Nacrt novog Zakona o VSTV-u ne sadrži jasne kriterije za odabir članova Vijeća čije imenovanje je i dalje podložno uticajima uz obavezu poštovanja etičkih kvota umjesto kvalifikacija kandidata, što sve ostavlja prostor za imenovanja koja mogu narušiti integritet i nezavisnost pravosudnog sistema.

Osim toga, novi Zakon o VSTV-u, čiji tekst je sačinila Radna grupa, a priredilo Ministarstvo pravde, sadrži mnoge manjkavosti koje se ogledaju u nedovoljno preciznim odredbama o sprečavanju sukoba interesa, prijave i provjere imovine dok su sastav Vijeća i komisija za imenovanja takođe problematični, poruka je okruglog stola „Novi Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću: Raskrsnica između struke i politike“ koji je održan u Sarajevu.

„Od izuzetne je važnosti da se Ministarstvo pravde BiH očituje o komentarima i preporukama na nacrt zakona koje su uložila strukovna udruženja i predstavnici civilnog društva kako bi znali da li su iste uvažene od strane Radne grupe za izradu Zakona“ naveo je sudija Goran Nezirović, iznoseći preporuke i zapažanje Zajedničkog koordinacionog tijela sudija i tužilaca na tekst prijedloga Zakona.

Stavljanje fokusa na kompetentnost i mjerljive kriterijume stručnosti, nasuprot etničkoj pripadnosti ili regionalnoj zastupljenosti prilikom imenovanja sudija i tužilaca takođe su neke od preporuka Venecijanske komisije i EU koje nisu uvažene prilikom izrade novog prijedloga zakona.

„Uočene su mnoge manjkavosti koje se odnose na nedovoljno precizne odredbe o kriterijumima za izbor članova Vijeća, proces imenovanja sudija i tužilaca, sprečavanju sukoba interesa, provjeru imovine“, rekla je Ivana Korajlić, izvršni direktor TI BiH komentarišući prednacrt novog Zakona o VSTV-u ističući da se ne smije dopustiti da se ostavlja prostor za različita tumačenja, već se mora iskoristiti prilika da se propiše jasan sistem odgovornosti, ali i visoki kriterijumi za imenovanje, ocjenjivanje i integritet sudija i tužilaca.

Transparency International u Bosni i Hercegovini je, u saradnji sa Zajedničkim koordinacionim tijelom sudija i tužilaca Bosne i Hercegovine organizovao okrugli stol na kom su predstavnici pravosuđa, stručna javnost i nevladine organizacije iznijeli komentare i analize predloženog zakonskog rješenja koje u sadašnjoj formi sadrži mnoge nedostatke.

TI BiH je ovom prilikom apelovao na donosioce odluka da suštinski unaprijede nacrt u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, ali i stručne javnosti u BiH, posebno kada je riječ o kriterijumima za izbor članova VSTV, transparentnosti i meritornosti u procesu imenovanja sudija i tužilaca. Ponovljena je zabrinutost da Prijedlog zakona ne definiše način imenovanja članova komisija niti mehanizme testiranja kandidata za pravosudne funkcije što ostavlja prostor za manipulacije procesom imenovanja dok je za definisanje mnogih ključnih pitanja predviđeno donošenje podzakonskih akata, što umanjuje kvalitet konačnog rješenja i dodatno isključuje javnost i struku iz procesa definisanja odredbi za smanjenje neprimjerenih uticaja i nepravilnosti.

Zakon o VSTV-u je jedan od ključnih reformskih zakona, od kojeg zavisi kompletno funkcionisanje pravosuđa, a samim tim i funkcionisanje društva u cjelini, te zahtjeva temeljan i sistemski pristup. Zbog toga je neophodno spriječiti usvajanje neadekvatnih i krnjih zakonskih rješenja čije posljedice mogu biti dalekosežne, dok se postavlja pitanje istinske posvećenosti sprovođenju suštinskih reformi neophodnih za uspostavljanje minimuma odgovornosti i vladavine prava u BiH.

(ti-bih.org)

The post Novi zakon o VSTV na raskrsnici između struke i politike first appeared on Gerila.info.

Transparency International u BiH (TI BiH) upozorava da osim netransparentnog procesa same izrade, za koji je bila odgovorna radna grupa sa dominantnim učešćem izvršne vlasti i nedovoljnom uključenošću samog pravosuđa, ni sadržaj ne ispunjava relevantne preporuke u pogledu jačanja nezavisnosti i integriteta nosilaca pravosudnih funkcija.

Uočene manjkavosti, a koje je potvrdilo i mišljenje Venecijanske komisije, prije svega se odnose na nedefinisanu disciplinsku odgovornost članova Vijeća, nedovoljno precizne odredbe o sprečavanju sukoba interesa, zatim prijavu imovine, sastav Vijeća i nadležnosti pomoćnih tijela, ali i nedovoljnu transparentnost i isključivanje javnosti iz samog procesa izrade zakona.

Komentarišući prednacrt novog Zakona o VSTV-u, Venecijanska komisija je ponovila mnoge komentare koje je TI BiH upućivao na ranije izmjene ovog ključnog reformskog zakona, uz upozorenja da se reforma pravosuđa sprovodi na neadekvatan, parcijalan način, koji ne vodi ispunjavanju ključnih kriterijuma koji su stavljeni pred BiH na putu ka članstvu u EU.

Venecijanska komisija je u svom Mišljenju iznijela stav da se pri izboru nosilaca pravosudnih funkcija prednost treba dati kompetentnosti u odnosu na etničku pripadnost kandidata, te da se prilikom izbora na ključne pravosudne funkcije prvenstveno treba oslanjati na objektivne kriterije zasnovane na mjerljivim kompetencijama.

Dodatno je naglašena potreba jasnih odredbi koje regulišu nezavisnost VSTV od izvršne vlasti, kako kroz Ustavom definisanu ulogu, tako i kroz jasno izuzimanje VSTV iz primjene Zakona o upravi i Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, što je bez obrazloženja uklonjeno iz predloženog teksta.

Osim toga, TI BiH naglašava da prednacrt Zakona o VSTV-u ne definiše način imenovanja članova komisija koje obavljaju razgovore, boduju i vrše testiranje kandidata za pravosudne funkcije, niti definiše mehanizme provođenja kvalifikacionog i pismenog testiranja. Ovo povećava rizik od neprimjerenih uticaja i nepravilnosti, ostavljajući prostor manipulacije procesom kroz uticaj na sastav komisija, koje imaju ključnu ulogu u izboru sudija i tužilaca, posebno kada se uzme u obzir veliki udio subjektivnog ocjenjivanja.

Prednacrt zanemaruje i određene mehanizme koji su uvedeni posljednjim izmjenama važećeg Zakona o VSTV, a koji se odnose na disciplinsku odgovornost članova VSTV, dok odredbe o sukobu interesa nisu unaprijeđene. Upravo su odredbe o sukobu interesa u Mišljenju VK istaknute kao problematične, budući da definicija nije jasno precizirana, na šta je TI BiH upozoravao prilikom posljednjih izmjena i dopuna Zakona. Pored toga, TI BiH i dalje ostaje pri ranijim preporukama da je prilikom podnošenja izvještaja o imovini i interesima sudija, tužilaca i članova Vijeća neophodno obuhvatiti sve bliske srodnike, uključujući i one koji ne žive u istom domaćinstvu, kako bi se smanjila mogućnost izbjegavanja prijavljivanja imovine na ovaj način, što ni prednacrtom nije predviđeno.

Kada je riječ o provjeri imovine, u dostavljenom tekstu i dalje nisu jasno regulisane obaveze svih institucija u postupku dostavljanja podataka i provjere, na šta je TI BiH ukazivao i tokom posljednjih izmjena, kao potencijalni mehanizam za blokadu provjera imovinskih kartona.

Nadalje, u skladu sa komentarima TI BiH, i Venecijanska komisija poručuje da VSTV treba imati neparan broj članova u cilju lakšeg donošenja odluka, uz preporuke da se u sastav Vijeća uključi više nezavisnih članova koji nisu nosioci pravosudnih funkcija. U mišljenju su ponovljeni prijedlozi TI BiH za jasnije definisanje disciplinske odgovornosti kako bi se napravila razlika između težih i lakših prekršaja, pa samim tim i sankcija.

U konačnici, ukazujući da predstavnici civilnog društva i drugi zainteresovani akteri nisu bili upoznati sa sadržajem prednacrta, niti uključeni u proces izrade ovog niti ostalih reformskih zakona iz oblasti pravosuđa, Venecijanska komisija napominje da su transparentnost i otvoren proces donošenja zakona neophodni i nužni preduslovi za kvalitetan završetak procesa.

TI BiH podsjeća da je ovo jedan od najvažnijih zakona za BiH, koji će usmjeriti pravac djelovanja kompletnog pravosudnog sistema, te da se mora iskoristiti prilika da ponuđeni zakon osigura osnovne temelje nezavisnosti i odgovornosti. TI BiH stoga apeluje na Vijeće ministara i Ministarstvo pravde BiH kao predlagača da osiguraju široke konsultacije o ovom važnom zakonu, uključi mišljenja svih relevantnih aktera, a posebno pravosudne zajednice i stručne javnosti koja je nedovoljno zastupljena u procesu kreiranja zakona.

(ti-bih.org)

The post Prednacrt novog Zakona o VSTV višestruko manjkav, proces izrade netransparentan first appeared on Gerila.info.

Tužilaštva u Bosni i Hercegovini su tokom 2022. godine zabilježila 1859 prijava za krivična djela korupcije i taj broj je veći za 168 slučajeva u odnosu na prošlu godinu a posebno zabrinjava podatak da dvije trećine svih prijava za krivična djela korupcije završava se naredbom o nesprovođenju istrage, pokazuju podaci Monitoringa procesuiranja korupcije koji je predstavio Transparency International u BiH.

Podaci pokazuju da se pred BH pravosuđem za krivična djela korupcije izriče uglavnom novčana ili uslovna kazna, dok je kazna zatvora izrečena u svega 29,6% predmeta, te da su u cijeloj BiH prošle godine donesene tek 4 pravosnažne sudske presude, u kojima su počiniocima izrečene zatvorske kazne za krivična djela visoke korupcije.

Ovo sve ukazuje da se u BiH korupcija uglavnom ne procesuira te da, kad se to i desi, pravosuđe u BiH pretežno rješava sitne slučajeve dok velike korupcijske afere prolaze bez kazni.

Tako je tokom prošle godine je zabilježeno 1859 prijava za krivična djela korupcije a posebno zabrinjava da se u isto vrijeme povećava broj naredbi o nesprovođenju istrage pa je tako 60% prijava odbačeno, što je najveći broj takvih odluka od kad TI BiH prati procesuiranje korupcije pred sudovima i tužilaštvima u Bosni i Hercegovini.

Ovakve rezultate rada pravosuđa u borbi protiv korupcije i procesuiranju krivičnih djela korupcije potvrđuju i nalazi istraživanja Indeksa percepcije korupcije (CPI) za 2022. godinu, koje pokazuje da je stepen korupcije u BiH  najviši od kad se ovo istraživanje vrši kao i da je BiH treća najkorumpiranija država u Evropi, iza ratom zahvaćene Ukrajine i Rusije.

Razlog za ovakvo stanje se svakako može tražiti u Tužilaštvu BiH koje je, nakon afera oko imenovanje glavnog tužioca BiH i dospijevanje zamjenice glavnog tužioca na crnu listu SAD upravo zbog sumnji na korupciju, izgubilo povjerenje javnosti u svoju sposobnost da se adekvatno bori protiv korupcije.

U prilog ovim trendovima ide i činjenica da je broj podignutih optužnica manji u 2022. u odnosu na 2021. a taj pad se uglavnom može pripisati radu tužilaštava na teritoriji Federacije BiH koja su podigla 14,5% manje optužnica za korupciju. U isto vrijeme u ovom entitetu su donesene 124 presude kojima su optuženi oglašeni krivim, te kojima je umjesto kazne utvrđena uslovna osuda,  što čini 75% od ukupnog broja predmeta koji su okončani donošenjem presuda u kojima su optuženi oglašeni krivim. Poređenja radi, na nivou Bosne i Hercegovine broj utvrđenih uslovnih osuda je 3, u Republici Srpskoj 6, dok je u Brčkom samo jedna takva odluka u 2022. godini.

Kantonalno tužilaštvo SBK se godinama ističe slabim rezultatima, a u prošloj godini je imalo samo jednu potvrđenu optužnicu za korupciju i to u slučaju protiv Jasne Babić, direktorice JKP ,,Vitkom“ d.o.o. Vitez koju je TIBiH prijavio 2019. godine zbog krivotvorenja isprave i sukoba interesa. U ovom kantonu su u posljednjih osam godina donesene samo 4 pravosnažne presude kojima su optuženi oglašeni krivim, ali kojima je umjesto kazne utvrđena uslovna osuda, dok je 83% prijava za korupciju koje je ovo tužilaštvo zaprimilo od 2015. do 2022. rezultiralo odlukom da se istraga ne sprovodi ili da se obustavi, a nizak nivo efikasnosti pokazalo je i Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona gdje je posljednja zatvorska kazna za krivično djelo korupcije izrečena 2019.

Sudovi su po optužnicama tužilaštava donijeli ukupno 288 osuđujućih presuda za krivična djela koja se vežu za korupciju što je najbolji rezultat u posmatranom periodu ali to opet nije dovoljan pokazatelj za dobru ocjenu rada pravosuđa u cjelini, naročito kada se analiziraju vrste kazni koje su izrečene u ovim predmetima.

Od ukupnog broja donesenih presuda u predmetima korupcije u 2022.  pravosnažnih je 199 presuda, a u kojih je čak 67% predmeta umjesto kazne izrečena uslovna osuda, u 3,5% predmeta je izrečena novčana kazna, dok je manje od trećine predmeta u kojima se sudilo za korupciju rezultiralo kaznom zatvora. Počiniocima visoke korupcije  u prošloj godini izrečene su samo 4 kazne zatvora, dok su tri predmeta okončana presudama kojima je umjesto kazne zatvora određena uslovna osuda, što još jednom potvrđuje da se u BiH korupcija uglavnom ne procesuira, te da se pretežno rješavaju sitni slučajeve dok velike korupcijske afere prolaze bez kazni.

Osim ovih, podaci drugih istraživanja Transparency International BiH ukazuju na to da je pravosuđe osnovni izvor problema kada je borba protiv korupcije u pitanju, kao što je istraživanje TI BiH o disciplinskoj odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija u BiH koje je pokazalo da je protiv nosilaca pravosudnih funkcija izrečeno više disciplinskih mjera tokom 2022. ali da je najčešća disciplinska sankcija smanjenje plate u određenom procentu, dok su tek dva nosioca pravosudnih funkcija disciplinski sankcionisana premještajem na nižu poziciju zbog nemara u svom radu.

ti-bih.org

The post Za korupciju najčešća uslovna kazna, bez potvrđenih optužnica za visoku korupciju u prošloj godini first appeared on Gerila.info.

Dragan Uletilović, sudija Osnovnog suda u Banjoj Luci, zbog neopravdanog kašnjenja prilikom donošenja sudskih odluka u junu prošle godine disciplinski je kažnjen smanjenjem dvije plate za oko 500 KM. Tri mjeseca poslije unaprijeđen je za sudiju Okružnog suda u Banjoj Luci i dobio je veću plaću.

Uz Uletilovića je još najmanje 13 sudija i tužilaca napredovalo ili su obnovili mandat uprkos propustima koje su radili na prethodnoj poziciji: netačnog prikazivanja radnih rezultata, dovođenja predmeta do zastare, neprimjerenog ponašanja ili odavanja povjerljivih informacija iz predmeta. Za njih desetero propusti u radu su bili utvrđeni disciplinskim postupkom prije, a kod ostalih četvero nakon imenovanja.

Imenovanje je provelo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (VSTVBiH) i u odlukama je navedeno da su se u tom postupku cijenili odnos prema radu, radni rezultati i ponašanje. Međutim, istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) pokazuje da su uglavnom zbog toga disciplinski kažnjavani.

Nema jasno utvrđenih pravila treba li se prilikom imenovanja uzeti u obzir i disciplinski prekršaj pa se svaki slučaj posebno razmatra. Željka Radović, članica VSTV-a, kaže da to nije principijelno i da se ta praksa treba ujednačiti.

„Nemojte, molim vas, selektivno – kako kome padne na pamet – pa u jednom slučaju ćemo tražiti i insistirati, a pet imenovanja će proći i niko neće ni pomenuti to pitanje.“

Disciplinske kazne protiv sudija i tužilaca

Kazna 500 KM, povišica 600 KM

Okružno javno tužilaštvo Banje Luka je u maju 2016. godine podiglo optužnicu protiv državnog službenika koji je zadovoljavao spolne strasti pred drugima i dostavilo je Osnovnom sudu u Banjoj Luci na potvrđivanje. Predmet je zadužio sudija Dragan Uletilović kojem je trebalo skoro dvije godine da donese rješenje kojim je odbacio optužnicu.

Iz Tužilaštva su smatrali da je Uletilovićeva odluka nezakonita pa su protiv njega inicirali disciplinski postupak. Tokom postupka je utvrđeno da je ovaj sudija u još najmanje dva predmeta neopravdano kasnio sa donošenjem rješenja.

Sudija je priznao grešku, braneći se da je imao puno posla. Kažnjen je umanjenjem plate za deset posto za juli i avgust 2020. godine – oko 500 KM. Novac je ubrzo nadoknadio. Već u septembru je unaprijeđen u Okružni sud Banje Luka gdje mu je plata veća za oko 600 KM.

Na sjednici VSTV-a prilikom njegovog izbora šef Odjela za imenovanja Jasmin Čalija je rekao da se na konkursu za sudiju Okružnog suda Banje Luka traži krivičar i da je prema nacionalnoj strukturi poželjno imenovati Srbina, a prijedlog je bio Dragan Uletilović. Prijedlog je stavljen na glasanje i odluka o imenovanju je dobila potrebnu podršku. U obrazloženju odluke je navedeno da su se gledali kriterijumi kao što je marljiv rad.

Sudija Uletilović nije želio razgovarati s novinarima CIN-a, a član VSTV-a Selim Karamehić kaže da su članovi komisije imali podatke o disciplinskom postupku.

„Mi smo procijenili da jeste prekršaj, ali da nije tolikog obima, tolike težine da ne može biti imenovan dalje”, rekao je Karamehić. Od Suda su dobili informaciju da je riječ o kvalitetnom sudiji koji ima dobre rezultate u radu, bez obzira na disciplinski postupak.

Slična situacija se ponovila i na sjednici VSTV-a u januaru 2021. godine kada je za zamjenika glavnog tužioca Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu izabran tužilac Sead Kreštalica. Najmanje dva člana VSTV-a su tada pitala da li su ispoštovani zahtjevi u pogledu nacionalnog balansa u instituciji, a njegovu disciplinsku kaznu niko nije ni spomenuo. Prilikom unapređenja je rečeno da se, uz ostalo, pratilo njegovo profesionalno ponašanje, ponašanje izvan posla i profesionalna nepristrasnost.

Kreštalica je disciplinski sankcionisan 2012. godine jer je nakon izrečene presude Sarajliji Mirzi Hatiću za nasilničko ponašanje razgovarao sa njegovim roditeljima o sudskom postupku koji je vođen protiv Hatića. Kreštalica je razgovarao u jednom kafiću sa Hatićevim ocem Nijazom, a potom telefonom Mirzinoj majci Dragani rekao: „Ono smo završili sve, ostalo je još ovo samo“. Nijaz je onda svoj telefon uzeo od tužioca i supruzi rekao da je to bio njegov prijatelj Kreštalica Sejo. „On je baš ono naj, naj (…) svi ga se boje. Dva djela mu je skin’o jučer“, navedeno je u disciplinskoj odluci protiv tužioca Kreštalice.

U disciplinskom postupku Kreštalica je rekao da je ovaj susret bio spontan, da ga nije on inicirao i da nije razgovarao o predmetu već o donesenoj presudi koja je javno objavljena. Kreštalica je dobio umanjenje plate za 20 posto godinu dana, a bio je i pod suspenzijom dok je trajao disciplinski postupak. Zbog toga je u junu 2012. izgubio poziciju tužioca u Federalnom tužilaštvu iako je odluka o imenovanju donesena skoro godinu ranije na sjednici VSTV-a.

Kreštalica kaže za CIN da se od tada do imenovanja na poziciju zamjenika glavnog kantonalnog tužioca bezuspješno javljao na desetak konkursa, a samo su ga jednom pitali za disciplinsku kaznu. On smatra da bi trebalo odrediti period nakon izricanja disciplinske kazne tokom kojeg bi one uticale na napredovanje u službi, zaključujući da za to vrijeme onda ne bi ni konkurisao na druge pozicije.

„Poistovjetiću sa fudbalerom – kada dobije crveni ili žuti karton pa ne igra. Ako Džeko dobije crveni karton, pa ne igra, treba li ga isključiti iz fudbala? Jednom kažnjen, ne znači da je nepopravljiv“, kaže Kreštalica.

Član VSTV-a Selim Karamehić kaže da se disciplinski postupak cijeni od slučaja do slučaja: „Onda će se cijeniti okolnosti kada je to djelo urađeno, koja je vrsta djela i tome slično”.

Dvije sestre jedan sud

Sudija Osnovnog suda u Prijedoru Drena Marin je bez razloga bila zabrinuta da će joj naštetiti anonimna disciplinska prijava kao kandidatu za sudiju Okružnog suda u Prijedoru. Unaprijeđena je u maju 2017. godine, a disciplinski postupak je proveden godinu dana poslije.

Postupak je vođen jer je Marin kao sudija Osnovnog suda za advokata po službenoj dužnosti u najmanje osam predmeta postavljala svoju sestru Sandu Zubanović koja je tako zaradila nešto više od 4.000 KM.

Marin je u toku disciplinskog postupka rekla da su joj anonimna prijava i tužba teško pale u vrijeme konkursne procedure. Rekla je da je na intervju za posao sudije Okružnog suda u Prijedoru stigla „kao da joj je neko stavio nož pod grlo i samo je mislila kad će je komisija pitati za tu anonimnu prijavu“. Međutim, o tome je tokom intervjua niko nije pitao, potvrdila je novinarima CIN-a.

Za imenovanje na prvu pravosudnu funkciju kandidati polažu pismeni test, odnosno prolaze kvalifikaciono testiranje sa pitanjima iz oblasti pravosuđa. Ukoliko kandidati već obavljaju pravosudnu funkciju, idu na usmeni intervju pred komisiju koju čine članovi VSTV-a. Nakon toga Podvijeće za imenovanje VSTV-a pravi listu uspješnih kandidata i konačnu odluku o izboru donosi VSTV.

Iako se Marin u disciplinskom postupku pravdala time da ne postoji sukob interesa jer se sa sestrom nije sretala u sudnici, disciplinska komisija nije imala razumijevanje za njeno obrazloženje pa ju je kaznila umanjenjem plate za 20 posto na tri mjeseca – oko 1.900 KM. Sudija Marin je kaznu platila odjednom i nije čekala da joj se odbija od plate. Rekla je novinarima da je disciplinski postupak uticao na nju, ali ne i na njenu karijeru.

“Zato što sam, zaista, imala sve najbolje ocjene u svom radu, prebacivala normu, izuzetno obavljala svoju sudijsku dužnost – tako u tom smislu nisu uticale. I dan-danas savjesno i odgovorno obavljam te poslove.“

Međutim, po okončanju jednog, u decembru 2018. godine otvoren je i drugi disciplinski postupak u kojem je utvrđeno da je Marin imala još jedan propust na prethodnoj poziciji. Ovaj put u zastaru je pao predmet obmane pri dobijanju kredita na kojem nije radila. U ovom slučaju je kažnjena javnom opomenom.

„Svako ko radi, može i pogriješiti, zar ne?“, komentarisala je sudija Marin, uz obrazloženje da sudije znaju biti zadužene sa hiljade predmeta te da je zbog toga normalno da se dešavaju propusti u radu.

Arhiviranje nezavršenih predmeta

Sa velikim brojem predmeta se na svoj način borila i Jasminka Knežević, stručna saradnica Opštinskog suda u Orašju. Ona je na ovoj poziciji radila pet godina do decembra 2015. kada je imenovana za tužiteljicu Kantonalnog tužilaštva u Sarajevu zbog, pored ostalog, i radnih rezultata.

Međutim, nakon imenovanja, tokom dva disciplinska postupka – 2017. i 2018. godine − otkriveno je da je Knežević stotine premeta iskazivala završenim iako to nije bio slučaj.

Ona je kao stručna saradnica 782 predmeta u izvršnom postupku iskazala završenim iako za to nisu bili ispunjeni uslovi. U disciplinskom postupku se pokajala i priznala odgovornost, uz obećanje da se propust više neće ponoviti. Ali se ponovilo.

U drugom slučaju je kao tužiteljica iskazala 30 predmeta završenim. Trećinu tih predmeta je zatvorila bez i jedne tužilačke radnje, a u ostalim je to radila naknadno. I ovaj put je obećala isto.

„Dozvolite da izrazim iskreno i duboko kajanje i obećam da se ovo nikada više neće ponoviti“, rekla je disciplinskoj komisiji.

Za prestup u Opštinskom sudu u Orašju smanjene su joj tri plate za 20 posto – oko 720 KM, a u Kantonalnom tužilaštvu šest plata joj je prepolovljeno – oko 7.200 KM.

„Puno me je koštalo“, rekla je tužiteljica Knežević za CIN.

Ona kaže da joj je zbog kazni korigovana norma za period kada je radila u Opštinskom sudu u Orašju, ali da je i bez toga imala odlične ocjene jer jako puno radi. Knežević smatra da bi se disciplinski postupci trebali uzimati u obzir prilikom imenovanja, „ali ne sigurno trajno, jer, gledajte, i najteža krivična djela zastarijevaju. Ubistvo zastarijeva, a da vam disciplinski prijestup ostaje zauvijek – to nije uredu“.

The post Kažnjeni napredovali u pravosuđu first appeared on Gerila.info.

Tužilaštvo BiH izdalo je naredbu da se od Marka Pandže, inspektora SIPA-e osumnjičenog u aferi Potkivanje, oduzme telefon marke Tesla. No, prema zapisniku koji je u posjedu Žurnala, Pandža je istražiteljima dobrovoljno predao telefon marke Samsung, navodi se u tekstu na portalu Žurnal.info.

Nepoznato je da li se radi o istom telefonu koji je koristio tokom komunikacije sa Aleševićem i Tegeltijom. Još je veća nepoznanica zašto Tužilaštvo traži telefon marke “Tesla” koji Pandža uopšte nije koristio tokom sporne komunikacije! Zbog takvog poteza Tužilaštva Pandža je mogao predati bilo koji telefon marke “Samsung”!

SAMSUNG A NE TESLA

Kada je u novembru prošle godine komunicirao sa biznismenom Nerminom Aleševićem, Pandža je koristio Samsungov telefon. U njemu je tada bila njegova privatna kartica i s obzirom na to da se radilo o viber komunikaciji, prepiska je ostala memorisana na tom aparatu.

Iako su to znale, državne tužiteljice Maja Ilić Stupar i Merisa Nurkić, kojima je Gordana Tadić preko noći dodijelila predmet, izdale su naredbu da se od Pandže oduzme samo službeni telefon koji pripada Državnoj agenciji za istrage i zaštitu – SIPA. U tom mobitelu, kojeg je željelo Tužilaštvo BiH, uopće nema spornih komunikacija koje su vođene između Aleševića, Pandže i predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije.

Podsjećamo, 13. novembra prošle godine registrovan je telefonski kontakt Milana Tegeltije sa inspektorom SIPA-e Markom Pandžom, a  Žurnal je u posjedu njihove viber prepiske u kojoj, bez posrednika, dogovaraju sastanak sa Nerminom Alkeševićem. I ta prepiska je vođena putem telefona marke  Samsung, a ne telefona Tesla, čije je izuzimanje tražilo Tužilaštvo BiH. Samsungov telefon je korišten i nakon sastanka Tegeltija-Pandža-Alešević, kada je biznismen iz Velike Kladuše poslao inspektoru SIPA-e poruku u kojem je naveden broj predmeta o kojem je predsjednik VSTV-a razgovarao u kafani neposredno prije „potkivanja“, obećavši da će „vidjeti s Dalidom“.

AMNEZIJA UMIJEŠANIH

Tri mjeseca kasnije, Dalida Burzić je upravo taj broj predmeta napisala u jednoj od četiri urgencije koje je, zajedno sa svojom nasljednicom Anikom Kešelj, poslala postupajućem tužiocu Kantonalnog tužilaštva Sarajevo. Da je Tegeltija ispunio obećanje iz kafane, dokazuje nekoliko činjenica.

Oštećeni Nermin Alešević nekoliko je puta slao urgencije Dalidi Burzić u vezi sa ovim predmetom u kojem su za pranje novca osuminjičeni Adnan Terzić i Amir Avdić. Dvije godine se predmet “kiselio” u ladicama Tužilaštva Kantona Sarajevo, a Dalida Burzić nije slala nikakve urgencije. Tek nakon što je Tegeltija obećao „vidjeti s Dalidom“ i nakon potkivanja Marka Pandže koji je kazao da je novac primio u ime predsjednika VSTV-a, Dalida Burzić se aktivirala i počela slati urgencije.

Bez obzira na materijalne dokaze, Dalida Burzić je, nakon svega, u ekskluzivnoj ispovijesti Avazovom stalnom dopisniku iz kabineta Tegeltijinog prijatelja Muhameda Ajanovića, slagala da „nema pojma o predmetu“. O ovom predmetu „pojma nije imao“ ni inspektor Marko Pandža kada su ga saslušavale kolege iz Unutrašnje kontrole SIPA-e.

Deset dana kasnije, Pandža se „sjetio“, pa je promijeni svoj iskaz, ustvrdivši da Milan Tegeltija nema ništa sa potkivanjem. No, činjenice i dokumenti koje je potpisala Dalida Burzić dokazuju  da je predsjednik VSTV-a, očito, uticao na predmet. Ipak, on se posljednih dana pravdao da je samo obavljao svoje redovne aktivnosti, te da on nije sudija koji je je dužan poštovati Kodeks.

Njegov stav prihvatila je Prvostepena disciplinska komisija VSTV-a koja je odbila tužbu Ureda disciplinskog tužioca. Prvostepenu komisiju je firmirala Tegeltijina zamjenica Jadranka Lokmić-Misirača, koja će, po sili zakona, morati da formira i Drugostepenu disciplinsku komisiju, s obzirom na to da je druga potpredsjednica Ružica Jukić bila članica Prvostepene komisije, dok je predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija – tuženi.

PIŠE: Avdo Avdić

IZVOR: Žurnal.info

The post PRAVOSUĐE POD PRITISKOM TEGELTIJE: Tužilaštvo BiH naredilo da se od Pandže oduzme pogrešan telefon! first appeared on Gerila.info.

„Za ovog čovjeka (Nermina Aleševića) sam čula kada mi je poslao tortu. Tek tada sam vidjela o čemu se radi, jer je na torti napisao broj predmeta. Nikad me niko nije u vezi s njim kontaktirao, čak ni urgenciju nije poslao u vezi s tim predmetom“, kazala je Dalida Burzić 21. maja ove godine u „ekskluzivnoj“ ispovijesti Dnevnom avazu.

I, naravno,  sve je slagala. Dokumenti koji su na raspolaganju Tužilaštvu BiH dokazuju da se Dalida Burzić itekako interesovala za predmet koji joj je, prema Avazu, bio nepoznat.

VIDIO S DALIDOM

Naime, dva puta je bivša glavna sarajevska kantonalna tužiteljica slala pisane urgencije da se ubrza rad na predmetu o kojem su u novembru prošle godine, u kafani, razgovarali predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, biznismen Nermin Alešević i inspektor SIPA-e Marko Pandža. Osim tadašnje glavne sarajevske kantonalne tužiteljice Burzić, dvije je urgencije poslala i njena nasljednica Anika Kešelj, navodi se u tekstu na portalu Žurnal.info. Sve urgencije su poslane nakon što je Milan Tegeltija, u kafani, obećao Nerminu Aleševiću da će „vidjeti s Dalidom“ detalje predmeta na čije sporo rješavanje se žalio biznismen iz Velike Kladuše. Tegeltija se, podsjećamo, sa Aleševićem sreo uz posredovanje inspektora SIPA-e Marka Pandže koji je, u ime Milana Tegeltije, primio mito.

„Potrebno je da Uredu Glavne tužiteljice dostavite informaciju o stanju predmeta broj gornji (T09 0 KTO 0112075 17) u kojem ste postupali kao tužilac“, piše u dokumentu kojeg je Dalida Burzić poslala 27. februara 2019. godine, odnosno, tri mjeseca nakon što je u banjalučkoj kafani predsjednik VSTV-a obećao Aleševiću da će „vidjeti sa Dalidom“ u kojoj je fazi baš ovaj predmet.

Petnaest dana kasnije, Dalida Burzić je ponovo pisala. Sada je na dokumentu pisalo – urgencija.

„Urgiramo postupanje po dopisu Ureda GKT od 27. 2. 2019. godine“, pisalo je u dopisu glavne tužiteljice Kantona Sarajevo – Dalide Burzić, sačinjenom 15. marta 2019. godine.

Kako je vrijeme odmicalo, Dalida Burzić i njena vd nasljednica Anika Kešelj bivale su sve nervoznije. Uslijedila je nova urgencija.

„Ured Glavne kantonalne tužiteljice dana 27.2.2019. godine zatražio je dostavljanje informacije o predmetu broj gornji, u kojem ste postupajući tužilac, kao i informacije da li je završeno vještačenje. S obzirom da niste dostavili tražene informacije – urgiramo na postupanje“, piše u aktu od 25. 3. 2019. godine koji je potpisala zamjenica Dalide Burzić – Anika Kešelj.

Uslijedila je, potom, nova urgencija. U aktu od 3. aprila 2019. godine, Anika Kešelj je poslala novu urgenciju da postupajući tužilac odgovori u kojoj je fazi predmet o kojem je Milan Tegeltija, prije samog potkivanja, razgovarao sa biznismenom Aleševićem.

TEGELTIJA PONOVO ZAOBILAZI ISTINU

I predsjednik VSTV-a je, posljednjih dana, zaobilazio istinu. Tegeltija je, naime, tvrdio, da se sa inspektorom Pandžom sreo na intervenciju svog kuma Vladimira Jurišića.

No, Žurnal je u posjedu dokumenta koji dokazuje da je Tegeltija 13. novembra 2018. godine obavio telefonski razgovor sa Markom Pandžom, nakon čega je imao i nekoliko prepiski s njim, u kojima su dogovarali detalje sastanka sa Nerminom Aleševićem.

Sastanak Tegeltija-Pandža-Alešević održan je 23. novembra 2018. godine i tada je Pandža kazao Tegeltiji: „Mića, ovo je čovjek o kojem smo pričali“. Tegeltija se, ukratko, raspitivao o predmetu, te je kazao da Alešević proslijedi broj predmeta Marku Pandži, te ime postupajućeg tužioca, a da će on nakon toga vidjeti sa Dalidom. Uslijedili su, potom, praznici u decembru i januaru, a Dalida Burzić se, kako je Tegeltija i obećao u kafani,  počela interesovati za predmet krajem februara 2019. godine. Tri mjeseca nakon potkivanja.

PIŠE: Avdo Avdić

IZVOR: Žurnal.info

The post NAKON TEGELTIJINOG OBEĆANJA U KAFANI: Dalida Burzić i Anika Kešelj četiri puta urgirale da se ubrza predmet first appeared on Gerila.info.

Oko 1000 građana Bosne i Hercegovine okupilo se danas na protesu ispred Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine u Sarajevu. Na proteste je, nakon što je u javnost procurio snimak na kojem se vidi predsjednik VSTS BiH Milan Tegeltija kako sa još dva lica od kojih je jedno inspektor SIPA razgovara o određenom predmetu u jednoj banjalučkoj kafani, pozvao Dragan Mektić ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine. Okupljeni građani zbog afere “Potkivanje” traže između ostalog i ostavku predsjednika VSTS Milana Tegeltije ali i kompletnog VSTS. Tegeltija je u nekoliko navrata prethodnih dana izjavio kako ne misli da je učinio ništa nemoralno a u njegovu odbranu je djelimično stao i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je rekao da iako ne može garantovati za bilo koga smatra da je Tegeltija u posao u VSTS ušao časno. Dodik je, doduše, već najavio da će se prema aferi “Potkivanje” odnositi kao prema napadu “podzemnog bošnjačkog Sarajeva” prema “srpskim kadrovima” u Sarajevu.

“U pravosudnim institucijama je ovladao kriminal, korupcija, nepotizam. Zato mislim da je jedina šansa, jedini način da narod u ovoj državi kroz demokratski pritisak riješi i uzme stvar u svoje ruke. Hoćemo pravnu državu, a to je da lopovi, tajkuni i kriminalci koji su na odgovornim pozicijama budu bezuslovno procesuirani. Hoćemo pravnu državu”– rekao je ministar bezbjednosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić danas novinarima i okupljenim građanima ispred Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine.

Prisutnima se obratio i otac stradalog mladića Dženana Memića. Na proteste je iz Banjaluke stiglo stotinjak članova grupe “Pravda za Davida”. Građani su nosili transparente na kojima piše “Pravda”, “Tegeltija ostavka”…

Milanu Tegeltiji podršku su prethodnih dana dali ostali članovi Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Herecgovine. Inače, danas, dok su trajali protesti VSTS je imenovao Vladimira Špoljarića za predsjednika Kantonalnog suda u Sarajevu a Centar za istraživačko novinarstvo je tim povodom ponovo objavio svoju priču o Špoljarićevoj “zaboravnosti” da na odsluženje kazne pošalje Eseda Radeljaša političara osuđenog zbog prevare. Esed Radeljaš je gradio vikendicu na zemlji sudije Vladimira Špoljarića u vrijeme kada je on rješavao njegov sudski postupak. Nakon toga su sačinili kupoprodajni ugovor sa lažnim podacima, pisao je CIN u decembru 2015. godine.

The post Protest u Sarajevu, VSTS ne haje već imenuje sudije iz afera iz prethodnih godina first appeared on Gerila.info.

Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilčkog savjeta Bosne i Hercegovine primanja iz budžeta ostvaruje po dva osnova. Tu je situacija ista i sa ostalim članovima Visokog sudskog i tužilačkkog savjeta. Za rad u Savjetu članovi i predsjednik savjeta dobijaju naknadu koju određuje Savjet ministara. N1 je prije tri godine pisao kako pojedini članovi Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH za svaki radni dan proveden u Savjetu dobiju 200 maraka. Sve to uz redovnu sudijsku ili tužilačku platu, tako da mjesečno inkasiraju i po šest hiljada maraka.

Ipak, četiri stalno zaposlena člana Savjeta među kojima je i predsjednik Milan Tegeltija nisu te sreće. Njihova primanja su ograničena na naknadu od 1300 maraka i na platu u sudskoj instituciji u kojoj su stalno zaposleni iako za vrijeme trajanja mandata u Savjetu u toj instituciji ne rade.

Konkretno, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Milan Tegeltija prima naknadu u Savjetu od 1300 maraka i platu u Osnovnom sudu u Banjaluci od 2400 maraka. To su podaci od prije tri godine.

U banjalučkom Osnovnom sudu Milan Tegeltija se uredno na njihovoj zvaničnoj internet stranici vodi kao sudija parničnog odjeljenja. U ovoj instituciji su potvrdili da se Tegeltija vodi na spisku sudija a na pitanje o plati odgovaraju da je sve u skladu sa zakonom.

foto blic

“Dakle, imenovani je kao predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine radno angažovan sa punim radnim  vremenom u Savjetu (član 2. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu Bosne i Hercegovine “Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” broj: 48/07), a platu ostvaruje u Osnovnom sudu  u Banjoj Luci na osnovu člana 9. stav 2. Zakona o VSTS-u (,,Službeni glasnik Bosne i Hercegovine” broj: 25/04, 93/05, 32/07 i 48/07).”- odgovor je banjalučkog Osnovnog suda. 

Jasno je da u slučaju plata i naknada članova Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine nema ništa protivtzakonito.

U VSTS BiH nisu nam, međutim odgovorili na pitanje kolike trenutne naknade dobijaju članovi i predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta Bosne i Hercegovine.

The post Dupla primanja članova VSTS first appeared on Gerila.info.

“Ajanović je moj prijatelj”, reći će novinaru Žurnala Milan Tegeltija, nakon što je upitan kako to da dekan Stomatološkog fakulteta u Sarajevu, Muhamed Ajanović, zna da će Sabina Sarajlija biti izabrana za glavnu tužiteljicu Tužilaštva Kantona Sarajevo.

Konkurs, dakle, još nije bio ni raspisan, a profesor Ajanović je već znao ishod postupka koji provodi VSTV.

“Ako govoriš za Sabinu Sarajliju, to je rečeno na samoj sjednici, kad je bila tačka izbor tužioca Tužilaštva BiH, da bi Sabina Sarajlija bila odličan glavni tužilac i da bi bilo dobro da se prijavi na taj konkurs i da bi čak neko trebao s njom da razgovara da je podstakne da se prijavi”, objasnio je Tegeltija činjenicu da njegov prijatelj iz Sarajeva zna odluke VSTV-a iz bolje budućnosti.

I, onda, čudo. Sabina Sarajlija se prijavila za poziciju glavne kantonalne tužiteljice u Sarajevu, a nakon “testiranja”, komisija VSTV-a je 14. maja ove godine sačinila rang listu. Prvorangirana je bila Sabina Sarajlija. Razlog – u posljednjoj godini svog mandata, bivša glavna tužiteljica Kantona Sarajevo Dalida Burzić je svim njenim protivkandidatima dala niže ocjene.

Nezadovoljni tužioci su se žalili VSTV-u, ali su njihove žalbe – odbijene.

“Ja sam Sabinu Sarajliju vidio jednom u životu”, objasniće Tegeltija.

No, Dalidu Burzić koja je na isteku svog mandata unaprijedila Sarajliju za šeficu Odjela za privredni kriminal, Tegeltija je viđao malo češće. I to uglavnom u društvu sa Muhamedom Ajanovićem. Tada Kantonalno tužilaštvo Sarajevo, pod rukovodstvom Dalide Burzić, donosi odluku: protiv Muhameda Ajanovića se neće provoditi istraga na osnovu prijave za zloupotrebe na Stomatološkom fakultetu u Sarajevu.

To je, ujedno, bila najbitnija referenca Dalidi Burzić da bude unaprijeđena. Komisija VSTV-a je zaključila – tužiteljica Burzić ima najbolje reference da postane sutkinja Suda BiH. I to preko, očito, namještenog konkursa koji je poslužio Milanu Tegeltiji da imenuje još jednog svog prijatelja za sudiju Suda BiH.

U vrijeme raspisivanja konkursa, Amir Kapetanović, dugogodišnji prijatelj Milana Tegeltije, bio je sudija Okružnog suda u Banja Luci. Kada je Podvijeće VSTV-a u februaru ove godine obavilo testiranje, Kapetanović je bio rangiran tek na jedanaestom mjestu.

Konkursom je trebalo biti imenovano četvero sudija. Dalida Burzić je bila prvorangirana i, logično, VSTV je donio odluku o njenom imenovanju. Potom je preskočeno šest preostalih kandidata, da bi bio imenovan Stanko Blagić čije se ime našlo na sedmom mjestu rang liste. Onda su opet preskočena tri kandidata, da bi VSTV u konačnici imenovao jedanaestorangiranog kandidata Amira Kapetanovića za sudiju Suda BiH.

Da su konkursi VSTV-a obična besmislica, dokazuje i nedavni slučaj iz Doboja.

Željka Radović je bila članica VSTV-a i glavna tužiteljica Okružnog tužilaštva Doboj. Kada joj je isticao mandat u dobojskom tužilaštvu, odlučila je podnijeti ostavku na mjesto člana VSTV-a, jer članovi Vijeća, po zakonu, ne mogu biti birani na rukovodne pozicije. Nakon što je, početkom ove godine, odstupila s pozicije u VSTV-u, prijavljuje se za poziciju glavne okružne tužiteljice iz Doboja.

VSTV je, naravno, imenuje na tu poziciju, nakon čega je raspisan konkurs za izbor člana VSTV-a iz RS-a kako bi se popunilo mjesto koje je upražnjeno nakon njene ostavke. I, koje li slučajnosti – Željka Radović ponovo je izabrana za člana VSTV-a.

Tako je sama popunila mjesto koje je bilo upražnjeno nakon njene ostavke. A u međuvremenu je postala glavna tužiteljica Okružnog tužilaštva u Doboju.

Za Milana Tegeltiju ni ovo nije sporno. Kao što mu nisu sporni ni ostali slučajevi.

(zurnal.info)

The post Žurnal objavio novu dokumentacije o VSTV: Imenovanja sudija i tužilaca po prijateljskoj liniji first appeared on Gerila.info.