Državna sutkinja Nada Papo, o kojoj je Valter napisao serijal tekstova zbog njene interesne povezanosti sa Upravom za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, nedavno je donijela novu spornu presudu koja ima duboko uporište u klijentelizmu i trgovini uticajem.

U procesu koji je vođen po tužbi iz radno-pravnog statusa „Predraga Jelača (predsjednik sindikata UIO) protiv UIO BiH“, Papo je presudila, potpuno očekivano i bez trunke sumnje u suprotni ishod, u korist UIO, u kojoj radi i njen sin Leon Papo.

ŠTA JE LEON ELVIRU A ŠTA ELVIR NADI

Ta poveznica je suštinski bitna za sve procese koji se se dešavali i one koji će tek uslijediti, s obzirom da je ova državna sutkinja u više nego očitom sukobu interesa pogotovo jer, prema svim dokumentima i informacijama s kojima raspolažemo, Papo je na direktnoj liniji sa pomoćnikom Sektora za poslovne usluge UIO Elvirom Muminovićem, koji je pretpostavljeni njenom sinu Leonu Papi.

Interesantno je da Papo nije bila izuzeta iz ovog procesa zbog jasnog sukoba interesa te je, uprkos obilju dokaza koje je prezentirao Jelača, inače godinama degradiran i kao poreski inspektor koji je ukazivao na korupciju i kriminal premješten na najnižu poziciju s najnižom platom, odbacila njegovu tužbu protiv UIO presudom broj: S1 3 P 047239 24 P, od 7. jula ove godine.

„Presudu o odbacivanju moje tužbe donije je sudija Nada Papo na koju uticaj direktno ima Elvir Muminović, nezakonito postavljeni pomoćnik direktora Sektora za poslovne usluge: on je neposredno pretpostavljeni Leonu Papi i Milanu Adnanu, šefu Odsjeka za upravljanje ljudskim potecijalima. Nada Papo je bila sudija i po tužbi Emiru Mešiću, službeniku UIO BiH, koji je dobio status zaštićenog prijavitelja korupcije, a nakon toga od bivšeg direktora Mire Džakule 11. marta 2022. dobio otkaz, i čiju je tužbu Papo također odbacila, čime je Mešić izgubio spor protiv UIO, ali je Nada Papo zato baš u toku suđenja Mešiću zaposlila svog Sina Leona Papu u UIO. A znate gdje ga je zaposlila? Upravo u Sektor za poslovne usluge kod Elvira Muminovića, kojeg je Mešić također prijavio za korupciju i zloupotrebu carinskih terminala, zajedno sa direktorom Mirom Džakulom“, pojašnjava za Valter Jelača.

U tom grmu i leži zec – rekli bismo i više zečeva.

Naime, bivši direktor Miro Džakula, protiv koga je proteklih godina Tužilaštvu BiH podneseno čak 18 krivičnih prijava (14 u međuvremenu obustavljeno!) u vrijeme svoja dva i po mandata uspio je da isplete mrežu klijentelizma i korupcije u SIPA-i, Tužilaštvu i Sudu BiH, u kojem je je dugo godina njegova osoba od povjerenja bila nedavno penzionisana državna sutkinja Dragica Miletić (u Tužilaštvu i SIPA-i to su bili tadašnja glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, odnosno nekadašnji pomoćnik direktora SIPA-e Đuro Knežević, op.a.).

KAKO SU SUTKINJE POZAPOŠLJAVALE FAMILIJU U UIO

Samoj Miletić „uspjelo“ je da u UIO zaposli (najmanje) tri člana svoje bliže obitelji, o čemu je Valter također pisao u više navrata. Međutim, uprkos jasnim dokazima o njenoj pristrasnosti tokom procesa protiv UIO i sklonosti korupciji (Miletić je u međuvremenu postala ponosna vlasnica više nekretnina), Ured disciplinskog tužitelja Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH je vodio „istragu“ taman toliko dugo (oko godinu) dok Miletić nije otišla u penziju čistog obraza i bez ikakvog pozivanja na odgovornost.

Da bismo pojasnili dokle po dubini seže isprepletenost sudsko-policijsko-carinskih centara moći, dovoljno je podsjetiti da Džakula i UIO, prema dostupnim podacima, nisu izgubili niti jedan slučaj u kojem je sudila Miletić (a sudila je gotovo sve slučajeve UIO), inače direktno odgovorna i za sudbine nekih časnih inspektora UIO (slučaj Nikice Gligorića) i zaštićenih prijavitelja korupcije (slučaj Emira Mešića), jer ih je ostavila na ulici i bez posla.

Interesantno je da je Mešić, koji je zbog nepravde na kraju i teško obolio, izgubio tri tužbe protiv UIO i njenog vrha, prve dvije u režiji Dragice Miletić, a treću u režiji Nade Papo, pri čemu posebnu težinu trećoj tužbi daje činjenica da je baš u to vrijeme posao u UIO, kod Elvira Muminovića, kojem su u opisu poslova i odluke o postavljenjima i premještajima državnih službenika UIO, dobio njen sin Leon.

Stvari su postavljene i veoma uhodane na način da ko se usudi da tuži UIO – u Sudu BiH ga dočeka Nada Papo, koja vodi – i odbacuje – gotovo sve i jedan proces protiv UIO (prema dostupnim podacima samo u jednom slučaju, carinskog inspektora Ljubomira Vlajnića, presudila je protiv UIO), što je priča za sebe, a posebno zloupotreba CMS sistema za dodjelu predmeta sudijama.

Koliko je sam Muminović (bio) značajan bivšem direktoru Džakuli, kako je to i novom Zoranu Tegeltiji, dovoljno je napraviti uvid u personalna rješenja na pomoćničkim pozicijama unazad šest, sedam godina. Naime, Muminović je 2018. po konkursu Agencije za državnu službu (ADS) zajedno sa još četiri pomoćnika postavljen u fotelju prvog čovjeka Sektora za poslovne usluge. Svima je istekao mandat 2022., no od tada je Džakula ovim pomoćnicima izdavao privremena rješenja.

Džakula je bez raspisanog konkursa Muminovića ostavio i drugi mandat, što je nezakonito i u suprotnosti sa članovima 27. i 28. Zakona o državnoj službi.

U junu ove godine novi direktor Tegeltija raspisao je konkurs za četiri pomoćnika UIO – ali, interesantno, ne i za Sektor za poslovne usluge, u kojem će tako suvereno i bez konkursa i dalje rukovoditi Elvir Muminović.

Saznajemo da su protiv Muminovića Tužilaštvu BiH do sada podnesene tri krivične prijave na osnovu kojih su formirana tri predmeta (pod brojevima: T20 0 KTK 0016985 21, T20 0 KTA 0020132 21 i T20 0 KTAK 0016152 18), međutim u sva tri slučaja Tužilaštvo BiH je donijelo naredbu o neprovođenju istrage.

HOĆE LI IKAD IŠTA URADITI NADLEŽNE INSTITUCIJE

Valter se u vezi s korupcijom u pravosuđu mailom obratio i Sudu BiH, odnosno VSTV-i Uredu disciplinskog tužitelja, koje smo pitali kako je moguće da je sutkinja Papo odlučivala po tužbi Jelače protiv UIO, gdje je ranije zaposlila sina, odnosno kako je uopće moguće da Papo odlučuje o tužbi protiv UIO ako se zna da je prvi pretpostavljeni njenom sinu Elvir Muminović iz UIO, a čiji je direktni interes odbacivanje tužbe.

Uz pitanja smo podsjetili i na činjenicu da je sutkinja Papo prethodno vodila i sudski postupak po tužbi zaštićenog prijavitelja korupcije Emira Mešića zbog nezakonitog otkaza, pri čemu su upravo u toku tog postupka Elvir Muminović i bivši direktor UIO Miro Džakula zaposlili njenog Leona Papu u UIO.

Ovo je odgovor koji smo dobili iz Ureda disciplinskog tužitelja VSTV:

 „Poštovani g. Šišiću, u vezi sa Vašim upitom, želimo Vas informisati da će Ured disciplinskog tužioca Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine Vaš upit tretirati u smislu eventualnih navoda o povredi dužnosti nosilaca pravosudnih funkcija povodom kojih će registrovati predmet po službenoj dužnosti kako bi isti bili provjereni.“

Iz Suda BiH smo dobili slijedeći odgovor:

„Ovom prilikom Vam ukazujemo na činjenicu da se svi predmeti koji se zaprime kod ovog Suda, po automatizmu, unose u Sistem za upravljanje sudskim predmetima (CMS) i dodjeljuju u rad postupajućem sudiji, a sve u skladu sa Pravilnikom o sistemu za automatsko upravljanje predmetima u sudovima (“Sl. glasnik BiH” broj: 04/16,37/16, 84/16,40/17, 34/18 i 34/19). Za sva eventualna pitanja oko načina rada CMS-a, ljubazno Vas upućujemo da se obratite direktno Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH. U odnosu na dio upita kojim se traži mišljenje i komentar Suda na navode iznesene u istom, obavještavamo vas da Sud ne može odgovoriti na traženi način, iz razloga što se zahtjevom za pristup informacijama, između ostalog, ne smatra davanje mišljenja, objašnjenja, tumačenje nekog propisa kao i stvaranje nove informacije, a sve shodno članu 23. Stav 6. Zakona o slobodi pristupa informacijama u institucijama BiH (Sl. glasnik BiH, broj 61/23).“

Iz odgovora dvije nadležne institucije proizilazi da će UDT ponovo voditi „istragu“ po službenoj dužnosti, pretpostavljamo unedogled kao i slučaju Miletić, dok Sud BiH, između redova, poručuje kako smatra da je sve u najboljem redu i kako treba da bude, iako je u pitanju desetine ljudskih sudbina i don kihotovska borba nekolicine proganjanih i uglavnom nezaštićenih pojedinica sa koruptivnim sistemom koji je napravio državu za sebe.

valterportal

The post NOVA SPORNA PRESUDA, PRIJAVITELJI KORUPCIJE BEZ ŠANSE PROTIV UIO: Ostavite svaku nadu vi koji dolazite kod sutkinje Papo first appeared on Gerila.info.

piše transparency international BiH

The post Sukob interesa pri izboru direktorice Sekretarijata VSTS-a: Sekretar Ministarstva pravde ocjenjivao šeficu kabineta Ministra first appeared on Gerila.info.

Ako bi uzeli u obzir da je teško u praksi iskorijeniti neke od višedecenijskih sistemskih anomalija, te da je za takav poduhvat potrebno značajno vrijeme, formalno usvajanje zakona bi bar trebalo da bude lakši dio posla. Međutim, ne i u BiH.

Damjan Ožegović, viši istraživač/saradnik za pravne poslove u Transparency International BiH kaže za Gerilu da je, na primjer, Zakon o VSTS jedan od ključnih reformskih zakona na putu ka EU, a da on već godinama ne biva usvojen.

“Od BiH se u okviru reforme vladavine prava, između ostalog, traži da se unaprijedi nezavisnost i funkcionisanje pravosuđa, i to kroz usvajanje novih zakona o VSTS i o sudovima. Novim zakonskim rješenjima bi trebalo prvenstveno da se unaprijedi integritet nosilaca pravosudnih funkcija. EU naglašava da ključne vrijednosti uključuju vladavinu prava i poštovanje ljudskih prava. Efektivan, nezavistan, kvalitativan i učinkovit pravosudni sistem i efektivna borba protiv korupcije su od najveće važnosti, kao i poštovanje temeljnih ljudskih prava”, kaže naš sagovornik.

Zašto je važno donijeti novi zakon o VSTS

U posljednjem izvještaju, dodaje Ožegović, Evropska komisija naglašava nekoliko manjkavosti koje bi trebalo da se unaprijede.

“Na prvom mjestu je nezavisnost i nepristrasnost pravosuđa, gdje se naglašava da bi novi Zakon o VSTS-u trebalo bi da se pozabavi ograničenim uticajem akcija VSTS-a na odbranu nezavisnosti sudija ili tužilaca. Takođe se ističe da ne postoje opravdani razlozi zašto je gotovo polovina predmeta umjesto CMS sistemom presignirana manuelno”, kaže naš sagovornik.

Kada je u pitanju odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija, dodaje on, posebno je naglašeno pravo VSTS-a da zahtijeva dodatne informacije od fizičkih i pravnih lica i dalje treba da bude ojačano zakonom, u skladu sa evropskim standardima, kako bi se osiguralo da VSTS može efikasno da pristupi svim potrebnim informacijama za obavljanje svojih funkcija.

“Disciplinski postupci i dalje imaju mali odvraćajući efekat uprkos njihovom relativno velikom broju. Da bi se riješile ozbiljne povrede integriteta, disciplinska tijela VSTS-a trebalo bi da bolje biraju i daju prioritet disciplinskim slučajevima, poboljšaju pravila o dokazima u disciplinskim saslušanjima i izmijene interne smjernice kako bi se poboljšalo obrazloženje i transparentnost disciplinskih odluka, čime bi se osigurala dosljednost i osiguralo da strogost sankcija ima odvraćajući efekat. Po pitanju efikasnosti je naglašeno da bi VSTS i trebalo da obezbijedi da sudije i tužioci poštuju odgovarajuća pravila o građanskom postupku i da ažuriraju ta pravila po potrebi, imajući u vidu dužinu trajanja postupaka i broj neriješenih predmeta”, kaže Ožegović.

Dejan Lučka, direktor Centra za ljudska prava u Banjaluci, kaže za Gerilu da Evropska unija postavlja reforme u vezi sa radom VSTS BiH kao ključni uslov jer vladavina prava, nezavisno i vjerodostojno pravosuđe, transparentnost i borba protiv korupcije čine temelje članstva u EU.

“Jemstvo nezavisnog pravosuđa bez uticaja politike je u stvari ključno za vladavinu prava i stvaranje povjerenja javnosti dok je transparentnost veoma bitna kako bi se spriječile zloupotrebe unutar pravosuđa”, ističe on.

Dodaje kako je trenutno rad VSTS određen zakonom koji EU i Venecijanska komisija smatraju nedovoljno snažnim.

“Zato EU insistira da se donesu zakonske izmjene kojima se rješavaju sva pitanja u skladu s preporukama koje je utvrdila Venecijanska komisija, i to je u stvari i jedan od 14 prioriteta koje je BiH obavezna ispuniti na putu ka pristupanju u Uniji. Novi Zakon o VSTS, između ostalog, treba da se pozabavi ograničenim učinkom aktivnosti VSTS na zaštitu nezavisnosti sudija i tužilaca. Takođe, pravo VSTS da traži dodatne informacije od fizičkih i pravnih lica i dalje treba da bude ojačano zakonom, u skladu sa evropskim standardima, kako bi se osiguralo da VSTS može efikasno pristupiti svim neophodnim informacijama za obavljanje svojih nadležnosti, odnosno svim informacijama neophodnim za sprovođenje provjera integriteta. Dalja unapređenja treba da npr. uključuju i određene garancije da etnički kriterijumi ne prevladaju nad stručnim kriterijumima prilikom zapošljavanja”, zaključio je Lučka.

Izgubljene godine

Evropska komisija je još 2019. godine, kao jedan od prioriteta u kontekstu evropskih integracija BiH, zatražila donošenje novog Zakona o VSTS, koji bi bio u skladu sa evropskim standardima. Takav zakon ni danas, šest godina kasnije, nije usvojen.

Godinu dana kasnije, Ministarstvo pravde BiH izrađuje prvi nacrt Zakona o VSTS-u koji, između ostalog, sadrži uvođenje mehanizama provjere imovine sudija i tužilaca, jačanje disciplinskih procedura protiv sudija i tužilaca, stvaranje nezavisnog tijela za provjere njihovog integriteta itd. Opozicija, stručna javnost, ali i Venecijanska komisija ističu da nacrt nije dovoljno usklađen s evropskim standardima.

Usvajanje novog Zakona o VSTS “na tapetu” je i 2021. godine, kada postaje dio Akcionog plana za ispunjavanje 14 prioriteta koje je EU isporučila BiH. Iste godine BiH donosi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o VSTS-u BiH, koji uvodi određene nove institute, ali ključno pitanje provjere imovine i sukoba interesa ostaje neregulisano. EU ocjenjuje ovaj napredak kao djelimičan.

Evropska komisija 2022. godine ponavlja zahtjev za hitno usvajanje Zakona o VSTS-u kao preduslov za kandidatski status a Ministarstvo pravde BiH iste godine priprema izmijenjeni nacrt zakona, ali ih delegati u Domu naroda odbijaju u prvom čitanju. Dio na kojem EU insistira jeste provjera integriteta sudija i tužilaca, jasni kriteriji za izbor i razrješenje članova VSTS-a i sprečavanju političkog uticaja. Priprema se poseban zakon o provjeri imovine nosilaca pravosudnih funkcija, ali proces se razvlači.

U decembru 2022. godine EU dodjeljuje BiH kandidatski status, ali uz jasnu poruku: nema otvaranja pregovora bez zakona o VSTS-u i jačanja pravosuđa. Pravni timovi BiH i EU tokom 2023. godine intenzivno rade na usaglašavanju Zakona o VSTS-u, a Evropska komisija jasno poručuje da bez temeljite reforme VSTS-a BiH ne može ostvariti dalji napredak na evropskom putu.

Početkom 2024. godine oba doma Parlamentarne skupštine BiH usvajaju Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o VSTS, ali riječ je o tehničkim izmjenama i dopunama Zakona o VSTS-u, najviše vezanim za proceduralna pitanja i rokove, i nemaju veze sa temeljnim reformama koje EU zahtijeva.

U julu 2024. godine Savjet ministara BiH ponovo usvaja nacrt Zakona o VSTS-u i upućuje ga u parlamentarnu proceduru. Evropska komisija i Delegacija EU u BiH pozdravljaju korak, ali ističu da tekst mora biti u skladu s preporukama Venecijanske komisije. Neke ključne zamjerke ostaju, posebno oko procedura provjere imovine i nezavisnosti disciplinskih komisija. Zakon ne dobija “zeleno svjetlo”.

Usvajanje i dalje predaleko

BiH je tako i u 2025. godinu ušla a da nije riješila prioritetno pitanje na putu ka EU, kojoj, bar formalno, svi teže. Novi korak načinjen je u martu ove godine, kada Savjet ministara BiH ponovo usvaja Nacrt Zakona o VSTS i šalje ga u hitnu proceduru. Predstavnički dom ni ne raspravlja o njemu, a Dom naroda ga početkom ovog mjeseca odbija. Ovaj proces je pratio i jedan apsurd, da su ministri SNSD-a u Savjetu ministara bili protiv pomenutog nacrta, dok su delegati iste stranke glasali za njegovo usvajanje.

“Delegati koji su u Domu naroda odbili Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) Bosne i Hercegovine učinili su veliku štetu evropskoj perspektivi BiH. U EU nema razumijevanja za takvo ponašanje”, poručio je voditelj delgacije Evropskog parlamenta za odnose s Bosnom i Hercegovinom i Kosovom, Davor Ivo Stier.

Svo ovo vrijeme traju političke blokade, gotovo sa svih strana, i maksimalno odugovlače svaki od načinjenih koraka. Takođe, u sve se uključuje i netransparentnost te  verzija Nacrta Zakona o VSTS, usvojena u Savjetu ministara BiH, ostaje nepoznata zainteresovanim stranama.

Damjan Ožegović priča za Gerilu da je na trenutne prijedloge zakonskog rješenja koje je pripremalo Ministarstvo pravde, Transparency International imao brojne primjedbe.

“Počevši od toga da nisu jasno uspostavljeni kriterijumi za imenovanje članova VSTS-a, da se i dalje insistira dominantno na etničkoj raspodjeli pozicija umjesto na meritornoj procjeni kvaliteta kandidata, da nisu jasno zakonom propisane mnoge procedure za koje je ostavljeno da se riješe podzakonskim aktima, te na odrebe o sukobu interesa i kontroli imovinskih kartona. Zapravo, mehanizmi odgovornosti i integriteta koje smo trebali dobiti nisu na zadovoljavajućem nivou”, kaže on.

Iako je, dodaje, Evropska komisija u svom Mišljenju o aplikaciji BiH za članstvo u EU iz 2019. godine naložila hitne izmjene tadašnjeg Zakona sa ciljem jačanja integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, na usvajanje se čekalo duže od četiri godine, a u praksi se pokazalo da ne postoji politička volja za dosljednu primjenu novih odredbi Zakona.

“Tada usvojenim izmjenama nisu adresirane sve preporuke Venecijanske komisije i Evropske unije. Evropska komisija je Bosni i Hercegovini naložila i usvajanje novog zakona o VSTV-u, ali imajući u vidu sporost sa prethodnim izmjenama, za očekivati je da usvajanje novog zakona potraje, upravo zbog političkih opstrukcija. Unaprijeđen zakon svakako da ne odgovara nosiocima najvišnih javnih funkcija, ali nažalost ni dobrom dijelu nosilaca pravosudnih funkcija”, zaključio je Ožegović.

Političari ne žele uređen sistem

Tu dolazimo i do ključnog pitanja – da li ovdašnje elite i ne žele usvajanje ovog zakona, jer se boje gubitka kontrole nad pravosuđem? Prema riječima sagovornika Gerile, vrlo vjerovatno.

Politikolog Velizar Antić kaže da političari u BiH nisu u potpunosti iskreni da zaista žele da zemlja postane uređena i da se poštuju pravila igre kao što je to slučaj u EU.

“Jedan uređen sistem u velikoj mjeri ne bi odgovarao mnogim našim političarima jer bi im onemogućio da koriste razne malverzacije koje u ovom trenutku koriste kako bi se održali na vlasti. Dakle, mislim da ne postoji iskrena želja i volja naših političkih elita da postanemo dio uređenih društava i država”, kaže naš sagovornik.

Drugi faktor, dodaje on, jeste taj što mi imamo tri viđenja kuda država treba da ide i kako treba da izgleda.

“Dok Bošnjaci žele veću centralizaciju države i u skladu sa tim žele i formiranje institucija koje će djelovati u ovom smjeru, Srbi i Hrvati žele veću decentralizaciju i ne žele da budu diskriminisani i podređeni volji većinskog naroda. I u tim pozicijama leže razlike u viđenju kako treba institucije da budu organizovane i uređene, i na kraju krajeva, kako treba da rade. Iz tog razloga i ne mogu da se dogovore oko VSTS i kako on treba da izgleda i funkcioniše. Ovo je realna razlika i mislim da treba mnogo više uvažavanja onog drugog i njegovog interesa od gledanja da se zadovolje samo interesi sopstvenog naroda”, rekao je Antić.

Politička analitičarka Tanja Topić takođe nema dilemu. Smatra da je naklonjenost domaćih političara EU, zapravo, obmana.

“Oni koji misle da je moguće u BiH iskorijeniti korupciju, odnosno promijeniti ovdašnji stil življenja su naivni. Krupan je to zalogaj koji se ostavlja budućim naraštajima. Otuda je i naklonjenost domaćih političara EU, zapravo, obmana kako evropskih zvaničnika tako i domaće javnosti. Naše evropske perjanice su najveći zagovornici evroskepticizma, sve ostalo je političko nadmudrivanje”, ističe Topićeva.

Tako je, dodaje ona, i igra u Domu narodu u kojem su delegati SNSD glasali za zakon kojeg su osporili njihovi ministri u Savjetu ministara način da se za blokadu optuže bošnjački delegati u Domu naroda.

“Time hoće da se skine, makar pred očima javnosti, stigma sa SNSD-a, da blokira evropskj put”, kaže ona.

Nefunkcionalno pravosuđe

Novinarka Andrijana Pisarević se već godinama primarno bavi istraživačkim pričama, a 2022. godine je nagrađena kao autor najboljeg istraživačkog teksta napisanog u BiH. Ona govori za Gerilu da gotovo da ne može proći mjesec dana a da ne radi na nekoj priči koja se tiče, uljepšano govoreći, propusta u pravosuđu.

“Posebno tu mislim na rad tužilaštava na bilo kojem nivou, koje smatram za nijansu odgovornijim za potpuni haos koji vlada u našem sistemu. Činjenica je da se uglavnom ne miješaju u sopstveni posao, osim kada na nekom slabijem pokazuju mišiće. Novinari crne hronike to sigurno najbolje znaju, ali jasno je da nema optužnica za visoku korupciju ili da se one masovno odbacuju zbog pogrešnih kvalifikacija djela ili loše sprovedenih istraga, namjerno ili u neznaju, ne znam šta je gore”, ističe naša sagovornica.

Ako na nečemu rade, dodaje ona, to su sitnija djela i ona od kojih ih neće zaboljeti glava.

“Prije nekoliko mjeseci sam razgovarala sa jednim tužiocem i upravo ga to pitala, zašto nema optužnica za visoku korupciju, pogotovo kada znamo da novinari dvadesetak medija gotovo svaki dan objavljuju priče potkrijepljene dokazima. Odgovorio mi je da nema prijava i da su za dvije decenije imali manje od deset velikih istraga i samo jednu presudu. U državi koja se u Evropi kotira kao jedna od najkorumpiranijih, meni je ta izjava pokazala svu tragediju našeg društva”, kaže Pisarevićeva.

Osim toga, dodaje, suđenja za visoku korupciju traju vječno.

“Odgađaju se, pomjeraju, advokati zatrpavaju sudove paprilogijom, prigovorima i na sve moguće načine odugovlače procese dok im ne unište svaki smisao. Kada se neka presuda i donese, moramo da se prisjećamo o čemu se tu radilo uopšte. Iako se u nekim sudovima u posljednjih par godina primjećuje oštrije kažnjavanje, za ona djela za koja je javnost najviše zainteresovana, presuda i dalje nema”, ističe ona.

Dodaje da bi bilo veoma naivno reći da je pravosuđe u BiH nezavisno od politike.

“To smo vidjeli u suđenju predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku na osnovu djela koje je u Krivični zakon uneseno naknadno iako to krši elementarna ljudska prava – ne može vam se suditi za djelo koje nije propisano ili ono koje je naknadno propisano. Iako je Dodik potencijalno odgovoran za brojna druga djela, posebno za visoku korupciju, koja bi mu se mogla kvalitetno istražiti kada bi se našao tužilac dovoljno hrabar ili lud da se umiješa u sopstveni posao da krene da prati tokove novca i uticaja. Dodik je osuđen za djelo koje je potpuno smiješno u odnosu na ono što su mu novinari do sada otkrili, a zagrebali smo samo površinu. Iako sam redovni kritičar predstavnika vlasti i njihovog bahatog ponašanja prema narodu i njegovoj imovini, smatram da svima treba suditi pravedno i po zakonu, ma šta mislila o njihovim politikama”, kaže naša sagovornica.

Pomenuto, dodaje, nije usamljen slučaj.

“Postupanje pravosuđa vidjeli smo ranije i na rijetkim suđenjima visokopozicioniranim političarima sa kojih su izlazili oslobođeni, iako je jasno da su kršili zakon. Oslobođeni su brojni direktori, premijeri, ministri. Na kraju, niko nije korumpiran. Za sve to je odgovorno pravosuđe koje je dopustilo da bude žrtveno jagnje političara i njihova marioneta u beskrajnom bogaćenju na račun naroda. Da rezimiram, domaće pravosuđe postalo je žrtva sopstvene reforme, a kola se lome na običnom narodu koji plaća cehove svojih grešaka, kako onih koje su počinili, tako i onih za koje su glasali”, zaključila je Pisarevićeva.

Gerila.info

The post Novi Zakon o VSTS: Evropski uslov, domaća kriza first appeared on Gerila.info.

Analiza Transparency Internationala u BiH (TI BIH) je pokazala da novim Zakonom o slobodi pristupa informacijama na nivou BiH nije ubrzano objavljivanje podataka od javnog interesa. Prema iskustvu TI BiH koji godišnje šalje stotine zahtjeva, na objavljivanje nekih ključnih informacijama se čeka duže nego za vrijeme primjere starog zakona. Žalbeno vijeće pri Vijeću ministara neke žalbe nije riješilo već duže od šest mjeseci, iako je zakonski rok 30 dana. Pored toga, duga lista izuzetaka omogućava vlastima da sakriju brojne informacije od javnog interesa i tako onemoguće medije i civilno društvo da kontrolišu rad institucija i otkrivaju nepravilnosti. 

Izmjenama Zakona o VSTV-u u praksi nije unaprijeđen integritet nosilaca pravosudnih funkcija, a Odjel za provjeru imovinskih kartona sudija i tužilaca još nije osnovan. Također, nisu uvažene sve preporuke EU i Venecijanske komisije, a neprovođenje novih odredbi je dovelo u pitanje samo funkcionisanje krovne institucije bh. pravosuđa. VSTV je neposredno prije početka primjene zakona imenovao niz nosilaca pravosudnih funkcija, a nova imenovanja vrše se bez provjere izvještaja o imovini i interesima. Zbog političkih opstrukcija u vezi usvajanja budžeta, Odjel će provjere imovinskih kartona vršiti retroaktivno tek od februara 2025. godine. Osim ovih hitnih izmjena čiji je cilj trebao biti jačanje integriteta pravosuđa, BiH mora usvojiti i novi zakon o VSTV-u. Nedavno izrađeni prednacrt ne ispunjava potrebne standarde na šta je TI BiH već upozoravao i što je potvrđeno mišljenjem Venecijanske komisije. 

Novi zakon o Sprečavanju sukoba interesa donio je značajna poboljšanja, ali je njegova primjena odgođena za 6 mjeseci, odnosno do septembra ove godine. Konkurs za imenovanje članova nove nezavisne Komisije koja će odlučivati o sukobu interesa raspisan je tek krajem maja i malo je vjerovatno da će biti okončan na vrijeme. Komisija će imati kratak rok da usvoji veliki broj podzakonskih akata, što bi dosadašnjom dinamikom rada moglo dodatno odgoditi primjenu zakona. Važno je napomenuti da je fokus reformi stavljen samo na državni nivo, dok se u Federaciji BiH i dalje ne primjenjuje zakon koji reguliše ovo pitanje, a Republika Srpska je prošle godine usvojila štetne izmjene i praktično ozakonila sukob interesa. Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti još uvijek ne ispunjava sve međunarodne standarde i preporuke. TI BiH apeluje na Ministarstvo sigurnosti BiH da ubrza rad kako bi se ispunio rok za usvajanje podzakonskih akata do kraja avgusta 2024. godine, bez čega nije moguća primjena zakona. 

Iako su usvajanje i implementacija ovih zakona neophodni za efikasnu borbu protiv korupcije, što je ključni prioritet BiH na evropskom putu, TI BiH ističe da vlasti u BiH nisu ispunile ovaj zadatak kvalitetno. Proces je bio netransparentan, bez mogućnosti za smisleno učešće javnosti, a prijedlozi civilnog društva upućivani u toku javnih konsultacija uglavnom nisu usvajani. Vijeće ministara je prije glasanja mijenjalo suštinske odredbe reformskih zakona, i na taj način obesmislilo proces. Zbog svega navedenog građani BiH koji svakodnevno trpe posljedice rasprostranjene korupcije još uvijek nisu osjetili pozitivne efekte reformi. Evropska komisija će svoju ocjenu kvaliteta sadržaja i primjene spomenutih zakona objaviti u Paketu proširenja, odnosno izvještaja o Bosni i Hercegovini, čije se objavljivanje očekuje u oktobru ove godine. 

TI BiH

The post TI BiH: Reformski zakoni usvojeni kroz EU integracije nisu dali rezultate, prisutni čak i negativni efekti! first appeared on Gerila.info.

Erceg je pravni zastupnik jedne turističke agencije koja je organizovala đačku ekskurziju koja zbog pandemije virusa korona nikada nije realizovana. Ona ne spori odgovornost agencije ali tvrdi da je agencija već vraćala novac na račune roditelja. Tvrdi da su bez potrebe vođeni sudski postupci kako bi advokati učenika zaradili na sudskim troškovima. Kaže da je riječ o nekoliko desetina hiljada maraka.

Ona u krivičnoj prijavi, u koju je Gerila info imala uvid, obrazlaže način na koji su sudije, prema navodima iz prijave, nezakonito postupale.

“Sudski sporovi protiv tužene (ukupno 94) su pokrenuti ne radi sticanja imovinske koristi advokata kroz troškove postupka a ne radi zaštite prava stranaka u postupku. U sporovima koji su pokrenuti protiv tužene radi sticanja bez osnova nije sporno da je tužena, kao svjestan sticalac, primila određen iznos novca po osnovu ekskurzije koja je otkazana usljed više sile COVID 19, samim tim je dužnik i nikada nije sporila obavezu da novac vrati vlasniku po pravilima sticanja bez osnova a na osnovu Zakona o obligacionim odnosima. Tužena je primljeni novac vraćala vlasnicima novca uplaćenog za ekskurziju učenicima po zahtjevu vlasnika sredstava ili na račun uplatioca po pravilima sticanja bez osnova“, navodi se između ostalog u krivičnoj prijavi.

Erceg u prijavi navodi i da su advokati preuzeli punomoć od lica koja nisu aktivno legitimisana odnosno koja nisu vlasnici novca koji je uplaćen za ekskurziju budući da se radi o izdržavanim licima.

“U vrijeme podnošenja tužbi u dvadeset i tri predmeta trća lica su i prije podnošenja tužbe podnijela zahtjev za povrat sredstava, tužena je na račun trećih lica izvršila povrat sredstava, a prvostepeni, a kasnije i drugostepeni sud i u tim predmetima konstatuju činjenice koje nisu utvrđene tokom postupka, činjenice kojih nema, prekoračivši granice svojih službenih ovlaštenja u presudama konstatuju da su tužioci uplatioci i da je njima na račun vraćen novac te tužiocu dosuđuju određene iznose vlasništvo trećeg lica, zakonske zatezne kamate na iznose isplaćene trećem licu, sa namjerom i umišljajem da tužiocu dosude visoke sudske troškove, koje naplaćuje punomoćnik tužioca“, navodi se u krivičnoj prijavi protiv sudija.

Ova advokatica u prijavi tvrdi i da su advokati na osnovu drugostepenih a nezakonitih presuda ostvarili imovinsku korist od 48 450 maraka.

“Oni su održali sjednicu građanskog odjeljenja na kojem su zauzeli stav da se po žalbi tužene neće primjenjivati zakon i da iako su žalbe osnovane da se žalbe odbijaju. Na taj način punomoćnik tužioca naplaćuje 48 hiljada maraka a on je suprug sudija Okružnog suda u Banjaluci. U 43 predmeta tužena je vratila novac na račun vlasnika po njihovom zahtjevu gdje oni kažu da nemaju potraživanja prema tuženom a sud kaže ne može da nema potraživanja. Sud obavezuje da tužena isplati zakonsku kametu i troškove postupka u iznosu 1200, 1300 maraka što je van svake pameti. Da se primjeni materijalno pravo tuženi bi trebalo da izgubi spor. Sud kao da ja nisam izvodila dokaze. Naše tužilaštvo je odbacilo krivičnu prijavu, ovdje se radi o zloupotrebi sudijske funkcije. Ovdje je meni predlagano neka tužena uplati na račun punomoćonika tužioca 20 000 maraka i sve će tužbe biti povučene. Ja odbijem, pa valjda su troškovi sporedni i potraživanja idu u zavisnosti od uspjeha stranke u postupku”, rekla je novinaru Gerila info advokatica Gordana Erceg.

GERILA info

The post Krivična prijava protiv 14 sudija Okružnog suda u Banjaluci! first appeared on Gerila.info.

Samo Rusija ima lošiji rezultat od BiH, koja ove godine ima ocjenu 35, na skali od 0 (najgori) do 100 (najbolji rezultat). Iako je BiH dobila za jednu ocjenu više nego prošle godine, nazaduje u odnosu na sve prethodne godine, te ovaj rezultat i dalje drži BiH na dnu regiona i na 108 mjestu u svijetu od 180 zemalja.  

Fokus globalnog istraživanja CPI ove godine je na sektoru pravosuđa, kao ključni razlog ovakvog stanja za Bosnu i Hercegovinu u izvještaju TI navodi se disfunkcionalna vladavina prava, sveprisutna korupcija u uslovima opšteg demokratskog nazadovanja i udara na slobodu medija i civilno društvo koji nadziru rad vlasti i igraju važnu ulogu u otkrivanju i suzbijanju korupcije. Za ovo posljednje „najzaslužnije“ su vlasti u Republici Srpskoj koje su pojačale napore da ućutkaju kritičare kroz kriminalizaciju klevete i niz zakona kojima se nastoji suzbiti sloboda medija i djelovanje organizacija civilnog društva. Pored toga se dodaje da će Zakon o imunitetu RS, ako se usvoji, biti dodatni udarac na već oslabljenu vladavinu prava, jer će onemogućiti procesuiranje visokih zvaničnika za korupciju koji se gotovo nikako ne procesuiraju zbog katastrofalnog stanja pravosuđa u cijeloj BiH.    

U regionalnom izvještaju se navodi  da su pravosudni sistemi Bosne i Hercegovine i Srbije uglavnom nesposobni goniti i sankcionisati javne zvaničnike koji zloupotrebljavaju svoj položaj, a ovo potvrđuju i podaci koje TI BiH objavljuje svake godine, gdje imamo porazne rezultate kada je u pitanju broj podignutih optužnica i osuđujućih presuda za visoku korupciju. U prošloj godini imali smo i niz oslobađajućih presuda visokim zvaničnicima za krupne korupcijske afere poput Bobar banke i Energolinije, gdje za višemilionsku štetu po javni interes na kraju niko nije odgovarao. Takođe, niz afera u bosanskohercegovačkom pravosuđu i istrage protiv nosilaca najvažnijih pravosudnih funkcija dodatno su potkopali povjerenje javnosti, što su potvrdila i istraživanja koje je proveo TI BIH, gdje preko 40% građana korupciju najviše vidi u pravosuđu, a koje ima ključnu ulogu u borbi protiv korupcije. Reforma pravosuđa na kojoj se dugo insistira potpuno je blokirana od strane ključnih političkih partija, a nedavne izmjene Zakona o VSTV-u nisu još osigurale integritet sudija i tužilaca, jer je ova institucija priznala postojanje problema prilikom primjene novih ovlašćenja koja se tiču provjere imovinskih kartona.  

Sličan pristup bosanskohercegovačkih vlasti vidjeli smo i kod provođena ostalih antikorupcijskih reformi, gdje su brojni reformski zakoni obesmišljeni i usvojeni samo radi privida reformi, a i dalje se čeka usvajanje ključnih zakona neophodnih za efikasniju borbu protiv korupcije, poput zakona o sukobu interesa, zaštiti prijavilaca korupcije u FBiH, te novih zakona o javnim nabavkama i VSTV-u. Također, izostale su i reforme javne uprave, javnih preduzeća i najvažnija izborna reforma, gdje ponovo imamo pokušaje vlasti da obesmisle tehničke izmjene Izbornog zakona i ostave prostor za krađu glasova, trgovinu biračkim odborima i zloupotrebu javnih resursa.  

Zbog toga se BiH u ovogodišnjoj ocjeni CPI za regiju Istočne Evrope i Centralne Azije pominje među zemljama koje već godinama bilježe nazadak, zajedno sa Turskom, Tadžikistanom, Srbijom i Rusijom, koji bilježe najgori rezultat do sada. Sa druge strane, neke zemlje iz ove regije u zadnjih deset godina napravilo je značajan napredak u borbi protiv korupcije, a među njima su Moldavija, Ukrajina, Sjeverna Makedonija i Kosovo.   

Prilozi:

CPI 2023_Prezentacija

CPI – Regionalni izvještaj

Press rls 30.01.2024

Više o rezultatu istraživanja Indeksa percepcije korupcije CPI za 2023. godinu

The post IZNENAĐENI? BiH je druga najlošije rangirana zemlja u Evropi po stanju korupcije (VIDEO) first appeared on Gerila.info.

Uprkos preporuci za “uslovno otvaranje pregovora” koji bi trebalo da podstakne vlasti da konačno pristupe provođenju suštinskih reformi i spremnosti  EU da ubrza proces proširenja, izvještaj ukazuje da su vlasti BiH izbjegavale donošenje ključnih zakona za vladavinu prava, mali broj “reformskih zakona” usvojen je u verziji koja nije zadovoljavajuća, a desio se i niz udara na građanske slobode, navode iz TI BiH.

Zbog toga su apsurdne ocjene lokalnih zvaničnika da je BiH ostvarila veliki napredak i jedina u regionu za 10 mjeseci prešla put od kandidatskog statusa do otvaranja pregovora, jer BiH nije ispunila ni osam uslova za uslovni kandidatski status koji je EU dodijelila u decembru prošle godine. 

Među tih osam uslova navedeno je i da će BiH garantovati slobodu izražavanja i medija što se nikako ne može smatrati ispunjenim uslovom s obzirom na kriminalizaciju klevete u Republici Srpskoj i najavu niza restriktivnih zakona kojim se namjerava suzbiti sloboda izražavanja. Takođe od BiH se tražilo preduzimanje odlučnih koraka za jačanje prevencije i borbe protiv korupcije gdje nije zabilježen nikakav napredak, što se jasno navodi u izvještaju. Jadan od uslova bio je i usvajanje zakona o sprečavanju sukoba interesa koji nije usvojen ni na nivou BiH ni FBiH, a čak su napravljeni i dodatni koraci unazad nedavnim izmjenama ovog zakona u RS. Takođe, izostalo je usvajanje i dva sveobuhvatna zakona o reformi pravosuđa a to su novi Zakon o VSTV-u i Zakon o sudovima BiH što se takođe nalazi među osam uslova za kandidatski status.  

U izvještaju se navodi i niz zamjerki na nekoliko “reformskih zakona” koji su nedavno usvojeni u Parlamentu BiH i koje domaće vlasti predstavljaju kao veliki uspjeh koji je doveo do uslovne preporuke za otvaranje pregovora. Tako je navedeno da su nedavne izmjene Zakona o VSTV-u s ciljem provjere imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija usvojene u promijenjenoj verziji u odnosu na mišljenje Venecijanske komisije. 

“Takve promjene ometaju djelotvornost sistema prijavljivanja imovine i stoga ih je potrebno dopuniti”, navodi se u izvještaju.  

Takođe se konstatuje da novim Zakonom o slobodi pristupa informacijama nije osigurana nezavisnost žalbenog procesa, na šta su organizacije civilnog društva već upozoravale, jer je usvojeno rješenje u nekim segmentima lošije i dodatno će omogućiti institucijama da od javnosti kriju informacije od javnog interesa. 

Sa ovakvim pristupom teško je očekivati veći napredak u naredna četiri mjeseca, jer tako nešto nije postignuto u protekle četiri godine, odnosno od 2019. kada je EU u svom Mišljenju postavila 14 ključnih prioriteta, od kojih je BiH do danas u cjelosti ispunila samo jedan. Zbog svega TI BiH još jednom apeluje na vlasti na svim nivoima da iskoriste spremnost EU da ubrza proces proširenja i provedu suštinske reforme koje su prije svega neophodne zbog poboljšanja stanja u samoj BiH u pogledu vladavine prava i borba protiv korupcije.

The post Transparency International: Izvještaj EU pokazao da nema napretka u borbi protiv korupcije first appeared on Gerila.info.

Usvajanjem Akcionog plana za implementaciju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV kojim se traži prolongiranje primjene Zakona nakon 23. decembra, članovi Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) su pokazali da su ranija upozorenja, koja je Transparency International u Bosni i Hercegovini (TIBiH) upućivao na račun sadržine ali i problematične procedure izmjene ovako važnih zakona, bila utemeljena.

VSTV je na sjednici održanoj 18.10. priznao postojanje problema prilikom primjene novih ovlašćenja koja se tiču provjere imovinskih kartona sudija i tužilaca kao i da se ona neće moći sprovesti do datuma kada je zakon trebalo da stupi na snagu jer, između ostalog, nije uspostavljen poseban Odjel za izvještavanje koji bi trebalo da sprovede te aktivnosti. To praktično znači da nije moguće imenovati nove sudije i tužioce odnosno svojevrsnu blokadu cjelokupnog pravosuđa u Bosni i Hercegovini.

Ovim su se obistinila ranija upozorenja koja je TI BiH upućivao na izmjene zakona dok su one bile u proceduri, ukazujući na mogućnost blokiranja procedure dostavljanja i razmjene imovinskih kartona i potencijalnog obesmišljavanja samog procesa provjere, te da predložene izmjene Zakona o VSTV-u ne omogućavaju potpunu transparentnost i odgovornost institucija i nosilaca pravosudnih funkcija.

Posebno zabrinjava pitanje sukoba interesa nosioca pravosudnih funkcija i članova Vijeća koje ostaje nerazriješeno, uz neopravdano smanjenje obuhvata srodnika i povezanih lica na koje se odnosi dok su neadekvatne sankcije, mogućnost odbijanja prijavljivanja imovine ili izostanak obaveze prijavljivanja imovine bliskih srodnika te opasnost od selektivnog pristupa provjerama samo neke od problematičnih stvari ne koje je svojevremeno Transparency International ukazivao u svojim komentarima.

Takođe je upozoravano kako su prilikom izrade ovog zakona zanemarene brojne preporuke Venecijanske komisije te da su ad hoc korekcije koje je Savjet ministara BiH unio u Prijedlog zakona kritikovale brojne međunarodne organizacije, uključujući i Delegaciju Evropske unije u BiH dok je transparentnost samog procesa, iz kog su bile isključene kako stručna javnost tako i organizacije civilnog društva, krajnje narušena.

Posljednja sjednica VSTV-a odnosno prijedlog da se primjena Zakona prolongira zbog problema na koje je predlagač bio upozoren, a koji su ignorisani, dokaz su kako se BH pravosuđe nalazi u potpunoj institucionalnoj zarobljenosti dok se, zahvaljujući djelovanju Ministarstva pravde i Vijeća ministara, Bosna i Hercegovina našla na domak potpune pravne nesigurnosti i haotičnog stanja.

Zakon o VSTV-u je jedan od ključnih reformskih zakon od čijeg usvajanja zavisi i ispunjenje 14 prioriteta koje stoje na putu dalje integracije BIH i EU, zbog čega TI BiH još jednom upozorava da neadekvatna ili krnja zakonska rješenja ne samo da dovode u pitanje svrhu postojanja zakona, već potvrđuju sumnje da je namjera vlasti prikazati privid napretka na evropskom putu, dok se izbjegava provođenje suštinskih reformi neophodnih za uspostavljanje minimuma odgovornosti i vladavine prava u BiH.

Transparency International poziva VSTV, Ministarstvo pravde BiH, Savjet ministara BiH, kao i sve relevantne aktere da bez odlaganja preduzmu sve mjere i radnje za uspostavljanje neophodnih institucionalnih i pravnih mehanizama, te osiguraju odgovarajuće resurse, kako bi se omogućio proces imenovanja sudija i tužilaca, odnosno spriječila blokada funkcionisanja BH pravosuđa.

ti-bih.org

The post Onemogućena primjena izmjena Zakona o VSTS, pravosuđe BiH u blokadi? first appeared on Gerila.info.

Iz Okružnog privrednog suda u Banjaluci nisu odgovorili na pitanja u vezi sa imenovanjem Sanje Čegar za sudiju tog suda kao i u vezi procedure tog imenovanja. Odluka o imenovanju objavljena je na stranici Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH. U obrazloženju se navodi da je imenovana izabrana kao najbolji kandidat od dva prijavljena i da je na konkursu imala 112,8 bodova od mogućih 125. Kao prednost u izboru navodi se i prethodno iskustvo kandidata, njen rad u Okružnom privrednom sudu u Banjaluci i advokatskoj kancelariji Jasminka Jovišević-Jadranka Jovanović.

Milan Tegeltija je 2020. godine, dok je bio na čelu VSTS BiH obećao da će Buhina sestra biti imenovana za sudiju. U tom razgovoru se čuje kako Tegeltija ženskoj osobi sa kojom razgovara (Buha) govori kako mu je problem da imenovanje bude riješeno dok je sagovornica (Buha) član VSTS. Audio snimak je objavio portal Istraga.ba.

“Meni si prvo ti, meni si prvenstveno ti, znači da očuvam tvoju poziciju da se ne ugrozi, a Sanju ćemo riješavati. Jel me razumiješ? Ja prvo brinem da se tvoja pozicija ne ugrozi. Pa naravno sad sam ti rekao, ako prije toga, čak i u prvom mandatu, ako se otvori negdje pozicija, tipa Gradiška, Prijedor, pi…materina, ovo, ono, šta je košta da bude tamo godinu dana i da je kasnije prebacimo tamo. Ja sam Sanji rekao sve. Samo moramo biti pametni i taktično to odigrati”, čuje se Tegeltija u objavljenom razgovoru.

On je tada rekao i da će priča otići u medije ukoliko “Sanja konkuriše za sud u Banjaluci gdje je konkurencija ogromna, svi će znati da je ona tvoja sestra“. On je u razgovoru savjetovao sagovornicu da sačeka da joj istekne mandat u VSTS jer će tada biti lakše.

Inače, Sanja Čegar je do imenovanja za sudiju Okružnog privrednog suda u Banjaluci radila kao stručni sradanik u Okružnom privrednom sudu u Banjaluci. Nakon što je sestra Milijane Buha imenovana za stručnu saradnicu u Okružnom sudu u Banjaluci Transparency international BiH je saopštio kako su oni 2017. godine dobili prijavu da je konkurs farsa i da će navedeno lice zbog svojih porodičnih veza sa članicom VSTS-a biti imenovano na mjesto stručne sradnice u Okružnom privrednom sudu.

“Okružni privredni sud u Banjaluci je odbijao dostaviti informacije o konkursnoj proceduri, te ih je dostavio poslije više od dvije godine i dvije sudske presude u korist TI BIH. Dokumentacija je pokazala da je izabrana kandidatkinja bila najbolja na pismenom testiranju , ali se u prijavi u kojoj je najavljeno njeno imenovanje , isticalo da je pismeno testiranje najveći koruptivni rizik. I da će to biti razlog što će mnogi protivkandidati odustati od procedure, što je i bio slučaj”, saopštili su iz TI BiH prije tri godine.

GERILA info

The post Najavljeno ispunjeno. Sestra bivše članice VSTS postala sudija. Prije nekoliko godina objavljen audio snimak Milana Tegeltije i Milijane Buha na temu imenovanja first appeared on Gerila.info.

piše BIRN BiH

The post Formiran disciplinski predmet protiv sudije nakon ubistava u Gradačcu first appeared on Gerila.info.