziciju, nego ostalo je kako je ostalo, puno je ostalo oštećenih, društvo je ostalo oštećeno. Gore na jednom dijelu gdje je mojim falsifikovanim potpisom zemlja ugruntana, pa su ti koji su je ugruntali su je prodavali. Prodali su ljudima, tamo su napravljeni objekti i nikle su skalamerije od građevina. One stoje tu godinama. Znam da se postupak vodio i znam da su ljudi koji su gore ostali zagrađeni u tom dijelu pokrenuli postupke“, priča dr Granov.

Nekim čudom, slučajno ili ne, parcela na kojoj danas avetinjski zjapi nedovršeni objekat Nedžada Šabića izostavljena je i u sudskom procesu protiv Envera Beganovića. Kao da ne postoji. Tako se prema očiglednom bezakonju i danas odnose sve nadležne institucije u Opštini Travnik. Objekat, iako je sagrađen bez građevinske dozvole i na placu koji je prometovan uz pomoć falsifikovanog potpisa, nije, očigledno, moguće srušiti.

Nevjerovatno, ali opštinski urbanističko-građevinski inspektor je u maju 2023. godine naložio investitoru Nedžadu Šabiću da pribavi pravosnažno odobrenje za građenje „prema izvedenom stanju“. A to „izvedeno stanje“ je stanje prije rješenja o rušenju: veći objekat, u gabaritima kako ih je investitor zamislio – i nelegalno sagradio.

Ono što jer posebno interesantno jeste da, osim šturih odgovora iz Opštine Travnik, Valter u ovom istraživanju nije uspio da pronađe sagovornika u ovoj lokalnoj zajednici (osim Mirsada Granova koji je govorio o falsifikovanju njegovog potpisa), a koji bi govorio o ekspanziji neplanske gradnje na planini Vlašić.

Za razgovor nisu bili zainteresovani ni opozicioni odbornici koje smo kontaktirali, a nezvanično nam je rečeno da pojedinci koji se u ovoj opštini protive legalizaciji bespravno sagrađenih objekata na Babanovcu trpe veliki pritisak kako bi odustali od insistiranja na poštovanju zakona.

„Ova saga oko rušenja zgrade doktora Šabića ispred moje vikendice na Babanovcu je duga priča koja traje više od dvije decenije. Počela je sa falsifikovanim rješenjima kojima se državno zemljište dodjeljuje za izgradnju, a potom i građevinske dozvole za izgradnju trojici ljudi koji su, u to vrijeme, bili usko povezani sa Službom za imovinsko-pravne poslove u opštini Travnik. Meni zaista nije jasno na koji način je Opština Travnik ignorisala činjenicu da je potpis Mirsada Granova falsificiran i dozvolila da se to zemljište proda 2005. godine i da se 2006. godine ponovo izda građevinska dozvola doktoru Šabiću“, kaže Lejla Šahinović.

Inače, ovo zemljište izostavljeno je, nekim čudom, iz spora koji se vodio protiv bivšeg načelnika Opštine Travnik.

A zgrada na Babanovcu i dalje stoji kao monumentalni spomenik organizovanom kriminalu i divljoj gradnji na ovoj planini poslije rata i svojevrstan je pokazatelj na koji način funkcioniše država Bosna i Hercegovina.

valter portal

The post I GRAĐEVINSKA MAFIJA IMA SVOJU DRŽAVU: Nelegalno izgrađena zgrada na Vlašiću 20 godina stoji kao spomenik organizovanom kriminalu first appeared on Gerila.info.

ZENICA, ILIDŽA, NOVI GRAD SARAJEVO, KAKANJ – Zašto će Zeničani ponovo dočekati neizvjesnu grijnu sezonu i da li će Tužilaštvo ZDK procesuirati prijave o nezakonitim regulacionim planovima i gradnji?

U četiri lokalne zajednice, Zenica, Ilidža, Novi Grad (Sarajevo) i Kakanj, aktuelni načelnici Fuad Kasumović, Nermin Muzur, Semir Efendić i Mirnes Bajtarević obnovili su mandate.

Možda bi mandat obnovio i dvodecenijski načelnik Hadžića Hamdo Ejubović da se kandidovao. No, on je odlučio da mu je 20 godina „načelnikovanja“ ipak dovoljno. Na lokalnim izborima pobijedio je njegov stranački kolega Eldar Čomor.

U utrci za prve ljude ovih lokalnih zajednica ubjedljivo su pobijedili svoje protukandidate. Razlozi su višestruki. Moguće ih je tražiti u nedovoljno dobroj konkurenciji.

ZENICA

Fuad Kasumović (BHI – KF) na ovim lokalnim izborima, prema podacima CIK-a, dobio je ukupno 19.272 glasa. Njegov protukandidat Spahija Kozlić (SDA) dobio je 16.356 glasova.

Kasumović je, tako, uspio izboriti treći gradonačelnički mandat zaredom. Međutim, za razliku od 2020. godine kada je dobio 32.935 glasova, vidljivo je da mu se rapidno smanjuje biračko tijelo.

Kako god, Zenica je posve demokratskim putem dobila novog/starog gradonačelnika koji je, prema podacima Istinomjera, u periodu između 2020. i 2024. ispunio tek četvrtinu od ukupno 21 obećanja koliko je dao.

Budući da je gradonačelnik od 2016. godine, Kasumović nosi najveću odgovornost za situaciju u Zenici koja je u ingerenciji Grada.

Fokus je u tekstu, objavljenom i na Mapi istraživačkih sadržaja u Bosni i Hercegovini, ukazao na niz problema koje tište ovaj grad, od neizvjesnosti po pitanju gradskog grijanja pa sve do nezakonitih regulacionih planova i gradnje. Tužilaštvo ZDK vodi istragu protiv 12 osoba zbog nezakonitih izmjena regulacionih planova, a na osnovu prijava Pokreta za preokret.

Tokom protekle izborne kampanje Kasumović se nije baš trudio da građanima obeća nešto konkretno, opipljivo. Kampanja mu je uglavnom obilježena prozivkama na račun protivkandidata i stranke SDA, koje je, između ostalog, optuživao da birače kupuju za nekoliko kilograma brašna ili za litru ulja ili kafe, dok je svom oponentu Kozliću jednom prilikom uzvratio: „Ja ne znam govoriti ćirilicom.“

HADŽIĆI

Još početkom godine objelodanjeno je da Hamdo Ejubović (SDA), koji je bio načelnik Hadžića pune dvije decenije, više neće ići u utrku za pvrog čovjeka ove opštine. Na ovoj funkciji Ejubovića je naslijedio njegov stranački kolega Eldar Čomor. Prema rezultatima CIK-a dobio je 7.015 glasova, a njegov oponent Enes Kazić iz NiP-a osvojio je tek 2.372 glasa.

Čomor je prethodno bio poslanik u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta. U njegovoj zvaničnoj biografiji stoji da ima završen Fakultet islamskih nauka.

Ejubović je, kako je Fokus izvijestio u istraživačkom tekstu, objavljenom u okviru Mape istraživačkih sadržaja u Bosni i Hercegovini, Čomoru ostavio tešku hipoteku po pitanju prijava za koruptivno djelovanje u nekoliko slučajeva. Tužilaštvo KS protiv Ejubovića, naime, vodi istragu u nekoliko predmeta u okviru koje je saslušao svjedoke i prikupio dokumentaciju.

Jedan od najsvježijih se odnosi na zloupotrebu položaja, na način da je firmi CET BAH omogućio protivpravnu imovinsku korist od više stotina hiljada KM, te prouzrokovao štetu Opštini u navedenom iznosu. Kako je lani izvijestio Fokus, Tužilaštvu je podneseno više krivičnih prijava, kako od pojedinaca iz same Opštine, tako i iz Opštinskog vijeća Hadžići.

Čomor je tokom izborne kampanje najavio da će uspostaviti videonadzor u urbanim dijelovima Hadžića, Pazarića i Tarčina, kao i na glavnim ulazima i izlazima ove opštine. Najavio je sufinansiranje potreba policije, podršku lovačkim društvima, vjerskim zajednicama, povećanje energetske efikasnosti itd. Iako to nije spominjao u izbornim spotovima nadati se da će se angažovati u borbi protiv korupcije na području ove opštine.

ILIDŽA

Nermin Muzur (NiP) na Lokalnim izborima 2024, podaci su CIK-a, osvojio je ukupno 20.084 glasova. U odnosu na izbore održane 2020. godine, dobio je skoro 2.000 glasova više budući da je tada imao ukupno 18.349 glasova.

Građani su, dakle, u velikom broju ponovo dali povjerenje Muzuru cijeneći da je imao dobar rezultat na Ilidži, tako da Muzurova pobjeda nije bila iznenađujuća. Prema podacima Istinomjera, Muzur je u protekle četiri godine ispunio samo 18 posto od ukupno 87 datih obećanja.

Niz obećanja djelimično je ispunjen, a među neispunjenim Istinomjer je naveo izgradnju novog saobraćajnog mosta koji će bolje povezati Butmir i Sokolović-Koloniju u blizini Mosta spasa, izgradnju nove sportske dvorane u Sokolović-Koloniji, izgradnju žičare Hrasnica – Igman, te uspostavu novog Centra za biznis i poslovne ideje.

Fokus je u tekstu, objavljenom i na Mapi istraživačkih sadržaja u Bosni i Hercegovini, između ostalog, problematizirao slučaj Restorana „Labud“ na Vrelu Bosne koji je bespravno izgrađen u vodozaštitnoj zoni na izvorištu vode za piće, a koji je aktom Kantonalne inspekcije Sarajevo odaslanom Službi za prostorno uređenje Opštine Ilidža još 2021. godine trebao biti srušen.

To se nije desilo ni uprkos činjenici da je rušenje ovog bespravnog objekta, za koji je Vlada KS još 2009. godine utvrdila da predstavlja ekološki incident najvećeg stepena koji ugrožava zdravlje građana, na ljeto 2021. praktično pokrenuto u redovima NiP-a. Ovu priču je tada u Skupštini KS-a pokrenula Muzurova stranačka kolegica Danijela Kristić.

NOVI GRAD SARAJEVO

Semir Efendić, koji je i predsjednik Stranke za BiH, po četvrti put postao je načelnik sarajevske opštine Novi Grad. Njegova pobjeda u utrci za načelnika ove najmnogoljudnije opštine nije bila iznenađujuća.

Na ovim lokalnim izborima ostvario je do sada najbolji rezultat, budući da je osvojio čak 33.908 glasova. Njegov protivkandidat Mirza Selimbegović iz NiP-a imao je u konačnici skoro tri puta manje glasova.

Kako je Fokus izvijestio u istraživačkom tekstu, objavljenom u okviru Mape istraživačkih sadržaja u Bosni i Hercegovini, Efendić je kao načelnik ove opštine imao opipljive i vidljive rezultate, posebno kada je riječ o infrastrukturi ili generalno gradnji na području ove opštine. On se nedavno i pohvalio nalazima portala Istinomjer o tome da je ispunio najviše obećanja.

No, kako smo objavili, tu je i druga strana medalje, a tiče se upitnih dozvola za gradnju benzinske pumpe i kompleksa za kerozin na području vodozaštitne zone na Dobrinji, kao i naknadnih izmjena i korekcija regulacionog plana „Alipašin most VII“ na osnovu čega su izgrađeni ogromni stambeni kompleksi na Otoci.

KAKANJ

Mirnes Bajtarević (SDA) svog dojučerašnjeg stranačkog kolegu Almedina Aliefendića, koji je u julu izašao iz SDA, pobijedio je s više od 3.000 glasova razlike. U konačnici je osvojio 7.281 glas.

Bajtarević je tokom izborne kampanje najavio nova šetališta i biciklističke staze. U tom periodu je potpisao ugovore za izgradnju fotonaponske elektrane, te je prisustvovao otvaranju vodovoda u MZ Gornja Ričica, čija je izgradnja trajala dvije godine.

Fokus je u tekstu, objavljenom i na Mapi istraživačkih sadržaja u Bosni i Hercegovini, ukazao na činjenicu da stanovnici Kaknja godinama obolijevaju zbog nečistog zraka.

Kako smo naveli, Opština Kakanj godišnje dobije više od tri miliona maraka od Elektroprivrede BiH kao naknadu po osnovu dijela prihoda preduzeća ostvarenih radom termoelektrana. No, umjesto da ovaj novac namjenski troši za smanjenje aerozagađenja i očuvanje zdravlja građana, ona ima druge prioritete.

(FOKUS.BA)

The post BEZ IZNENAĐENJA: Zašto su čelnici Zenice, Novog Grada, Ilidže i Kaknja obnovili mandate? first appeared on Gerila.info.

ZENICA – Zenica je grad koji godinama kuburi s mnoštvom problema lokalnog karaktera. Većina ih se ne odnosi na zagađeni zrak, koji je svakako prvorazredni ekološki problem s već odavno upaljenom crvenom lampicom za alarm. Međutim, korijen većine problema Zenice je korupcija.

Jedan koji je usko povezan s ekologijom jeste hronični problem sa sistemskim rješenjem za grijanjem. Naravno, veliku komponentu ovog problema predstavlja lov u mutnom, jer za egzistenciju građana se, očito, ne mari.

Tako je u martu odnosno aprilu ove godine zatvaranje pogona koksare u kompaniji ArcelorMittal stvorilo potpunu neizvjesnost građanima Zenice koji su se putem zeničke Toplane zahvaljujući koksnom plinu grijali tokom zimskog perioda.

Kasumovićeva obećanja

U martu 2022. godine, otvorena je Toplana Zenica, zahvaljujući kreditnim sredstvima Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) od 41 miliona eura, te 12 miliona eura koliko su uložili partneri u projektu. A to su bili Arcelor Mittal, Grad Zenica, KPA Unicon i Finnfund iz Finske.

Slavodobitno je tada gradonačelnik Zenice Fuad Kasumović izjavio: “Zahvaljujući ovoj saradnji, omogućili smo građanima Zenice pouzdano, kvalitetno i ekološki prihvatljivo i sigurno grijanje stambenih i poslovnih prostora.”

Dvije godine kasnije, dakle danas, možemo već sa sigurnošću zaključiti: Niti je bilo pouzdano, a nije bilo ni sigurno. A o kvalitetu i ekologiji bi se također moglo diskutovati.

No, ovo nije sve. Korištenje skupljeg zemnog umjesto skoro besplatnog koksnog gasa znatno poskupljuje proizvodnju toplotne energije i taj neplanirani rast cijene će neko morati platiti. A to će biti građani Zenice.

Rješenje jeste, kako je nedavno pravilno primijetio predsjednik Gradskog odbora Naše stranke Zenica Ernad Bešlagić, u tome da Grad Zenica dobije svoju toplanu i da javno preduzeće Grijanje Zenica napokon postane i proizvođač i distributer toplotne energije.

Famozni projekat s Kinezima

No, taj su film Zeničani i svekolika javnost u BiH već gledali. Podsjetit ćemo samo na famozni projekat izgradnje Termoelektrane „Zenica“ težak 500 miliona KM, koji je ugovorom iz 2013. godine trebao uvesti kineske investitore u ovaj posao. Općina Zenica, tada s načelnikom Husejinom Smajlovićem, koji je u međuvremenu preminuo, pompezno je obavijestila javnost kako je potpisan ugovor o izgradnji i nabavci opreme za Termoelektranu – toplanu „Zenica“. Izgradnju ove termoelektrane nazvali su jednim od najvažnijih energetskih projekata u ovom dijelu Evrope?! Ugovorom je bilo planirano da će termoelektrana proizvoditi 390 MW električne energije i do 170 MW toplinske energije za potrebe grijanja grada Zenice.

No, ubrzo nakon toga već je bilo kasno da će ovaj projekat propasti i prije nego što zaživi. Portal Fokus je prije dvije godine istražio cjelokupnu pozadinu ovog “tašna-mašna” projekta čiji je glavni investitor bio kontroverzni biznismen Branko Montenegro. Njegova firma je u konačnici likvidirana sredinom 2020. godine, dok je Tužilaštvo ZDK, kako smo izvijestili istragu o kriminalnim radnjama u vezi s ovim projektom, nakon šest godina obustavilo. I to u septembru 2022. godine. Za Tužilaštvo ZDK ne postoje osnove sumnje da je počinjeno krivično djelo.

Takođe, portal Žurnal je u nekoliko tekstova javnosti predstavio pozadinu problema u vezi s grijanjem i prolongiranjem grijne sezone u Zenici i to na relaciji JP Grijanje – ArcelorMittal – Grad Zenica.

Nalazi Istinomjera

Udruženje “Zašto ne” i platforma Istinomjer 3. septembra ove godine predstavili su rezultate monitoringa ispunjenosti obećanja datih tokom predizborne kampanje uoči Lokalnih izbora 2020. godine. Kako se navodi, jedno od obećanja koje je po pitanju Zenice ocijenjeno kao “djelimično ispunjeno” jeste upravo realizacija projekata toplifikacije i gasifikacije grada.

Gradnja na području Zenice također je problem koji svoje korijene ima u korupciji. Neformalna grupa građana „Pokret za preokret“ u proteklim godinama je glasno ukazivala na nezakonite izrade regulacionih planova, koje su, kako su navodili, za cilj imali nezakonito bogaćenje lokalnih moćnika, a za sami grad – urbicid.

Žurnal je krajem juna ove godine objavio informaciju da Tužilaštvo ZDK vodi istragu protiv 12 osoba zbog nezakonitih izmjena regulacionih planova, a na osnovu prijava „Pokreta za preokret“. Između ostalog, riječ je o planovima za Trg Alije Izetbegovića, Crkvice, te Kamberovića ravan i padina.

Zenica kao Jahorina

Boris Britvar, aktivista zeničkog “Pokreta za preokret” za Fokus kaže da su od maja 2022. godine podnijeli ukupno šest krivičnih prijava. Tužilaštvo ZDK ih je, navodi, nakon godinu i po obavijestilo da nema elemenata krivičnih djela. Uložili su žalbu, na osnovu koje je Tužilaštvo ponovo pokrenulo istragu koja je idalje u toku.

“U Zenici je izvršena prodaja zemljišta koja je po svim karakteristikama identična kao i na Jahorini. Naše krivične prijave napisane na 50-ak stranica uz oko 250 stranica dokaznog materijala. Sada se vodi jedna sveobuhvatna istraga. Vidjet ćemo šta će od toga biti. Mi smo prema Tužilaštvu slali stotinu dopisa”, ističe Britvar.

Napominje da im je Tužilaštvo bila krajnja instanca, jer su se prvo obratili inspekcijskim organima.

“Sve je to dosta dugo trajalo i za rezultat je imalo da se Gradska služba za inspekcijske poslove oglasila nenadležnim. Isto je postupila i kantonalna kao i federalna inspekcija! Dakle, tri razine inspekcijskih organa su se proglasili nenadležnim! A suštinski, po slovu zakona svi su nadležni! Zamislite, Gradska služba za inspekcijske poslove oglasila se nenadležnom zato što nema zaposlenog urbanističkog inspektora. A da apsurd bude veći, u tom rješenju nam napišu da oni ni u sistematizaciji nemaju to radno mjesto! Iako ih zakon obavezuje na to”, rekao nam je Britvar.

Naglašava da se u ovom slučaju posebno postavlja pitanje štete koja nastaje. A riječ je, kaže, o iznimno velikoj namaterijalnoj šteti koji će trpjeti buduće generacije, i to, kako je potcrtao, nauštrb trenutne zarade lokalnih mafijaša.

(FOKUS.BA)

The post ZENICA: Lokalni moćnici zarađuju nauštrb devastacije grada, a građani se mrznu first appeared on Gerila.info.

Televizija N1 BiH objavila je detalje iz odgovora predsjednika Fudbalskog saveza BiH na žalbu kompanije koja nije prošla na javnom tenderu. U žalbi ponuđača koji nije dobio posao navedeno je da nije realno da posao na terenima bude urađen za tri mjeseca naročito jer je posao dodjeljen konzorcijumu od tri kompanije.

Vico Zeljković u odgovoru na žalbu naveo je d u javnom pozivu kao kriterijum nije navedena donja granica koju ponuđač može ponuditi za završetak posla. Što znači da je kao najbolja mogla biti bodovana ponuda za završetak poslova od samo dva dana iako nije realna.

“Naime u vezi sa prednje navedenim a uvidom u tendersku dokumentaciju, Izvršni odbor NFSBiH je utvrdio da tenderskom dokumentacijom nije predviđena donja granica, odnosno najmanji broj dana ispod kojeg broja dana bi se izgradnja jednog terena mogla smatrati nemogućom. Shodno prednje navedenom izvođačima je ostavljeno na dispoziciju da slobodno procijene vremenski rok koji im je potreban za izvršenje radova na način kako su to opisali u svojoj tehnologiji te datoj ponudi“, piše, između ostalog u odgovoru Vice Zeljkovića.

Radovi na Gradskom stadionu u Banjaluci počeli su 1. juna i traju već tačno četiri mjeseca. Fudbalski klub Borac, koji koristi taj stadion, sve vrijeme utakmice ove sezone kao domaćin igra u Novom Gradu, kada je prvenstvo BiH u pitanju. Domaću utakmicu u evropskim kvalifikacijama Borac je igrao u Modriči.

GERILA info, N1 BiH

The post FSBiH očekuju tužbe. Tereni u Banjaluci, Zenici i Tuzli trebali biti završeni za 30 dana. Prave se već 4 mjeseca first appeared on Gerila.info.

Piše: Dino Cviko, žurnal.info

Početkom oktobra 2021. godine objavljeno da je Gradsko vijeće Zenica usvojilo i uputilo na javni uvid i javnu raspravu nacrte odluka o usvajanju regulacionih planova „Trg Alije Izetbegovića“, „Crkvice“ i „Kamberovića ravan i padina“. Bio je to znak za dio građana Zenice, predvođenih arhitektom Borisom Britvarom, da dignu svoj glas, pokušaju upozoriti javnost na štetnost i nezakonitost ovih odluka, te da krenu u pravnu i institucionalnu borbu.

Novinari Žurnala razgovarali su s predstavnicima ove neformalne grupa građana, okupljene pod nazivom „Pokret za preokret“. Soliter na mjestu gdje je danas gradski park, rušenje kultnog kina na čijem mjestu bi takođe trebala biti zgrada, benzinska pumpa na zelenoj površini u blizini kružnog toka, „uljepšavanje“ prostora gradnjom nebodera – ovo su samo neki od primjera koje Boris Britvar ističe, a što je predviđeno spornim nacrtima regulacionih planova.

Međutim, Britvar i njegove kolege nas upozoravaju da je problematika prostornog planiranja i urbanizma, kako u Zenici, tako i u cijeloj Bosni i Hercegovini, mnogo šira i ozbiljnija od ovih nekoliko istaknutih primjera.

„To je, u biti, jedna nauka koja zahtijeva izniman kontinuitet u radu. U vrijeme rata smo imali pauzu u izradi prostorno-planske dokumentacije, poslije rata su svi zaboravili da treba raditi na tome, pa se urbanizam sveo na „mi trebamo uljepšati grad“. Urbanizam se sveo u sferu politike, a to je veoma loše“, ističe Britvar.

Iako je jasno da u cijeloj državi postoje izraženi problemi u vezi s prostornim planiranjem, zenički „Pokret za preokret“ za sada je skoncentrisan samo na ovaj grad. Formalno, ova grupa je krenula s radom u oktobru 2021. godine, a za nepunu godinu pokrenuli su nekoliko vrlo značajnih postupaka.

INSTITUCIONALNA BORBA I ZIDOVI NENADLEŽNOSTI

Pravnu i institucionalnu borbu, kako nam aktivisti ističu, vode na više frontova. Njihov prvi zahtjev, i prije nego su formalno krenuli s radom, išao je ka Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika u BiH.

„Zenica, kao gradska ambijentalna cjelina, ima iznimne arhitektonsko-urbanističke vrijednosti, a koje proizlaze iz urbanističkog plana grada Zenice iz 1955. godine i mi smo imali izniman urbanistički razvoj nakon toga. U Zenici su radila najznačajnija imena arhitekture u bivšoj Jugoslaviji. Komisiji smo uputili zahtjev da se u Zenici utvrdi i zaštiti uža urbana zona, kao posebna kulturno-povijesna vrijednost BiH. Nažalost, do danas nismo dobili odgovor“, objašnjavaju nam iz zeničkog „Pokreta za preokret“.

U međuvremenu je Gradsko vijeće Zenica usvojilo nacrte odluka o usvajanju spomenutih regulacionih planova, što je za aktiviste bio signal da se obrate inspekcijskim organima kako bi oni preispitali zakonitost njihovog usvajanja. Očekivano, odmah su se javili i prvi problemi.

Ukratko, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove ZDK oglasila se nenadležnom, ističući i kako uopće nemaju zaposlenog kantonalnog urbanističkog inspektora?! Nenadležnim su se oglasili i iz Federalne uprave za inspekcijske poslove, dok su iz Gradske uprave dobili odgovor da sistematizacijom radnih mjesta uopće nije predviđeno mjesto za urbanističkog inspektora!

Dakle, sa sva tri nivoa je došao u suštini isti odgovor – nismo nadležni. Stoga još uvijek niko nije ni provjerio da li je usvajanje nacrta regulacionih planova uopće učinjeno u skladu sa zakonom.

S druge strane, Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline ZDK nije dalo saglasnost za navedene regulacione planove, jer nije ispoštovana usaglašenost prema planskim dokumentima višeg reda.

(NE)POSTOJANJE PLANSKIH DOKUMENATA

Kada govorimo o planskim dokumentima višeg i nižeg reda, priča postaje znatno kompleksnija. Prostorni plan, kojeg Zenica ima od 2017. godine, je dokument najvišeg reda. On je osnov za urbanističke planove, dok su urbanistički planovi osnov za donošenje regulacionih planova.

Kada je riječ o Zenici, posljednji put je urbanistički plan donesen još 80-tih godina prošlog vijeka! U međuvremenu se mnogo toga promijenilo, taj urbanistički plan je zastario prema skoro svim parametrima.

„Urbanistički plan, između ostalog, definira i određene urbanističke parametre koji su vezani za režime građenja, a to su gustina naseljenosti, koeficijent izgrađenosti parcele i koeficijent iskorištenosti parcele. U izradi ovih dokumenata moraju se koristiti zvanični statistički podaci. Na primjer, Zenica je 1991. imala oko 146.000 stanovnika. Prema popisu iz 2013. godine, Zenica je imala oko 110.000 stanovnika. Znači za oko 36.000 stanovnika manje, a prema demografskoj projekciji broj stanovnika u našoj zemlji će se smanjiti za 51,6%. To su bitni podaci za izradu prostorno-planske dokumentacije, pa se postavlja pitanje – zašto mi uopće gradimo stanove?“, pita se Britvar.

Drugim riječima, planira se povećavanje gustine naseljenosti unutar gradskog jezgra, što je u totalnoj suprotnosti sa svim evropskim i svjetskim principima iz oblasti urbanizacije, složni su naši sagovornici.

S obzirom na to da Zenica nema aktuelan urbanistički plan, sasvim je jasno da Gradsko vijeće uopće ne bi trebalo ni raspravljati o regulacionim planovima. Nakon što su iz „Pokreta za preokret“ počeli skretati pažnju na ovo pitanje, zvanično je i priča o novim regulacionim planovima i zaustavljena.

Međutim, to je dovelo i do novog problema, te do nove borbe za aktiviste. Kako nam objašnjavaju, kantonalnim zakonom je omogućeno i da se zaobiđe zakonska obaveza donošenja planskih dokumenata:

„U kantonalnom zakonu stoji član u kojem piše da izuzetno, kada nema prostorno-planske dokumentacije, općinska stručna komisija može dati svoje stručno mišljenje za određenu lokaciju u smislu urbanističko-tehničkih uvjeta. Zenica ima tu komisiju i tu je, jasno, bilo zloupotreba. Izdavane su dozvole za svaku kafanu, zgrade na gradskim zelenim površinama…“

Iz pokreta smatraju da iz Gradske uprave pogrešno tumače ovaj član zakona, posebno riječ „izuzetno“, pa su kantonalnom nivou poslali zahtjev za autentično tumačenje ovog člana. No, odgovor još uvijek nisu dobili.

Osim toga, podnijeli su gradonačelniku Fuadu Kasumoviću zahtjev da se stave van snage odluke o usvajanju nacrta regulacionih planova, a obratili su se i Uredu za borbu protiv korupcije ZDK. Također bez velikog uspjeha. Na koncu su podnijeli i kriviče prijave protiv svih učesnika u izradi prostorno-planske dokumentacije.

Još jednom nas podsjećaju na štetnost usvojenih nacrta regulacionih planova, koji su, kako Britvar govori, više katalozi novih objekata građevinske mafije, nego planovi napravljeni u skladu s potrebama grada i Zeničana.

„U tim regulacionim planovima nema ni pomena o osnovnim urbanističkim parametrima režima gradnje, školama, vrtićima, protivpožarnim putevima, ambulantama, parkinzima… što je zakonom decidno propisano. Ovi regulacioni planovi tretiraju samo izgradnju novih stambenih i stambeno-poslovnih objekata, te tretiraju legalizaciju ranije izgrađenih objekata za koje su izdate građevinske dozvole. Znači, izdavane su dozvole, a nije bilo regulacionih planova, a sad ih u novim planovima nacrtaju, da bi legalizirali one papire koje su ranije izdali“, podcrtava zenički arhitekta.

„Pokret za preokret“ nastavlja svoju borbu koja će, kako prognoziraju, biti dugotrajna i mukotrpna. No, ističu oni, ako budu uspjeli, rezultat neće biti značajan samo za Zenicu, nego i za sva druga naseljena mjesta u našoj državi.

The post POKRET ZA PREOKRET U ZENICI: Regulacioni planovi su katalozi novih objekata građevinske mafije first appeared on Gerila.info.

U poslijepodnevnim satima potvrđena su dva nova slučaja zaraze koronavirusom u Zenici, prenosi portal Klix.

Dva nova slučaja zaraze koronavirusom potvrđena su kod dvije osobe koje su članovi porodice Zeničanke kod koje je juče registrovana zaraza nakon što se vratila iz Lombardije u Italiji. Zaraženi su kćerka i zet Zeničanke, a treća testirana osoba je negativna. Sve tri zaražene osobe iz Zenice zajedno su bile u Italiji.

Uz dva nova slučaja u Federaciji BiH za sada je ukupno sedam osoba zaraženih koronavirusom u Bosni i Hercegovini. Četiri osobe zaražene su u Republici Srpskoj, po dvije u Banjaluci i Čelincu, a tri osobe u Federaciji BiH, sve tri u Zenici.

The post U Federaciji BiH potvrđena dva nova slučaja zaraze korona virusom first appeared on Gerila.info.

„Zovem se E.O. (identitet poznat redakciji). U Zagreb sam preselio 2014. godine kao maloljetnik. S početkom posljednje godine mog srednjoškolskog obrazovanja primio sam poziv od dotičnog Zvonke, uposlenika Sigurnosno-obavještajne agencije Hrvatske (SOA). Našli smo se u ulici Petrinjska 30 u Zagrebu. Od mene je traženo da isključim telefon“.

I tako je ovaj Zavidovićanin postao „saradnik“ hrvatske obavještajne službe SOA. Mjesecima su ga, tvrdi u ispovijesti za Žurnal, ispitivali o selefijama u BiH, o naseljima u Zavidovićima i o osobama u zagrebačkoj džamiji.

„Nalazili smo se na kavi u Leggieru u Lastovskoj ulici, bili smo često u MC Donaldsu. Nudio mi je ponekad novac, a nerijetko je na mene vršio pritisak. Prijetio mi je protjerivanjem iz Hrvatske. Tražio je od mene šifru mog Facebook profila“, kaže E.O. u razgovoru za Žurnal.

ODBIO ODLAZAK U MAOČU

„Koja ti je nova lozinka za FB, trebam nešto provjeriti“, napisao je službenik SOA-e, koji je se predstavio kao Zvonko, našem sagovorniku u januaru 2016. godine.

Uslijedila je, potom, poruka: „đe ba zapelo“, pa onda poziv. E.O. nije odgovarao. No, kasnije se, ipak, našao sa izvjesnim Zvonkom i njegovim kolegom.

„Tražili su od mene da idem u mesdžid Oaza u Zavidovićima gdje se okupljaju selefije. Tražili su od mene da idem u Gornju Maoču i Bočinju, pa da boravim tamo određeni period. Odbio sam“, kaže E.O.

Nedugo nakon toga, pozvali su ga u policiju. Uručili su mu rješenje da u roku šest dana mora napustiti Hrvatsku, jer, prema procijeni SOA-e, predstavlja opasnost za nacionalnu sigurnost ili, u prevodu, da je „radikalni islamista blizak terorističkim skupinama“.

E.O. danas živi u Sarajevu. Njegovi roditelji su u Zagrebu. I njima je prijećeno protjerivanjem u trenucima kada je njihov sin tjeran da radi za SOA-u. Ovaj mladić u Hrvatsku danas može ući samo kao turista. Bez prava boravka.

OPASNI TESAR

Semir Aganović iz Travnika u Hrvatsku ne može ući naredne tri godine. Prvo je u oktobru 2018. godine Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, Policijska postaja Sinj izdala „dozvolu za boravak i rad“ bh državljana Semira Aganovića i to kao tesara u kompaniji Jukić-dam d.o.o..

Dozvola za boravak mu je vrijedila do 22. oktobra 2019. godine. Ipak, petnaest dana nakon što je MUP procijenio da nema smetnji za njegov boravak i rad u Hrvatskoj, pozvali su ga pripadnici Hrvatske obavještajne službe.

„Dva puta po dva sata su me saslušavali. Tražili su od mene informacije o bradonjama, vehabijama. Pitali gdje se kreću. Ja sam rekao da nemam pojma o tome. Pitali su o teroristima u BiH. Kada sam rekao da ne znam ništa, donijeli su rješenje da sam opasnost za nacionalnu sigurnost Hrvatske. Protjeran sam“, ispričao je za Žurnal Semir Aganović.

U zapisniku Policijske postaje Sinj, od 16. 11. 2018. godine , navedeno je da je postupak protjerivanja pokrenut „na temelju zahtjeva SOA“. Dakle, ista policijska stanica je samo 20 dana ranije tvrdila da nema nikakvih smetnji za boravak Semira Aganovića na teritoriji Hrvatske. No, nakon što je Aganović kazao da ništa ne zna o „teroristima i vehabijama u BiH“, postao je opasnost po nacionalnu sigurnost Hrvatske. U prevodu – terorista.

H.M. je zavarivač iz Zenice. Četrnaest godina je živio na teritoriji Hrvatske, gdje je 2014. godine stekao status „stranca sa stalnim boravkom u Republici Hrvaskoj“. Onda su ga pozvali u SOA-u.

„Dvaput su me saslušavali. I na kraju svakog razgovora su od mene tražili da radim za njih. Ja sam odbio. Nakon toga sam protjeran“, kazao je H.M. u razgovoru za Žurnal.

Rješenje o protjerivanju doneseno je 4. maja 2018. godine. Ovaj Zeničanin je proglašen „opasnošću po nacionalnu sigurnost Hrvatske“. Dakle, osoba koja se može dovesti u vezu sa terorizmom.

„Hoćete li jednu rakijicu“, pita ekipu Žurnala Sabahudin Jašarević, još jedan Zeničanin koji je postao opasnost „za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske“.

IMA LI U ZENICI BRADONJA

Trinaest godina Jašarević je živio i radio u Zagrebu. Nikada, do oktobra prošle godine, nije imao problema sa produžavanjem boravka. Onda su ga pozvali iz SOA-e i stavili mu papir na sto.

„Tražili su od mene spisak mojih saboraca iz rata. I tražili su informacije o bradonjama. Pitali su ima li u Zenici bradonja. Ja sam rekao da ih ima i u Zenici i u Zagrebu. Dvaput sam bio na ispitivanju. Tražili su od mene informacije o ratu, o borcima Armije R BiH, oficirima, gdje je ko djelovao… Kada im nisam dao ono što su očekivali – protjeran sam“, ispričao je Jašarević u razgovoru za Žurnal.

Svi naši sagovornici zatražili su pomoć i od bezbjednosnih agencija BiH. Svako od njih tvrdi da poznaje najmanje po pet bh. državljana koji su na isti način tokom 2018. godine protjerani iz Hrvatske, iako niko nije napravio nikakav prekršaj. Jedini problem je bio što nisu zadovoljili očekivanja hrvatske obavještajne službe SOA.

Državljanin BiH H.Č. nije radio u Hrvatskoj. Ipak, zbog posla na teritoriji EU često je prolazio kroz Hrvatsku. Od januara prošle godine pripadnici SOA-e pokušali su ga vrbovati. Prijetili su mu zadržavanjem na granici, raspitivali se o njegovom djelovanju unutar selefijskog pokreta.

Beubjednosnim agencijama BiH je prijavljeno da su H.Č. na jednom od sastanaka, održanim krajem aprila, nudili da prebaci paket sa naoružanjem iz Doboja do Zenice.

Plan je bio da se, nakon prebacivanja oružja, o svemu obavijeste bh. policijske agencije koje bi presrele paket, te bi, time, bilo potvrđeni navodi o radikalizaciji u BiH. Akcija je trebala biti provedena u koordinaciji sa MUP-om RS-a, te odabranim kadrovima u SIPA-i.

Upravo je u tom periodu, jedan od visokopoziconiranih hrvatskih kadrova u SIPA-u obavještavao svoje kolege u Tuzli da bi pripadnici selefijskog pokreta mogli na području Doboja prenositi određenu količinu naoružanja.

Izvor: ŽURNAL

The post ŽURNAL: Hrvatska protjerala bh. građane koji su odbili špijunirati za SOA first appeared on Gerila.info.