Aktivisti u Banjaluci postavili su posebne kante za bacanje zaštitnih maski i rukavica, podstaknuti pričom koju je objavio BBC na srpskom.

“Kako bismo se zaštitili, morali smo da nosimo maske i rukavice, ali nismo ih na adekvatan način odlagali”, kaže za BBC na srpskom Banjalučanin Danijel Petrović.

On je član organizacije AGORA koja je po Banjaluci postavila deset kanti za bacanje ovakvog otpada, koji je počeo da se pojavljuje nakon izbijanja epidemije korona virusa.

Na ovakav korak ih je, kaže, podstakla i priča BBC na srpskom o bacanju maski i rukavica u Srbiji i Velikoj Britaniji.

Danijel govori da je slika upotrebljene zaštitne opreme na zelenim površinama, trotoarima, oko kontejnera, postala sve češća.

“Kako bismo zaustavili takvu sliku na ulicama Banjaluke i sačuvali ugled grada kao grada zelenila, došli smo na ideju da preduzmemo nešto i damo doprinos u prevazilaženju borbe sa korona virusom i u rješavanju ovog problema”, kaže on.

U Banjaluci je i dalje obavezno nošenje maski na ulici i u zatvorenom, dok rukavice više ne moraju da se nose.

Pravilno odlaganje

Upotrebljene maske i rukavice su potencijalno infektivni i opasni otpad, koji ne treba miješati sa komunalnim otpadom.

“Kaže se da se čovjek izlaže većoj opasnosti ako nepravilno postupa sa maskom i rukavicama nego ako ih ne nosi”, rekao je ranije za BBC na srpskom epidemiolog Zoran Radovanović.

Treba voditi računa i o skidanju maski i rukavica. Masku je važno dodirivati isključivo za lastiš kojim je zakačena za uši ili tračice kojima je vezana na potiljku. Ne treba je dodirivati za zaštitni dio, jer tako postoji mogućnost da se infekcija prenese na dlanove.

Rukavice treba uhvatiti iznad članka i povući da se prevrnu, a onda ih tako odložiti u otpad. Nikako ih ne treba hvati za prste, jer je i to način na koji se može prenijeti virus na dlanove, a onda dalje.

Danijel Petrović kaže da su na najprometnijim lokacijama Banjaluke pored kanti za drugi otpad, postavljene i njihove zelene kante. One su jasno obilježene i do sada se nije desilo da neko u njih ubaci ono čemu to nije mjesto.

“Banjaluka je veliki grad i deset korpi nije dovoljno kako bismo u potpunosti riješili ovaj problem”, kaže Danijel.

Dodaje da su su sugrađani primijetili korpe i da u velikom broju odvajaju i odlažu otpad na odgovoran način. Ove posebne kante prazni kompanija koja je specijalizovana za odvoz i uklanjanje takvog otpada.

“On se prikuplja ponedjeljkom, srijedom i petkom i na poseban način se transportuje do pogona gdje se steriliše i drobi. To je jedini adekvatan način za njegovo zbrinjavanje”, objašnjava Danijel.

Korpe su postavljene 20. maja i trebalo bi da budu uklonjene 20. juna, ali postoji mogućnost da ostanu duže, ako bude potrebe. Danijel kaže da su reakcije mještana dobre i da dobijaju mnogo fotografija i poruka na društvenim mrežama.

Na društvenim mrežama pokrenuli su i kampanju, a odgovornost sugrađana nagradiće u nagradnoj igri.

Za sada njihove kante postavljene su samo u Banjaluci, ali kažu da su tu da pomognu u nabavci i ostalim gradovima i ljudima koji ih žele.

Banjaluka postepeno ukida vanredne mjere uvedene zbog korona virusa, a stanovnici se uglavnom pridržavaju zvaničnih preporuka.

Međutim, i dalje postoje oni koji bacaju maske i rukavice pored kontejnera ili u kantu sa ostalim smećem.

Kazne za nepravilno odlaganje

Kada je jedan fotograf u Velikoj Britaniji usred karantina izašao u dozvoljenu šetnju po kraju, bio je iznenađen količinom odbačene zaštitne opreme. U toku tridesetominutne šetnje počeo je da je fotografiše.

Naredna četiri dana nastavio je da izlazi u dozvoljenu dnevnu šetnju i ponovo je virio po komšiluku, svaki put idući drugim dijelovima.

U krugu od oko kilometra i po, našao je oko 300 bačenih rukavica i maski.

Mnoge zemlje i gradovi suočavaju se sa ovim problemom. Rim je prije nekoliko dana uveo novčanu kaznu od 500 evra za bacanje rukavica i maski na ulicu.

Zastupnik u francuskoj Narodnoj skupštini Erik Puže predložio je uvođenje kazne od 300 evra, zabrinut zbog velike količine potencijalno zaraznog otpada na javnim površinama francuskih gradova.

U Francuskoj veliki problem predstavljaju rasute hirurške maske, a kako navodi organizacija Plastik Atak Frans, za njihovu razgradnju u prirodi potrebno je i do 450 godina.

Novi oblik zagađenja

Dok je zbog korona virusa i karantina saobraćaj prethodnih mjeseci bio smanjen, što je umanjilo zagađenje vazduha, nepravilno odlaganje maski i rukavica stvara novi vid zagađenja.

Video snimak sa Mediterana koji je objavila francuska organizacija za zaštitu prirode Opération mer propre (Operacija čisto more) pokazuje medicinske rukavice i maske koje se valjaju po morskom dnu.

Ekolozi kažu da su zgroženi ovakvim zagađenjem, koji dodatno pogoršava postojeće zagađenje plastikom.

Oni ističu da njihovi nalazi moraju da budu upozorenje za Evropu koja polako izlazi iz karantina, dok se ljudi vraćaju na plaže, a ljeto se bliži.

BBC na srpskom

The post BBC na srpskom: Kako u Banjaluci rješavaju problem odlaganja maski i rukavica first appeared on Gerila.info.

Novčanom kaznom od 100 do 300 KM kazniće se fizičko lice ako ne poštuje vanredne mjere kojima je naloženo korištenje lične zaštitne opreme, pridržavanje fizičke distance ili drugih vanrednih mjera na javnim i radnim mjestima čiji je cilj sprečavanje ili suzbijanje zaraznih bolesti, a na osnovu Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, koju je danas donijela predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović.

Mjere se odnose na mjere dezinfekcije, obezbjeđivanja i korištenja lične zaštitne opreme, pridržavanja zaštitnih mjera fizičke distance i zabrane okupljanja u većim grupama, odnosno preduzimanja drugih vanrednih mjera na javnim i radnim mjestima čiji je cilj sprečavanje ili suzbijanje zaraznih bolesti, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

U skladu sa nadležnostima iz ove uredbe, propisane mjere kazne mogu izricati, osim nadležnih inspektora i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i Komunalna policija.

“Apelujemo da se građani pridržavaju svih propisanih mjera s ciljem zaštite i suzbijanja širenja novog virusa korona”, navodi se u saopštenju.

Ovim mjerama je, nakon dvije sedmice od donošenja odluke da je nošenje rukavica i zaštitnih maski na otvorenom s ciljem sprečavanja širenja virusa korona obavezno i više nije samo preporuka, napravljen korak dalje i uveden instrument sankcija za kršenje ove mjere.

Međutim, brojna istraživanja pokazuju da rukavice za jednokratnu upotrebu samo na kratko pružaju zaštititu od kontaminacije bakterijama i virusima. One zapravo šire klice i čak povećavaju rizik od infekcije.

Naučnici upozoravaju da je materijal rukavica za jednokratnu upotrebu u stvari porozan, a što ih duže nosite, patogeni lakše prodiru u navodni zaštitni omotač.

Rukavice za jednokratnu upotrebu, napravljene od vinila, lateksa ili nitrila, daju osjećaj sterilnosti, ali taj osjećaj zavarava. Iako mnogi paze da sa rukavicama za jednokratnu upotrebu ne dodirnu lice, to se događa nehotično i prilično često. Čak i kada na rukama imaju jednokratne rukavice dok koriste svoje telefone ili stavljaju ruke u džep, oni patogene šire a da to ni ne primjećuju.

U skladu s tim, ljekari ne samo što hitno upozoravaju na varljivi osjećaj sigurnosti, već ističu da rukavice za jednokratnu upotrebu mogu čak povećati rizik od infekcije. Jer u takvim rukavicama koža vrlo brzo počinje da se znoji – a topla, vlažna klima idealno je okruženje za bakterije i viruse svih vrsta.

Ako ipak i dalje koristite takve rukavice, nemojte ih nositi duže od 20 minuta. Prije nego što ih koristite – dobro operite i osušite ruke.

The post Nova restriktivna uredba: Kazne od 100 do 300 KM za nenošenje maske i rukavica first appeared on Gerila.info.

Piše: Aleksander Frojnd / Deutsche Welle

U supermarketima, na pijacama i u svakodnevnom životu sve je više ljudi koji nose jednokratne rukavice kako bi se zaštitili od visoko zaraznog koronavirusa SARS-CoV-2. Ove zaštitne rukavice su već sedmicama rasprodate po apotekama širom svijeta.

Do zaraze koronavirusom dolazi kapljičnom infekcijom, na primjer kašljanjem ili kijanjem ali i direktnim kontaktom: ako dodirnete neki predmet, patogeni dospijevaju do vaše šake, a ako potom dodirnete lice, oči, nos ili usta, virusi će ući u vaš organizam.

Porozni materijal

Rukavice za jednokratnu upotrebu koriste se u hirurgiji ili ambulantama, ali one štite ruke samo od krupnih nečistoća, krvi ili drugih tjelesnih tečnosti. Zaštititu od kontaminacije bakterijama i virusima pružaju – samo na kratko.

Zapravo je materijal rukavica za jednokratnu upotrebu porozan a što ih duže nosite, patogeni lakše prodiru u navodni zaštitni omotač. To je jedan od razloga zašto medicinsko osoblje nakon upotrebe medicinskih rukavica pažljivo pere i dezinfikuje ruke. No, ova higijenska pravila, i to se izričito kaže, u medicini ipak ne mogu zamijeniti rukavice za jednokratnu upotrebu.

Zavaravajuća zaštita

Rukavice za jednokratnu upotrebu, napravljene od vinila, lateksa ili nitrila, daju osjećaj sterilnosti, ali taj osjećaj zavarava. Iako mnogi paze da sa rukavicama za jednokratnu upotrebu ne dodirnu lice, to se događa nehotično i prilično često. Čak i kada na rukama imaju jednokratne rukavice dok koriste svoje telefone ili stavljaju ruke u džep, oni patogene šire a da to ni ne primjećuju.

U skladu s tim, ljekari ne samo što hitno upozoravaju na varljivi osjećaj sigurnosti, već ističu da rukavice za jednokratnu upotrebu mogu čak povećati rizik od infekcije. Jer u takvim rukavicama koža vrlo brzo počinje da se znoji – a topla, vlažna klima idealno je okruženje za bakterije i viruse svih vrsta.

„Prestanite da nositie medicinske rukavice u javnosti. Higijenski je to svinjarija velikih razmjera!” – objavio je na Tviteru i Fejsbuku doktor opšte prakse Mark Hanefeld.

“Poslije skidanja medicinskih rukavica, ukoliko se odmah ne dezinfikujete, na rukama imate isto ono što bi ste imali da ste golu ruku stavili u kanalizaciju. Čestitam!”, upozorava ovaj njemački ljekar i dodaje: „Rukavice ne štite ni ljekara ni pacijenta. Prije i poslije upotrebe neophodna je higijenska dezinfekcija ruku. Rekao bih bi da najmanje 50 odsto medicinskog osoblja to radi pogrešno, a neprofesionalci vjerovatno 99 odsto.”

Isto misli i pulmolog i internista Jens Mejuz. Ne samo što ne nude zaštitu, već su i kontraproduktivne. U vrlo kratkom vremenu rukavica za jednokratnu upotrebu sakupi mnogo više bakterija i virusa na ruci od tek oprane ruke, kaže Jens Mejuz.

Godinama je prof. Ojan Asadijan, predsjednik Austrijskog društva za bolničku higijenu (ÖGKH) upozoravao na zloupotrebe rukavica za jednokratnu upotrebu.

„Ljudima bez medicinske obuke ne bih ni preporučio da nose zaštitne rukavice u svakodnevnom životu. Potrebna je određena stručnost i praksa da se skinu takve rukavice na način da mikroorganizmi ne ostanu na njima ili da se ne razmažu po rukama, ručnom zglobu ili laktu”, objašnjava ovaj higijeničar i infektolog u intervjuu stručnom časopisu pflege-online.de.

Ispravno nošenje i bacanje

Ako ipak i dalje koristite takve rukavice, nemojte ih nositi duže od 20 minuta. Prije nego što ih koristite – dobro operite i osušite ruke.

Poslije upotrebe morate ih pravilno bacati, a ne – kao što se to u ovom trenutku nažalost često događa – u kolicima u supermarketu. Kao i upotrebljene maske za disanje, rukavice bacite u zatvorenoj kesi s ostatkom otpada, preporuka je koja dolazi od Instituta Robert Koh.

The post DW: Rukavice pružaju lažni osjećaj sigurnosti first appeared on Gerila.info.