Vareš je prije dvije godine predstavljen kao primjer mogućeg ekonomskog oporavka rudarskog kraja. Otvaranje novog rudnika srebra, olova i barita donijelo je nove puteve, radnike, veći promet u kafićima i restoranima i nadu da bi se mjesto koje se godinama praznilo moglo ponovo pokrenuti. Međutim, prema pisanju Rojtersa, ta se slika posljednjih mjeseci promijenila nakon što su analize krvi pokazale izloženost olovu kod više od 300 stanovnika koji žive u blizini rudnika, ali i kod dijela stanovnika iz šireg područja Vareša.

Četiri ekološke organizacije podnijele su krivične prijave Tužilaštvu Zeničko-dobojskog kantona protiv kanadske kompanije Dundee Precious Metals, koja je preuzela rudnik nakon kupovine od ranijeg vlasnika, kompanije Adriatic Metals. Prijave su, prema Rojtersu, podnesene i protiv kantonalnih i entitetskih zvaničnika koje organizacije optužuju da nisu učinili dovoljno kako bi zaštitili stanovništvo. Iz kompanije Dundee Precious Metals odbacuju odgovornost, ali priznaju da problem postoji i navode da sarađuju sa nadležnim institucijama.

Prva testiranja finansirala je kompanija, nakon zahtjeva stanovnika. Rezultati su pokazali povišene vrijednosti olova kod 17 od 44 osobe koje žive u blizini postrojenja za preradu i odlagališta otpada. Kasnija testiranja, koja su radili zdravstveni instituti u Zenici i Sarajevu, pokazala su da više od 300 ljudi ima prisustvo olova u krvi. U izvještaju Doma zdravlja Vareš iz marta navedeno je da rezultati ne ukazuju na akutno trovanje, nego na dugotrajniju izloženost mogućim faktorima iz okoline nižeg intenziteta.

Posebno zabrinjava podatak da su, od 238 testiranih uzoraka koje je obradio Institut za zdravlje i sigurnost hrane iz Zenice, kod 23 odsto građana vrijednosti bile iznad praga od 2,8 mikrograma po decilitru krvi, dok je kod 13 odsto vrijednost bila viša od pet mikrograma. Ljekari upozoravaju da izloženost olovu može oštetiti nervni sistem i mozak, a kod djece izazvati poteškoće u učenju i razvoju.

Za sada nema konačnog odgovora na pitanje odakle olovo dolazi. Lokalni zvaničnici navode da ranije nije bilo ovako širokih testiranja, zbog čega nije moguće odmah utvrditi da li je izloženost povezana s novim rudnikom ili sa decenijama ranijeg rudarenja u području bogatom metalima. Pokrenuta su dodatna ispitivanja zemljišta, vode, poljoprivrednih proizvoda i prašine u blizini postrojenja za preradu i odlagališta otpada.

Stanovnici, međutim, ne traže samo nova mjerenja. Oni traže odgovor na pitanja ko je odgovoran i ko će zaštititi ljude koji žive pored rudnika. Rojters navodi primjer porodice Ahmedović, koja živi u blizini postrojenja. Nakon što je olovo pronađeno kod članova porodice, uključujući i djecu, ali i na njihovom zemljištu, zaustavili su sjetvu pšenice, povrća i voća.

Federalna vlada najavila je formiranje ekspertske grupe, dok premijer Federacije BiH Nermin Nikšić poručuje da zdravlje ljudi ne smije biti ugroženo zbog nečijeg nemara, investicije ili interesa.

Upravo je to pitanje koje sada stoji pred institucijama. Da li će reagovati tek kada problem eskalira ili će, napokon, na vrijeme utvrditi činjenice, odgovornost i mjere zaštite stanovništva?

The post Vareš traži odgovore: Više od 300 stanovnika pozitivno na prisustvo olova u krvi first appeared on Gerila.info.

U utorak, 5. maja, u Omladinskom kreativnom centru, biće organizovano javno potpisivanje krivičnih prijava protiv odgovornih osoba iz kompanija Eastern Mining, Adriatic Metals i DPM Metals, ali i protiv nadležnih institucija Federacije Bosne i Hercegovine i Zeničko-dobojskog kantona. Organizatori – Udruženje „Opstanak“ i Vareška eko inicijativa – tvrde da postoje osnovane sumnje da je dugogodišnje rudarenje ostavilo ozbiljne posljedice po zdravlje stanovništva i životnu sredinu.

„Želimo skrenuti pažnju javnosti na dugogodišnji problem zagađenja teškim metalima i ozbiljne posljedice koje ono ima na životnu sredinu, kao i na neodgovorno i neadekvatno postupanje nadležnih institucija“, navode organizatori, uz poziv tužilaštvima da hitno reaguju nakon zaprimanja prijava.

Podrška ovoj inicijativi dolazi i izvan Vareša – predstavnici Aarhus centra u BiH i Udruženja građana Fojničani najavili su da će takođe potpisati prijave, čime ovaj slučaj prerasta lokalne okvire i postaje pitanje od šireg javnog interesa.

Razlog za ovakav potez leži u podacima koji posljednjih mjeseci sve više zabrinjavaju. Prema dostupnim informacijama, kod više od 300 građana Vareša potvrđeno je prisustvo olova u krvi. Samo u posljednjem krugu testiranja, olovo je pronađeno kod još 85 osoba. Posebno alarmantan podatak odnosi se na djecu – prisustvo ovog teškog metala potvrđeno je i kod mališana mlađih od šest godina.

Olovo, kao jedan od najopasnijih teških metala, može izazvati trajna oštećenja zdravlja, naročito kod djece, trudnica i starijih osoba. Uprkos tome, reakcija nadležnih institucija – prije svega ministarstava zdravlja Federacije BiH i Zeničko-dobojskog kantona – izostaje.

Još u decembru prošle godine testirane su 44 osobe različitih starosnih grupa i kod svih je utvrđeno prisustvo olova, dok je kod 17 osoba zabilježena koncentracija iznad graničnih vrijednosti. Naknadna, privatno organizovana testiranja samo su potvrdila trend – problem nije izolovan, već sistemski.

U međuvremenu, roditelji oko 250 djece koja pohađaju osnovnu školu u Varešu traže hitno testiranje, strahujući da bi razmjere problema mogle biti daleko veće od onoga što je do sada otkriveno.

Paralelno s tim, rudarski projekti u ovom kraju se nastavljaju. Vareš, nekada simbol industrijskog razvoja, danas se nalazi u novom ciklusu eksploatacije – ovaj put polimetaličnih ruda poput olova, cinka i barita, uz planove za otvaranje rudnika hroma na lokalitetu Duboštica-Tribija. Upravo taj plan dodatno produbljuje strah lokalnog stanovništva.

Istraživanja na lokalitetu Duboštica–Tribija već su u toku, a iza projekta stoji firma „Vareški minerali“, ranije poznata kao „Seven plus“, povezana sa Milošem Bošnjakovićem, koji se dovodi u vezu s nizom sličnih projekata u regionu. Istovremeno, prodaja rudnika u Rupicama kanadskoj kompaniji za više od milijardu dolara prošla je bez direktne finansijske koristi za lokalnu zajednicu – što dodatno produbljuje nepovjerenje.

Sumnje u sukob interesa dodatno komplikuju situaciju. Firma GeoAVAS, angažovana na istražnim radovima, povezuje se s osobama koje se nalaze i na listi eksperata Vlade ZDK – tijela koje bi trebalo da nadzire eksploataciju mineralnih sirovina. Takva preplitanja uloga otvaraju pitanje ko uopšte kontroliše procese koji direktno utiču na zdravlje građana.

Dok investitori tvrde da posluju u skladu s najvišim ekološkim standardima, svakodnevica Varešana govori drugačije. Između laboratorijskih nalaza, nedorečenih odgovora institucija i sve intenzivnijih rudarskih aktivnosti, jaz između zvaničnih tvrdnji i stvarnog stanja na terenu postaje sve dublji.

Dejan Rakita / GERILA

The post Vareš na ivici: Građani podnose krivične prijave zbog teških metala u krvi, institucije i dalje bez odgovora first appeared on Gerila.info.

U tom saopštenju navodi se da su testiranja organizovana kroz zdravstveni sistem, uz finansijsku podršku kompanije DPMetals BH, te da su rezultati u javnosti pogrešno interpretirani, dijelom zbog razlika u mjernim jedinicama. Kako tvrde, laboratorijska referentna vrijednost koja je prekoračena kod dijela ispitanika ne predstavlja zdravstveni prag, već statističku referencu, a samo mali broj uzoraka prelazi nivo koji služi kao signal za dodatnu istragu mogućih izvora izloženosti.

Opština i Dom zdravlja također navode da su, nakon prvih rezultata, pokrenute epidemiološke procjene, formiran Akcioni tim te provedena dodatna ispitivanja vode, hrane, tla i zraka, uz tvrdnju da je većina uzoraka bila u skladu s važećim propisima. Poručeno je i da neće davati pojedinačne izjave niti komentare izvan zvaničnih pisanih saopštenja.

Međutim, ovakva reakcija izazvala je snažan i oštar odgovor Udruženja građana Fojničani, koje je javno reagovalo na ono što nazivaju pokušajem umanjivanja ozbiljnosti problema.

„Prva rečenica u svim smjernicama relevantnih međunarodnih zdravstvenih organizacija jasno kaže da ne postoji sigurna razina olova u krvi, ni kod djece ni kod odraslih. Isto stoji i u službenom izvještaju Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica. U demantu lokalnih institucija o tome nema ni riječi“, navode iz Fojničana.

Posebno upozoravaju da se u zvaničnom saopštenju u potpunosti zanemaruje pitanje dugotrajne izloženosti. Nalazi krvi, kako ističu, predstavljaju samo presjek trenutnog stanja, dok ključna pitanja ostaju neodgovorena: koliko dugo su ljudi izloženi olovu koje se taloži u organizmu i kakve kumulativne posljedice takva izloženost ima po zdravlje.

„Institucije koje sada demantuju trovanje olovom najprije su 14 dana šutjele o rezultatima testiranja, a potom, dva mjeseca nakon što su prvi nalazi bili poznati, pokušavaju relativizovati problem. Vrlo je vjerovatno da se ne bi ni oglasile da ova tema nije dospjela u medije“, navode iz Udruženja, uz ocjenu da ovakav pristup zatvara prostor za otvoren i odgovoran dijalog.

Reakcija Fojničana dodatno problematizuje i širi institucionalni kontekst jer, dok lokalne institucije insistiraju na proceduralnoj komunikaciji i kontroli informacija, izostaje jasna poruka o odgovornosti, i najvažnije – koje su to mjere zaštite stanovništva.

Podsjećamo, prethodni nalazi testiranja, kao i izjave stručnjaka iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, ukazali su da u ljudskom organizmu ne postoji fiziološka potreba za olovom i da ne postoji „sigurna doza“ ovog teškog metala. Takođe je potvrđeno da su među osobama s utvrđenim prisustvom olova i djeca mlađa od šest godina, što cijelom slučaju daje dodatnu težinu.

U tom svjetlu, poruke o „konfuziji u tumačenju podataka“ i fokus na mjerne jedinice, umjesto na suštinu problema, Fojničani vide kao opasan presedan.

„Ovakav demanti ne pokazuju spremnost institucija da zaštite zdravlje ljudi, nego naprotiv – dodatno umanjuju problem i praktično zatvaraju vrata javnosti“, navode.

Cijeli slučaj još jednom otvara pitanje odnosa institucija prema Varešu. Kako ističu iz UG Fojničani, na kantonalnom i federalnom nivou reakcije su gotovo nevidljive, osim kada je riječ o davanju državnog zemljišta na raspolaganje koncesionarima.

Dejan Rakita / GERILA

The post Između „demanta“ i nalaza: Zašto institucije u Varešu umanjuju problem olova u krvi first appeared on Gerila.info.