“Nabavljaćemo sukcesivno kako bi u svakom momentu imali zalihe za 2,3 mjeseca”, rekao je Radovan Višković.

Republika Srpska ne smije doći u situaciju da ostane bez zaštitne opreme ili da je kupuje po većoj cijeni, kaže Višković. On uvjerava kako će postupak nabavke biti urađen transparentno.

Direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Dejan Kusturić tvrdi da su dosadašnje nabavke, od marta kada je počela situacija sa virusom korona, urađene po zakonu.

Fond zdravstvenog osiguranja je od sredine marta do sredine maja izvršio nekoliko milionskih nabavki medicinske opreme i zaštitnih maski. Ukupno dvadeset ugovora je sklopljeno u tom periodu u vrijednosti od 54 miliona maraka.

Nabavke su provedene bez raspisivanja otvorenog postupka nabavke pregovaračkim postupkom bez objave obavještenja što je pravdano hitnošću. Vlada je odlukom iz marta omogućila nabavku na ovaj, najmanje popularan način.

U opoziciji su upozoravali da su na ovaj način favorizovane firme koje su u vlasništvu ljudi koji su u SNSD-u ili su bliski ljudima iz vrha SNSD-a.

FZO je tako sarađivao sa “EKO Piramidama” koje se dovode u vezu sa Vicom Zeljkovićem, nećakom Milorada Dodika. Zeljković je demantovao da ima bilo kakve veze sa tom firmom na čijem čelu je, zvanično, Dejan Lukendić. Fond je početkom pandemije sarađivao sa firmom Medicom iz Bijeljine čiji je direktor Ljubomir Perić a koji se pominje kao blizak prijatelj nekadašnjeg ministra zdravlja Republike Srpske Ranka Škrbića.

Fond je sarađivao i sa firmom Medietik iz Banjaluke čiji je jedan od vlasnika Željko Babić, brat Vladislava Babića koji se takođe dovodi u blisku vezu sa Škrbićem. Vladislav Babić je u maju odbio da razgovara sa novinarom Gerile.

Gerila info je krajem jula u tekstu “Ko to sprema nove makse” objavila kako se u Banjaluci uveliko prave zaštitne maske u prostorima koji nisu adekvatno, po zakonu obilježeni. Nakon našeg pisanja na zidu iza kojeg se proizvode maske postavljeno je ime firme.

U Fondu zdravstvenog osiguranja tada nisu odgovorili da li je u planu nova nabavka zaštitnih maski.

GERILA info

The post Spremno 15 miliona za nabavku zaštitne opreme first appeared on Gerila.info.

U krugu nekadašnje fabrike Čajavec u Banjaluci na adresi Jovana Dučića 23 A duže od mjesec dana radi postrojenje iza čijih se zatvorenih vrata proizvode zaštitne maske. Proizvodnja maski počela je u vrijeme kada je vrh Republike Srpske (izvršni komitet SNSD-a) počeo sa najavama uvođenja mjera koje bi podrazumjevale nošenje maski na otvorenom tamo gdje je nemoguće izbjeći kontakte i u zatvorenom obavezno.

Ne zna se ko stoji iza proizvodnji maski u Banjaluci jer na vratima postrojenja nema nikakvog natpisa ni imena firme ni imena odgovornih lica u toj firmi. Naši izvori tvrde da su oko postrojenja u posljednjih mjesec dana viđana lica bliska SNSD-u, neka od njih su ranije poslovala sa Fondom zdravstvenog osiguranja uopravo nabavljajući maske za FZO, a tvrde da je u blizini postrojenja u kojem se proizvode maske viđen i direktor Fonda zdravstvenog osiguranja Dejan Kusturić. Gerila nezvanično saznaje da je postrojenje u kojem se proizvode zaštitne maske u vlasništvu jedne privatne banjalučke zdravstvene ustanove.

Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske nisu odgovorili na pitanja koja smo im poslali 17. jula. Pitali smo da li Fond planira nabavku novog kontigenta zaštitnih maski i da li direktor Fonda ima bilo kakve veze sa postrojenjem u Banjaluci u kojem se duže od mjesec dana proizvode zaštitne maske.

Da li je Odjeljenju za inspekcijske poslove Grada Banjaluka poznato da u krugu nekadašnje fabrike Čajavec na adresi Jovana Dučiča 23 A radi postrojenje u kojem se prema onome što se može vidjeti proizvode zaštitne maske? Na postrojenju nema nikakvog natpisa niti imena firme ili odgovornog lica a što je predviđeno propisima. Da li ste već obilazili tu lokaciju i imate li saznanja o čemu se radi?– pitanja su koja su koja smo poslali Odjeljenju za inspekcijske poslove grada Banjaluka.

Iz gradske uprave odgovaraju kratko da će provjeriti o čemu se radi.

“Odjeljenje za Inspekcije nema  informacija o vašem upitu ali će kroz inspekcijske kontrole utvrditi činjenično stanje.”

Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske posljednju veliku nabavku zaštitnih maski izvršio je za vrijeme vanrednog stanja nakon pregovaračkog postupka. Tada je od kompanije EKO Piramide kupljeno 3 miliona zaštitnih maski po ukupnoj cijeni od 2,5 miliona maraka.

GERILA info

The post Ko to sprema nove maske? first appeared on Gerila.info.

Republički štab za vanredne situacije donio je danas na sjednici zaključak kojim prestaje obaveza korištenja zaštitne maske na otvorenom prostoru.

“Ostaje obaveza građana da se u zatvorenim prostorijama, pored zaštitne mjere fizičkog rastojanja od dva metra i korišćenja zaštitne maske, pridržavaju uputstva Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske za boravak u zatvorenom prostoru, u zavisnosti od djelatnosti koja se obavlja”, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose s javnošću.

Republički štab za vanredne situacije donio je i zaključak kojim se van snage stavlja zaključak o prestanku obustave javnog prevoza lica od 8. maja.

“Prevoznici koji obavljaju prevoz lica dužni su da organizuju rad u skladu sa uputstvom Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske i mogućnošću redukovanja broja polazaka na autobuskim linijama u skladu sa potrebama“, navodi se u saopštenju.

Zaključci stupaju na snagu danom donošenja.

The post U Republici Srpskoj ukinuta obaveza nošenja zaštitinih maski na otvorenom prostoru first appeared on Gerila.info.

Aktivisti u Banjaluci postavili su posebne kante za bacanje zaštitnih maski i rukavica, podstaknuti pričom koju je objavio BBC na srpskom.

“Kako bismo se zaštitili, morali smo da nosimo maske i rukavice, ali nismo ih na adekvatan način odlagali”, kaže za BBC na srpskom Banjalučanin Danijel Petrović.

On je član organizacije AGORA koja je po Banjaluci postavila deset kanti za bacanje ovakvog otpada, koji je počeo da se pojavljuje nakon izbijanja epidemije korona virusa.

Na ovakav korak ih je, kaže, podstakla i priča BBC na srpskom o bacanju maski i rukavica u Srbiji i Velikoj Britaniji.

Danijel govori da je slika upotrebljene zaštitne opreme na zelenim površinama, trotoarima, oko kontejnera, postala sve češća.

“Kako bismo zaustavili takvu sliku na ulicama Banjaluke i sačuvali ugled grada kao grada zelenila, došli smo na ideju da preduzmemo nešto i damo doprinos u prevazilaženju borbe sa korona virusom i u rješavanju ovog problema”, kaže on.

U Banjaluci je i dalje obavezno nošenje maski na ulici i u zatvorenom, dok rukavice više ne moraju da se nose.

Pravilno odlaganje

Upotrebljene maske i rukavice su potencijalno infektivni i opasni otpad, koji ne treba miješati sa komunalnim otpadom.

“Kaže se da se čovjek izlaže većoj opasnosti ako nepravilno postupa sa maskom i rukavicama nego ako ih ne nosi”, rekao je ranije za BBC na srpskom epidemiolog Zoran Radovanović.

Treba voditi računa i o skidanju maski i rukavica. Masku je važno dodirivati isključivo za lastiš kojim je zakačena za uši ili tračice kojima je vezana na potiljku. Ne treba je dodirivati za zaštitni dio, jer tako postoji mogućnost da se infekcija prenese na dlanove.

Rukavice treba uhvatiti iznad članka i povući da se prevrnu, a onda ih tako odložiti u otpad. Nikako ih ne treba hvati za prste, jer je i to način na koji se može prenijeti virus na dlanove, a onda dalje.

Danijel Petrović kaže da su na najprometnijim lokacijama Banjaluke pored kanti za drugi otpad, postavljene i njihove zelene kante. One su jasno obilježene i do sada se nije desilo da neko u njih ubaci ono čemu to nije mjesto.

“Banjaluka je veliki grad i deset korpi nije dovoljno kako bismo u potpunosti riješili ovaj problem”, kaže Danijel.

Dodaje da su su sugrađani primijetili korpe i da u velikom broju odvajaju i odlažu otpad na odgovoran način. Ove posebne kante prazni kompanija koja je specijalizovana za odvoz i uklanjanje takvog otpada.

“On se prikuplja ponedjeljkom, srijedom i petkom i na poseban način se transportuje do pogona gdje se steriliše i drobi. To je jedini adekvatan način za njegovo zbrinjavanje”, objašnjava Danijel.

Korpe su postavljene 20. maja i trebalo bi da budu uklonjene 20. juna, ali postoji mogućnost da ostanu duže, ako bude potrebe. Danijel kaže da su reakcije mještana dobre i da dobijaju mnogo fotografija i poruka na društvenim mrežama.

Na društvenim mrežama pokrenuli su i kampanju, a odgovornost sugrađana nagradiće u nagradnoj igri.

Za sada njihove kante postavljene su samo u Banjaluci, ali kažu da su tu da pomognu u nabavci i ostalim gradovima i ljudima koji ih žele.

Banjaluka postepeno ukida vanredne mjere uvedene zbog korona virusa, a stanovnici se uglavnom pridržavaju zvaničnih preporuka.

Međutim, i dalje postoje oni koji bacaju maske i rukavice pored kontejnera ili u kantu sa ostalim smećem.

Kazne za nepravilno odlaganje

Kada je jedan fotograf u Velikoj Britaniji usred karantina izašao u dozvoljenu šetnju po kraju, bio je iznenađen količinom odbačene zaštitne opreme. U toku tridesetominutne šetnje počeo je da je fotografiše.

Naredna četiri dana nastavio je da izlazi u dozvoljenu dnevnu šetnju i ponovo je virio po komšiluku, svaki put idući drugim dijelovima.

U krugu od oko kilometra i po, našao je oko 300 bačenih rukavica i maski.

Mnoge zemlje i gradovi suočavaju se sa ovim problemom. Rim je prije nekoliko dana uveo novčanu kaznu od 500 evra za bacanje rukavica i maski na ulicu.

Zastupnik u francuskoj Narodnoj skupštini Erik Puže predložio je uvođenje kazne od 300 evra, zabrinut zbog velike količine potencijalno zaraznog otpada na javnim površinama francuskih gradova.

U Francuskoj veliki problem predstavljaju rasute hirurške maske, a kako navodi organizacija Plastik Atak Frans, za njihovu razgradnju u prirodi potrebno je i do 450 godina.

Novi oblik zagađenja

Dok je zbog korona virusa i karantina saobraćaj prethodnih mjeseci bio smanjen, što je umanjilo zagađenje vazduha, nepravilno odlaganje maski i rukavica stvara novi vid zagađenja.

Video snimak sa Mediterana koji je objavila francuska organizacija za zaštitu prirode Opération mer propre (Operacija čisto more) pokazuje medicinske rukavice i maske koje se valjaju po morskom dnu.

Ekolozi kažu da su zgroženi ovakvim zagađenjem, koji dodatno pogoršava postojeće zagađenje plastikom.

Oni ističu da njihovi nalazi moraju da budu upozorenje za Evropu koja polako izlazi iz karantina, dok se ljudi vraćaju na plaže, a ljeto se bliži.

BBC na srpskom

The post BBC na srpskom: Kako u Banjaluci rješavaju problem odlaganja maski i rukavica first appeared on Gerila.info.

Novčanom kaznom od 100 do 300 KM kazniće se fizičko lice ako ne poštuje vanredne mjere kojima je naloženo korištenje lične zaštitne opreme, pridržavanje fizičke distance ili drugih vanrednih mjera na javnim i radnim mjestima čiji je cilj sprečavanje ili suzbijanje zaraznih bolesti, a na osnovu Uredbe o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, koju je danas donijela predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović.

Mjere se odnose na mjere dezinfekcije, obezbjeđivanja i korištenja lične zaštitne opreme, pridržavanja zaštitnih mjera fizičke distance i zabrane okupljanja u većim grupama, odnosno preduzimanja drugih vanrednih mjera na javnim i radnim mjestima čiji je cilj sprečavanje ili suzbijanje zaraznih bolesti, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

U skladu sa nadležnostima iz ove uredbe, propisane mjere kazne mogu izricati, osim nadležnih inspektora i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, kao i Komunalna policija.

“Apelujemo da se građani pridržavaju svih propisanih mjera s ciljem zaštite i suzbijanja širenja novog virusa korona”, navodi se u saopštenju.

Ovim mjerama je, nakon dvije sedmice od donošenja odluke da je nošenje rukavica i zaštitnih maski na otvorenom s ciljem sprečavanja širenja virusa korona obavezno i više nije samo preporuka, napravljen korak dalje i uveden instrument sankcija za kršenje ove mjere.

Međutim, brojna istraživanja pokazuju da rukavice za jednokratnu upotrebu samo na kratko pružaju zaštititu od kontaminacije bakterijama i virusima. One zapravo šire klice i čak povećavaju rizik od infekcije.

Naučnici upozoravaju da je materijal rukavica za jednokratnu upotrebu u stvari porozan, a što ih duže nosite, patogeni lakše prodiru u navodni zaštitni omotač.

Rukavice za jednokratnu upotrebu, napravljene od vinila, lateksa ili nitrila, daju osjećaj sterilnosti, ali taj osjećaj zavarava. Iako mnogi paze da sa rukavicama za jednokratnu upotrebu ne dodirnu lice, to se događa nehotično i prilično često. Čak i kada na rukama imaju jednokratne rukavice dok koriste svoje telefone ili stavljaju ruke u džep, oni patogene šire a da to ni ne primjećuju.

U skladu s tim, ljekari ne samo što hitno upozoravaju na varljivi osjećaj sigurnosti, već ističu da rukavice za jednokratnu upotrebu mogu čak povećati rizik od infekcije. Jer u takvim rukavicama koža vrlo brzo počinje da se znoji – a topla, vlažna klima idealno je okruženje za bakterije i viruse svih vrsta.

Ako ipak i dalje koristite takve rukavice, nemojte ih nositi duže od 20 minuta. Prije nego što ih koristite – dobro operite i osušite ruke.

The post Nova restriktivna uredba: Kazne od 100 do 300 KM za nenošenje maske i rukavica first appeared on Gerila.info.