“Tad ćemo vidjeti šta se dešava. Neće biti obuhvaćen samo nevladin sektor. Tražimo nekog ko ima autoriteta, neko ko je nedodirljiv kao što je Mask u Americi“, kazao je Dodik.

Dodik je izjavio da će ovaj zakon omogućiti da se, između ostalog, vidi kako je trošen novac USAID-a i da li je plaćen porez.

“Vidjećemo da li je plaćen porez, jer na sve što radite morate da platite porez. Tražićemo izvještaje i poslati inspekciju da to provjeri. Inspekcija dolazi u sva druga preduzeća, zašto ne bi i u nevladine organizacije”, rekao je Dodik za RTRS, i dodao da se do tih podataka, navodno, nije moglo doći prije dolaska na vlast Trampove administracije.

“Rekli su da su prema podacima USAID-a u BiH upućena 402 miliona KM, a naši ljudi su provjerili i utvrdili da je evidentirano tek 150 miliona KM. Dakle, 250 miliona KM otišlo je u neke druge pravce”, izjavio je Dodik i dodao da je taj novac otišao “na podmićivanje, između ostalog, mnogih medija i da će se to ispitati”.

Predsjednik RS je naglasio i da je Tramp upozorio da je USAID “kriminalna organizacija”, kao i da su “posredstvom USAID-a plaćani određeni mediji koji su zloupotrebljavali činjenice”.

Dodik je napomenuo i da su činjenice u novinarstvu “svete i ne smiju se zloupotrebljavati”.

Upravo ovim riječima može se naslutiti skori progon nezavisnih istraživačkih novinara sa medijske scene RS i BiH jer upravo je predsjednik Srpske neko ko godinama često izvrće činjenice a nerijetko ih i zloupotrijebljava i to ne kao novinar već kao “prvi čovjek” Srpske, što bi, valjda, trebalo da ima mnogo veću težinu. O targetiranju neistomišljenika ne treba ni pisati jer je dovoljno pogledati samo posljednje sjednice Narodne skupštine RS ili mitinge održane proteklih dana na platou ispred NSRS.

Jedan od “prozvanih” od strane Milorada Dodika bio je i Siniša Vukelić, glavni i odgovorni urednik portala Capital, koji je nedavno, upravo u podkastu Gerile, zajedno sa advokaticom Jovanom Kisin Zagajac, govorio na temu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija, kolokvijalno nazvanim “zakonom o stranim agentima”.

„Mi svaki mjesec podnosimo finansijske izvještaje, plaćamo poreze, doprinose, zdravstveno i osiguranje, prijavljujemo PDV. Ništa ne krijemo. Poreska uprava uvijek može da dođe i da pregleda naše poslovanje. Mi ne možemo sebi dozvoliti da utajimo ijedan jedini pfenig. Ako predsjednik kaže da do sada nisu kontrolisali rad nevladinih organizacija, to nije do nevladinih organizacija“, rekao je Vukelić.

Na temu samog sadržaja zakona govorila je i Jovana Kisin Zagajac koja je u podkastu “Pst” naglasila da su se komentari ovog zakona, odnosno nacrta i prošlogodišnjeg prijedloga zakona od strane ministra, predsjednika i ostalih zvaničnika, mijenjali onako kako se mijenja politička struja i međunarodna politička situacija.

„Sada imamo nacrt koji je 90 odsto identičan prošlogodišnjem prijedlogu. Međunarodna situacija je sada takva da oni slobodno mogu da krenu u ‘lov na vještice’. Nacrt ovog zakona je strog, neustavan, protivan konvenciji, kao i prošle godine. Pored toga što direktno udara na pravo udruživanja i pravo na slobodu javnog izražavanja, on je prije svega diskriminatoran“, kazala je Kisin Zagajac.

Još jednom ćemo objaviti emisiju na našem portalu u cilju istinitog informisanja javnosti na temu nevladinih udruženja, juče usvojenog zakona u NSRS, kao i kakvog će to efekta vrlo moguće imati na medije ali i generalno slobodu mišljenja i izražavanja u Srpskoj.

Dejan Rakita/GERILA

The post Dodik traži svog Maska za “obračun” sa nepodobnim medijima i nevladinim organizacijama u Srpskoj first appeared on Gerila.info.

Usvajanjem ovog zakona, vlasti uvode mehanizme pravnog i administrativnog pritiska na neprofitne organizacije i medije koji primaju sredstva iz inostranstva, proglašavajući ih „stranim agentima“. Time se vrši stigmatizacija i kriminalizacija rada organizacija koje se bave istraživačkim novinarstvom, ljudskim pravima, borbom protiv korupcije i zaštitom javnog interesa.

Zakon uvodi niz restriktivnih i represivnih mjera koje ugrožavaju rad neprofitnih organizacija i nezavisnih medija, uključujući obavezu registracije u poseban registar i prijavljivanje svih finansijskih sredstava primljenih iz inostranstva, bez obzira na iznos ili izvor, široku i nejasnu definiciju „političke aktivnosti“, koja može obuhvatiti izvještavanje o temama od javnog interesa, kritiku vlasti i istraživačko novinarstvo, te biti korištena za zabranu rada organizacija, kao i inspekcijski nadzor i sankcije, uključujući mogućnost zabrane rada organizacija koje se ne pridržavaju novih pravila ili čije aktivnosti vlasti procjene kao „političke“. Osim toga, zakonom se uvode i novčane kazne i druge mjere koje mogu dovesti do zatvaranja organizacija, čime se direktno ugrožava sloboda izražavanja i pluralizam medija.

Usvajanje ovog zakona nije samo administrativna mjera već je direktna priprema za obračun sa svim kritičkim glasovima u Republici Srpskoj. U najskorijem periodu možemo očekivati selektivnu primjenu zakona i represivne mjere usmjerene protiv medija, organizacija i pojedinaca koji kritikuju vlast.

Članice Udruženja Umbrella iz Republike Srpske su sigurno na vrhu liste meta ovog zakona, budući da već godinama istražuju i objavljuju informacije o korupciji, zloupotrebama vlasti i kršenju ljudskih prava. Postoji opravdana bojazan da će ovaj zakon biti iskorišten za zastrašivanje, finansijsko iscrpljivanje i potencijalno gašenje neprofitnih medija i organizacija.

Dodatni dokaz da vlasti planiraju brz i agresivan obračun sa kritičarima jeste i činjenica da je zakonom predviđeno da stupa na snagu već narednog dana od dana objave u Službenom glasniku. Ovakav hitan pravni postupak potvrđuje da je cilj vlasti da bez odlaganja započne sa primjenom represivnih mjera protiv neprofitnih organizacija i medija, čime se dodatno guši sloboda izražavanja i kritičkog mišljenja.

Iskustva iz drugih zemalja, poput Rusije i Mađarske, pokazuju da je slična pravna regulativa korištena kao instrument za ućutkivanje novinara, nevladinih organizacija i aktivista. Presude Evropskog suda za ljudska prava već su jasno pokazale da su ovakvi zakoni nedemokratski, represivni i nespojivi sa osnovnim pravima, slobodama i vrijednostima Evropske unije.

Ovaj zakon nema za cilj transparentnost, već gušenje kritičkog mišljenja i obeshrabrivanje svih organizacija i medija koji se bave javnim interesom. Kroz administrativne prepreke i finansijske sankcije, zakon će dovesti do samocenzure među novinarima i aktivistima jer će mnogi strahovati da će biti označeni kao „strani agenti“ samo zato što kritički izvještavaju o radu vlasti, umanjenja finansijske održivosti neprofitnih medija što može rezultirati njihovim gašenjem, te do gubitka poverenja javnosti jer će mediji i organizacije biti etiketirani kao „strani agenti“ što će ugroziti njihov kredibilitet i rad.

Udruženje Umbrella poziva institucije Republike Srpske da preispitaju ovaj zakon i njegove posledice na slobodu izražavanja, medijske slobode i civilno društvo. Takođe, apelujemo na Evropsku uniju, Vijeće Evrope, Ujedinjene nacije i druge relevantne organizacije da hitno reaguju i izvrše pritisak na vlasti kako bi ovaj zakon bio povučen ili izmenjen u skladu sa evropskim standardima i međunarodnim pravom.

Nezavisni mediji i civilno društvo nisu neprijatelji države, već su njen ključni korektiv, garant demokratskog poretka i glas građana. Udruženje Umbrella će nastaviti da se bori za očuvanje slobode izražavanja, prava na udruživanje i nezavisno novinarstvo, uprkos svim pritiscima i pokušajima da se uguši javna kritika i sloboda informisanja.

Inforadar.ba, Interview.ba, Impulsportal.net, Spin-portal.info, eTrafika.net, Gerila.info, Direkt-portal.com, Capital.ba, Hercegovina.info, Infoveza.com, Tačno.net, Fokus.ba, Žurnal

The post Umbrella: Zakon o stranim agentima je udar na slobodu medija i civilnog društva first appeared on Gerila.info.

Predsjednici Srpske demokratske stranke (SDS) i Partije demokratskog progresa (PDP), Milan Miličević i Draško Stanivuković, iznijeli su ove optužbe nakon sastanka opozicionih političkih aktera, upozoravajući na posljedice planiranih izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi, koje su najavljene iz vrha SNSD-a.

“Još jednom smo vidjeli da se ključne odluke donose unutar partijskog komiteta SNSD-a, a ne u institucijama vlasti. Tako je predsjednik stranke Milorad Dodik najavio set novih zakona, među kojima su izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi. Prema našim saznanjima, cilj je razvlastiti gradonačelnike i načelnike, naročito one iz opozicije, uključujući rukovodstvo Banjaluke i Bijeljine”, izjavio je Miličević.

Prema njegovim riječima, u opozicionim krugovima već se priča o raspodjeli budućih funkcija na lokalnom nivou, što dodatno potvrđuje sumnje u pokušaj preuzimanja potpune kontrole nad lokalnim vlastima.

“Namjera je da lokalne skupštine dobiju nadležnost da odlučuju o svim ključnim pitanjima koja se tiču rada lokalnih zajednica, uključujući imenovanja i smjene funkcionera. Ovo je direktno protiv Ustava i Evropske povelje o lokalnoj samoupravi, koja garantuje autonomiju opština i gradova”, upozorio je lider SDS-a.

Borba protiv “političkog puča”

Predsjednik PDP-a i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković otišao je korak dalje, nazivajući planirane izmjene “političkim atentatom”.

“Ovo je ništa drugo do politički puč, odnosno pokušaj eliminacije legalno izabranih gradonačelnika i načelnika koje je narod birao na demokratskim izborima. Ako SNSD ne odustane od ove namjere, spremni smo na radikalne mjere, pa i na ono što opozicija do sada nikada nije uradila”, izjavio je Stanivuković.

Dodao je da iza opozicionih lokalnih lidera stoji više od pola miliona glasača u Republici Srpskoj te da je planirana izmjena zakona direktan udar na volju građana.

“Nećemo sjediti skrštenih ruku. Već smo imenovali timove koji će pratiti predložene izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, kao i analizirati stanje u javnim preduzećima. U planu nam je da iniciramo tematske sjednice Narodne skupštine RS kako bismo ukazali na ozbiljnost situacije”, dodao je lider PDP-a.

Centralizacija moći kroz zakonodavne izmjene

Opozicija tvrdi da se kroz planirane izmjene neće samo smanjiti ovlašćenja gradonačelnika i načelnika već i njihova uloga u upravljanju javnim resursima i preduzećima.

“Planiraju da obesmisle učešće gradova i opština u javnim ustanovama i akcionarskim društvima gdje su lokalne zajednice vlasnici. Umjesto da gradonačelnici i načelnici imenuju predstavnike, tu nadležnost će preuzeti lokalne skupštine, koje su pod kontrolom SNSD-a. Jasno je da se ovdje ne radi o poboljšanju sistema, već o preuzimanju kontrole nad budžetskim sredstvima”, upozorio je Miličević.

Stanivuković je dodao da je cilj vlasti da gradonačelnik bude odgovoran za sve, ali da se ništa ne pita, što je u potpunoj suprotnosti s demokratskim principima.

“Oni žele da prvi put spoje izvršnu i zakonodavnu vlast na lokalnom nivou, kako bi u potpunosti kontrolisali sistem. Mi to nećemo dozvoliti”, poručio je Stanivuković.

Opozicija traži intervenciju struke i međunarodne zajednice

Opozicioni lideri pozvali su stručnu i akademsku zajednicu da se oglasi o ovim pitanjima, jer smatraju da predložene izmjene zakona ne samo da urušavaju demokratske institucije, već i ugrožavaju osnovne principe vladavine prava.

“Pozivamo profesore ustavnog prava, pravne stručnjake i akademsku zajednicu da se izjasne o ovoj problematici. Ukoliko vlast ne odustane od ovog pravca, spremni smo na sve oblike borbe – političke, pravne, ali i proteste na ulicama”, poručio je Stanivuković.

Zaključujući stav opozicije, Miličević je naglasio da su opozicione partije spremne da razgovaraju o poboljšanju Zakona o lokalnoj samoupravi, ali samo ako su reforme usmjerene ka decentralizaciji, a ne ka centralizaciji moći u rukama jedne političke strukture.

“Ovo što oni planiraju nije reforma, već politički obračun s nepodobnim načelnicima i gradonačelnicima. Mi to nećemo prihvatiti”, zaključio je lider SDS-a.

Opozicija protiv najavljenog zakona o “stranim agentima”

Milan Miličević je na pitanje o zakonu o NVO rekao da prvo mora vidjeti prijedlog navedenog zakon.

“Ipak, ukoliko je cilj, a tako se čini, da režim uguši slobodu riječi, razmišljanja i okupljanja onda smo izrazito protiv toga”, naglasio je Miličević.

Dodaj je da apsolutno moraju postojati pravila o radu nevladinog sektora, ali da to ne smije nikako da utiče na slobodu kretanja, rada ili bilo čega drugog.

“Vidimo da režimu to smeta ali sačekaćemo da vidimo šta još kaže taj zakon”, istakao je predsjednik SDS-a.

Dejan Rakita/ GERILA

The post Centralizacija moći pod SNSD-om? Opozicija protiv izmjena Zakona o lokalnoj samoupravi first appeared on Gerila.info.

Ovo je u novom podkastu „Skupštinski nadzor“ našeg portala rekao novinar i glavni odgovorni urednik poslovnog portala Capital Siniša Vukelić i to nakon što je Vlada Srpske utvrdila nacrt Zakona o stranim agentima, a predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik najavio oštru i nemilosrdnu borbu protiv onih koji su, kako je rekao, dobijali strane pare.

„Privreda je u gubicima, treba platiti 100 miliona maraka arbitražnih presuda, Serdarovu valja dati 300 miliona maraka… A predsjedniku su na listi prioriteta donatorska sredstva i rad medija i nevladinih organizacija. Vjerovatno radimo nešto dobro čim smo mu veći problem od 300 miliona maraka koje mora dati Serdarovu, od 200 miliona maraka koje treba dati Slovencima, od poskupljenja struje, od novog minimalca“, kazao je Vukelić.

Banjalučki advokat Jovana Kisin Zagajac dodaje da se komentari ovog zakona, odnosno nacrta i prošlogodišnjeg prijedloga zakona od strane ministra, predsjednika i ostalih zvaničnika, mijenjaju onako kako se mijenja politička struja i međunarodna politička situacija.

„Sada imamo nacrt koji je 90 odsto identičan prošlogodišnjem prijedlogu. Međunarodna situacija je sada takva da oni slobodno mogu da krenu u ‘lov na vještice’. Nacrt ovog zakona je strog, neustavan, protivan konvenciji, kao i prošle godine. Pored toga što direktno udara na pravo udruživanja i pravo na slobodu javnog izražavanja, on je prije svega diskriminatoran“, smatra Kisin Zagajac.

Zakon nije ni stupio na snagu, dodaje ona, a već se targetiraju određeni pojedinci i mediji, već se stavljaju mete na njihova čela. Uopšte više nije stvar pravičnosti primjene zakona, koji uvijek mora biti jednak prema svima, već prosto targetiranje ciljane grupe, pojedinca ili medija čiji se rad vlastima prosto ne dopada.

„Velika je greška smatrati kako je politika i pravo na bavljenjem politikom u isključivoj nadležnosti političara. To nije tačno. Svaki građanin ima osnovno građansko pravo da se bavi politikom, posebno ima pravo da prati i da kritikuje i kontroliše šta radi onaj kojeg je izabrao da upravlja njegovim novcem i da upravlja najvažnijim sferama njegovog života“, istakla je Jovana Kisin Zagajac.

Vukelić smatra da rad nevladinih organizacija treba kontrolisati. Nijedna ozbiljna nevladina organizacija, tvrdi on, nije protiv kontrole. NVO sektor nije zatvoreni entitet.

„Mi svaki mjesec podnosimo finansijske izvještaje, plaćamo poreze, doprinose, zdravstveno i osiguranje, prijavljujemo PDV. Ništa ne krijemo. Poreska uprava uvijek može da dođe i da pregleda naše poslovanje. Mi ne možemo sebi dozvoliti da utajimo ijedan jedini pfenig. Ako predsjednik kaže da do sada nisu kontrolisali rad nevladinih organizacija, to nije do nevladinih organizacija“, rekao je Vukelić.

Kisin Zagajac je uvjerena da će i nacrt i prijedlog ovog zakona sada biti usvojeni.

„Trenutno je na snazi politika koji dominira jednom od najsnažnijih država na svijetu i onda kada kopirate taj model, uglavnom očekujete da nećete imati problema ni unutar, ni sa spoljnim partnerima. Sa druge strane, Narodna skupština ne odlučuje, ne razmatra, ne kontroliše, ne usklađuje predložene zakone ni sa Ustavom ni drugim zakonima. Ona prosto izvršava ono što joj je formalno predloženo“, kazala je Kisin Zagajac.

Goran Dakić

The post Novi podkast Gerile: “Dobro je da se predsjednik sekira zbog medija” first appeared on Gerila.info.

Ministar pravde RS Miloš Bukejlović izjavio je na današnjoj pres konferenciji u Pres centru Vlade RS da zakon ne uvodi cenzuru niti zabranjuje rad NVO-a, već „povećava transparentnost i odgovornost“ rada organizacija koje finansiraju strani subjekti. Prema njegovim riječima, zakon uvodi registar subjekata koji primaju finansijsku ili drugu pomoć iz inostranstva i predviđa sankcije za organizacije koje djeluju suprotno propisima i Ustavu RS. Najstroža kazna bila bi zabrana rada, dok su predviđene i novčane kazne do 5.000 KM, a moguće su i krivični procesi.

Zakon bez jasne potrebe?

Iako je Vlada RS povukla sličan zakon prošle godine krajem maja, sada ga ponovo stavlja u proceduru. Ministar Bukejlović nije ponudio konkretne primjere zloupotreba koje bi opravdale njegovo donošenje, navodeći da je riječ o „preventivnoj mjeri“. Predsjednik RS Milorad Dodik ranije je naglasio da se zakon donosi po uzoru na američke mjere protiv stranog uticaja, ali sa „rigoroznijom kontrolom“.

„Ovo što je uradio Trump daje nama šansu da to dovedemo do kraja. Na prvoj sjednici Narodne skupštine biće zakon o NVO, i to bez olakšanja koje smo ranije bili spremni da damo. Ovo će biti rigorozna kontrola“, rekao je Dodik i time, po ko zna koji put, preduhitrio resornog ministra, u ovom slučaju upravo Bukejlovića.

Agent stranog uticaja – nova prijetnja civilnom društvu?

Posebno kontroverzan je termin „agent stranog uticaja“, koji zakon uvodi za organizacije koje primaju sredstva iz inostranstva i, prema ocjeni vlasti, bave se političkim djelovanjem ili ugrožavaju stabilnost RS. Ministar Bukejlović navodi da slični zakoni postoje u SAD-u, Rusiji i Mađarskoj, dok kritičari upozoravaju da bi takav mehanizam mogao poslužiti za gušenje kritičkih glasova.

“Ako se ovi zakoni usvoje, uz sve ovo što se trenutno dešava u oblasti medija i civilnog društva, biće to zadnji ekser ukucan u njih. Ključ u bravu, pakovanje kofera i konačno ‘oslobađanje’ prostora autokratama i diktatorima, što će im na kraju biti velika pobjeda bez ‘ispaljenog metka’”, kaže Tanja Topić, politička analitičarka.

Eksperti za ljudska prava ističu da ovakvi zakoni, posebno u nedemokratskim režimima, omogućuju vlastima da targetiraju kritičke organizacije i onemoguće im rad.

Strah od političke zloupotrebe

Iako ministar pravde tvrdi da zakon ne uvodi političku cenzuru, njegova neprecizna definicija političkog djelovanja izaziva bojazan da bi mogao biti korišten za targetiranje NVO-a koje kritikuju vlast. Pitanje koje ostaje bez jasnog odgovora jeste: ko će odlučivati o tome da li neka organizacija širi „strani uticaj“? Upravo je na ta pitanja ministar Bukejlović ostao bez konkretnog odgovora na brojna pitanja novinara na današnjoj konferenciji.

Takođe, novinari su pitali ministra šta se konkretno planira uraditi po pitanju već postojećih poreskih zakona koji regulišu finansiranje NVO-a, na šta je on odgovorio da se ovaj zakon „fokusira isključivo na prilive iz inostranstva“.

Pored zakona o NVO, Vlada RS raspravljala je i o izmjenama Krivičnog zakonika, kojima se termin „rodni identitet“ briše i zamjenjuje sintagmom „druga lična svojstva“. Ministar pravde kaže da je ta promjena u skladu sa Ustavom RS, ali nije dao dodatna objašnjenja o razlozima ove izmjene.

Borba protiv stranog uticaja ili udar na civilno društvo?

Usvajanje ovakvog zakona dolazi u trenutku kada se širom svijeta vodi rasprava o ulozi nevladinih organizacija i njihovom finansiranju, posebno nakon posljednjih odluka novog-starog predsjednika SAD Donalda Trampa. Dok vlasti u RS tvrde da je zakon način da se spriječi politički uticaj iz inostranstva, kritičari upozoravaju da bi mogao poslužiti za ograničavanje slobode udruživanja i gušenje nezavisnih glasova.

Ostaje da se vidi kako će Narodna skupština RS reagovati na ovaj prijedlog i da li će doći do dodatnih izmjena. Iako tu i nema nekih nedoumica jer odluke u NSRS odavno zavise od interesa uskog kruga vladajuće strukture, sigurno je da bi usvajanje ovog zakona moglo bi imati dalekosežne posljedice po civilni sektor i medijsku scenu u Republici Srpskoj.

Dejan Rakita / GERILA

The post Ministar pravde Miloš Bukejlović bez jasnih odgovora na pitanja novinara o nacrtu “zakona o stranim agentima” (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Dok se u Srbiji zakon, prema riječima predlagača, zasniva na američkom modelu FARA iz 1938. godine, kao što su tvrdili i u Republici Srpskoj, kritičari ukazuju na snažnu sličnost sa ruskim zakonodavstvom koje se koristi za represiju civilnog društva. Iako je Republika Srpska povukla sličan zakon iz procedure u maju ove godine, pitanje ostaje otvoreno: da li će se zakonodavna inicijativa iz Srbije odraziti i na političke odluke u Banjaluci?

Sličnosti sa ruskim modelom

Prijedlog zakona u Srbiji predviđa da se nevladine organizacije koje primaju sredstva iz inostranstva registruju kao “agenti stranog uticaja”. One bi morale jasno označiti svoje aktivnosti kao takve i dostavljati redovne izvještaje Ministarstvu pravde. Sankcije za nepridržavanje uključuju novčane kazne, zabranu rada, čak i krivične prijave. Ovaj pristup, kako navode kritičari, gotovo preslikava ruski zakon o stranim agentima, čija je primjena izazvala gašenje brojnih organizacija, marginalizaciju nezavisnih glasova i suzbijanje slobode medija.

U Republici Srpskoj, prijedlog sličnog zakona našao se na dnevnom redu Narodne skupštine još u septembru 2023. godine, ali je povučen iz procedure nakon snažnog pritiska međunarodne zajednice i kritika domaće javnosti. Međutim, kako svedoče brojni izvori, povlačenje je više taktičke prirode nego znak odustajanja od represivnih politika. Zakonska regulativa u Republici Srpskoj već je krenula putem ograničavanja sloboda, uključujući kriminalizaciju klevete, što ukazuje na širi trend jačanja autoritarizma.

Legitimacija kroz američki zakon?

I u Srbiji i u Republici Srpskoj vlasti insistiraju na tome da njihovi zakoni imitiraju američki Zakon o registraciji stranih agenata (FARA). Međutim, ova tvrdnja je duboko problematična. FARA se odnosi isključivo na subjekte koji rade direktno u ime stranih vlada ili političkih entiteta i ne ograničava rad nevladinih organizacija. Američki zakon je osmišljen da osigura transparentnost, a ne da ograniči aktivnosti civilnog društva, za razliku od ruskog zakona, koji uvodi stigmatizaciju i represiju.

Ivana Korajlić iz Transparency International BiH je prilikom pokretanja inicijative u Republici Srpskoj rekla da je pozivanje na FARA zakon potpuno neutemeljeno. Američki zakon ne stigmatizuje niti etiketira organizacije kao “strane agente” na način na koji to čine zakoni u Rusiji i potencijalno u našim zemljama. Naglasila je da su ovi zakoni jasno usmjereni na gušenje kritičkih glasova.

Republika Srpska kao poligon za autoritarne eksperimente

U Republici Srpskoj zakon o stranim agentima dio je šireg napora vlasti da suzi prostor za djelovanje civilnog društva i nezavisnih medija. Povezanost vlasti sa Rusijom, posebno kroz lične kontakte Milorada Dodika i Aleksandra Vulina sa Kremljom, samo dodatno produbljuje strahove da je region postao poligon za uvođenje politika koje direktno ugrožavaju demokratske norme.

Dejan Lučka iz Banjalučkog centra za ljudska prava navodi da ova zakonodavna rješenja jasno targetiraju one koji pružaju otpor autoritarnom režimu. Radi se o strategiji zastrašivanja i smanjivanja prostora za slobodno izražavanje.

Evropska komisija je u više navrata isticala da zakoni poput ovog narušavaju osnovne slobode i pravo na udruživanje. Izvještaj za 2022. godinu već je bio kritičan prema nedostatku napretka u stvaranju povoljnog okruženja za civilno društvo u Bosni i Hercegovini. Nastavak represivnih praksi mogao bi dodatno narušiti odnose između EU i vlasti u Republici Srpskoj.

Etiketiranje kao sredstvo kontrole i zastrašivanja

Jedan od najproblematičnijih aspekata prijedloga zakona o stranim agentima, kako u Republici Srpskoj, tako i u Srbiji, jeste mehanizam stigmatizacije organizacija i pojedinaca koje država označi kao “agente stranog uticaja”. Ova oznaka ne samo da otežava rad nevladinih organizacija već predstavlja direktnu prijetnju njihovom opstanku, kredibilitetu i bezbjednosti članova. Etiketiranje organizacija ovim terminom potencijalno izaziva niz negativnih društvenih i političkih posljedica, od gubitka povjerenja javnosti do fizičkih napada na aktiviste i njihove prostorije.

Uvođenje zakona koji organizacije civilnog društva tretira kao agente stranih interesa pojačava ionako prisutnu atmosferu nepovjerenja prema nevladinom sektoru. Politički narativi, često plasirani kroz režimske medije, već godinama targetiraju nevladine organizacije nazivajući ih “stranim plaćenicima”, “izdajnicima” i “neprijateljima naroda”. Stigma “agenta stranog uticaja” formalizuje ove optužbe, dajući im zakonsku osnovu i dodatno ohrabrujući društveno osuđivanje.

Aktivisti i pravnici upozoravaju da je ovakvo etiketiranje oblik institucionalnog zastrašivanja. Organizacije koje nose ovu etiketu mogle bi se suočiti sa značajnim izazovima u sprovođenju svojih aktivnosti, uključujući nemogućnost pristupa državnim institucijama, bojkot od strane lokalnih partnera i otežan pristup međunarodnim fondovima.

Atmosfera koju ovakvi zakoni stvaraju može imati opasne posljedice po bezbjednost pojedinaca. Stigmatizacija organizacija i njihovih članova povećava rizik od verbalnih i fizičkih napada. U Republici Srpskoj su već zabilježeni slučajevi prijetnji i napada na novinare i aktiviste koje vlasti optužuju za “podrivanje sistema”. Ako zakon formalizuje ovakve optužbe, članovi nevladinih organizacija bi mogli postati još ranjiviji na ciljane napade, bilo od strane radikalnih pojedinaca, bilo kroz institucionalne pritiske poput selektivnih inspekcija, finansijskih kazni ili zabrane rada.

Stigmatizacija kroz zakon o stranim agentima ima i šire društvene posljedice. Organizacije koje rade na pitanjima ljudskih prava, demokratizacije, vladavine prava i borbe protiv korupcije već su često bili meta napada vladajućih struktura. Uvođenjem zakonske obaveze za registraciju kao “strani agenti”, njihov prostor za djelovanje se dodatno sužava, a mogućnost za dijalog između civilnog društva i vlasti praktično nestaje.

Tanja Topić, naučna saradnica Fondacije Friedrich-Ebert, prilikom pokretanja inicijative u Republici Srpskoj rekla je da se ovim zakonom pojačava stigma protiv ljudi koji misle drugačije, a nevladin sektor targetira kao subverzivan i nepouzdan. Kako objašnjava, ovakve zakonske mjere dodatno poliraju autoritarnu sliku vlasti, dok se civilno društvo marginalizuje i isključuje iz javne sfere.

Šta dalje?

Iako je zakon u Republici Srpskoj privremeno povučen, pitanje je da li će inicijativa iz Srbije ponovo podstaći donošenje sličnih propisa u ovom entitetu. Ukoliko se to dogodi, posljedice po civilno društvo biće ozbiljne, a prostor za kritiku vlasti dodatno će se smanjiti.

Na kraju, ostaje ključno pitanje: da li su ove zemlje spremne da plate cijenu izolacije i stagnacije u zamjenu za jačanje autoritarnih modela vlasti? Ako je suditi po dosadašnjim potezima, odgovor se već nazire.

Gerila.info

The post Zakon o stranim agentima u Srbiji: Prijeti li povratak sličnog zakona u Republici Srpskoj? first appeared on Gerila.info.

O Zakonu o stranim agentima se trebalo raspravljati u 24. tački dnevnog reda Devete redovne sjednice NSRS. Međutim, neposredno prije rasprave ova tačka je povučena sa dnevnog reda. Narodni poslanici su nastavili sa radom i sada razmatraju posljednju tačku dnevnog reda – Izbor i imenovanja.

Predlagač Zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija je Vlada RS.

Na zasjedanju ministar pravde RS Miloš Bukejlović rekao da Vlada RS povlači Prijedlog zakona iz procedure. Bez dodatnog pojašnjenja.

Podsjećamo, u Republici Srpskoj se u posljednje vrijeme intenzivno raspravljalo o ovom zakonu, koji je predstavljen kao kopija američkog zakona, ali u suštini ima mnogo sličnosti sa represivnim ruskim zakonodavstvom.

Zakon o nevladinim organizacijama: Kopija američkog zakona na ruski način

The post Povučen Zakon o stranim agentima first appeared on Gerila.info.

Oni su upozorili da na ovaj način vlast pokušava da suzbije osnovne građanske slobode i ugrozi medije i udruženja građana koja nisu pod kontrolom vlasti.

“Mislim da je donošenje ovog zakona veoma opasno jer se na taj način ukidaju prava građana. Država kao što znamo postoji da bi služila građanima. Udruženja su velika ispomoć građanima u ostvarivanju njihovih građanskih ciljeva, ako hoćete i svakodnevnih ciljeva. Sada se politika miješa u to. Ovo je put ka autokratiji, ka stezanju kaiša i ka kontroli vlasti u svim segmentima”, kazala je u video poruci glumica Svetlana Bojković.

“Društvo ne treba da se plaši sloboda ali treba da se plaši situacije u kojoj se slobode suzbijaju. Zakon o posebnom registru NVO u Republici Srpskoj jeste zapravo zakon o agentima stranog uticaja i jeste način da se suzbiju slobode u društvu, političke i građanske slobode, slobode organizovanja. Zato vjerujemo da je važno pružiti podršku građanima i nevladinim organizacijama u Republici Srpskoj koje su u proteklom periodu uradile mnoge stvari za društvo, za građane, za konkretne zajednice koje same institucije nisu učinile”, poručio je Gojko Božović, pisac, književni kritičar i esejista.

On dodaje da su besmislene tvrdnje vlasti da udruženja koja se finansiraju iz inostranstva služe stranim interesima, jer se i sama vlast finansira iz istih izvora.

“Mi imamo jasnu svijest da su najveći korisnici stranih sredstava u našim sredinama zapravo vlade. I vidimo po tome da vlast nema ništa protiv stranog novca ukoliko ona taj novac kontroliše. To pokazuje da vlade nisu protiv stranog novca nego su protiv političkih sloboda i protiv svih onih koji nisu pod kontrolom lokalnih vlasti. Takav zakon treba da se odbaci vrlo snažnim gestom u javnosti”, smatra Božović.

Profestor Pravnog fakulteta u Beogradu Miodrag Jovanović takođe ističe da je teza vlasti zbog koje se navodno usvaja ovakav zakon neodrživa jer se i sama finansira iz istih izvora.

“Ako postoji pretpostavka da vlada koja uzima novac recimo od USAID-a da bi obnovila škole to radi nekako na polzu svih građana ne vidim zašto bi stajala nekakva pretpostavka da kada neko udruženje finansira svoje aktivnosti iz istog tog izvora to čini za potpuno druge ciljeve, za tobožnje protivdržavne ili protivnarodne djelatnosti. Dakle na tom elementarnom nivou logika ovog zakona je jednostavno neodrživa i ona samo pokazuje jednu vrstu maliciozne kojom se pokušava zataškati drugačije mišljenje, dakle mišljenje svih onih aktera u društvu Republike Srpske koji suštinski su kritičari sadašnje vlasti a i kritičari neke bilo koje druge naredne vlasti”, kazao je u poruci Jovanović.

On dodaje da to i jeste uloga bilo kog građanskog društva, odnosno udruženja građana koja se sa tim ciljem i osnivaju jer ne bi se zakonski definisale kao nevladine organizacije, dakle nisu napravljene tu da duvaju u jedra Vlade šta god da ona radi i čini.

Profesor Fakulteta političkih nauka u Beogradu Filip Ejdus smatra da ovaj zakon predstavlja ozbiljan udarac na demokratiju i demokratske tekovine, ljudska prava i slobodu izražavanja.

“Ukoliko dođe do usvajanja to će biti legalizovanje cenzure i otvorenog lova na neistomišljenike u Republici Srpskoj. Ovaj zakon nije samo u suprotnosti sa Ustavom Republike Srpske i Ustavom Bosne i Hercegovine nego i sa elementarnim dokumentima međunarodne zajednice kao što su Evropska konvencija o ljudskim pravima i Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima”, kazao je u video poruci Ejdus.

Ove javne ličnosti koje su i inicijatori Proglasa u Srbiji i okupljeni su oko ideje izgradnje društva u kojem će slobodna i kritička rasprava biti norma, apeluju na poslanike Narodne skupštine Republike Srpske da odbace ovaj zakon i da ne dopuste da se Republika Srpska nađe u društvu sa nekim drugim autoritarnim i diktatorskim državama koje su usvojile sličan zakon.

(ti-bih.org)

The post Javne ličnosti iz Srbije pozivaju da se odbaci zakon o registru NVO u Republici Srpskoj: Ovo je put ka autokratiji first appeared on Gerila.info.

U prvoj emisiji podcasta portala Gerila “Skupštinski na(d)zor” voditelj Goran Dakić razgovara sa političkom analitičarkom Tanjom Topić i narodnim poslanikom Đorđem Vučinićem o Nacrtu zakona o posebnom registru i javnosti rada neprofitnih organizacija.

Skupštinski na(d)zor realizujemo uz pomoć EED.

The post Skupštinski na(d)zor sa Tanjom Topić i Đorđem Vučinićem (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Predsjednik UG “Restart Srpska” Stefan Blagić izjavio je tokom održavanja performansa simbolične sahrane demokratije da je povod za sahranu takozvani zakon o stranim agentima, odnosno Prijedlog zakona o Posebnom registru neprofitnih organizacija u Republici Srpskoj.

Postavio je pitanje vlastima šta će biti sa mnogobrojnim organizacijama koje dobijaju sredstva iz inostranstva kada se usvoji zakon. Naveo je primjer Srpske pravoslavne crkve.

“Šta će da radi Srpska pravoslavna crkva kada dobije donaciju iz inostranstva, recimo iz Srbije, da se izgradi neka crkva u Republici Srpskoj? Da li mi ovdje onda pripadnici Srpske pravoslavne crkve ili bilo koje druge religije, da li smo mi onda strani agenti? Šta će se dešavati sa humanitarnim organizacijama koje prime donaciju iz inostranstva?”, pita Blagić.

Naveo je još nekoliko organizacija koje bi mogle imati problema zbog navedenog zakona.

“Imamo dva kilometra odavde Mozaik prijateljstva. Kad se donese zakon, ja ću otići tamo ispred Mozaika prijateljstva i povesti te ljude umjesto da se hrane tamo da dođe u zgradu Vlade da se hrane. Jer, pazite, razumijeću tog čovjeka koji to sve vodi, on ako primi donaciju iz inostranstva, on će sutra biti strani agent. Da li je on to zaslužio?”, ističe Blagić.

Dodaje da bi u problemu mogli biti i mediji i sportski klubovi.

“Šta ćemo sa medijima koji se finansiraju od Google reklama? Da li će i oni biti strani agenti? Šta ćemo na kraju krajeva sa fudbalskim klubovima, sa djecom koja treniraju u tim klubovima, ili bilo kojim drugim? Kada prime donaciju od UEFA? Da li će i naša djeca biti strani agent? Šta ćemo sa investicijama? Ljudi će se povlačiti odavde još većom brzinom nego što su do sad. I to nam je svima jasno”, naglašava Blagić.

Na kraju je ukazao na licemjerje vladajućih u Republici Srpskoj.

“Dok vlasti svoje neistomišljenike proglašavaju nekakvim stranim agentima, istovremeno uzimaju novac od Saudijske Arabije. I da odgovore sada na jedno konkretno pitanje. Da li je tačno da stoji uslov da borci Republike Srpske ne mogu da se prijavaju za te projekte? To bi smo voljeli da čujemo. Ako je to tačno, ne treba nam taj novac. Ali možda ovima na vlasti ipak treba. Pa razmislimo svi zajedno ko su pravi strani agenti”, ističe Blagić.

Pripadnici policije su od okupljenih tražili da se raziđu, nakon čega su legitimisali aktiviste.

Gerila.info

The post “Sahrana” demokratije first appeared on Gerila.info.