Gerila: Možete li detaljnije opisati kako je došlo do vašeg hapšenja 28. juna, na velikom protestu “Vidimo se na Vidovdan” u Beogradu i kako komentarišete postupanje policije prema vama i ostalim učesnicima protesta?

Poslije protesta smo, u većoj grupi u kojoj su bili naši saborci iz svih krajeva Srbije, krenuli prema raskrsnici ispred zgrade Vlade RS. Odatle smo vidjeli da iz pravca Pionirskog parka narod bježi prema nama, a nešto kasnije i da ih juri žandarmerija. Došli su do nas, pa smo se povukli u Nemanjinu ulicu i tu smo Zlatko i ja legli na kolovoz, a oko nas je stajalo dosta ljudi. Kordon se zaustavio na početku ulice i građani su im dobacivali, a neki momci sa povezima na licu i goli do pojasa su ih gađali nečim, ne znam tačno čime, ali mislim da su to bile plastične flaše.

Poslije nekih dvadesetak minuta kordon je krenuo da nas potiskuje prema parku Manjež i kad su došli do nas, njihov komandant nam je izdao naređenje da ustanemo, zatim uputio posljednje upozorenje i na kraju samo rekao „hapsi“. Sve to nije trajalo duže od tri sekunde, a oni su nas podigli, stavili nam lisice i „maricom“ odvezli u PS u Savskoj ulici. Tamo smo proveli oko tri sata i nakon detaljnih provjera su nas pustili i rekli da ćemo dobiti prekršajne prijave. Moram da naglasim da nismo pružali otpor, nismo ih vrijeđali, nismo im se čak ni obratili, pa nisu ni mogli da nas optuže za neko krivično djelo, ali moram priznati da sam u jednom trenutku pomislio da će nas lažno optužiti jer sam svjestan gdje živim i vidim šta se sve dešava ljudima.

Gerila: Kako vidite trenutnu političku atmosferu u Srbiji, naročito imajući u vidu pojačan pritisak na građanske pokrete i aktiviste?

Politička situacija u Srbiji je već godinama, najblaže rečeno, katastrofalna. Sistematski se radi na urušavanju svih vrijednosti, a promoviše se nasilje i primitivizam. Predvodnik te kampanje je aktuelna vlast na čelu sa predsjednikom države koji je vulgarizovao apsolutno sve. Svako ko nije sa njima „na liniji“ se targetira, istražuje mu se porijeklo do devetog koljena, a kad nema ništa kompromitujuće – izmišljaju se gnusne laži. Opozicija je satanizovana do te mjere da im se zamjera šta god da urade, pa čak i kad ne rade ništa. Plasira se teza da su svi isti i ona čuvena „sjaši Kurta, da uzjaše Murta“, koju je Kurta i smislio da bi uvijek bio u sedlu. Dijelimo se na lijeve i desne, evropejce i rusofile, širi se nacionalna mržnja, dok nam se država raspada, a vladajuća bratija nepristojno bogati. Svako nov, iz naroda, ko se malo istakne u borbi protiv režima, biva optužen da je izdajnik, strani plaćenik, neprijatelj države, a od strane nekih „saboraca“ i kao saradnik službe. Društvo je podijeljeno do te mjere da brat sa bratom ne govori zbog politike i ova situacija nas može odvesti samo u još veće sukobe koji režimu mogu dati opravdanje da upotrebi i oružje protiv naroda.

Gerila: Kako doživljavate studentske proteste i da li u njima prepoznajete novu snagu otpora?

Studentski protesti su krenuli zbog nasilja nad njihovim kolegama i oni su podnijeli najveću žrtvu u ovoj borbi. Naravno da je to nova energija i nova snaga, jer smo svi mislili da su oni nezainteresovani i da samo žele da završe fakultete i da odu iz zemlje, da se ovdje zaposle u stranim kompanijama ili da se učlane u vladajuću stranku da bi mogli da se uhlebe na državne jasle. To je jednostavno realnost, to su im trenutno opcije, ali na sreću nismo bili u pravu jer su nam pokazali da imaju kapacitet da se usprotive nepravdi i da se bore za bolje društvo. Prepešačili su cijelu Srbiju, uzduž i poprijeko, došli u skoro svako selo i mnogim ljudima otvorili oči. Mislim da ih mi, odrasli, nismo dovoljno podržali, nismo ispoštovali njihove žuljeve, stotine kilometara pješačenja, neprospavane noći na ulicama i fakultetima, skoro sigurno izgubljenu godinu školovanja, a mi nismo spremni da izađemo iz zone komfora i da stanemo rame uz rame sa njima zbog straha od osvete, otkaza ili čega god. Kad kažem „mi“, ne mislim na sebe jer sam već godinama u borbi, već na većinu ljudi koji su deklarativno protiv vlasti, ali ostaju anonimni jer nisu spremni da naprave iskorak i to pokažu na djelu.

Gerila: Kako ocjenjujete ulogu institucija u Srbiji kada je riječ o zaštiti građanskih prava, slobode govora i prava na protest?

Institucije u Srbiji isključivo služe da održavaju režim na vlasti i da sprovode politiku rasprodaje i pljačke resursa. Neću reći da nema izuzetaka, ali oni su malobrojni. Većina izvršava naređenja „odozgo“ i za to dobija beneficije ili novčane nadoknade. Korupcija je na visokom nivou pa djeluje da je država privatizovana i da vlasnik, ili više njih, namjerno donosi štetne odluke da bi je odveo u stečaj. Zapošljavaju se nestručni, ali poslušni kadrovi koji su zahvalni i grčevito čuvaju radno mjesto. Zakoni se mijenjaju prema potrebama režima i korporacija, često su protivustavni i neprimjenjivi. Prava građana se ne poštuju – zato smo na ulicama već skoro pet godina. Naše krivične prijave se odbacuju ili se razvlače do zastare, dok se protiv nas postupci vode ubrzano. Ako slučajevi završe pred sudom, često ipak dobijamo, jer neke sudije ne žele da učestvuju u tim montažama. Što se tiče slobode govora – ovdje svako svakoga može da nazove bilo čim bez posljedica. Režimski mediji nas razvlače, presude dobijamo tek poslije godina, a šteta je već načinjena. A naši demantiji ne mogu da dođu do naroda jer nemamo pristup televizijama s nacionalnom frekvencijom.

Gerila:  Šta se trenutno dešava u dolini Jadra? Da li Rio Tinto ili njemu bliske firme i dalje imaju aktivnosti na terenu?

Rio Tinto već godinama ne radi ništa na terenu osim održavanja bušotina i dvorišta kuća koje su kupili. Nedavno smo imali problem s bušotinom koja je curila – sreli smo ih na njivi kako je saniraju bez stručnog nadzora. Pozvali smo policiju, ali su oni sutradan završili posao i otišli.

Imali smo i susret sa radnicima kompanije Milenijum tim koja protivzakonito radi gasovod Beograd–Valjevo–Loznica, jer grad Loznica nema prostorni plan u koji je on unesen. Sprečili smo radove, a tokom noći je neko zapalio buldožer. Skoro svi koji smo tada bili prisutni pozvani smo da damo izjave, a četvorici saboraca je uzet DNK. Mi nikada nismo napadali ničiju imovinu, pa ni imovinu Rio Tinta.

Gerila: Kako komentarišete činjenicu da je Evropska komisija projekat „Jadar“ uvrstila na listu strateških investicija EU?

Ta odluka nema pravnu snagu za Srbiju, ali jeste politički signal. Razočaravajuće je što EU ignoriše stav lokalne zajednice i vjeruje da ova korumpirana vlast može da upravlja takvim projektom. Neshvatljivo je da ni danas ne znamo ko je u ime Srbije dao saglasnost da Rio Tinto aplicira. Još je bizarnije što EK svoju odluku nije ni obrazložila, što je u suprotnosti sa pravilima EU.

Gerila: Koji su naredni koraci udruženja „Ne damo Jadar“? Kako planirate da nastavite borbu i kakvu podršku očekujete?

Pratimo dešavanja i spremni smo da reagujemo na svaku prijetnju. Aktivno učestvujemo i u studentskim protestima. Bićemo uz narod u svakom trenutku.

razgovarao Dejan Rakita / GERILA.info

The post Vidovdan, Vučić i lisice: Aktivista Nebojša Petković za GERILU o hapšenju, studentskom ustanku i borbi za Jadar first appeared on Gerila.info.

Prema procjeni Ministarstva unutrašnjih poslova, na Slaviji se okupilo oko 36.000 građana, dok je Arhiv javnih skupova objavio da se prema prvim procjenama na skupu na Slaviji okupilo oko 140.000 građana.

Studenti su započeli protest pozivom na šesnaest minuta tišine u 19:11 sati, u znak sjećanja na 16 žrtava tragičnog rušenja nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Upravo taj događaj bio je okidač za početak blokada fakulteta još prije devet mjeseci. Studentkinja koja je govorila s bine poručila je: “Nastavićemo odande gdje smo prošli put bili prekinuti”, podsjećajući na policijsku upotrebu zvučnog topa koji je 15. marta prekinuo mirni skup.

Okupljeni su nosili transparente s porukama poput: “Reci ne fašizmu”, “Mame i tate protiv psihopate”, “Po ovim nebom – čovječe, uspravi se”, “Tik-tak-tik-tak”, ukazujući da vlastu istječe vrijeme za dijalog i promjene. Protest su obezbjeđivali studenti-redari, koji su na ruke markerima ispisivali krvne grupe i brojeve roditelja, što je već postao simbol discipline i odgovornosti unutar pokreta.

Među govornicima su se našli rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić, filozof Milo Lompar, sportska legenda Dejan Bodiroga, ratni veteran Nenad Stanić, ali i mnogi studenti i profesori. Rektor Đokić je naglasio da “zemlja koja potcjenjuje znanje i urušava institucije tone u krizu”. Dodao je da su studenti “pokrenuli promjenu tiho, dostojanstveno, solidarno i mirno” i podsjetio da su mjesecima bili izloženi “pritiscima, saslušanjima, hapšenjima, ali i da su postigli nemoguće: jedinstvo, povratak povjerenja u Univerzitet i potvrdu da znanje i istina pobjeđuju”.

Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić izjavio je na studentskom protestu na Slaviji da su se okupili s ciljem da zajedno potvrde jednistvo u odbrani osnovnih demokratskih i univerzitetskih vrednosti. pic.twitter.com/q1ISZwLy5S

— TV N1 Beograd (@n1srbija) June 28, 2025

Jedan od najupečatljivijih govora održao je student Nikola Marčetić, koji je ukazao na simboliku Vidovdana kao dana “kada se nebo i zemlja dotaknu”. Poručio je da se borba danas vodi “istinom protiv straha, ucjene i prijetnje”, te da se studenti ne bore sabljama, već protiv ćutanja. “Naš boj je protiv režima koji ne služi ovom narodu”, rekao je on, naglasivši da je studentski pokret “pokret savjesti, pokret potomaka onih koji su dali živote za slobodu”.

Bivši srpski reprezentativac i legenda svjetske košarke Dejan Bodiroga, u govoru na Vidovdanskom protestu na Slaviji, rekao je da Vidovdan nije običan datum, “on je savjest naroda, otpor i nepristajanje na tiraniju”.

Bivši srpski košarkaš Dejan Bodiroga, u govoru na Vidovdanskom protestu na Slaviji, kazao je da Vidovdan nije običan datum, “on je savest naroda, otpor i nepristajanje na tiraniju”. pic.twitter.com/VFTDy5YAx3

— TV N1 Beograd (@n1srbija) June 28, 2025

Paralelno s protestom na Slaviji, u Pionirskom parku, neposredno ispred Skupštine Srbije, organizovano je provladino “književno veče” uz prisustvo čanova SNS-a i partijskih simpatizera. Iako je vlast tvrdila da je skup otkazan, prostor je bio pod jakom kontrolom obezbjeđenja, a na sceni su se smjenjivali pjesnici i govornici iz vlasti. Pojavljivanje bivše državne sekretarke MUP-a, Dijane Hrkalović, izazvalo je posebno interesovanje javnosti, s obzirom na njen kontroverzan status i ranije optužbe u vezi s afera “Jovanjica”.

Eskalacija sukoba

Neredi koji su izbili tokom večernjih sati Vidovdanskog protesta na Slaviji uslijedili su nakon što su studenti oko 21 čas objavili da je istekao ultimatum upućen Vladi Srbije, zahtijevajući raspisivanje vanrednih izbora i uklanjanje provladinog „Ćacilenda“ iz centra Beograda.

“Danas 28. juna 2025. godine proglašavamo aktuelnu vlast nelegitimnom”, rekla je studentkinja na razglasu čije ime nije rečeno na skupu.

U govoru je istakla potrebu za dubokom sistemskom promjenom, uključujući društveni dogovor koji bi obuhvatio ispunjenje studentskih zahtjeva, priznanje plenuma, reformu pravosuđa, medija i bezbjednosnih službi, borbu protiv korupcije i kriminala, zabranu partijskog zapošljavanja, kao i zaštitu prirodnih resursa i zaustavljanje ekološki štetnih projekata poput „Jadara“. Okupljeni su na pomen tih tema odgovarali uzvicima: „Nećete kopati“, „Izdaja“ i „Uhapsite Vučića“. Posebno je naglasila da pad nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu nije bio slučajnost, već posljedica sistemske korupcije i partijskog nemara, te da je pitanje vremena kada će se slična tragedija ponoviti. Govor je zaključen pozivom na povratak suvereniteta, poštovanje Ustava i stvaranje države u kojoj se poštuju ljudi i zakon, gdje mladi ostaju, a stari žive dostojanstveno. Okupljeni su prethodno uključili svjetla na telefonima i upalili crvene baklje, a nakon završetka govora, u 21.46, građani su pozvani da „uzmu slobodu u svoje ruke“ – uz poruku: „Imate zeleno svjetlo“.

Neposredno zatim, deo okupljenih građana i studenata se, mimo najavljenog plana, uputio ka Bulevaru kralja Aleksandra i raskrsnici sa Ulicom kneza Miloša, gdje su već bile okupljene pristalice vlasti na takozvanom „književnom večeru“ – provladinom skupu organizovanom pod pokroviteljstvom Srpske napredne stranke. Na tom mjestu došlo je do verbalnih provokacija, zvižduka, skandiranja i tenzija između dvije grupe, a posebno uzavrela situacija nastala je kada su, prema izjavama svjedoka, građani u pokušaju da se približe prostoru ispred Doma Narodne skupštine naišli na gustu policijsku blokadu.

Ovo je najtužniji snimak koji ćete videti danas – podeljen isti narod pic.twitter.com/qdpdMt5lER

— Nina Krunić (@nina_krunic) June 28, 2025

Direktor srpske policije Dragan Vasiljević izjavio je da demonstranti u Ulici kneza Miloša nisu htjeli propustiti vozilo Hitne pomoći koje je došlo zbog povrijeđenog policajca tokom sukoba s građanima, međutim, takva tvrdnja brzo je demantovana – i novinarskim izvještajima i snimcima koji su se pojavili na društvenim mrežama. Reporter N1 prenosi da su građani zapravo pokušali da oslobode prolaz za sanitet, ali da je upravo Policijska brigada bila ta koja nije dozvolila prolazak vozilu, najvjerovatnije zbog straha da bi se uz njega mogla probiti i masa ljudi, što bi narušilo njihov kordonski raspored. Na dostupnim snimcima jasno se vidi trenutak prolaska vozila Hitne pomoći, što dodatno osporava zvaničnu verziju događaja koju je iznio direktor policije.

Ovo nije viđeno ni za vreme Pinočeapic.twitter.com/vE7Dlz71LD

— Lodger Limansky  (@paratzelzius) June 28, 2025

Prvi incidenti zabilježeni su kada su pripadnici Žandarmerije i Interventne jedinice pokušali da potisnu demonstrante koji su pokušavali da razbiju kordon i priđu takozvanom Ćacilendu. U tom trenutku policija je, kako su objavili brojni očevici i reporteri s lica mjesta, bez prethodnog upozorenja upotrijebila suzavac i šok-bombe, usmjerivši ih direktno u masu. Na video-snimcima koji su se brzo proširili društvenim mrežama vidi se panika među okupljenima, uz povike, kašalj i pokušaje bijega niz okolne ulice. Među demonstrantima je bilo i starijih građana, a u stampedu su neki pali na zemlju.

Uslijedila je žestoka akcija policije – kordon je formiran u Bulevaru kralja Aleksandra kod zgrade Er Srbije, dok su jedinice u opremi za razbijanje demonstracija krenule da guraju okupljene niz Nemanjinu ulicu. U tom haosu zabilježeni su brojni slučajevi nasilnog privođenja, a prema izvještajima sa terena, barem nekoliko osoba je povrijeđeno, uključujući jednog mladića iz grupe građana koja je ranije napadnuta kod Beogradskog sajma. Reporterima nezavisnih medija, poput N1 i Insajdera, otežano je bilo kretanje, a Udruženje novinara Srbije (UNS) protestovalo je zbog direktnog zastrašivanja novinarskih ekipa.

Napadnut je i novinar redakcija Danas dok je pokušao da priđe mjestu hapšenja jednog od građana.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели Danas (@danas.rs)

Do kraja večeri, veliki dio građana se razišao iz centra, dok su pojedine grupe demonstranata nastavile da kruže ulicama u manjim kolonama. Policijska vozila i jedinice ostale su raspoređene u širem centru Beograda još satima nakon sukoba, a vlasti nisu izdale nikakvo saopštenje u vezi sa razlozima za upotrebu sile, dok su provladini mediji pokušali da predstave nerede kao napad na „mirne građane“ okupljene u kulturnom programu. Uprkos svemu, studenti su saopštili da se ne povlače – borba, poručili su, tek ulazi u novu fazu.

Napeto u Beogradu večeras. pic.twitter.com/efCrWtueJO

— TV N1 Beograd (@n1srbija) June 28, 2025

Kako je noć odmicala, tenzije su rasle. Došlo je do sukoba s policijom, koja je, prema izvještajima s lica mjesta, koristila suzavac, biber sprej i šok bombe. Mnogi aktivisti i građani su privedeni, među njima i pripadnici udruženja “Ne damo Jadar” Zlatko Kokanović i Nebojša Petković. Kokanović je inače sinoć bio jedan od govornika na studentskom protestu.

„Mi smo krenuli u borbu protiv kompanije Rio Tinto. I dugo smo mislili da nam je najveći neprijatelj. Ali nije. Naš najveći neprijatelj je trenutna vlast na čelu sa predsednikom Srbije“, rekao je na protestu između ostalog Kokanović.

Na meti su se našli i novinari, a ekipi N1 je blokiran pristup i onemogućeno snimanje u nekoliko navrata.

Predsjednik Aleksandar Vučić se danas oglasio porukom da je “protest bio nasilje koje su pokušali da izvedu oni koji ne vole Srbiju” i najavio da će svi koji su učestvovali u neredima biti procesuirani. Optužio je studente da žele građanski rat i da će im “onemogućiti da se iživljavaju nad policijom”. Režimski tabloidi su istovremeno lansirali koordinisanu kampanju protiv protesta, nazivajući studente “plaćenicima”, “huliganima” i “nasilnicima”.

Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 sati za ukupno 29 lica zbog “nasilničkog ponašanja” nakon protesta i napada na pripadnike Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Studenti u blokadi saopštili su da je vlast odgovorna za radikalizaciju poslije subotnje protesta na njihov poziv u subotu u Beogradu.

„Vlast je imala sve mehanizme i sve vreme da ispuni zahteve i spreči eskalaciju. Umesto toga, odlučili su se za nasilje i represiju nad građanima. Svaka radikalizacija situacije njihova je odgovornost“, piše u objavi Studenata u blokadi na društvenoj mreži Iks.

Kako su o protestu i neredima izvještavala redakcije velikih svjetskih medija

O subotnjem protestu u Beogradu izvijestili su i vodeći svjetski mediji, ukazujući na sve dublju političku krizu u Srbiji i rastući jaz između građana i vlasti. Američka agencija Associated Press opisala je protest kao kulminaciju višemjesečnih studentskih okupljanja, podsjećajući da je inicijalna iskra bio tragičan pad nadstrešnice u Novom Sadu, koji je vlast ignorisala. AP je naglasio da su demonstranti optužili predsjednika Aleksandra Vučića za urušavanje institucija i medijskih sloboda, dok je sam Vučić, kako su naveli, u poznatom maniru optužio strane sile za destabilizaciju zemlje. Protest je označen kao test otpornosti građanskog otpora protiv populističke vlasti koja sve teže kontroliše politički narativ.

Francuska televizija France24 u svom izvještaju posebno se osvrnula na činjenicu da je policija upotrijebila suzavac i šok-bombe kako bi potisnula građane koji su pokušali probiti policijski kordon. Opisujući studentski pokret kao “mirnu, ali odlučnu pobunu protiv sistema koji ne čuje”, istakli su da se na Slaviji okupilo više desetina hiljada ljudi, uprkos kampanji zastrašivanja i pokušajima vlasti da organizuju kontra-programe poput tzv. književne večeri u “Ćacilendu”.

Njemački Deutsche Welle detaljno je analizirao kontekst protesta, pozivajući se na sagovornike iz akademske i aktivističke zajednice. Fokus su stavili na simboliku Vidovdana i studentima pripisali ulogu moralnog kompasa društva. DW je podsjetio da se prethodnih mjeseci desio niz incidenata – od pokušaja upada na intenzivnu njegu, do privođenja i medijskih hajki – koje su kulminirale upravo ovim okupljanjem. Istovremeno, ocijenili su da je odgovor vlasti, uključujući pokušaj istovremene organizacije režimske manifestacije u centru grada, bio “djetinjast i provokativan”.

Al Jazeera Balkans fokusirala se na atmosferu samog protesta – od 16 minuta tišine, preko blokadnog hora i govora rektora Univerziteta u Beogradu, do skandiranja protiv predsjednika. Njihov izvještaj je prenio autentične glasove studenata, prikazujući protest kao generacijski iskorak iz letargije u koju je zemlja zapala. Naglasili su da se protest odvija u trenutku kada su institucije skoro u potpunosti obesmišljene, a opozicioni prostor brutalno sužen.

U sumiranju stranih izvještaja o Vidovdanskom protestu, preovladava ton ozbiljnog upozorenja – da Srbija klizi sve dublje u autoritarizam, ali i da se u toj tišini otpora rađa novo građansko samopouzdanje, vođeno studentima koji, kako je prenio AFP, “istinom odgovaraju na strah”.

Dejan Rakita / GERILA

The post Dan poslije Slavije: Šta se zaista dogodilo na Vidovdan u Beogradu? first appeared on Gerila.info.

Kako je otkucalo 21:00, studenti su na društvenim mrežama objavili da je ultimatum Vladi Srbije istekao.

„Ultimatum je istekao“, napisali su na društvenim mrežama uz simboličnu sliku semafora sa zelenim svjetlom, označivši novu fazu otpora.

Nedugo zatim, studenti redari koji su čuvali zonu ispred zgrade Vlade Srbije, mirno su se uputili Nemanjinom ulicom ka Savskom trgu, tom prilikom simbolično skidajući redarske prsluke – znak da se odgovornost sada prenosi na građane. I dok se jedan dio učesnika protesta selio, druga grupa okupljenih, zajedno sa studentima, nastavila je da protestuje kod raskrsnice Bulevara kralja Aleksandra i Ulice kneza Miloša, gdje su zvižducima i parolama dočekali pristalice vlasti koje su na tom mjestu održavale tzv. „književno veče“.

Plato između Skupštine i Pionirskog parka se polako praznio, ali su na njegovom rubu, ka raskrsnici, ostale grupisane stotine simpatizera vladajuće stranke – u potpunoj suprotnosti s energijom i porukama sa Slavije.

Okupljanje je započelo simboličnim činom: 16 minuta tišine u znak sjećanja na žrtve tragedije na Željezničkoj stanici u Novom Sadu, kada je pala nadstrešnica i usmrtila šesnaest osoba – događaj koji je inicirao višemjesečne studentske blokade širom Srbije. Uslijedila je državna himna, čitanje imena stradalih, a zatim i snažni govori koji su pozivali na pravdu, odgovornost i otpor autoritarnim mehanizmima vlasti.

U emotivnom govoru pred desetinama hiljada okupljenih, student Nikola Marčetić podsjetio je na simboliku Vidovdana u srpskoj istoriji, naglašavajući da se današnji protest ne održava na običan datum, već na dan „kada se nebo i zemlja dotiču, a molitva i krv postaju jedno“.

Poručio je da je Vidovdan podsjetnik da sloboda ne dolazi kao poklon, već kao izbor i žrtva, i da su mladi danas ustali ne sabljama, već istinom protiv straha, ucjena i ćutanja.

„Naš boj je protiv režima koji ne služi ovom narodu. Nećemo odustati, jer to je naš i vaš izbor“, rekao je Marčetić.

Posebno je istakao da studenti ne ruše, već obnavljaju, ne traže kaznu već pravdu, ne dijele, već sabiraju. „Oni koji nas pitaju ko smo – recite im: mi smo oni koji ne ćute“, poručio je, završavajući govor pozivom da „sloboda zagrmi na ulicama ovog grada“.

Rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić obratio se okupljenima na Slaviji poručivši da se univerzitetska zajednica pridružila studentima u odbrani osnovnih demokratskih vrijednosti i institucija. Upozorio je da država koja potcjenjuje znanje i kulturu, a urušava institucije, nezaustavljivo tone u krizu.

“Obrazovanje je kičma društva, a studenti su svojom mirnom i hrabrom pobunom povezali sve nas u zajedničku misiju da sačuvamo pravdu, raznolikost i temeljne slobode,” rekao je Đokić. Istakao je da univerzitet stoji uz studente i da su prethodnih mjeseci, uprkos pritiscima, pokazali snagu jedinstva, znanja i istine.

“Povjerenje u Univerzitet je vraćeno i nećemo ga prepustiti onima koji bi da ga ponize,” poručio je, naglasivši da su studenti svojim dostojanstvenim otporom već pokrenuli promjenu koja traje.

Atmosfera je nabijena emocijama, ali i organizovanošću – studenti redari su, kao i na ranijim protestima, na rukama nosili ispisane brojeve telefona i krvne grupe, a ulice su bile preplavljene transparentima poput “Nismo mi problem, mi smo posljedica”, “Reci ne fašizmu”, “Tik-tak” i “Mame i tate protiv psihopate”. Penzioneri iz više gradova razvili su podršku studentima, a događaj su obezbjeđivali kordoni redara formirani i prema pravcu Ćacilenda.

Prema procjeni Ministarstva unutrašnjih poslova, na protestu je bilo prisutno oko 36.000 građana – broj koji studenti i nezavisni izvori smatraju potcijenjenim. Skup je protekao mirno, uz prisustvo bajkera, brojnih medijskih ekipa, sindikalnih grupa i aktivista iz različitih sektora.

Studenti su više puta tokom protesta ukazali na represiju koja je pratila njihov višemjesečni otpor: privođenja, zastrašivanja, ulaske u bolnice bez naloga, hapšenja, ali i na činjenicu da niko za to nije odgovarao. Okupljeni su skandirali protiv predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, uz poznate parole poput „Ko ne skače, taj je ćaci“.

U paralelnom, gotovo grotesknom kontrapunktu, vladajući SNS je nedaleko odatle organizovao “književno veče” u Ćacilendu – pod jakim obezbjeđenjem i u atmosferi propagandne estetike. Događaj je, prema riječima politikologa Bobana Stojanovića, bio “kao otkazan”, ali je vlast ipak “svjesno i ciljano organizovala prisustvo ljudi” na drugoj lokaciji, čime je pokušala da razvodni poruku studentskog otpora.

Reakcije režimskih tabloida bile su predvidive – od ignorisanja, preko ismijavanja, do otvorenih prijetnji, uz sinhronizovane naslovne strane i spinovanje broja prisutnih. Studentski protesti nazvani su “anarhijom”, “izdajom” i “prijetnjom stabilnosti države”, a učesnici su targetirani kao “plaćenici stranih centara moći”.

Dodatnu pažnju javnosti izazvalo je i prisustvo nekadašnje državne sekretarke MUP-a Dijane Hrkalović, koja se na provladinom skupu pojavila obučena kao Melanija Tramp. Njeno pojavljivanje nije ostalo nezapaženo – društvene mreže preplavili su komentari o grotesknoj simbolici i pokušaju režima da kroz ironiju ili imitaciju ublaži tenzije, ali i da skrene pažnju s ozbiljnosti studentskih zahtjeva.

 

Прикажи ову објаву у апликацији Instagram

 

Објава коју дели dr Dijana Hrkalović (@dijana_hrkalovic)

Hrkalovićka, koja je ranije bila optužena za zloupotrebe u sektoru bezbjednosti, sada se pojavljuje kao svojevrsna maskota režimske parade, što dodatno pojačava utisak političke farsičnosti događaja u „Ćacilendu“.

Uprkos tome, protest na Vidovdan predstavlja novi vrhunac u građanskom otporu koji u Srbiji tinja već mjesecima. Pitanje koje ostaje – kako je formulisala i francuska agencija AFP – glasi: nastaviti ili stati?

Građanski zborovi pozvali su na ostanak na Slaviji i poslije završetka studentskog programa. Do kraja večeri, vlasti nisu poslale jasan odgovor na postavljene zahtjeve, ali poruka sa Slavije ostaje: izbori ili građanska neposlušnost.

The post Studenti i građani protiv režima: Vidovdan na Slaviji testira Vučićevu moć first appeared on Gerila.info.

Dok je vlast „baratala“ sa cifrom od 30.000 okupljenih, protestanti su se hvalili brojkama koje su išle i do 250 ili 300.000, ali ono sa čim se slažu svi relevantniji izvori jeste da je brojka, nakon dugo vremena, sigurno bila šestocifrena. Sa naše strane Drine, vlada svojevrstan muk o pomenutom događaju, ali i samim protestima i blokadama koje traju već sedmicama, a koje, za razliku od ranijih skupova, ne predvode opozicioni političari, što je dovelo do toga da pomenuti događaji dobiju svojevrsnu autentičnost i, čini se, ozbiljno „poljuljaju“ vlast prvog čovjeka Srbije, Aleksandra Vučića.

U Republici Srpskoj mediji uglavnom šturo izvještavaju o događajima u Srbiji, te se sve završava sa sporadičnim i kratkim vijestima da je održan neki skup ili blokirana saobraćajnica. Interesantno, u vladajućoj koaliciji koju predvodi SNSD vlada svojevrsno ignorisanje tamošnjih događaja, te je izostala konkretna podrška Vučiću i SNS-u, kakva je slata u ranijim periodima i kod mnogo, po vlast u Srbiji, bezbolnijih događaja.

O protestima se nisu oglašavali ni lider SNSD-a Milorad Dodik, SP-a Petar Đokić, DNS-a Nenad Nešić, DEMOS-a Nedeljko Čubrilović, NPS-a Darko Banjac, SPS-a Goran Selak, dok je prvi čovjek Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić na pomenutu temu objavio tek jedan sporadičan „tvit“ 9. decembra.

„Zloupotreba mladih, pogotovo studenata i organizacija na fakultetima u do sada neviđenom obimu, govori o modusu operandi i ogromnim sredstvima koja se ulažu u početak međusrpskih sukoba prvenstveno u Beogradu i Novom Sadu. I tragedija ljudi koji su izgubili živote u nesreći u Novom sadu izgubila je pojam empatije i zloupotrebljava se za izazivanje podjela u društvu i afirmaciju međusobne mržnje u našem narodu i građanima“, napisao je, između ostalog, tada Stevandić a kasnije se više nije osvrtao na događaje koji potresaju Srbiju.

U opoziciji podijeljena mišljenja. Dok su predsjednik Liste Za pravdu i red Nebojša Vukanović i gradonačelnik Bijeljine Ljubiša Petrović proteste podržali, predsjednica Narodnog fronta Jelena Trivić ih je osudila. Ona je stala na stranu rukovodstva Srbije, te proteste okarakterisala kao zloupotrebu novosadske tragedije, kada je prvog dana novembra u padu nadstrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu život izgubilo 15 ljudi.

„Srpska politička scena danima je zatrovana najmorbidnijim i najgnusnijim izjavama i djelovanjem predstavnika opozicije u Srbiji koji u nedostatku jasne političke platforme zloupotrebljavaju žrtve i tragediju u Novom Sadu. U svakoj demokratskoj zemlji protesti su legitimna i ustavna kategorija, ali je agenda “krvave su vam ruke” nešto što nije viđeno do sada na političkoj sceni u okviru koje se crvenom bojom posipaju institucije Srbije, skidaju srpske zastave, urliče na sve što je srpsko, pa se tako urliče i na sve nas prekodrinske Srbe jer smo po njima, pazite morbidnosti, saučesnici tragedije u Novom Sadu. Srpske vlasti, koje je birao narod, izložene su ne samo linču nego očiglednoj želji odmetnutih grupa da izazovu nemire, sukobe, pa i građanski rat”, smatra Trivićeva.

Prvi čovjek PDP-a Draško Stanivuković događaje u Srbiji je potpuno ignorisao dok se rukovodstvo SDS-a nije izjašnjavalo o dešavanjima sa one strane Drine, ali jeste pozvalo predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da ga „upoznaju sa situacijom u Republici Srpskoj“, i to u trenutku dok je protiv njegove vladavine protestvovalo minimum 100.000 ljudi.

“Tražimo hitan sastanak rukovodstva SDS sa Predsjednikom Republike Srbije gospodinom Aleksandrom Vučićem kako bi ga upoznali sa složenom političko – ekonomskom situacijom i ustavnom pozicijom Republike Srpske“, prvi je zaključak koji je juče donio nakon sjednice
Glavni odbor SDS.

Gotovo istovremeno, prvi čovjek Bijeljine, Ljubiša Petrović, podržao je putem svog Fejsbuk naloga proteste koji su se održali na Slaviji.

Očekivano, najrječitiji i jedini koji bez uvijanja kritikuje rukovodstvo Srbije jeste lider Liste Za pravdu i red Nebojša Vukanović, koji gotovo svakodnevno komentariše i šalje podršku studentima i drugim protestantima.

“Uputio sam javno izvinjenje zbog Nedeljka Eleka i drugih Dodikovih saradnika koji tuku studente u Beogradu i koji pokušavaju na silu da ih zastraše i razbiju. To je nedopustivo. Ne vjerujem da će se Vučić povući sa vlasti, jer se za nju grčevito bori. Vjerujem da je to spin i medijska manipulacija kako bi se smirila napetost, veliko nezadovoljstvo naroda i studenata koje je iz temelja uzdrmalo vlast u Srbiji”, istakao je Vukanović.

Osvrnuo se i na muk u Srpskoj o pomenutim događajima.

„U Republici Srpskoj vlada prava omerta, mafijaški zakon ćutanja i većina studenata, profesora i političara ćuti i osim nas iz Liste za pravdu i red niko nije javno podržao proteste studenata, zbog straha od reakcije i odmazde Aleksandra Vučića i Milorada Dodika“, naveo je Vukanović. On na svom blogu redovno prenosi izvještaje sa protesta.

Gerila.info

The post Protesti u Srbiji: Vukanović i Petrović uputili podršku, Trivićeva osudu, kod vladajućih muk first appeared on Gerila.info.

I ovoga puta, u centru Beograda, protest bez stranačkih obilježja. “Ima nas pet miliona”, “Dosta laži, penzioneri su gladni”, “Šetam ne želim da odem”, ” Vratite otete penzije”, “Rijeke vam ne damo, recite ne MHE”, “Mi smo uz narod, ni za sadašnje, ni za bivše lopove”, samo su neki od transparenata koji okupljeni građani nose.

Protest je počeo i večeras u 18 časova okupljanjem na platou ispred Filozofskog fakulteta, a građanima se prvo obratio glumac Branislav Trifunović.

On je okupljenima poručio da ako ih pitaju ko je organizator protesta, oni odgovore (predsjednik Srbije Aleksandar) Vučić, jer da nije njega, kako je rekao, ne bi bilo ni protesta.

“Hvlala ti Vučiću što si ubrzao svoj odlazak”, poručio je Trifunović.

Branislav Trifunović je upozorio okupljene građane da na trasi šetnje može doći do provokacija, ali je zamolio da na njih, kako je rekao, odgovaraju osmjesima i poljupcima.

Na protestu, pred okupljenima, govorio je i predsjednik Mjesne zajednice Rakita Desimir Stojanov koji je rekao da dolazi “odande gdje ugnjetavaju, ponižavaju, biju”.

“Mi tražimo za naše selo samo mir i da nam rijeka  ne bude oduzeta. Imamo li pravo na to?”, upitao je Stojanov.

On je poručio i da investitoru koji gradi malu hidroelektranu u Rakiti neće dozvoliti da prođe kroz njegovu djedovinu.

Nakon ovih govora, učesnici skupa krenuli su u protestnu šetnju od platoa, preko Makedonske, Svetogorske, Takovske, Kneza Miloša i Ulice kralja Milana do Trga Slavija. Na čelu kolone nalaze se pripadnici Sindikata vojnih penzionera.

Kako javljaju reporteri Insajdera sa lica mesta kolona građana se proteže od zgrade Politike u Makedonskoj ulici do zgrade Pošte Srbije u Takovskoj ulici.

Kolonu je kod Doma omladine pokušala da presretne grupa od stotinak ljudi, koji su nosili transparente s natpisima “Ne damo Kosovo”. Njih je policija, međutim, zaustavila i incidenata nije bilo.

Kod zgrade RTS u Takovskoj ulici održan je performans.

Kod RTS-a je pušten snimak izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića u kojoj kaže da neće ispuniti nijedan zahtjev makar se skupilo i pet miliona građana, a potom je raširen transparent s natpisom “Počelo je” i zapaljene su baklje.

Organizatori protesta pozvali su građane ispred RTS-a da naprave što veću buku. “Kada već ne žele da nas vide onda neka nas čuju”, poručili su.

Demostranti su zastali kod zgrade Beograđanka u kojoj se nalazi Studio B. Okupljenima se tada obratio glumac Branislav Trifunović i zamolio okupljene da, kako je rekao, pozdrave predsjednika Vučića, koji u vrijeme održavanja protesta gostuje na toj televiziji. Građani su uzvikivali “Vučiću, prebroj nas” i “Vučiću, lopove”, a pevali su i “Barbara, javi se”. Trifunović je potom poručio da je “ovo zemlja za nas”, citirajući riječi pjesme grupe EKV, koju je potom puštena s razglasa.

Ni ovog puta nije bilo vidljivo prisustvo uniformisanih policajaca, izuzev saobraćajnih policajaca.

Sa razglasa su se čule pjesme Hladnog piva, EKV-a, Anice Dobre.

Na čelu kolone je obezbjeđen prostor za osobe sa invaliditetom.

Zahtjevi demonstranata

Građani koji protestuju več četvrtu subotu za redom, zahtjevaju 5 minuta u Dnevniku RTS za predstavnike protesta “1 od 5 miliona” , redovno prisustvo opozicije u informativnim emisijama ove televizije, ali i smjenu ministra unutrašnjih poslova Nebojše Stefanovića.

Zahtjevi su i otkrivanje nalogodavaca i počinilaca ubistva Olivera Ivanovića, nalogodavaca i počinilaca napada na lidera Levice Srbije Borka Stefanovića kao i nalogodavaca napada na novinara Milana Jovanovića iz Grocke.

Inače, ovo je četvrti po redu protest građana u posljednjih mjesec dana.

Prve demonstracije pod sloganom “Stop krvavim košuljama” održane su 8. decembra, a povod je napad na lidera Levice Srbije Borka Stefanovića.

Drugi i treći protest održani su pod sloganom „Jedan od pet miliona“ , a povod je bila poruka predsednika Srbije i lidera SNS-a Aleksandra Vučića da neće ispunjavati zahtjeve opozicije, „makar se na protestima skupilo i pet miliona ljudi“.

Na sva tri protesta, iako bez stranačkih obeležja, u nekim od prvih redova bili su čelnici više opozicionih stranaka u Srbiji, dok su se okupljenima obraćali glumci Branislav Trifunović i Tihomir Stanić, akademik Dušan Teodorović, karikaturista Dušan Petričić i novinar portala Žig Info Milan Jovanović.

Svaki dosadašnji skup prošao je bez incidenta kao i bez vidljivo uniformisanih policajaca.

Izvor: insajder.net

The post Protest „Jedan od pet miliona“ u Beogradu: Zatražena smjena Nebojše Stefanovića first appeared on Gerila.info.