Skoro polovina javnih organa ne odgovara na zahtjev za slobodan pristup informacijama u zakonskom roku odgovara a tek nešto više od trećine institucija odnosno 140 od 394 obuhvaćenih istraživanjem, dostavilo je sve tražene podatke u zakonskom roku, pokazatelji su istraživanja koje prezentovano danas u Sarajevu u sklopu Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama.

„Pristup informacijama jeste ključni pokazatelj stepena demokratičnosti države i to je mehanizam koji građanima daje mogućnost da učestvuje u javnim procesima“ izjavila je Aurélie Valtat, šefica Odjela za evropske integracije, politička i ekonomska pitanja pri Delegaciji Evropske unije u BiH u svom obraćanju na otvaranju konferencije .

„Sloboda pristupa informacijama je jedan od temelja transparentne i odgovorne javne uprave ali i tekovina na kojima počiva ideja EU te napredak na tom polju predstavlja jedan od najvažnijih aspekata za razvoj demokratije“ dodala je Valtat.

Istraživanje, koje je Transparency International u BiH sproveo u saradnji sa organizacijom „Vaša prava“ Bosne i Hercehgovine u okviru projekta „Access for all – Jačanje pristupa informacijama za učešće građana“  uz podršku Delegacije Evropske unije u BiH, obuhvatilo je 394 javna organa na svim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini, a tražene su informacije o izdvajanjima za plate, zapošljavanju u 2022. i 2023. godini, te ugovorima o djelu zaključenim u posljednje tri godine.

Podaci ukazuju da javni organi svoje odbijanje dostavljanja podataka najčešće pravdaju zaštitom ličnih informacija, kao što je u slučaju sa detaljima ugovora o djelu za koje je većina institucija da tvrdila da nisu od javnog interesa, uprkos zakonskim odredbama ali i tumačenjima Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH koji primanja zaposlenih u javnom organu ne uživaju isti stepen zaštite privatnosti.

Istraživanje je ukazalo na vidljivu razliku u postupanju između nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, pa su tako ministarstva na nivou BiH u zakonskom roku odgovorili u 88,9% slučajeva, dok je tek 68% kantonalna ministarstva odgovor dostavilo na vrijeme. Podaci takođe pokazuju da, iako se sporovi zbog kršenja zakona o slobodi pristupa informacijama rješavaju u okviru jedne do dvije godine, postoje značajna odstupanja pa je tako Kantonalni sud u Novom Travniku odluku donio za svega mjesec dana, dok se na odluku Kantonalnog Suda u Sarajevu čekalo od januara 2019.

„Cilj zakona o slobodi pristupa informacijama u BiH jeste osigurati da informacije pod kontrolom javnog organa predstavljaju javno dobro te da promoviše veću transparentnost i odgovornost tih javnih organa, dok analiza primjene ovog zakona pokazuje da to nije slučaj“ rekao je Marko Vujić, saradnik za pružanje pravne pomoći u TI BiH ALAC.

TI BiH je u proteklih pet godina pokrenuo 93 upravna spora protiv javnih organa zbog kršenja zakona o slobodi pristupa informacijama a sam podatak da je 86% riješenih predmeta bilo u korist Transparency International u BiH govori da javni organi nedovoljno precizno tumače zakon, umanjujući značaj javnog interesa prilikom odluke da ne objave podatke koji su im traženi.

Ovo istraživanje potvrđuje ranije nalaze i analize koje je radio TI BiH kako javni organi pokazuju nezadovoljavajući stepen transparentnosti i zaštite javnog interesa stvarajući svojevrsnu pravnu nesigurnosti u postupku dobijanja javnih informacija. TI BiH je ranije ukazao da nakon usvajanja četiri reformska zakona značajna za evropski put Bosne i Hercegovine, među kojima se nalazi i novi Zakon o slobodi pristupa informacijama na nivou BiH nije ubrzano objavljivanje podataka od javnog interesa te nisu zabilježeni pozitivni pomaci.

ti-bih.org

The post Transparentnost u BiH ugrožava nezadovoljavajuća primjena zakona o slobodi pristupa informacijama first appeared on Gerila.info.

Analiza Transparency Internationala u BiH (TI BIH) je pokazala da novim Zakonom o slobodi pristupa informacijama na nivou BiH nije ubrzano objavljivanje podataka od javnog interesa. Prema iskustvu TI BiH koji godišnje šalje stotine zahtjeva, na objavljivanje nekih ključnih informacijama se čeka duže nego za vrijeme primjere starog zakona. Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara neke žalbe nije riješilo već duže od šest mjeseci, iako je zakonski rok 30 dana. Pored toga, duga lista izuzetaka omogućava vlastima da sakriju brojne informacije od javnog interesa i tako onemoguće medije i civilno društvo da kontrolišu rad institucija i otkrivaju nepravilnosti. 

Izmjenama Zakona o VSTV-u u praksi nije unaprijeđen integritet nosilaca pravosudnih funkcija, a Odjel za provjeru imovinskih kartona sudija i tužilaca još nije osnovan. Također, nisu uvažene sve preporuke EU i Venecijanske komisije, a neprovođenje novih odredbi je dovelo u pitanje samo funkcionisanje krovne institucije bh. pravosuđa. VSTV je neposredno prije početka primjene zakona imenovao niz nosilaca pravosudnih funkcija, a nova imenovanja vrše se bez provjere izvještaja o imovini i interesima. Zbog političkih opstrukcija u vezi usvajanja budžeta, Odjel će provjere imovinskih kartona vršiti retroaktivno tek od februara 2025. godine. Osim ovih hitnih izmjena čiji je cilj trebao biti jačanje integriteta pravosuđa, BiH mora usvojiti i novi zakon o VSTV-u. Nedavno izrađeni prednacrt ne ispunjava potrebne standarde na šta je TI BiH već upozoravao i što je potvrđeno mišljenjem Venecijanske komisije. 

Novi zakon o Sprečavanju sukoba interesa donio je značajna poboljšanja, ali je njegova primjena odgođena za 6 mjeseci, odnosno do septembra ove godine. Konkurs za imenovanje članova nove nezavisne Komisije koja će odlučivati o sukobu interesa raspisan je tek krajem maja i malo je vjerovatno da će biti okončan na vrijeme. Komisija će imati kratak rok da usvoji veliki broj podzakonskih akata, što bi dosadašnjom dinamikom rada moglo dodatno odgoditi primjenu zakona. Važno je napomenuti da je fokus reformi stavljen samo na državni nivo, dok se u Federaciji BiH i dalje ne primjenjuje zakon koji reguliše ovo pitanje, a Republika Srpska je prošle godine usvojila štetne izmjene i praktično ozakonila sukob interesa. Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti još uvijek ne ispunjava sve međunarodne standarde i preporuke. TI BiH apeluje na Ministarstvo sigurnosti BiH da ubrza rad kako bi se ispunio rok za usvajanje podzakonskih akata do kraja avgusta 2024. godine, bez čega nije moguća primjena zakona. 

Iako su usvajanje i implementacija ovih zakona neophodni za efikasnu borbu protiv korupcije, što je ključni prioritet BiH na evropskom putu, TI BiH ističe da vlasti u BiH nisu ispunile ovaj zadatak kvalitetno. Proces je bio netransparentan, bez mogućnosti za smisleno učešće javnosti, a prijedlozi civilnog društva upućivani u toku javnih konsultacija uglavnom nisu usvajani. Vijeće ministara je prije glasanja mijenjalo suštinske odredbe reformskih zakona, i na taj način obesmislilo proces. Zbog svega navedenog građani BiH koji svakodnevno trpe posljedice rasprostranjene korupcije još uvijek nisu osjetili pozitivne efekte reformi. Evropska komisija će svoju ocjenu kvaliteta sadržaja i primjene spomenutih zakona objaviti u Paketu proširenja, odnosno izvještaja o Bosni i Hercegovini, čije se objavljivanje očekuje u oktobru ove godine. 

TI BiH

The post TI BiH: Reformski zakoni usvojeni kroz EU integracije nisu dali rezultate, prisutni čak i negativni efekti! first appeared on Gerila.info.

Iz tog razloga je Zakon o slobodi pristupa informacijama ključan mehanizam koji građanima i organizacijama civilnog društva stoji na raspolaganju kako bi vršili nadzor nad radom javnih organa, čiji rad bi i trebao biti zasnovan na principima transparentnosti i otvorenosti.

Za Transparency International u BiH ovi zakoni predstavljaju glavni alat u istraživanju uzroka, posljedica i rasprostranjenosti korupcije u Bosni i Hercegovini. Oslanjajući se na mogućnosti koje ovi zakoni pružaju, prikuplja podatke kao što su prihodi, rashodi, broj zaposlenih i izdaci za plate javnih preduzeća, iznos budžeta i sastave upravljačkih struktura u javnim ustanovama, uslovi sklapanja ugovora u postupcima javnih nabavki, količina i način raspodjele sredstava organizacijama civilnog društva te istražuje mnoge druge nepravilnosti na osnovu prijava građana koji su žrtva korupcije.

Svi ovi podaci nude uvid u način raspolaganja i trošenja javnog novca te omogućava uočavanje potencijalnih zloupotreba, a do njih bi bilo nemoguće doći bez odredbi koje donose zakoni o slobodi pristupa informacijama.

Iako organe vlasti u BiH zakon ne primorava u dovoljnoj mjeri da samostalno objavljuju informacije vezane za njihov rad – takozvana proaktivna transparentnost – oni su i dalje u obavezi da odgovore na svaki upit koji je podnesen u obliku zahtjeva za slobodu pristupa informacijama, ukoliko se radi o informacijama od javnog značaja.

U praksi su pak brojni slučajevi da se ova obaveza ne poštuje, pa institucije često odbijaju dostaviti tražene informacije navodeći pri tom različite činjenice zbog kojih kriju informacije sa kojima raspolažu. Kako ti razlozi nerijetko nemaju uporište u zakonu, TI BiH redovno pokreće i dobija sudske sporove protiv tih organa, nakon čega oni u konačnici dostave tražene podatke uz nepotrebno trošenje vremena i novca poreskih obveznika u BiH.

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama navodimo neke od najčešćih razloga koje organi vlasti koriste kako bi od javnosti sakrili podatke o svom radu koji su od javnog interesa, a za koje su sudovi u BiH potvrdili da su nezakoniti.

„Podatke možete dobiti ako dođete lično“

Mnoga javna preduzeća, ustanove i organi vlasti na upit o poslovnim rezultatima, broju zaposlenih i sastavu upravljačkih struktura odgovaraju tako što dozvole pristup traženim informacijama, ali uz zahtjev da se lično dođe u njihove prostorije uz obaveznu najavu dolaska.

Takav odgovor je, na primjer, stigao na adresu TI BiH od preduzeća „Gas-Res“ iz Banja Luke što je pobijeno presudom Okružnog suda u Banja Luci. U presudi se navode da, iako se na ovaj način formalno odobrava pristup informacijama, ovo predstavlja kršenje zakona, jer organ vlasti nema pravo da određuje način na koji će se pristupiti informacijama, već je to pravo na strani isključivo podnosioca zahtjeva.

Pored obaveze da dostavi tražene podatke, sud je ovom preduzeću naredio da plati 200 KM sudskih troškova.

„Podatke imate na sajtu“

Česta je situacija da ustanove, preduzeća i javni organi na tražene informacije odgovaraju tako što upute na svoju internet prezentaciju na kojoj su te informacije objavljene. Tako je na upit TI BiH o sastavu upravnog odbora, plati direktora, budžetu i broju zaposlenih u JU „Centar za socijalni rad Tuzla“ stigao odgovor da su svi podaci objavljeni na web stranici ove javne ustanove www.cstuzla.ba.

Kantonalni sud u Tuzli je u presudi odbacio ovaj odgovor kao neadekvatan, navodeći, slično kao i u prethodnom slučaju, da javni organ, iako nije formalno odbio pristup informacijama daje sebi za pravo da odlučuje na koji način će se pristupati informacijama iako to pravo ima samo podnosilac zahtjeva.

Važno je istaći da, iako određene institucije sadrže neke informacije, one često nisu ažurirane zbog čega se TI BiH oslanja na zahtjev da se informacije dostave u pismenoj formi. Upravo iz tog razloga odgovor „informacije se nalaze na sajtu“ ne zadovoljava odredbe koje propisuje sam zakon.

„Zaštita ličnih podataka ne dozvoljava objavu naknada za članove uprave“ 

TI BiH je od uprave preduzeća „Elektroprenos-Elektroprijenos BiH“ uz finansijske i revizorske izvještaje na uvid tražio informacije o sastavu upravljačkih tijela i iznose njihovih naknada. Iako su neke podatke dostavili, odbili su objaviti podatke o primanjima članova Nadzornog odbora, navodeći pri tom da se radi o podacima lične prirode, te da taj podatak ne predstavlja javni interes.

Presudom Suda Bosne i Hercegovine je ovaj razlog osporen, te je ovom preduzeću naređeno da objavi sve tražene informacije, uključujući i naknade za članove upravljačkih  tijela, uz obrazloženje da se radi o informacijama koje su od javnog interesa, te da uprava ovog preduzeća ne može da pravi izuzetke po tom pitanju.

„Ne finansiramo se iz budžeta i plate su lični podatak“

Neki organi, poput Agencije za Bankarstvo FBiH pokušavaju da sakriju podatke o svom radu uz argument da su nezavisna institucija ili da se ne finansiraju iz javnih prihoda, ili navode činjenicu da njihovi uposlenici nisu javni službenici.

Po presudi koju je donio Kantonalni sud u Sarajevu ovo opravdanje nije ispravno, budući da su Zakonom o slobodi pristupa informacijama obuhvaćena sva pravna lica koja su u vlasništvu ili pod kontrolom nekog organa vlasti (na nivou BiH, entiteta, kantona, grada ili opštine) ili ona pravna lica nad čijim radom javni organ vrši nadzor.

Pored toga, rukovodstvo Agencije za bankarstvo FBiH je odbilo da dostavi podatke o platama zaposlenih navodeći time zaštitu privatnosti svojih radnika, što je takođe sud odbacio uz obrazloženje da, u ovom konkretnom slučaju, javni interes ima primat u odnosu na objavljivanje imena, prezimena i plate zaposlenih u javnoj ustanovi.

„Ugovor o nabavci je poslovna tajna“

Nerijetki su slučajevi da se institucije, umjesto javnog, stave u zaštitu komercijalnog interesa nekog privatnog lica ili preduzeća sakrivajući detalje zaključenih ugovora. Po tome se izdvaja uprava JZU „Univerzitetski klinički centar Republike Srpske“ koji je u više navrata odbijao da dostavi informacije o uslovima “pod kojima je zaključen posao u ime svih građana koji taj posao plaćaju”.

Tako je u martu 2021. godine zaključio Okružni sud u Banja Luci presudivši da je rukovodstvo UKC RS nezakonito odbilo da objelodani detalje o ključnim detaljima ugovora sklopljenim sa dobavljačem „PROINTER ITSS“ d.o.o. Banja Luka za nabavku sistema za konsolidaciju poslovne štampe. Razlog za to je da su ugovor i uslovi njegovog sklapanja poslovna tajna, te da bi njihovim objavljivanjem mogle prouzrokovati štetne posljedice po buduće poslovanje dobavljača, odnosno preduzeća „PROINTER ITSS“.

Sud je zaključio da se na ovaj način štite poslovni interesi dobavljača iako je javni organ, u ovom slučaju UKC RS u obavezi da štiti interese javnosti, a ne privatnih preduzeća ili njihovih komercijalnih interesa.

Ovo je samo jedna od nekoliko sličnih presuda koje je TI BiH dobio protiv ove javne ustanove zbog odbijanja da objelodani podatke o ugovorima zaključenim sa preduzećem „PROINTER ITSS“.

Pored obaveze da dostavi tražene podatke UKC je morao platiti i sudske troškove što opet predstavlja nepotreban i neracionalan trošak javnog novca u cilju zaštite interesa jednog privatnog preduzeća.

(transparentno.ba)

The post Kako se sve krši Zakon o slobodi pristupa informacijama – Pet najčešćih izgovora koje su sudovi odbacili first appeared on Gerila.info.

Kantonalni sud u Sarajevu je polovinom septembra ove godine poništio rješenje Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica kojim je Centru za istraživačko novinarstvo (CIN) odbijen pristup podacima o korisnicima grantova.

Novinari CIN-a su 2017. godine, pozivajući se na Zakon o slobodi pristupa informacijama Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), tražili podatke o novčanoj pomoći koju je Ministarstvo dijelilo izbjeglicama i raseljenim osobama. Ministarstvo je odbilo dostaviti kompletnu informaciju, odlučivši sakriti imena korisnika pomoći jer su izbjeglice i raseljene osobe osjetljiva kategorija koja zahtijeva „poseban pristup“.

Međutim, Sud je ocijenio da rješenje Ministarstva nije doneseno na pravilan i zakonit način: “Tuženi organ (…) nije dokazao zašto je šteta da javnost sazna koja su lica korisnici pomoći”.

Ministarstvo će zbog toga morati ponovo razmotriti zahtjev za dostavljanje traženih podataka.

Ovo je 12. put da sudovi u BiH donesu presudu u korist CIN-a po tužbama za nedostavljanje podataka i ograničavanje slobode pristupa informacijama. Institucije i ustanove su odbijale zahtjeve zbog ignorisanja ili pogrešnog tumačenja zakona.

Do sada je CIN tužio: sudove, državne institucije, ministarstva i bolnice, a presude su u svakom slučaju bile u korist medijske organizacije. U prosjeku, sudovima je za donošenje odluke bilo potrebno 18 mjeseci.

„Princip maksimalnog objelodanjivanja informacija predstavlja jedan od fundamentalnih principa svakog demokratskog društva“, navedeno je u jednoj od presuda.

Građani imaju pravo tražiti, a institucije su dužne omogućiti im pristup informacijama kojima raspolažu, osim ako je riječ o podacima čije bi objavljivanje moglo štetiti sigurnosti države ili ugroziti pravo na zaštitu ličnih i povjerljivih komercijalnih podataka. U tom slučaju institucije moraju sprovesti tzv. test javnog interesa kojim dokazuju da je informacija zaštićena. Ova prava i obaveze su propisane državnim i entitetskim zakonima o slobodi pristupa informacijama.

Zahvaljujući ovim zakonima novinari CIN-a svake godine prikupljaju podatke na osnovu kojih dokazuju zloupotrebu javnih sredstava, a objavljena istraživanja često budu osnov za pokretanje istraga, podizanje optužnica i izmjene propisa. Institucije godinama nedosljedno primjenjuju zakone i dok jedne pružaju sve informacije, druge nalaze različite razloge da zahtjeve odbiju.

The post Nova pobjeda za medije u borbi za slobodan pristup informacijama first appeared on Gerila.info.

Transparency International u BiH (TI BiH) je na konferenciji povodom Međunarodnog dana slobode pristupa informacijama prezentovano istraživanje o dostupnosti informacija koje se odnose na javna sredstva namijenjena za grantove, subvencije, pokroviteljstva i sponzorstva, stipendije i jednokratne novčane pomoći za period 2016 – 2017. godina.

Preliminarni nalazi istraživanja, koje je obuhvatilo sve nivoe vlasti, pokazuju da čak jedna trećina javnih organa nije dostavila informacije u zakonskom roku. Iako je u Republici Srpskoj i Federaciji BiH oko dvije trećine javnih organa dostavilo podatke o načinu kako su utrošena sredstva kao što su grantovi, subvenciji i stipendije, 70% institucija u RS i 50% u FBiH nije dostavilo sve tražene informacije. Najteže je bilo doći do informacija o krajnjim korisnicima javnih sredstava, posebno kada su u pitanju korisnici poljoprivrednih podsticaja. Javni organi su veoma često dostavljali nepotpune informacije, ili dokumente u kojima se nisu nalazili podaci o krajnjim korisnicima javnih sredstava. Takođe, glavni izgovor za nedostavljanje traženih informacija odnosio se na navodnu obimnost tražene dokumentacije, kao i na pozivanje na izuzetke kao što su zaštita ličnih podataka i povjerljivih komercijalnih interesa.

Na konferenciji je bilo govora i o preprekama sa kojima su se suočili svi učesnici javnog poziva Federalnog zavoda za zapošljavanje u okviru kojeg se raspolagalo sredstvima za samozapošljavanje, a koji je zbog nedostatka valjanih informacija i načina kako je sproveden okarakterisan kao primjer loše prakse, ili kao ilustracija netransparentnosti. TI BiH je u konkretnom slučaju po prijavi organizacije Glas žene uputio prigovor Ombudsmanu za ljudska prava koji je ukazao da je narušen princip dobre uprave. Javna sredstva su dodijeljena podnosiocima aplikacije samo na osnovu brzine podnošenja njihovih aplikacije, te uopšte nisu postojali drugi kriterijumi niti jasne informacije o načinu kako će biti podijeljena sredstva.

Na posljednjem panelu predstavljana je Inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlasti, čiji je član i Bosna i Hercegovina. Iako je BiH još 2014. godine pristupila Partnerstvu, tek se u narednom periodu očekuje  izrada Akcionih planova za sve nivoe vlasti sa ciljem unapređenja transparentnosti svih javnih organa. Članovi Savjetodavnog vijeća BiH za Inicijativu Partnerstvo za otvorenu vlast saglasili su se da je u narednom periodu neophodno usaglasiti akcione planove i precizno definisati mjere kako bi otvoreni podaci, olakšan pristup informacijama i proaktivna transparentnost konačno postali dio zvaničnih javnih politika.

Istraživanje o primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama
Istraživanje 2018 pdf

The post Istraživanje o primjeni Zakona o slobodi pristupa informacijama – Najteže pristupiti informacijama o načinu potrošnje javnih sredstava first appeared on Gerila.info.